Sjedinjene Američke Države (SAD), uprkos ulozi koju su odigrali u postizanju novog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, nema planove za raspoređivanje američkih trupa u Gazi ili Izraelu, kazao je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
&nbsp;- Ne planiramo staviti čizmu na teren- rekao je Vens za NBC u intervjuu koji je emitovan danas, dodajući da se ovo odnosi i na Gazu i na Izrael.
&nbsp;On je naveo da SAD ima Centralnu komandu - CENTCOM, koji pokriva Bliski istok.
&nbsp;Oni će, kako je naveo Vens, pratiti uslove prekida vatre i osigurati da humanitarna pomoć teče.
&nbsp;On je rekao da bi prije roka u ponedjeljak, preostali izraelski taoci u Gazi mogli biti pušteni "svakog trenutka".
Vens je za ABC rekao da se očekuje da će 20 živih talaca biti pušteno u naredna 24 sata.
&nbsp;Egipatsko predsjedništvo saopštilo je da samit u Šarm el-Šeikhu u Egiptu, kojim kopredsjedavaju Tramp i egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, kojem će prisustvovati više od 20 država, ima za cilj "okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku i uvođenje nove faze regionalne sigurnosti i stabilnosti“.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp prošlog mjeseca je predstavio plan prekida vatre za Gazu od 20 tačaka, koji uključuje oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za oko dvije hiljade palestinskih zatvorenika, trajno primirje i postepeno povlačenje izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze.
&nbsp;Druga faza predviđa uspostavljanje novog mehanizma upravljanja u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje bezbjednosnih snaga sastavljenih od Palestinaca i trupa iz arapskih i islamskih zemalja, te razoružanje Hamasa.&nbsp;
&nbsp;Plan predviđa arapsko i islamsko finansiranje nove administracije i rekonstrukcije Pojasa, uz ograničeno učešće Palestinske uprave.
&nbsp;Očekuje se da će se o formiranju bezbjednosnih snaga razgovarati tokom samita u Egiptu, jer arapske države žele da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odredi mandat snaga, uslijed izraelskog protivljenja tome, tvrdeći da bi to ograničilo njihovu vojnu slobodu djelovanja.
&nbsp;Arapske i muslimanske države su, uglavnom, pozdravile plan, ali neki zvaničnici su takođe rekli da mnogi detalji u njemu zahtijevaju diskusiju i pregovore kako bi se u potpunosti implementirali.
&nbsp;Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima ubijeno je više od 67,6 hiljada Palestinaca u enklavi, većinom žena i djece.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vens: SAD neće rasporediti trupe u Gazu ili Izrael

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da je spreman da preuzme predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu Trampu", prenijeli su danas američki mediji.
Međutim, u opširnom intervjuu za USA TODAY, Vens je rekao da je uvjeren da će predsjednik Tramp nastaviti da obavlja predsjedničke dužnosti do kraja svog mandata.
Mediji prenose da su internet preplavile spekulacije o zdravlju američkog predsjednika Donalda Trampa nakon što su korisnici društvene mreže X počeli da postavljaju pitanja o njegovom nestanku iz javnosti u posljednjih nekoliko dana, kao i o tvrdnjama da nije zdrav.
Tema je dodatno dobila na značaju nakon što su korisnici X-a primijetili veliku modricu koja se ponovno pojavila na Trampovoj desnoj ruci, a potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio kako je "spreman da postane predsjednik" u slučaju da se Trampu dogodi "strašna tragedija".
- Tramp ima nevjerovatnu energiju - on je osoba koja posljednja telefonira noću i prvi je koji se budi ujutru. Događaju se strašne tragedije, ali vrlo sam uvjeren da je predsjednik Sjedinjenih Država u dobroj formi, da će odslužiti ostatak svog mandata i učiniti velike stvari za američki narod- izjavio je Vens.

