Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se danas u Izraelu sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sastanak je uslijedio dan nakon što je zbog izraelskih napada na Pojas Gaze pod znakom pitanja bilo krhko primirje koje je na snazi od 10. oktobra.
- Premijer Netanjahu sastao se ranije danas sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika (SAD Donalda) Trampa, kako bi razgovarali o dešavanjima u regionu - rekla je portparolka njegovog kabineta Šoš Bedrosijan.
Netanjahu bi takođe trebalo da se sastane sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji bi trebalo da posjeti Izrael na nekoliko dana sa svojom suprugom Ušom Vens.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Netanjahu se sastao sa Vitkofom i Kušnerom

Dva dana nakon hapšenja prvog čovjeka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Srbije, javnost je obaviještena o priznanju koje komplikuje planove zeta Donalda Trampa &nbsp;o investicijama u glavnom gradu Srbije.
Naime, Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora institucije koja se bavi očuvanjem kulturne baštine, priznao je da je novembra 2024. godine, falsifikovao potpis na dokumentaciji na osnovu kog je Vlada Srbije skinula oznaku kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba u centru Beograda.
Riječ je kako o ruševinama ostalim nakon što je avijacija NATO taj objekat dva puta bombardovala 1999. godine, tako i neoštećenim djelovima.
Dokumentacijom koju je Vasić potpisom ovjerio, stvoreni su uslovi za prodaju objekta Džeradu Kušneru, zetu predsjednika SAD.
Kao čelnik američke privatne kompanije "Affinity Global Development", nakon kupovine, najavio je gradnju luksuznog hotela i poslovno-stambeni kompleks u Beogradu.
Slične investicije ista kompanija planira i u Albaniji, čime su ta država i Srbija postali okosnica njihovog ulaganja na Balkanu, ali i prvi takav kompleks Trampovih u Evropi.
Od kada je partija aktuelnog predsjednika države Aleksandra Vučića, prije trinaest godina došla na vlast, Beograd je, pogotovo centar grada, umnogome promijenio svoj izgled.
Oblakoderi, većinom izgrađeni od strane inostranih kompanija, uz istovremeno dodatno suženu saobraćajnu infrastrukturu kojom se sa teškom mukom probijaju vozila gradskog prevoza, učinili su svakodnevni život u Beogradu sve napornijim.
Očekivano, aktivisti i dio stručne javnost stoga nijesu skrštenih ruku posmatrali promjenu vlasništva nad bivšom zgradom Generalštaba.
- Još je rano za slavlje. Mislim da je ovo rezultat velikog pritiska javnosti. Postoji veoma širok front u borbi za očuvanje Generalštaba: postoji konsenzus struke, kasnije su zavodi za zaštitu spomenika odbili poslušnost, na to su se nadovezali studenti u blokadi koji su pokrenuli svoje akcije i javne tribine- &nbsp;kaže Miljan Salata, arhitekta i član ekspertske grupe za odbranu Generalštaba za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Kušnerove kompanije "Affinity Global Development" nijesu odgovorili na upit RSE da li hapšenje Vasića utiče na projekat, čija idejna rješenja su već predstavljena na sajtu kompanije.
Iz ove kompanije za "Njujork tajms" rekli da su o hapšenju v.d. direktora Zavoda saznali iz medija i da je sudbina projekta dovedena u pitanje. Dodali su da će "ispitati situaciju i donijeti naredne korake".
RSE nije dobio odgovor ni iz Vlade Srbije. Nije reagovao ni predsjednik Vučić koji je dva puta u posljednja dva mjeseca bio domaćin Trampovom sinu, Donaldu Trampu mlađem, u Beogradu.
<h2>Zbog čega je uhapšen Goran Vasić?</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je 14. maja da je tužilac saslušao okrivljenog v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića. Iz ove institucije navode da je okrivljeni Vasić iznio odbranu i priznao djelo koje mu se stavlja na teret.
Vasić sumnjiči da je "falsifikovani Prijedlog, sačinjen bez učešća stručnih lica konzervatorske struke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, uputio Vladi Republike Srbije preko resornog Ministarstva kulture".
Kako se dalje navodi, Vlada je 14.11.2024. &nbsp;donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu i njihovo brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara, "na koji način je okrivljeni Goran Vasić nanio štetu kulturnom nasljeđu Republike Srbije – koje je bio dužan da čuva".
Vasić je na čelo Zavoda došao krajem juna 2024. godine, nakon što je ostavku podnijela dotadašnja direktorka te institucije Dubravka Đukanović koja je odbila da sa kompleksa zgrada Generalštaba skine zaštitu kulturnog dobra.
