Član Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Bejto Šahmanović podnio je danas ostavku na tu poziciju, ogorčen izborom Dženisa Nurkovića za direktora ove ustanove, odnosno što je, kako tvrdi u saopštenju dostavljenom medijima, taj izbor stvar političkog dogovora, zbog čega svoj angažman smatra nespojivim sa vrijednostima za koje se zalaže. Ostavku je dostavio predsjednici Upravnog odbora Suadi Begović, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, predsjednici Administrativnog odbora Skupštine Jeleni Nedović i ministru za ljudska i manjinska prava Fatmiru Đeki. - Nakon posljednje sjednice na kojoj je imenovan Dženis Nurković za direktora Fonda, smatram da je pravda u toj instituciji pretrpjela ozbiljan udarac, te da je moj dalji ostanak u ovom tijelu nespojiv s vrijednostima za koje se zalažem. Ne želeći da svojim prisustvom dajem legitimitet ovakvom radu i potencijalno koruptivnim radnjama, odlučio sam da podnesem ostavku – napisao je on. Istakao je da je „menovanje g. Dženisa Nurkovića rezultat političkog dogovora vladajuće garniture“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531080520_5c5c4d28ed7d37b0e40aacf118b4d323c2745144e0b17967741ef91061d76352.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250531080520_5c5c4d28ed7d37b0e40aacf118b4d323c2745144e0b17967741ef91061d76352" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Dženic Nurković"> <figcaption>Dženis Nurković(Photo: Gradska TV)</figcaption> </figure>  - Smatram da je rukovodstvo Bošnjačke stranke svjesno trgovalo ovom funkcijom kako bi prikrilo tragove dosadašnjih „mutnih“ radnji koje su se dešavale u Fondu. U Upravi za ljudske resurse prijavila su se dva kandidata – pomenuti Nurković i Agron Ibrahimi. Ta institucija svjesno je odugovlačila proces provjere kandidata sve dok g. Ibrahimi nije preuzeo funkciju državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, kojim rukovodi ministar iz Bošnjačke stranke. U zamjenu za to, g. Ibrahimi se nije pojavio na ispitivanju – tvrdi Šahmanović. Ističe da je „zabrinjavajuće da su, i pored tajnog glasanja, za Nurkovića – koji je prethodno bio član Komisije za raspodjelu sredstava Fonda, čijim radom su bili nezadovoljni skoro svi članovi Upravnog odbora – većina njih ipak glasala za njegovu kandidaturu“.&nbsp; - Ovakva okolnost dodatno pojačava sumnje u političku trgovinu i korupciju – konstatovao je on i dodao da ne misli da će njegova „ostavka značajnije uticati na cjelokupna dešavanja u Fondu i u Crnoj Gori, ali neka ovaj čin ostane zapisan kao jasna poruka“.&nbsp; Zaključio je da se nada da će se, možda jednog dana, nadležne pravosudne institucije ozbiljnije zainteresovati i temeljno ispitati rad Fonda. Portal ETV polovinom maja da je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava primjer potpune institucionalne anarhije i da nosioci vlasti vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, jer je ova ustanova funkcionisala bez direktora od 30. aprila, nakon što je istekao „vd“ mandat Ibrahimiju. Izvori Portala ETV tada su rekli da je Fond došao u takvu situaciju, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170652_991dcf7f2f24d0c178e0f6e71e273c49b71c6646b198f241c38e185c4957e8a4.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170652_991dcf7f2f24d0c178e0f6e71e273c49b71c6646b198f241c38e185c4957e8a4" data-rendition-name="original" width="900" height="572" loading="lazy" alt="Bošnjačka stranka"> </figure>  - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kazali su naši &nbsp;nezvanični sagovornici. Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – rekli su oni. Članovima Upravnog odbora tek je 17. maja stigao dopis Uprave za ljudske resurse, odnosno „lista kandidata“ sa jednim kandidatom za direktora Fonda, a to je Dženis Nurković. Konkusr za direktora Fonda raspisan je još 2. oktobra prošle godine, ali iz Uprave nijesu pojasnili što ih je spriječilo da procedure okončaju tek 16. maja. Na konkurs se osim Nurkovića prijavio i Ibrahimi, ali je on „ispao“ iz trke, jer se nije pojavio na testiranju u Upravi za ljudske resurse 15. maja. Ibrahimi je baš toga dana imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kazali su ranije naši sagovornici iz Fonda. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. Predsjednik je Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore. Za direktora Fonda imenovan je na jsednici Upravnog odbora u petak, 30. maja.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šahmanović odlazi jer sumnja da je izbor Nurkovića za direktora proizvod političke trgovine i korupcije