Vens: Spreman sam da preuzmem predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu''

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je danas da je i dalje uvjeren da SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima koji su se pojavili poslije sastanka predsjednika SAD Donalda Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci.
- U posljednjih nekoliko nedjelja već smo vidjeli neke značajne ustupke sa obje strane. Na kraju ćemo biti uspješni, ili ćemo udariti u zid. A ako udarimo u zid, nastavićemo pregovore, ali ćemo pojačati pritisak. Ovo je energična diplomatija koja će okončati rat - rekao je Vens u intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News).
Na pitanje o kakvom pritisku je riječ, ako SAD ne žele Rusiji da uvedu nove sankcije, Vens je odgovorio da je Tramp već upozorio da će primijeniti „agresivnu ekonomsku mjeru“, kao što su „sekundarne carine Indiji, kako bi pokušao da oteža Rusima da se bogate od prodaje nafte“.
Vens je ponovio Trampove riječi da Amerika neće slati svoje vojnike u Ukrajinu da pomognu u sprovođenju bilo kakvog mirovnog sporazuma.
- Neće biti naših vojnika u Ukrajini, ali ćemo nastaviti da igramo aktivnu ulogu u pokušaju da osiguramo da Ukrajinci imaju bezbjednosne garancije i samopouzdanje koje im je potrebno da zaustave rat sa svoje strane i da, s druge strane, Rusi znaju da mogu da dovedu rat do kraja - rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je odbacio tvrdnje da Putin obmanjuje Trampa.
- Rusi su napravili značajne ustupke prvi put za tri i po godine ovog sukoba. Oni su, zapravo, bili spremni da budu fleksibilni po pitanju nekih od svojih ključnih zahtjeva kada su Tramp i Putin razgovarali o tome šta bi bilo neophodno da se okonča rat - naveo je Vens.
Iako je priznao da su se poslije sastanka Trampa i Putina 15. avgusta pojavili neki problemi, Vens je izrazio optimizam da će istrajnost donijeti rezultate.
- Pregovori imaju uspone i padove. Ponekad osjećamo da smo postigli veliki napredak sa Rusima, a ponekad smo veoma frustrirani, ali nastavićemo da radimo ono što moramo da bismo ovo završili. Ne mislim da će se to desiti preko noći, ali vjerujem da ćemo nastaviti da napredujemo. Na kraju krajeva, da li će ubijanje prestati zavisiće od toga da li će Rusi i Ukrajinci uspjeti da pronađu neki kompromis - kazao je Vens.
Na pitanje kako u Bijeloj kući tumače to što je Putin odbacio sve pozive, uključujući i Trampove, da prihvati prekid vatre, Vens je istakao da niko ne kaže da je Rusija popustila u svemu.
- Ali ono u čemu su popustili je priznanje da će Ukrajina imati teritorijalni integritet poslije rata i prihvatili su da neće moći da instaliraju marionetski režim u Kijevu - kazao je Vens.
Na pitanje o neslaganjima oko toga koliko će Rusija biti uključena u uspostavljanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Vens je istakao da je sada rano da se to predvidi.
- Prije svega, ne govorimo o bezbjednosnim garancijama dok se rat ne završi, a Rusi će, naravno, biti dio razgovora o njegovom okončanju, što znači da će imati određenog udjela u tome - zaključio je Vens.