Isto je učinila i direktorka Zavoda za spomenika kulture Beograda, Olivera Vučković.
Pet mjeseci kasnije Vlada je saopštila da je da iz registra nepokretnih kulturnih dobara izbrisala zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane u Ulici kneza Miloša u Beogradu.
Nakon te odluke zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika uputili su pismo Vladi, ukazujući da je odluka mimo zakonskih procedura.
- U ovom slučaju postoje dva kriterijuma: da je to jedino djelo arhitekte Nikole Dobrovića u Srbiji, a drugo da je to uspomena na bombardovanje 1999. Te okolnosti nijesu promijenjene, pa je odluka o brisanju iz registra ništavna- objašnjava arhitekta Miljan Salata.
Arhitekta i urbanista Nikola Dobrović je ostavio niz zdanja, između ostalog, u Pragu, Dubrovniku, Herceg Novom. Modernistički kompleks Generalštab je jedino njegovo djelo izgrađeno na teritoriji Srbije.
Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u proljeće 1999. godine prošla je kroz tromjesečno bombardovanje od strane NATO, preduzeto u cilju zaustavljanja nasilja sprovođenog od strane srpskih snaga na Kosovu. Razorene su mnoge državne institucije, uključujući i vojne objekte širom Srbije, odnosno Kosova i Crne Gore, što je tada činilo jedinstvenu državu.
<h2>Hapšenje i Kušnerov projekat</h2>
Nakon što je pokrenut postupak protiv prvog čovjeka Zavoda, Vlada Srbije bi trebalo da ukine odluku o skidanju Generalštaba sa liste kulturnih dobara, ocijenila je "Evropa Nostra Srbija".
- Očekujemo da Vlada u svjetlu ovih dešavanja i sumnji na falsifikovanje službenih dokumenata hitno preispita odluku o ukidanju zaštite ovog izuzetnog kulturnog dobra- kaže Vesna Marjanović, generalna sekretarka srpskog ogranka ove evropske nevladine organizacije.
Regulatorni institut za održivu energiju i životu sredinu (RERI) je krajem 2024. godine pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštaba.
Jovan Rajić, advokat i predsjednik Upravnog odbora ove nevladine organizacije, kaže za RSE da je postupak koji je RERI pokrenuo pred Ustavnim sudom odvojen od postupka koji vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
- Ono što je značajno je činjenica da je sama odluka i mi očekujemo da ona bude poništena. Mi smo dobili zvaničan odgovor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije da oni taj elaborat nijesu izradili. Kako je on to potpisao i izradio je stvar koju treba da utvrde nadležni organi- kaže Rajić.
Jovan Rajić smatra da bi hapšenje v.d. direktora Zavoda moralo da se odrazi i na projekat kompanije Džareda Kušnera.
- S obzirom da postoji osnovana sumnja da je neko falsifikovao mišljenje Zavoda i da je odluka Vlade nezakonita, neophodno je odmah obustaviti dalje pregovore sa investitorom i potrebno je sačekati odluku nadležnih organa- ocjenjuje Rajić.
<h2>Ko je potpisao ugovor?</h2>
Arhitekta Miljan Salata smatra da u postupku koji se vodi protiv direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika moraju biti istraženi i drugi akteri, prije svega u izvršnoj vlasti. On, međutim, dodaje da djeluje da će se sve završiti na "žrtvenom jagnjetu" iz struke.
- Ovde su direktno umiješani ljudi koji su potpisivali ugovore sa američkim investitorima, prije svega mislim na bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića. Tu je i bivši ministar kulture koji je u ovom slučaju direktno odgovoran ako se utvrdi krivica i povuče odluka o ukidanju zaštite nad Generalštabom. Onda se postavlja pitanje, ko je mogao da donese takvu zakonsku odluku unutar Vlade- smatra Salata.
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba polovinom maja 2024. potpisao tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Goran Vesić sa Kušnerovom kompanijom "Affinity Global Development".
Tim ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Vesić je u saopštenju naveo da investitor, prema ugovoru, ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine.
Goran Vesić nije odgovorio na poziv RSE da bude sagovornik na ovoj temi.
Vesić se inače uglavnom povukao iz javnosti nakon što je pritvoren, a opet bude pušten, novembra prošle godine zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u rušenju dijela krova nedavno rekonstruisane Željezničke stanice stradalo 16 ljudi. Vesić je u vrijeme rekonstrukcije, koju je izveo kineski investitor, bio ministar građevinarstva.

