Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će sutra biti objavljeni dosijei u vezi sa slučajem ubistva bivšeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija.
- Sjutra objavljujemo i dajemo sve Kenedijeve dosijee - rekao je Tramp, dodajući da će biti objavljeno 80.000 stranica povjerljivih dokumenata.
Bivši američki predsjednik Džon Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. u Dalasu.
Smrtno je ranjen hicem dok se vozio sa suprugom Žaklinom u predsjedničkoj koloni.
Kenedi je bio 35. američki predsjednik, a na dužnost je stupio 1961. godine.
Imao je 43 godine kada je izabran za predsjednika i bio je najmlađa osoba izabrana za lidera SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio: Sjutra objavljujemo dosijee u vezi sa ubistvom Kenedija

Američki predsjednik Donald Tramp naredio je da se skinu oznake tajnosti sa svih vladinih dokumenata vezanih za ubistva bivšeg predsjednika Džona F. Kenedija, senatora Roberta F. Kenedija i borca za građanska prava Martina Lutera Kinga mlađeg.
- Mnogi ljudi su čekali na ovo godinama, decenijama. Sve će biti otkriveno - rekao je Tramp dok je potpisivao naredbu u Ovalnoj sobi.
Tramp je naredio svom pomoćniku da osigura da olovku, kojom je potpisao naredbu, dobije Robert F. Kenedi mlađi, bivši nezavisni politički rival koji je ispao iz predsjedničke trke 2024. i podržao Trampa i koji je sada izabran za američkog sekretara za zdravstvo i ljudske usluge.
Tramp u nalogu navodi da je "u javnom interesu" objavljivanje ovih dokumenata o atentatima od prije više od šest decenija.
Direktoru Nacionalne obavještajne službe i državnom tužiocu naređeno je da u koordinaciji sa zvaničnicima Bijele kuće u roku od 15 dana predstave plan za potpuno objavljivanje zapisa u vezi s ubistvom predsjednika Džona F. Kenedija.
Zvaničnici imaju odvojeno 45 dana da predstave plan za objavljivanje dosijea u vezi sa ubistvima Roberta F. Kennedyja i Martina Luthera Kinga, mlađeg.
Predsjednik Džon F. Kenedi ubijen je u Dalasu 1963. Njegov brat Robert F. Kenedi ubijen je tokom kandidature za predsjednika u Kaliforniji 1968, samo dva mjeseca nakon što je Martin Luter King, najpoznatiji američki vođa za građanska prava, ubijen u Memfisu, Tenesi.

Tramp naredio skidanje oznake tajnosti sa spisa o ubistvima Kenedijevih i Martina Lutera Kinga