1250x600

1084x550

Vens: SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima

Potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens izjavio je danas da su najnoviji napadi na Iran dali Teheranu novu šansu za pregovore sa Vašingtonom.
General vazduhoplovstva Den Kejn i načelnik Združenog generalštaba, rekli su ranije na konferenciji za novinare u Pentagonu da je cilj operacije pod nazivom "Operacija Ponoćni čekić", uništavanje nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Isfahanu, postignut.
Vens je u televizijskom intervjuu za EnBiSi (NBC) rekao da, iako neće govoriti o "osjetljivim obavještajnim podacima", osjeća da su veoma uvjereni da su značajno odložili njihov razvoj nuklearnog oružja. 
- Mislim da će sada proći mnogo, mnogo godina prije nego što Iranci budu u stanju da razviju nuklearno oružje - rekao je Vens.
On je rekao da su SAD "agresivno pregovarale" sa Iranom kako bi pokušale da pronađu mirno rješenje i da je Tramp donio odluku nakon što je procijenio da Iranci nisu djelovali "u dobroj vjeri".
- Mislim da to pruža priliku da se odnosi i pregovori resetuju i da se dovedemo u situaciju gdje Iran može da odluči da ne bude prijetnja svojim susjedima i SAD, a ako su spremni na to, SAD će ih slušati - rekao je on.
- Iranci mogu krenuti putem mira ili mogu krenuti putem finansiranja terorizma, pokušaja izgradnje nuklearnog oružja, a to jednostavno nije nešto što Sjedinjene Države mogu da prihvate - dodao je Vens.
Dok su američki zvaničnici naglašavali da je Vašington ciljao samo nuklearne objekte, Iran je kritikovao te akcije kao kršenje njegovog suvereniteta i međunarodnog prava. 
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Arakči, izjavio je da je Vašington "u potpunosti odgovoran" za sve akcije koje Teheran preduzme kao odgovor.
I Rusija i Kina su osudile američki napad.
Arakči je rekao da će kasnije danas otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Saopštenje turskog Ministarstva spoljnih poslova upozorilo je na rizik od širenja sukoba van Bliskog istoka na "globalni nivo".

