Američka savezna agencija OSC otvorila je formalnu istragu protiv bivšeg specijalnog tužioca Džeka Smita, koji je nadgledao dvije krivične istrage protiv predsjednika Donalda Trampa nakon njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Istražuje se da li je Smit prekršio zakon koji zabranjuje saveznim službenicima da koriste svoje položaje za političke aktivnosti. Odluka je uslijedila nakon zahtjeva za istragu američkog senatora Toma Kotona, republikanca iz Arkansasa.
OSC je nezavisna agencija koja istražuje ponašanje saveznih službenika, ali nema ovlaštenje za podizanje krivičnih prijava. Razlikuje se od vrste specijalnog tužilaštva kojim je ranije upravljao Smit, a koje je imenovalo Ministarstvo pravde za krivično gonjenje krivičnih slučajeva.
Smit, koji je podnio ostavku na funkciju u januaru nakon Trampove izborne pobjede, nije bio odmah dostupan za komentar.
Ranije ove sedmice, Koton je optužio Smita da agresivno sprovodi istrage protiv Trampa kako bi naštetio njegovoj predsjedničkoj kampanji, nazivajući Smita "političkim akterom koji se maskira kao javni službenik" u nizu objava na mreži Iks (X).
- Zato sam zatražio od OSC-a da odmah istraži ovo neviđeno miješanje u izbore 2024. godine - napisao je Koton.
Smit je podnio dvije krivične prijave protiv Trampa - jednu u kojoj se tvrdi da je nezakonito zadržao povjerljivi materijal, a drugu koja se odnosi na Trampove napore da poništi njegov izborni poraz 2020. godine, što je dovelo do napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.
Nijedan slučaj nije stigao do suđenja, jer je odgođen i opterećen nizom pravnih izazova, uključujući presudu konzervativne većine Vrhovnog suda koja je bivšim predsjednicima dala širok imunitet od krivičnog gonjenja.
Smit je odustao od oba slučaja nakon što je Tramp pobijedio na izborima, pozivajući se na dugogodišnju politiku Ministarstva pravde protiv krivičnog gonjenja aktuelnih predsjednika, ali je u januaru objavio izvještaj u kojem se navodi da će dokazi koje je prikupio biti dovoljni da osudi Trampa.
Tramp je negirao bilo kakvu nezakonitost i napao je krivično gonjenje kao politički motivisane pokušaje da se nanese šteta njegovoj kampanji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Otvorena istraga protiv tužioca koji je vodio slučajeve protiv Trampa

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp bio bi osuđen za ilegalni pokušaj obaranja rezultata izbora 2020. godine da nije pobijedio na izborima četiri godine kasnije, pokazuje izvještaj specijalnog tužioca Džeka Smita, objavljen danas u američkim medijima i proslijeđen Kongresu.
Dokument na 137 strana poslat je u Kongres pošto je sutkinja Ajlin Kenon „otvorila put“ da se prva dva poglavlja Smitovog izvještaja o slučaju miješanja u izbore, budu objavljena.
Mogućnost objavljivanja izvještaja o slučaju držanja tajnih dokumenata u Trampovoj kući u Mar-a-Lagu će se odvojeno razmatrati.
Ali Smit je zatvorio slučajeve poslije Trampovog izbora u novembru u skladu sa propisima Ministarstva pravde, kojim se zabranjuje sudsko gonjenje predsjednika na dužnosti.
U objavljenom izvještaju Smit je rekao da je stav ministarstva da Ustav zabranjuje nastavak optužnice i sudskog gonjenja nekog predsjednika kategoričan i ne odnosi se na ozbiljnost optužbi, snagu vladinih dokaza ili merituma tužilaštva, iza koga kancelarija tužilaštva u potpunosti stoji.
Tramp je na svojoj mreži "Truth social" rekao da je Smit „poremećen“ i da su „njegovi nalazi lažni“.

Izvještaj specijalnog tužioca SAD: Tramp bi bio osuđen da nije reizabran za predsjednika

Američki specijalni tužilac Džek Smit podnio je ostavku u ministarstvu pravde, nakon završetka krivičnih istraga protiv novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa o njegovim navodnim pokušajima da preokrene izborni poraz 2020, prenio je danas Politiko.
Vijest o ostavci Smita objavljena je u fusnoti podneska ministarstva pravde američkoj okružnoj sudiji Ajlin Kenon ranije danas, pozivajući je da ne produžava sudski nalog kojim je privremeno blokirala objavljivanje završnog izvještaja Smita o istragama protiv Trampa.
Zvaničnici ministarstva pravde saopštili su da je sudija prekoračila svoja ovlašćenja i da ona nema ovlašćenja da blokira državnog tužioca Merika Garlanda da objavi Smitove nalaze.
Zabrana koju je izdala Kenon je na snazi je do ponedjeljka. Prema pisanju Politika, očekivalo se da Smit podnese ostavku prije kraja mandata aktuelnog predsjednika SAD Džozefa Bajdena, a Tramp je u više navrata tražio da Smit bude krivično gonjen i predložio da bude izbačen iz države.