Li Harvi Osvald je 22. novembra 1963. uhapšen zbog ubistva tadašnjeg predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija, prilikom čega je uzviknuo čuvenu rečenicu "Ja sam samo žrtva," što je pokrenulo lavinu teorija zavjere.
Samo dva dana kasnije, Osvalda je upucao vlasnik noćnog kluba Džek Rubi, prije nego što je Osvald mogao da objasni čija je tačno žrtva, dok se u međuvremenu pojavilo mnogo različitih spekulacija.
<h2>Cijela istina</h2>
Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e u atentat priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, naročito ako se otkrije da nijesu nikoga upozorili na čovjeka o kojem su toliko znali.
Zvanična istraga, završena 1964. godine, utvrdila je da je 24-godišnji Osvald samoinicijativno počinio atentat na predsjednika bez tuđe pomoći. Međutim, niko nije uspio da utvrdi koji bi motiv mladi ljevičar imao za ubistvo liberalnog predsjednika posvećenog unapređenju građanskih prava.&nbsp;
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je njegov ubica, Rubi, bio osoba sumnjivog karaktera, povezana s mafijom, zbog čega većina Amerikanaca vjeruje da istraga nije otkrila cijelu istinu, piše Daily Mail.
<h2>Umiješanost agencije</h2>
U središtu priče nalazi se američka obavještajna agencija CIA, kojoj je Džon F. Kenedi zaprijetio ukidanjem nakon neuspjelog pokušaja invazije Kube. Mnogi Amerikanci vjeruju da je komisija zadužena za istragu Kenediijeve smrti prerano oslobodila CIA-u bilo kakve odgovornosti.&nbsp;
Teorije zavjere dodatno podstiče uporno odbijanje narednih američkih predsjednika da javnosti otkriju sve tajne dokumente povezane s atentatom.
Više od 61 godine nakon ubistva, Donald Tramp je ponovo skrenuo pažnju na CIA-u obećavajući nećaku Džona F. Kenedija, Robertu F. Kenediju mlađem, da će objaviti preostale dokumente u cjelosti.&nbsp;
Radi se o hiljadama djelimično ili potpuno cenzurisanih stranica za koje se sumnja da bi mogle sadržati definitivne dokaze da je Osvald imao pomoć u planiranju atentata.&nbsp;
RFK mlađi je napustio predsjedničku trku kako bi podržao Donalda Trampa, zbog čega je nagrađen pozicijom ministra zdravlja. On godinama naglašava da postoje "neoborivi dokazi" da je CIA bila umiješana u smrt njegovog ujaka zbog njegovog odbijanja da pošalje američke trupe u Vijetnam.
<h2>Manipulacija Osvaldom</h2>
Prema riječima Roberta F. Kenedija mlađeg, CIA i dalje odbija da objavi sve dokumente kako bi zaštitila samu sebe. Među neobjavljenim dokumentima nalazi se i 181 stranica podataka o Osvaldovom životu prije nego što je upucao Kenedija.&nbsp;
Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, posebno ako se otkrije da nisu upozorili nikoga na osobu o kojoj su imali toliko informacija. Osvald je bio pod nadzorom CIA-e od 1959. godine, kada je napustio mornaricu i pobjegao u Sovjetski Savez, gdje se oženio Ruskinjom s kojom je dobio kćerku. Američke agencije su preko njega pratile razne ljevičarske organizacije povezane s Kubom.
Stručnjak za atentat na Kenedija, Džeferson Morli, koji je napisao nekoliko knjiga o toj temi, izjavio je za Daily Mail da vjeruje da su agenti CIA-e ili čak Pentagona manipulisali Osvaldom.&nbsp;
- Da li je CIA bila nemarna? Posmatrali su ga sve do Dejlija Plaze, a kada je upucao predsjednika, rekli su: "Ah, žao nam je, propustili smo ga" - kazao je.
Portparol CIA-e je 2022. godine insistirao da agencija ne krije informacije o Osvaldu, navodeći da su sakriveni samo podaci o imenima agenata, izvorima i lokacijama koje CIA koristi.
Ipak, između Trampa i objave tajnih podataka postoji još jedna prepreka. Dokument s najviše redakcija odnosi se na Osvaldovu posjetu Meksiku samo dva mjeseca prije atentata na Kenedija, organizovanu kako bi dobio vize za Sovjetski Savez i komunističku Kubu.&nbsp;
CIA ga je pratila putem prisluškivača na telefonskim linijama u ambasadama, što je bilo moguće zahvaljujući saradnji s meksičkom vladom. Morli tvrdi da su tri uzastopna meksička predsjednika tokom 1960-ih i 1970-ih godina sarađivala s agentima CIA-e na projektima poput prisluškivanja političkih rivala, te da bi vlada te zemlje bila "bijesna i posramljena" kada bi se ti dokumenti objavili.

Tramp obećao da će otkriti sve o ubistvu Džona Kenedija

Dijana Hrka je u obraćanju okupljenima na komemorativnom skupu u Novom Sadu najavila da stupa u štrajk glađu.
- Ja moram da znam ko je ubio moje dete, ko je ubio 16 ljudi. Mora neko da odgovara za ovo. Ispred Skupštine Grada ću da štrajkujem glađu, prekoputa Ćacilenda - rekla je.
Ona se zahvalila studentima i poručila da u ovo ide sama.
- Želim da se zahvalim studentima koji me održavaju u životu, da se zahvalim bajkerima, veteranima, nama, običnom narodu. Danas je najtužniji dan za sve nas, danas Novi Sad plače, ali ja se borim za to da više nikad niko ne zaplače, ni jedna majka, ni jedna sestra - rekla je Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jednog od 16 žrtava pada nadstrešnice.