Vens: Iran ima novu šansu da nastavi putem mira nakon američkog napada

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Pape koje odaberu ovo ime obično su progresivni reformatori. Ako Donald Tramp i Džej-Di Vens misle da imaju saveznika u Vatikanu, mislim da se varaju, ocjenjuje u analizi za Guardian Ketrin Pepinster, nekadašnja urednica časopisa The Tablet.
Šta znači ime? Kada je u pitanju papa – znači sve. Bijeli dim iz Sikstinske kapele sinoć je obavijestio svijet da je izabran novi papa koji će naslijediti Franja, a po prvi put, papa je iz Sjedinjenih Država.
Međutim, ako Donald Tramp i njegov katolički konvertit, potpredsjednik Džej-Di Vens, misle da imaju razlog za slavlje, trebali bi malo da preispitaju. Kardinal Robert Prevost odabrao je ime Leo XIV – a ako nosiš papinsko ime Leo, obično si reformator na progresivnom kraju katolicizma. Odlučivši se za ime Leo XIV, Prevost će natjerati katolike da pomisle na posljednjeg Lea – Leona XIII – i njegovu encikliku iz 1891. godine, Rerum Novarum, koja je utvrdila prava radnika na fer platu, sigurne radne uslove i pravo na članstvo u sindikatima. Ako je papa Franjo bio Papa naroda, Leo XIV će biti Papa radnika.
Katolička crkva u SAD je duboko podijeljena. S jedne strane, postoje oni koji su podržali Trampa na posljednjim izborima i koji se slažu s Vensovim mišljenjem da postoji poredak ljubavi u kojem je porodica na prvom mjestu, zatim komšiluk, a daleko nakon toga ostatak čovječanstva. S druge strane, tu su oni koji su saglasni s papom Franjom da je ovo pogrešno tumačenje hrišćanstva – Leo XIV će vjerovatno biti na istoj liniji kao njegov prethodnik.
Jer Prevost je Amerikanac s razlikom: sveštenik koji je veći dio svog života proveo u inostranstvu. Iako je rođen u Čikagu, pridružio se redovnicima Augustincima, zatim postao jedan od njihovih misionara u Peruu, a kasnije je od strane pape Franja postavljen za biskupa u toj zemlji. To iskustvo mu je dalo sasvim drugačiju perspektivu na Amerike i ulogu SAD u svijetu – razumijevanje toga kako Latinska Amerika može gledati svog ogromnog susjeda s oprezom, kao i činjenicu da je za mnoge Latinoamerikance crkva simbol oslobođenja, a ne slijepo pridržavanje rigidnih tradicija.
Za kardinale u konklavi koji su razmatrali ko bi trebao biti sljedeći lider Katoličke crkve, bili su uzeti u obzir liderstvo, pastoralno iskustvo, poznavanje Vatikana i snaga karaktera. Robert Prevost ima sve ovo u izobilju. Predvodio je svoj red kao prior general, radio je u biskupiji, a od 2023. godine vodi vatikansko odjeljenje koje bira biskupe. Smatra se da je pri odabiru biskupa prioritet imao saosjećajni i pastoralni pristup.
Biće onih koji će se zabrinuti da je Prevost napravio grešku u načinu na koji je postupao sa krizama zlostavljanja u Peruu. Seksualno zlostavljanje djece i ranjivih osoba i dalje ostaje mrlja na Katoličkoj crkvi, a način na koji se nosi s tim biće jedan od njegovih velikih testova.
Iako su neke LGBTQ+ organizacije primijetile da je, prije nego što je papa Franjo izabran, Prevost iskazivao zabrinutost zbog onoga što je nazvao "homoseksualnim načinom života", primjetno je da je jedan od vodećih zagovarača prava gej osoba unutar Katoličke crkve, američki isusovac Džejms Martin, izbor Prevosta opisao kao "briljantni odabir", naglasivši da je Prevost "ljubazan, otvoren i iskren".
Imaće i drugih izazova: rješavanje pitanja koja su kardinali iznosili na svojim pre-konklavnim sastancima, poznatim kao opšte kongregacije. Na 12 sastanaka ukazano je na potrebu da se nastavi realizacija ambicija pape Franje za crkvu koja bi laicima omogućila veći uticaj – poznate kao sinodalnost; crkva treba da i dalje bude glasna u zaštiti Božijeg stvaranja u vrijeme ekološke krize; i treba da nastavi da traži ulogu za žene u crkvi.
Papa Franjo je imenovao nekoliko žena na visoke vatikanske pozicije, ali dominacija muškaraca u crkvi bila je previše očigledna proteklih dana, kada je 133 izabranih kardinala muškaraca ušlo u Sikstinsku kapelu da glasa za vođu 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Ali ako su kardinali bili sigurni u jednu stvar tokom svojih pre-konklavnih sastanaka, to je da novi papa mora biti oličenje pontifexa – starog naziva za papu, koji znači mostograditelj. U njegovim riječima sa balkona bazilike Svetog Petra, papa Lav XIV je poručio pred 40.000 okupljenih i milionima katolika širom svijeta: "Moramo biti crkva koja gradi mostove". Novi papa samo treba da pogleda u svoju domovinu, SAD, da bi vidio koliko podjela mogu biti štetne – a sigurno je svjestan i kako podjele unutar crkve mogu biti razorne. Papa radnik mora biti i papa jedinstva.&nbsp;

Tramp i Vens se varaju ako misle da sada imaju saveznika u Vatikanu

Upravo sam saznao za smrt pape Franje. Moje srce je uz milione hrišćana širom svijeta koji su ga voljeli - poručio je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens, koji je posljednji svjetski zvaničnik koji se sastao sa preminulim papom Franjom na Uskrs.
Vens je, na mreži Iks (X), kazao da je srećan što ga je juče vidio, iako je očigledno bio veoma bolestan.
-- Ali uvijek ću ga pamtiti po donjoj besjedi koju je održao u ranim danima kovida. Bilo je zaista lijepo. Neka mu Bog upokoji dušu - kazao je Vens.