Tužilac podnio ostavku nakon završetka krivičnih istraga protiv Trampa

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Službenici za javne nabavke traže preispitivanje pritvora kolegama

Američko Ministarstvo spoljnih poslova je u novembru 2025. godine upozorilo Ukrajinu da njeni napadi na rusku luku Novorosijsk ugrožavaju ekonomske interese SAD, izjavila je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.
Ona je sinoć na konferenciji za novinare povodom četvrte godišnjice od početka ruske invazije, rekla da je poslije tih napada dobila notu od Stejt departmenta da su "ugroženi ekonomski interesi SAD".
Ukrajina je napala luku Novorosijsk na Crnom moru 14. novembra i oštetila naftni terminal. Dronovi su ponovo ciljali to područje 29. novembra i pogodili pomorski terminal Kaspijskog naftovoda, primoravujući objekat da obustavi izvoz nafte.
Kijev nije zvanično potvrdio odgovornost za napad 29. novembra.
Kaspijski cevovodni konzorcijum, međunarodno zajedničko preduzeće koje obuhvata ruske, kazahstanske i strane energetske kompanije, a upravlja strateškim cevovodom koji povezuje naftna polja u zapadnom Kazahstanu sa pomorskim terminalom u Novorosijskom.
Američki naftni gigant Ševron je među glavnim akcionarima konzorcijuma, podsjetio je pariski list le Mond na svom sajtu.
Prema riječima ambasadorke, Vašington je naveo da su ti napadi uticali na američke investicije koje su obavljene preko Kazahstana i zatražio od Kijeva da se "uzdrži od ciljanja američkih interesa".
Stefanišina je pojasnila da Vašington nije tražio od Ukrajine da prestane da cilja rusku energetsku infrastrukturu u cjelini.
Prema njenim riječima, Kijev je "primio k znanju" američku zabrinutost.
Ambasadorka je potom prisustvovala obraćanju Donalda Trampa o stanju nacije i potvrdila da je njena zemlja zahvalna američkom predsjedniku na ličnoj posvećenosti okončanju rata i da se ne osjeća napuštenom od Vašingtona, uprkos nedostatku prekida vatre i odluci da smanji vojnu podršku.

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

Ukrajina će prvi put tečni prirodni gas dobijati preko terminala na njemačkom ostrvu Rigen, saopštila je njemačka privatna kompanija za uvoz tečnog prirodnog gasa Dojče ReGas, koja posjeduje terminal na tom ostrvu.
Tečni gas porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji do terminala na ostrvu Rigen dolazi u tankerima, biće transportovan cjevovodom kroz Poljsku do Ukrajine.
Upravni partner operatera terminala Dojče ReGas, Ingo Vagner, kazao je da je prva isporuka regasifikovanog gasa iz Njemačke u Ukrajinu omogućena zahvaljujući profesionalnoj i povjerljivoj saradnji svih partnera, prenosi Tanjug.
- Posebno smo ponosni što smo jedini terminal kojim se privatno upravlja, koji direktno doprinosi energetskoj bezbjednosti u Ukrajini - kazao je Vagner.
Šef ukrajinske državne energetske kompanije Naftogas, Sergej Korecki, je naglasio da novo partnerstvo sa njemačkom kompanijom otvara novu, pouzdanu rutu uvoza za Ukrajinu ove godine, kao i da je sporazum prvi korak ka dugoročnom partnerstvu.
- Ova zima je najteža od početka rata zbog stalnog granatiranja gasne infrastrukture i izuzetno hladnog vremena - kazao je Korecki.

Ukrajina obezbijedila gas

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u obraćanju o stanju nacije pred Kongresom da SAD „ulaze u zlatno doba“, poručivši da se zemlja „vratila – bolja, jača i bogatija“.
Govor dolazi uoči izbora za Predstavnički dom i dio Senata, dok republikanci tijesnom većinom kontrolišu oba doma Kongresa. Ipak, Tramp se suočava s nizom izazova – od odluke Vrhovnog suda SAD da poništi dio njegovih trgovinskih mjera, do usporavanja ekonomije i rasta inflacije.
Dodatne tenzije izazvale su podjele u Kongresu oko imigracione politike, kao i dvije smrtonosne pucnjave u Mineapolisu u koje su bili uključeni agenti savezne službe za imigraciju.
U spoljnopolitičkom dijelu govora Tramp je optužio Iran da razvija rakete koje mogu ugroziti Evropu i SAD, ali je naglasio da i dalje daje prednost diplomatskom rješenju u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Obraćanje je obilježila i polemika nakon što je demokrata Al Grin napustio salu držeći natpis kojim je reagovao na sporni video objavljen na Trampovom nalogu, u kojem su Barak i Mišel Obama prikazani na uvredljiv način. Video je ubrzo uklonjen.

Tag: dzek-smit