Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, planiraju uskoro posjetiti Moskvu radi sastanka s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom. Planirana posjeta dio je napora za postizanje mirovnog sporazuma s ciljem okončanja rata Rusije protiv Ukrajine, piše Bloomberg.
Izvori za Bloomberg navode da bi se sastanak mogao održati kasnije ovog mjeseca, ali upozoravaju da planovi još nisu konačni i da bi termin mogao biti promijenjen zbog razvoja događaja u Iranu, gdje su u toku veliki protesti.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da takav sastanak trenutno nije zakazan, dok Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Prema jednom od izvora, još nije poznato koliko je Putin zainteresovan za održavanje novog sastanka s članovima Trampovog tima, što se čini glavnom preprekom za određivanje datuma.
<h3>Mirovni plan i prethodni razgovori</h3>
Očekuje se da će Putinu biti predstavljen najnoviji nacrt mirovnog plana od 20 tačaka, koji su izradili ukrajinski i američki predstavnici. Vitkof i Kušner već su posjetili Moskvu i sastali se s Putinom u decembru, a taj krug razgovora trajao je gotovo pet sati, ali nije donio značajniji napredak.
Vitkof se s Putinom u Rusiji sastao šest puta tokom prošle godine. Ovi diplomatski napori slijede nakon sastanka predstavnika 35 zemalja i organizacija održanog 6. januara u Parizu, na kojem je finaliziran rad na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Nakon sastanka, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjeri raspoređivanja trupa u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. U američkoj delegaciji u Parizu bili su Vitkof i Kušner, a Vitkof je izjavio da je nakon sastanka „Koalicije voljnih“ postignut značajan napredak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bloomberg: Trampovi izaslanici Vitkof i Kušner planiraju posjetu Putinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je imao telefonski razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, dan nakon što je objelodanio detalje novog američkog plana za okončanje rata sa Rusijom.
- Razgovarali smo o nekim važnim detaljima tekućeg rada. Postoje dobre ideje koje mogu doprinijeti zajedničkom ishodu i trajnom miru- naveo je Zelenski na Fejsbuku.
On je dodao da je imao "veoma dobar razgovor" sa američkim izaslanicima i zahvalio im na "njihovom konstruktivnom pristupu, intenzivnom radu i lijepim rečima".
- Nadam se da će se sporazumi postignuti danas na Božić i ideje o kojima smo razgovarali pokazati korisnim- rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik je u srijedu otkrio novu verziju američkog plana za okončanje rata Rusije i Ukrajine, o kojoj su nedjeljama pregovarali Vašington i Kijev, podsjetio je pariski Mond na svom sajtu.

1250x600

1084x550

Zelenski razgovarao sa američkim izaslanicima Vitkofom i Kušnerom

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se danas u Izraelu sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sastanak je uslijedio dan nakon što je zbog izraelskih napada na Pojas Gaze pod znakom pitanja bilo krhko primirje koje je na snazi od 10. oktobra.
- Premijer Netanjahu sastao se ranije danas sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika (SAD Donalda) Trampa, kako bi razgovarali o dešavanjima u regionu - rekla je portparolka njegovog kabineta Šoš Bedrosijan.
Netanjahu bi takođe trebalo da se sastane sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji bi trebalo da posjeti Izrael na nekoliko dana sa svojom suprugom Ušom Vens.