Vens povodom smrti pape Franje: Moje srce uz milione hrišćana koji su ga voljeli

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens ipak se sastao s papom Franjom u nedjelju ujutro na kratkom privatnom sastanku.
Sastanak je uslijedio nakon samita s vatikanskim zvaničnicima u subotu, ali ne i sa samim Papom do sada, što je podstaklo neke da sugerišu da je potpredsjednika SAD poglavar Katoličke crkve "odbacio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpapa-franjo-odbio-sastanak-sa-potpredsjednikom-sad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vens je uskrsni vikend proveo u Rimu sa svojom porodicom, a prisustvovao je bogoslužju Velikog petka u bazilici svetog Petra nakon sastanka s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, izvijestio je Asošijejted pres.
Vens se u subotu u Apostolskoj palati sastao s državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Paulom Galagerom.
Prema kabinetu potpredsjednika, Vens i Parolin "razgovarali su o njihovoj zajedničkoj vjerskoj vjeri, katolicizmu u Sjedinjenim Američkim Državama, nevolji progonjenih hrišćanskih zajednica širom svijeta i predanosti predsjednika SAD Donalada Trampa ponovnom uspostavljanju mira u svijetu".
Papa Franjo nije bio prisutan sastanku, a njegova su pojavljivanja smanjena zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Papa je ranije ove godine bio hospitaliziran zbog obostrane upale pluća. Vens je kršten u Katoličkoj crkvi 2019. godine.

Papa Franjo se ipak sastao s potpredsjednikom SAD

Potpredsjednik Amerike Džej Di Vens posjetio je Italiju, a tamo je trebalo da ima sastanak s papom Franjom, međutim, on je odlučio da, umjesto njega, susret održi s kardinalom Pietrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova Paulom Galagerom.
Vens i i njihova delegacija razgovarali su o brojnim temama i imali "razmjenu mišljenja" o migracijama, situaciji u svijetu te pitanju zatvorenika, saopštio je Vatikan.
- Došlo je do razmjene mišljenja o međunarodnoj situaciji, posebno u vezi sa zemljama pogođenim ratom, političkim napetostima i teškim humanitarnim situacijama, s posebnim osvrtom na migrante, izbjeglice i zatvorenike. Na kraju je izražena nada za mirnu saradnju između države i Katoličke crkve u SAD-u, čija je vrijedna služba najugroženijim osobama prepoznata - saopšteno je iz Vatikana.
Kako prenose američki mediji, iako je sastanak bio "srdačan", došlo je do ozbiljne rasprave po pitanjima gdje sagovornici nisu istog mišljenja. Posebno je to bio slučaj kod migracija, gdje je kardinal Parolino kritikovao Vensa i trenutno liderstvo SAD.
S druge strane, iz Vensovog kabineta je saopšteno da se razgovaralo o "katoličkoj vjeri, problemima katolika u svijetu te želji predsjednika Donalda Trampa da uspostavi mir u svijetu."
Papa Franjo je u prošlosti kritikovao Trampov stav u vezi s migracijama, a to pitanje je ponovo u fokusu zbog još strožeg stava koji je zauzeo u drugom mandatu.
Papi je, što je vidljivo kroz izjave, sporan proces deportacija desetina hiljada ljudi, kojeg je pokrenuo Tramp, ali i njegovo ukidanje pomoći kroz gašenje Američke agencije za međunarodni razvoj i pomoć (USAID).

Papa Franjo odbio sastanak sa potpredsjednikom SAD

Nakon što je američki šef diplomatije Mark Rubio jutros upozorio da će Sjedinjene Američke Države (SAD) odustati od mirovnih pregovora oko Ukrajine ako uskoro ne dođe do napretka, potpredsjednik Džej Di Vens ipak je izjavio da su u tom pogledu optimistični.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao tokom susreta s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u Rimu.
- Budući da su pregovori u toku, ne želim da prejudicram njihov ishod, ali osjećamo optimizam da bismo mogli privesti kraju ovaj vrlo brutalan rat - rekao je Vens novinarima.
Dan ranije, Donald Tramp je izjavio da vjeruje da je prekid vatre blizu, te da bi Moskva uskoro trebalo da dostavi odgovor na posljednji američki prijedlog. Ipak, Rubio je jutros poručio da će SAD krenuti dalje ako ne dođe do konkretnih pomaka.