Beograd: Neizvjesno da li će Kušner graditi nakon afere sa falsifikovanjem potpisa kojim je skinuta oznaka kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba

Šef diplomatije Srbije Marko Đurić izjavio je da će srpski organi sarađivati sa američkim ako dođe do istrage o poslovanju firme Džereda Kušnera koja će investirati u kompleks bivšeg Generalštaba u Beogradu.
Đurić je u intervjuu za Glas Amerike odrično odgovorio na pitanje da li je on, dok je bio ambasador u Vašingtonu, imao saznanja o istrazi koju o poslovanju firme zeta bivšeg predsjednika SAD Dolanda Trampa (Trump) vodi senatski Odbor za finansije američkog Kongresa.
Glas Amerike prenosi da je demokrata Ron Vajden (Wyden), koji predvodi istragu, naveo da su zvaničnici Srbije i Albanije prišli Kušnerovoj kompaniji “Afiniti” sa poslovnim predlozima za ulaganje.
Đurić je rekao da o tome sa njim niko nije razgovarao.
- Ono što mogu da kažem je da se ne miješam u rad pravosudnih organa, ni srpskih institucija, a kamoli američkih, i ono što mogu takođe da kažem je da Srbija i Sjedinjene Države imaju potpisane sporazume i kvalitetnu saradnju u oblasti pravosuđa - rekao je Đurić za Glas Amerike.
Dodao je da je američka agencija za razvoj USAID prethodnih dvadeset godina uložila mnogo u reformu pravosuđa u Srbiji, dodavši da će “ako i kada dođe do bilo kakvih pitanja na tu temu, svi srpski organi biti na raspolaganju američkim” i da će “Srbija uvijek pomoći da se vode istrage”.
Srbija je sa firmom Kušnerovom firmom “Afiniti” u maju potpisala ugovor o “revitalizaciji” kompleksa Generalštaba u centru Beograda čiji su djelovi porušeni u NATO bombardovanju 1999. godine.
Ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
Na prostoru ruševina iz bombardovanja planira se izgradnja dvije visoke zgrade sa stanovima i hotelima, iako sa ovog objekta, izgrađenog između 1955. i 1965, nije skinuta zaštita kulturnog dobra, zbog čega se tome protive stručne institucije i organizacije.
Glas Amerike prenosi da je senator Ron Vajden u pismu Kušnerovoj kompaniji zatražio dodatne informacije u vezi sa poslovnim odnosima firme sa stranim investitorima, uključujući strane vlade koje plaćaju toj kompaniji, kako se navodi, stotine miliona dolara naknade za savjetodavne usluge.
Iza svega leži zabrinutost Odbora da Kušnerova firma djeluje kao šema kompenzacije djelimično osmišljena da zaobiđe federalne zahtjeve za objelodanjivanje transakcija, kao i da bi moglo da dođe do sukoba interesa, piše Glas Amerike.
Senator Vajden je od firme zatražio da mu dostavi informacije o investicijama u Srbiji i naveo listu svega što Odbor za finansije zanima.
To je prije svega spisak svih pojedinaca i entiteta koji su partneri “Afinitija”, spisak svih lokacija u Srbiji koje razmatra za razvoj nekretnina i opis razvojnih planova za svaku lokaciju.
Odbor interesuje i koliko tačno u dolarima “Afiniti” razmatra da uloži u svaki srpski projekat nekretnina, kao i koliko svaki od partnera kompanije ulaže za svaki projekat.
Senator Vajden traži i detaljan opis uslova svih ugovora između “Afinitija” i Vlade Srbije o razvoju nekretnina u Srbiji.