Netanjahu se sastao sa Vitkofom i Kušnerom

Dva dana nakon hapšenja prvog čovjeka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Srbije, javnost je obaviještena o priznanju koje komplikuje planove zeta Donalda Trampa &nbsp;o investicijama u glavnom gradu Srbije.
Naime, Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora institucije koja se bavi očuvanjem kulturne baštine, priznao je da je novembra 2024. godine, falsifikovao potpis na dokumentaciji na osnovu kog je Vlada Srbije skinula oznaku kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba u centru Beograda.
Riječ je kako o ruševinama ostalim nakon što je avijacija NATO taj objekat dva puta bombardovala 1999. godine, tako i neoštećenim djelovima.
Dokumentacijom koju je Vasić potpisom ovjerio, stvoreni su uslovi za prodaju objekta Džeradu Kušneru, zetu predsjednika SAD.
Kao čelnik američke privatne kompanije "Affinity Global Development", nakon kupovine, najavio je gradnju luksuznog hotela i poslovno-stambeni kompleks u Beogradu.
Slične investicije ista kompanija planira i u Albaniji, čime su ta država i Srbija postali okosnica njihovog ulaganja na Balkanu, ali i prvi takav kompleks Trampovih u Evropi.
Od kada je partija aktuelnog predsjednika države Aleksandra Vučića, prije trinaest godina došla na vlast, Beograd je, pogotovo centar grada, umnogome promijenio svoj izgled.
Oblakoderi, većinom izgrađeni od strane inostranih kompanija, uz istovremeno dodatno suženu saobraćajnu infrastrukturu kojom se sa teškom mukom probijaju vozila gradskog prevoza, učinili su svakodnevni život u Beogradu sve napornijim.
Očekivano, aktivisti i dio stručne javnost stoga nijesu skrštenih ruku posmatrali promjenu vlasništva nad bivšom zgradom Generalštaba.
- Još je rano za slavlje. Mislim da je ovo rezultat velikog pritiska javnosti. Postoji veoma širok front u borbi za očuvanje Generalštaba: postoji konsenzus struke, kasnije su zavodi za zaštitu spomenika odbili poslušnost, na to su se nadovezali studenti u blokadi koji su pokrenuli svoje akcije i javne tribine- &nbsp;kaže Miljan Salata, arhitekta i član ekspertske grupe za odbranu Generalštaba za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Kušnerove kompanije "Affinity Global Development" nijesu odgovorili na upit RSE da li hapšenje Vasića utiče na projekat, čija idejna rješenja su već predstavljena na sajtu kompanije.
Iz ove kompanije za "Njujork tajms" rekli da su o hapšenju v.d. direktora Zavoda saznali iz medija i da je sudbina projekta dovedena u pitanje. Dodali su da će "ispitati situaciju i donijeti naredne korake".
RSE nije dobio odgovor ni iz Vlade Srbije. Nije reagovao ni predsjednik Vučić koji je dva puta u posljednja dva mjeseca bio domaćin Trampovom sinu, Donaldu Trampu mlađem, u Beogradu.
<h2>Zbog čega je uhapšen Goran Vasić?</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je 14. maja da je tužilac saslušao okrivljenog v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića. Iz ove institucije navode da je okrivljeni Vasić iznio odbranu i priznao djelo koje mu se stavlja na teret.
Vasić sumnjiči da je "falsifikovani Prijedlog, sačinjen bez učešća stručnih lica konzervatorske struke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, uputio Vladi Republike Srbije preko resornog Ministarstva kulture".
Kako se dalje navodi, Vlada je 14.11.2024. &nbsp;donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu i njihovo brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara, "na koji način je okrivljeni Goran Vasić nanio štetu kulturnom nasljeđu Republike Srbije – koje je bio dužan da čuva".
Vasić je na čelo Zavoda došao krajem juna 2024. godine, nakon što je ostavku podnijela dotadašnja direktorka te institucije Dubravka Đukanović koja je odbila da sa kompleksa zgrada Generalštaba skine zaštitu kulturnog dobra.
Isto je učinila i direktorka Zavoda za spomenika kulture Beograda, Olivera Vučković.
Pet mjeseci kasnije Vlada je saopštila da je da iz registra nepokretnih kulturnih dobara izbrisala zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane u Ulici kneza Miloša u Beogradu.