Vens kontra Rubija: „Optimistični smo da bismo mogli privesti kraju rat u Ukrajini“

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

&nbsp;U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, a u Kotoru i Pljevljima po jedna.&nbsp;
Izdato je 140 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 29 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 24 saobraćajki, povrijeđeno pet osoba

U danilovgradskim mjestima Bandići i Pažići sinoć je zbog poplava evakuisano 11 osoba, kazala je Jasmina Mustafić iz Operativno-komunikacionog centra.
Jedanaest osoba evakuisano je sinoć u Bandićima i Pažićima u Danilovgradu zbog poplava, kazala je u "Bojama jutra" TV Vijesti Jasmina Mustafić iz Operativno-komunikacionog centra 112.
Mustafić je u "Bojama jutra" Televizije Vijesti rekla da je situacija u dosta opština trenutno stabilizovana, jer su padavine u nekim prestale, a u nekima je smanjen intenzitet. 
- Lokalne službe zaštite i spašavanja i dalje su na terenu i nose se sa svim zahtjevima od strane građana, prije svega je to crpljenje vode - kazala je Mustafić.
Ona je rekla da je u prethodna 24 sata bilo intervencija u većini opština.
Situacija na sjeveru je stabilnija.
Mustafić je navela da je u Bijelom Polju bila ugrožena kuća u mjestu Rakonje, gdje se voda povukla. 
- U Mojkovcu je situacija stabilnija, što je značajno zbog prethodnog izlivanja rijeke Tare. imamo i dalje neke probleme, jer je u mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac-Đurđevića Tara došlo do prekida saobraćaja nakon odrona koji su nastali poslije poplava - rekla je Mustafić. 
Kako je kazala, u Lubnicama je takođe prekinut saobraćaj zbog oštećenja putne infrastrukture, takođe kao posljedice padavina.
Mustafić je rekla da su najavljene padavine još sljedećih dana, pa moraju biti u pripravnosti. 
- Mi smo sa svim našim kapacitetima spremni, a nadamo se da će vrijeme biti stabilnije - poručila je Mustafić.

Mustafić: Situacija stabilizovana u više opština, lokalne službe na terenu

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je iskoristio priliku da ismijava francuskog lidera Emanuela Makrona, a ovoga puta kao primjer naveo je cijene ljekova.
Naime, Tramp je okupljenim republikancima ispričao kako je primorao Pariz da pristane na utrostručenje cijena ljekova, prijeteći povećanjem carina na sav francuski uvoz u Sjedinjene Američke Države.
Američki lider kazao je da Sjedinjene Američke Države decenijama subvencionišu globalnu zdravstvenu zaštitu i tvrdio da je njegova politika „najpovlašćenije nacije“ dovela do brzog poštovanja sporazuma.
Obraćajući se republikanskim zakonodavcima, Tramp je naveo da je zatražio od francuskog lidera da poveća naknade za ljekove na recept, jer Amerikanci plaćaju „14 puta“ više nego francuski potrošači — prijedlog koji je francuski predsjednik u početku odbio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjTtoQCevgCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prepričavajući razgovor, Tramp je imitirao Makronov govor.
- Donaldeee, imamo dogovor. Želio bih da povećam cijene ljekova na recept za 200 odsto ili koliko god. Šta god želiš, Donalde, molim te, nemoj to saopštavati stanovništvu, molim te - rekao je Tramp.
Prema Trampovim riječima, carina kojom je prijetio Francuskoj bila je „42 puta skuplja“ od one koju je tražio. Pristajući na njegov zahtjev, Francuska je povećala cijene ljekova sa 10 dolara po tableti na 30 dolara, dok su cijene u Sjedinjenim Američkim Državama pale.
Govoreći o razgovorima sa drugim zemljama, Tramp je tvrdio da su se strani lideri, u prosjeku u roku od 3,2 minuta nakon prijetnji carinama, saglasili da učetvorostruče cijene ljekova.

Tag: dzej-di-vens