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koji je od 30. aprila bez direktora, juče je, kako je Portal ETV i najavio prije nekoliko dana, dobio novog čelnika – većinom glasova članova Upravnog odbora za prvog čovjeka ove ustanove izabran je Dženis Nurković, koji je bio i jedini kandidat.
Nurković je funkcioner Bošnjačke stranke, član Glavnog odbora ove partije. Izvori Portala ETV iz Fonda tvrde da je izbor Nurkovića politička trgovina između „Albanaca i Bošnjaka – Bošnjačke stranke, jer ova pratija ne želi da ispušti ustanovu iz koje dolazi do novca preko raznih organizacija“.
Vršilac dužnosti direktora Fonda do 30. aprila bio je Agron Ibrahimi kada mu je istekao mandat, a većina u Upravnom odboru odbila je da podrži kandidatkinju za v.d. iz reda zapošljenih Eminu Skenderović. Od tada je Fond bio bez čelnika i maltene blokirana, ali nijesu odgovorili na naša pitanja kako ustanova funkcioniše.
Nurković je juče izabran sa osam glasova za, tri člana Upravnog odbora su bili protiv, dok je jedan listić bio nevažeći. Glasalo se tajno.
- Jedna od zamjerki Nurkoviću tokom razgovora sa članovima Upravnog odbora bila je da on negira Muslimane kao naciju, da pogrdno piše o njima na jednoj Fejsbuk stranici, na što je odgovorio da to nije tačno i da ništa ne zna o toj stranici. Kazao je i da će uspostaviti dobru saradnju sa svim nacionalnim savjetima – ispričao je izvor Portala ETV.
Na pitanje jednog od članova Upravnog odbora da li je njegov izbor za direktora Fonda politički dogovor Albanaca i Bošnjaka, rekao je da nije.
Negirao je i da je povezan sa bilo kakvim koruptivnim radnjama kao član Komisije Fonda za dodjelu novca za projekte.
- Jasno je - Bošnjaci i Albanci su se dogovorili da se Ibrahimi povuče i ustupi mjesto Nurkoviću, a Srbi su sve to aminovali iz svojih interesa – kategoričan je sagovornik Portala ETV. &nbsp;
Portal Standard juče je objavio da je Fond od osnivanja pod direktnom kontrolom kadrova Bošnjačke stranke, uz podsjećanje da su Safet Kurtagić, Elmir Kurtagić i Emir Dacić - svi iz ove partije – bili na funkciji direktora, dok je Komisija za vrednovanje projekata popunjena njihovim stranačkim funkcionerima poput Denisa Martinovića, Mirze Medunjanina i Elmaza Osmanovića.&nbsp;
Kroz raspodjelu sredstava, kako je objavio ovaj portal, pozivajući se na tvrdnje iz savjeta drugih manjinskih naroda, sistematski se favorizuju organizacije bliske BS, čime se obezbjeđuje njihova politička lojalnost i osigurava korpus sigurnih glasova.
Nurković je godinama član Fondove Komisije za vrjednovanje projekata, koja je poslije svake raspodjele novca u žiži, pod optužbama da se služe malverzacijama i da novac dodojeljuju ne neajboljim projektima, već da o tome odlučuju interesi, kako pojedinaca i nekih uticajnih organizacija, tako i Bošnjačke stranke.
A ova partija namjerila je da njen čovjek ponovo bude na čelu Fonda, tvrde naši izvori, zbog čega je konkurs i čekao na realizaciju čitavih sedam mjeseci. Prema njihovim tvrdnjama, BS se morala dogovoriti sa Albancima da prijavu povuče Ibrahimi, kako bi Nurković ostao jedini kandidat, što se na kraju i desilo.&nbsp;
Uprava za kadrove, kako tvrde, tek nakon dogovora Albanaca i Bošnjaka je dobila „zeleno svjetlo“ da organizuje testiranje kandidata, odnosno Nurkovića, jer je Ibrahimi odustao, i okonča proces.
Tako je testiranje, kako smo objavili, organizovano tek 15. maja, a lista sastavljena od jednog kandidata utvrđena je sjutradan. Predmet je članovima Upravnog odbora dostavljen 27. maja, tri dana pred sjendicu Upravnog odbora.&nbsp;
Izvor Portala ETV iz Fonda kazao je ranije da je ova ustanova „zlatna koka“ Bošnjačke stranke i njihov politički plijen i da je neće prepuštiti drugima.
Ibrahimi je 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Dženis Nurković novi direktor Fonda za manjine

Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je da je Klinički centar Crne Gore prekršio pravo pacijentkinje na privatnost, nakon što je ljekarski izvještaj novinarke Ane Raičković dospio u javnost.&nbsp;
Ljekarski izvještaj štampan je sa računara radnice KCCG koja je bila na bolovanju, a sistem Kliničkog centra ne omogućava provjeru s koje IP adrese je dokument odštampan, što otežava utvrđivanje odgovornog, prenosi CdM.&nbsp;
Institucija Ombdusmana preporučuje unapređenje zaštite podataka i disciplinske mjere protiv odgovornih.
Raičković je u pritužbi navela da je 28. marta ove godine tokom ročišta u Osnovnom sudu u Podgorici došlo do zloupotrebe izvještaja ljekara specijaliste dermatovenerologije Kliničkog centra Crne Gore. Izvještaj je priložio advokat odbrane u krivičnom postupku protiv četvorice okrivljenih zbog napada na nju, iako datira nekoliko mjeseci prije napada i nema veze sa samim događajem.
Odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na Raičković, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Predsjednik Advokatske komore Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu. U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Zaštitnik podsjeća da lični podaci pacijenata spadaju u privatni život i njihova zaštita je od ključnog značaja za očuvanje povjerenja u medicinsku struku.
- Otkrivanje povjerljivih zdravstvenih informacija bez saglasnosti pacijenta predstavlja kršenje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i člana 27 Zakona o pravima pacijenata - navodi se.
Domaći zakon, uključujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, predviđa strogu zaštitu medicinskih podataka.
- Posebne kategorije podataka, kao što su informacije o zdravstvenom stanju pacijenata, mogu se obrađivati samo uz izričitu saglasnost osobe kojoj se podaci odnose - ističe se.
U konkretnom slučaju, podnositeljka pritužbe nije dala saglasnost za objavljivanje izvještaja, a Klinički centar nije mogao dokazati postojanje drugog pravnog osnova za njegovo objavljivanje.
Služba za kontrolu kvaliteta KC CG utvrdila je da je došlo do “curenja” podataka i povrede Zakona o pravima pacijenata.
Zaštitnik konstatuje da je Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra Crne Gore naknadno sprovela postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do distribuiranja ljekarskog izvještaja javnosti.
- Po sprovednom postupku utvrđeno je da je predmetni izvještaj štampan sa naloga QQ dana 29.5.2024. godine koja je i obavila ovaj ljekarski pregled, a zatim i sa naloga WW dana 26. marta 2025. godine koja se u vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju a prema njenoj izjavi nije nikog ovlastila da može da koristi njenu šifru u njenom odsustvu. Međutim, takođe je utvrđeno da kroz informacioni sistem Heliant nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, to u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi koje lice je štampalo ovaj izvještaj - navodi se u izvještaju.
Zaštitnik je zaključio da je došlo do kršenja člana 8 Konvencije, jer Klinički centar nije osigurao djelotvornu zaštitu podataka i spriječio neovlašćen pristup.
- Objavljivanje podataka trećim licima bilo je moguće zbog neadekvatnih zaštitnih mehanizama - ukazuje Zaštitnik.
Preporuke Zaštitnika Kliničkom centru Crne Gore su da se utvrde sve okolnosti neovlašćenog pristupa i pokrenu eventualni disciplinski postupci.
Takođe, KCCG se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa osjetljivim podacima, uključujući višefaktorsku autentifikaciju i enkripciju, ali i da organizuje obuke za zaposlene o zaštiti podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji.

Ombudsman: KCCG prekršio pravo Raičković na privatnost

U Crnoj Gori ujutro će biti pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, dok se tokom dana očekuje oblačno sa sunčanim intervalima, uz uslove ponegdje za kratkotrajnu kišu.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutro se ponegdje očekuju obilniji pljuskovi.
Vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak, tokom jutra ponegdje na udare veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od šest do 17, najviša dnevna od 11 do 22 stepena.

Danas pretežno oblačno sa kišom

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. - Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</figcaption></figure>  Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. - Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. - Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE. <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić(Photo: ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  - Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. - Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić. <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. - Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. - I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza. <h2>Gdje škripi?</h2> Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: dzenis-nurkovic