Nakon te odluke zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika uputili su pismo Vladi, ukazujući da je odluka mimo zakonskih procedura.
- U ovom slučaju postoje dva kriterijuma: da je to jedino djelo arhitekte Nikole Dobrovića u Srbiji, a drugo da je to uspomena na bombardovanje 1999. Te okolnosti nijesu promijenjene, pa je odluka o brisanju iz registra ništavna- objašnjava arhitekta Miljan Salata.
Arhitekta i urbanista Nikola Dobrović je ostavio niz zdanja, između ostalog, u Pragu, Dubrovniku, Herceg Novom. Modernistički kompleks Generalštab je jedino njegovo djelo izgrađeno na teritoriji Srbije.
Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u proljeće 1999. godine prošla je kroz tromjesečno bombardovanje od strane NATO, preduzeto u cilju zaustavljanja nasilja sprovođenog od strane srpskih snaga na Kosovu. Razorene su mnoge državne institucije, uključujući i vojne objekte širom Srbije, odnosno Kosova i Crne Gore, što je tada činilo jedinstvenu državu.
<h2>Hapšenje i Kušnerov projekat</h2>
Nakon što je pokrenut postupak protiv prvog čovjeka Zavoda, Vlada Srbije bi trebalo da ukine odluku o skidanju Generalštaba sa liste kulturnih dobara, ocijenila je "Evropa Nostra Srbija".
- Očekujemo da Vlada u svjetlu ovih dešavanja i sumnji na falsifikovanje službenih dokumenata hitno preispita odluku o ukidanju zaštite ovog izuzetnog kulturnog dobra- kaže Vesna Marjanović, generalna sekretarka srpskog ogranka ove evropske nevladine organizacije.
Regulatorni institut za održivu energiju i životu sredinu (RERI) je krajem 2024. godine pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštaba.
Jovan Rajić, advokat i predsjednik Upravnog odbora ove nevladine organizacije, kaže za RSE da je postupak koji je RERI pokrenuo pred Ustavnim sudom odvojen od postupka koji vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
- Ono što je značajno je činjenica da je sama odluka i mi očekujemo da ona bude poništena. Mi smo dobili zvaničan odgovor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije da oni taj elaborat nijesu izradili. Kako je on to potpisao i izradio je stvar koju treba da utvrde nadležni organi- kaže Rajić.
Jovan Rajić smatra da bi hapšenje v.d. direktora Zavoda moralo da se odrazi i na projekat kompanije Džareda Kušnera.
- S obzirom da postoji osnovana sumnja da je neko falsifikovao mišljenje Zavoda i da je odluka Vlade nezakonita, neophodno je odmah obustaviti dalje pregovore sa investitorom i potrebno je sačekati odluku nadležnih organa- ocjenjuje Rajić.
<h2>Ko je potpisao ugovor?</h2>
Arhitekta Miljan Salata smatra da u postupku koji se vodi protiv direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika moraju biti istraženi i drugi akteri, prije svega u izvršnoj vlasti. On, međutim, dodaje da djeluje da će se sve završiti na "žrtvenom jagnjetu" iz struke.
- Ovde su direktno umiješani ljudi koji su potpisivali ugovore sa američkim investitorima, prije svega mislim na bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića. Tu je i bivši ministar kulture koji je u ovom slučaju direktno odgovoran ako se utvrdi krivica i povuče odluka o ukidanju zaštite nad Generalštabom. Onda se postavlja pitanje, ko je mogao da donese takvu zakonsku odluku unutar Vlade- smatra Salata.
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba polovinom maja 2024. potpisao tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Goran Vesić sa Kušnerovom kompanijom "Affinity Global Development".
Tim ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Vesić je u saopštenju naveo da investitor, prema ugovoru, ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine.
Goran Vesić nije odgovorio na poziv RSE da bude sagovornik na ovoj temi.
Vesić se inače uglavnom povukao iz javnosti nakon što je pritvoren, a opet bude pušten, novembra prošle godine zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u rušenju dijela krova nedavno rekonstruisane Željezničke stanice stradalo 16 ljudi. Vesić je u vrijeme rekonstrukcije, koju je izveo kineski investitor, bio ministar građevinarstva.