Dijana Hrka: Štrajkovaću glađu ispred Skupštine Grada, prekoputa Ćacilenda

Na današnji dan prije godinu dana u Novom Sadu je u obrušavanju nadstrešnice renovirane željezničke stanice poginulo 16 ljudi, a jedna djevojka je teško povrijeđena, ali i pored protoka vremena i dalje nije utvrđena krivična odgovornost za taj događaj.
Studenti iz različitih krajeva i građani danas su u Novom Sadu obilježili godišnjicu tragedije.
Sa čamaca na Dunavu pušteno 16 lampiona, simbolično za 16 žrtava pada nadstrešnice. Istovremeno, studenti su sa Petrovaradinske tvrđave spustili transparent na kome piše "Vidimo se sjutra i svakog drugog dana, dok ne bude pravda". &nbsp;Ovim porukama završen je najveži komemorativni skup u &nbsp;istoriji Novog Sadu.

Završen komemorativni skup u Novom Sadu s porukom "Vidimo se sjutra i svakog drugog dana, dok ne bude pravda"

Posljednja decenija XX vijeka za savremenu Crnu Goru i region je period bez premca. Godine raspada države, ratova, zločina, razaranja, izbjeglica, ekonomskog kolapsa, poniženja, bijede i redova za osnovne namirnice. Iako su ratovi, ratni zločini i razaranja najizraženiji dio kolektivnog pamćenja, ekonomske i kulturne posljedice tog perioda podjednako su duboke, oblikujući i danas živote miliona građana. Generacije rođene nakon 1995. ili 2000. godine često nesvjesno žive u svijetu ograničenja koja im je stvorila ta decenija.
&nbsp;Možda i najmračnija faza te decenije za Crnu Gori i Srbiju, period hiperinflacije, uništio je životni standard i ušteđevine građana. Osnovne namirnice postale su luksuz, a UN sankcije gotovo potpuno izolovale zemlju. Scene praznih polica i redova postale su svakodnevnica. Fabrike su stale, radna mjesta nestala ili fiktivno održavana, dok se industrija koja je povezivala republike raspala u haosu. Milioni ljudi su potražili spas u inostranstvu, a odliv kvalifikovanih radnika i intelektualaca usporio je obnovu i razvoj. Dijaspora se rasula širom svijeta, noseći priče, sjećanja i kulturu koja je polako brisana sa zajedničkog prostora.
&nbsp;U haosu i borbi za preživljavanje, ispod radara je prošla činjenica da je kulturni život pretrpio teške udarce. Zajednički jugoslovenski kulturni prostor se fragmentisao, a mediji, književnost i umjetnost preplavili su nacionalistički narativi. Finansiranje univerziteta, pozorišta, muzeja i filmskih produkcija gotovo je nestalo, dok su mnogi umjetnici i nastavnici napustili zemlju. Biblioteke, arhivi i kulturna dobra su uništeni ili opljačkani, nestajali su dijelovi zajedničke istorije... Čak su i simboli poput muzike, festivala i običaja reinterpretirani kroz etničku prizmu, produbljujući podjele i nepovjerenje.
&nbsp;Ekstremizam se spojio sa nacionalnim tumačenjima obnovljene vjere, dok se nasilje sa fronta relativno brzo prelilo na ulice. Nemaština i kriminal amputirali su generacije od osnovnih vrijednosti ljudskosti i zajednice. Trauma se neprimjetno uvukla u svaki aspekt života. Djeca su odrastala okružena nasiljem, oskudicom i propagandom, stvarajući „izgubljenu deceniju“ u obrazovanju i društvenoj povezanosti. Decenijama građeno povjerenje među etničkim grupama nestalo je za par mjeseci, dok su nacionalizam i vjerski fanatizam oblikovali politiku i identitet.
&nbsp;Ipak, iz najtežih perioda rađali su se i najsvjetliji primjeri junaštva, otpora i stvaralaštva, a 90-e nijesu izuzetak. Od umjetničkog izraza do političkih pokreta, brojni su bili otpori ludilu i nasilju. Mnogi segmenti današnjih društava koji njeguju, i dalje manjinsku, zdravorazumsku politiku potekli su upravo iz borbe protiv mržnje i agresije tog doba.
&nbsp;
Nažalost, najtrajnije nasljeđe posljednje decenija XX vijeka jesu ideje koje su uvele šest republika, a danas sedam država, u rat. One i dalje dominiraju, držeći društva u nacionalizmom izazvanoj anesteziranoj tranziciji. &nbsp;Osnovna zabluda većine, u Crnoj Gori i regionu, jeste uvjerenje da su 90-e prošlost, a istina ne može biti dalje.