Đurić: Srbija će sarađivati sa SAD ako dođe do istrage poslova Trampovog zeta

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je u četvrtak da Sjedinjene Države oživljavaju piratstvo i razbojništvo u Karipskom moru blokadom Venecuele.
Ministarstvo je izrazilo nadu da će pragmatizam američkog predsjednika Donalda Trampa pomoći u izbjegavanju katastrofe.
- Danas svjedočimo potpunom bezakonju u Karipskom moru, gdje se oživljava davno zaboravljena krađa tuđe imovine, odnosno piratstvo i razbojništvo - rekla je o situaciji portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Zaharova.
Ona je poručila da se Rusija dosljedno zalaže za deeskalaciju.
- Nadamo se da će pragmatizam i racionalnost američkog predsjednika Trampa omogućiti pronalaženje rješenja koja su obostrano prihvatljiva stranama u okviru međunarodnih pravnih normi. Potvrđujemo svoju podršku naporima vlade Nikolasa Madura usmjerenim na zaštitu suvereniteta i nacionalnih interesa te održavanje stabilnog i sigurnog razvoja njegove zemlje - rekla je Zaharova, a prenio je "JerusalemPost".

Rusija poredi američku blokadu Venecuele s piratstvom

Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Jelena Vukčević produžila je ugovor sa Ženskim rukometnim klubom OTP Group Budućnost, saopšteno je iz tog kluba.
Vukčević, rođena 2004. godine, prošla je sve mlađe kategorije i izrasla u jednog od nosilaca igre na najvišem nivou.
Iza sebe već ima pet sezona nastupa u EHF Ligi šampiona, što je čini jednom od najiskusnijih mladih igračica u elitnom evropskom takmičenju.
Posebnu potvrdu izuzetnog potencijala dobila je prošle godine, kada je uvrštena na listu 15 najtalentovanijih igračica svijeta koju je objavio poznati mađarski sportski list „Nemzeti sport“.
U aktuelnoj sezoni je sa 37 postignutih golova najbolji strijelac Budućost u EHF Ligi šampiona.
Vukčević je standardna članica reprezentacije Crne Gore, a na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji bila je jedna od najboljih igračica državnog tima, koji je takmičenje završio na osmom mjestu.
Produžetak saradnje sa Vukčević potvrđuje opredjeljenje ŽRK OTP Group Budućnost da budućnost gradi na domaćim igračicama koje predstavljaju spoj kvaliteta, kontinuiteta i identiteta kluba.
Ugovor sa podgoričkimtim timom produžile su golmanke Andrea Škerović i Armel Atingre, lijevo krilo Nađa Kadović, kapitenka Itana Grbić i lijevi bek Jelena Radivojević, a u klub se vraća i lijevo krilo Ivona Pavićević.

Produžen ugovor sa Jelenom Vukčević

Apelacioni sud produžio je kaznu zatvora optuženom R. V. za silovanje i nasilje u porodici sa devet godina i dva mjeseca na 14 godina i 10 mjeseci.
Kako su naveli u saopštenju, preinačili su presudu Višeg suda u Podgorici za dva produžena krivična djela silovanje i dva krivična djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici od 14. aprila. U kaznu zatvora mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
- Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi R. V. oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od devet godina i dva mjeseca, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su branilac optuženog i Više državno tužilaštvo u Podgorici. Apelacioni sud je ocijenio da je žalba branioca optuženog neosnovana, dok je žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici osnovana - istaknuto je u saopštenju.
Po nalaženju Apelacionog suda prvostepeni sud je, nasuprot navodima žalbe branioca optuženog, u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja djela, tako i krivice optuženog. Na njegove radnje, kako navode, pravilno je primijenjen Krivični zakon, pa su bez utemeljenja navodi istaknuti u žalbi branioca optuženog da je pobijana presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka i uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.
- Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni po žalbi Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, pa je ocijenio da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od značaja za visinu kazne, iz kojih razloga je odluku u ovom dijelu preinačio - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena jedinstvena kazna zatvora predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnih djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija.

Optuženom za silovanje i nasilje u porodici produžena kazna zatvora sa devet na skoro 15 godina

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Jedna osoba lakše je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros, oko 8:45 sati, dogodila na magistralnom putu Budva - Cetinje na Košljunu.
Kako je Vijestima rečeno u budvanskoj policiji, koja je izvršila uviđaj, u udesu su učestvovala tri vozila.
Došlo je do prevrtanja vozila i jedna osoba je zadobila lakše povrede. Ona je transportovana u Dom zdravlja Budva.

Udes na Košljunu: Prevrnulo se vozilo, lakše povrijeđena jedna osoba

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: dzered-kusner