Beograd: Neizvjesno da li će Kušner graditi nakon afere sa falsifikovanjem potpisa kojim je skinuta oznaka kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba

Šef diplomatije Srbije Marko Đurić izjavio je da će srpski organi sarađivati sa američkim ako dođe do istrage o poslovanju firme Džereda Kušnera koja će investirati u kompleks bivšeg Generalštaba u Beogradu.
Đurić je u intervjuu za Glas Amerike odrično odgovorio na pitanje da li je on, dok je bio ambasador u Vašingtonu, imao saznanja o istrazi koju o poslovanju firme zeta bivšeg predsjednika SAD Dolanda Trampa (Trump) vodi senatski Odbor za finansije američkog Kongresa.
Glas Amerike prenosi da je demokrata Ron Vajden (Wyden), koji predvodi istragu, naveo da su zvaničnici Srbije i Albanije prišli Kušnerovoj kompaniji “Afiniti” sa poslovnim predlozima za ulaganje.
Đurić je rekao da o tome sa njim niko nije razgovarao.
- Ono što mogu da kažem je da se ne miješam u rad pravosudnih organa, ni srpskih institucija, a kamoli američkih, i ono što mogu takođe da kažem je da Srbija i Sjedinjene Države imaju potpisane sporazume i kvalitetnu saradnju u oblasti pravosuđa - rekao je Đurić za Glas Amerike.
Dodao je da je američka agencija za razvoj USAID prethodnih dvadeset godina uložila mnogo u reformu pravosuđa u Srbiji, dodavši da će “ako i kada dođe do bilo kakvih pitanja na tu temu, svi srpski organi biti na raspolaganju američkim” i da će “Srbija uvijek pomoći da se vode istrage”.
Srbija je sa firmom Kušnerovom firmom “Afiniti” u maju potpisala ugovor o “revitalizaciji” kompleksa Generalštaba u centru Beograda čiji su djelovi porušeni u NATO bombardovanju 1999. godine.
Ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
Na prostoru ruševina iz bombardovanja planira se izgradnja dvije visoke zgrade sa stanovima i hotelima, iako sa ovog objekta, izgrađenog između 1955. i 1965, nije skinuta zaštita kulturnog dobra, zbog čega se tome protive stručne institucije i organizacije.
Glas Amerike prenosi da je senator Ron Vajden u pismu Kušnerovoj kompaniji zatražio dodatne informacije u vezi sa poslovnim odnosima firme sa stranim investitorima, uključujući strane vlade koje plaćaju toj kompaniji, kako se navodi, stotine miliona dolara naknade za savjetodavne usluge.
Iza svega leži zabrinutost Odbora da Kušnerova firma djeluje kao šema kompenzacije djelimično osmišljena da zaobiđe federalne zahtjeve za objelodanjivanje transakcija, kao i da bi moglo da dođe do sukoba interesa, piše Glas Amerike.
Senator Vajden je od firme zatražio da mu dostavi informacije o investicijama u Srbiji i naveo listu svega što Odbor za finansije zanima.
To je prije svega spisak svih pojedinaca i entiteta koji su partneri “Afinitija”, spisak svih lokacija u Srbiji koje razmatra za razvoj nekretnina i opis razvojnih planova za svaku lokaciju.
Odbor interesuje i koliko tačno u dolarima “Afiniti” razmatra da uloži u svaki srpski projekat nekretnina, kao i koliko svaki od partnera kompanije ulaže za svaki projekat.
Senator Vajden traži i detaljan opis uslova svih ugovora između “Afinitija” i Vlade Srbije o razvoju nekretnina u Srbiji.

Đurić: Srbija će sarađivati sa SAD ako dođe do istrage poslova Trampovog zeta

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

U nižim predjelima saobraća se po uglavnom suvim kolovozima, izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara - Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Do 28.02.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Od 20.02.2026.godine do 24.02.2026.godine, odobrava promjena sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije trupa regionalnog puta R-23 dionica Danilovgrad - Spuž - Rogami.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su3 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

Iako su otvorene liste dobro rješenje, poslanici i vlasti i opozicije skeptični da će taj dio izborne reforme sprovesti do zakazanih izbora u junu iduće godine.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da bi to pak bilo izvodljivo ako bi bilo političke volje. Kada je riječ o predlogu šefa države da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, parlamentarci nemaju ništa protiv, ali poručuju da je neupitno žele li građani da biraju konkretna imena, a ne partije.
Izborno zakonodavstvo se ne mijenja godinu prije izbora, zbog čega izborna reforma mora biti kompletirana u junu ove godine.
Opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora.
Već nekoliko mjeseci na čekanju je inicijativa predsjednika države za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo. To predviđa da birači glasaju direktno za određenog kandidata, a ne za izbornu listu. No, još nema informacija hoće li se o tom predlogu uopšte i raspravljati u Skupštini.
Savjetnik šefa države Nebojša Vuksanović smatra da je važeći izborni sistem u potpunosti podređen interesima partija, a to nije ono što, kako tvrdi, građani žele.
- Političke partije su, mogu tako kolokvijalno reći, doktorirale sadašnji sistem i potpuno ga stavile u funkciju isključivo partijskih interesa. To nije ono što hoće građani Crne Gore i to nije najbolje rješenje - kaže on.
A da bi otvorene izborne liste bile dobro rješenje, ocjenjuju poslanici i vlast i opozicije.
- Lično mislim da bi to dobro rješenje bilo, da su izbori direktni, da su otvorene liste i zbog građana i zbog budućnosti. Međutim, situacija je takva da se mi začini da smo malo dalje od toga, barem još za naredne izbore, što ne znači da se neće nešto uraditi i za ubuduće - kaže potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
Za građane dobra prilika da biraju koga žele da ih predstavlja, za političare veća odgovornost, ističe poslanik SD-a Nikola Zirojević.
- Mi bili svjesni da ukoliko svoj posao ne radimo kako treba, čak možda i oni koji glasaju u našu partiju ne bi u idućem izbornom ciklu glasali za nas konkretno. Imajući u vidu da se na Odboru uopšte nije razgovaralo o ovoj temi, vjerujem da bi potencijalno moglo biti problematično da se to realizuje za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore - &nbsp;kaže.
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu Nikola Rakočević (DPS), mišljenja je da vrijeme nije problem, već da je riječ o nedostatku političke volje.
- Smatram da velika većina partija koje su na vlasti ne žele otvorene liste, jer ne žele da se izlože sudu građana o njihovom radu. Zbog toga, vrlo vjerovatno, da kroz rad odbora za izbornu reformu do kraja jula mjeseca nećemo doći do tog rješenja. Nadam se da će me vrijeme demantovati - &nbsp;kaže Rajočević.
A da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, poslanici Camaj i Zirojević ne bi imali ništa protiv te ideje.
- Potpuno je u konačnom nevažno na koji način, sve dok je taj način zakonit i dok taj način garantuje veći stepen demokratije u crnogorskim izbornim sistemima - kaže Zirojević.
- Mislim da rješenje da se građani pitaju da li žele otvorene liste ne bi bilo loša ideja, ali sam uvjeren da bez referenduma stav građana je takav da bi prije ljude birali po imenima, nego po strankama - &nbsp;kazao je Camaj.
Rakočević &nbsp;je uvjeren da svi građani žele da biraju one koji će ih predstavljati, tako da po njegovom mišljenju referendum je potpuno nepotreban.
- Siguran sam da svi građani danas u Crnoj Gori žele da direktno biraju one za koje smatraju da ćeih predstavljati - kazao je on.
Podsjećamo, u inicijativi predsjednika Jakova Milatovića o otvorenim listama, navodi se, pored ostalog, da je referendum jedini način da se osigura sprovođenje volje i nametne obaveza za poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija.

Tag: dzered-kusner