&nbsp;Iste političke strukture, ili njihovi nasljednici, koje su vladale u 90-im suštinski vladaju i danas. Iste politike, populizam i medijske manipulacije. Razlika je što određene kočnice koje su nekad postojale, čak i tokom ratova, danas ne postoje. Populizam i ekstremizam postali su društvene norme, dok partitokratija i kleptokratija bujaju uz minimalan otpor. Ovaj period je rodno mjesto otvorene simbioze nacionalističke propagande, vjerske manipulacije i medijskog i kulturnog zatupljivanja – oruđa koje već tri decenije održava tranzicionu pljačku.
&nbsp;Zašto treba 90-e staviti u muzej? Obrazovni i politički sistemi većine država nijesu uspjeli da odvoje društva od nasljeđa 90-ih. Neprestane „reforme“ dovele su do stanja bez stvarnih promjena, uskraćujući generacijama šansu da grade novi sistem. Muzeji, inače, treba da budu mjesta čuvanja i preispitivanja istorije. U ovom slučaju, muzej 90-ih bio bi prozor kroz koji možemo da vidimo tešku prošlost i ogledalo njenog ružnog, ali i svijetlog nasljeđa.
&nbsp;U nedostatku slobode da se 90-e objektivno prikažu izvan magle ratne traume i nacionalističkih narativa, ali i zbog kompleksnosti samog perioda, muzej je najbolji medij za njihovu prezentaciju. Suprotno uvriježenom mišljenju, &nbsp;muzej nije samo skladište predmeta, već i prostor dijaloga, obrazovanja i novog doživljaja.
&nbsp;Muzej 90-ih, kao nezavisna produkcija, otvoren je u Beogradu 1. jula 2025. godine, nakon godina rada, privremenih postavki, foruma i interakcije sa publikom iz regiona. Zadržavši formu lavirinta, uspio je u svojoj stalnoj verziji da spoji inovativnost i smjelost da zadrži provokativnu kompleksnost sadržaja i ideja. Teško je opisati samu postavku koja obuhvata skoro sve aspekte života 90-ih, kombinujući koloritnost života i kulture sa političkim, građanskim i medijskim nasljeđem, uz stručni prikaz ključnih istorijskih događanja, ličnosti i zločina.
&nbsp;Za mlađe generacije, Muzej 90-ih predstavlja uvod u razumijevanje svijeta u kojem žive. Anegdota o izjavi studenata, koji već godinu protestvuju na ulicama Srbije, da nijesu skoro ništa nisu znali o velikim studentskim protestima 90-ih dovoljno pokazuje njegovu svrhu. Ostaje nada da će makar neke crnogorske školske ekskurzije koje se upute ka Beogradu posjetiti muzej umjesto obilaženja vulgarnog tranzicionog nasljeđa poput Cecine kuće.
&nbsp;Nakon Sarajeva, crnogorska premijera ove izložbe organizovana je u Muzeju grada Podgorice 13. maja ove godine i trajala je do 13. septembra, dok su manje verzije bile izložene u Budvi i na Cetinju. Svaka izložba nosi lični pečat, ali su i kreirane i predstavljene objektivno, bez prikrivanja činjenica, manipulacija ili eufemizama koji ublažavaju odgovornost bilo koje strane.
&nbsp;Kako su izložbe organizovane tokom opšte revizionističke, a u pripremnom periodu antiturske histerije, makar kratko su kreirana razumna ostrva koja su prepoznala iste šablone djelovanja istih politika iz 90-ih. Pokazala su da kontinuirano pokretanje određenih tema, od rehabilitacija četnika do negiranje Srebrenice, drže društvo u stalnoj napetosti, dok se ne rješavaju problemi uništene socijalne „sigurne mreže“, stabilnosti i standarda. &nbsp;Izložbe su novim generacijama omogućile da uoče sveobuhvatni napad na društveni napredak, čak i kroz održavanje „mejnstrim“ muzičke i kulturne scene zasnovane na najprizemnijim porivima.
&nbsp;Stavljanje 90-ih u muzej treba da simbolizuje društvenu evoluciju koja podrazumijeva prekid veza sa političkom klasom i njihovim nasljednicima. Konačan izlaz iz tranzicije ne mogu voditi oni koji ne shvataju pogubnost nasljeđa ove decenije, a takva se sjenka, kako pokazuju događaji proteklih dana, makar djelimično krije u svima nama.

Zašto staviti 90-e u muzej?

Realno je očekivati da Turska uvede recipročne mjere i da, ukoliko Vlada Crne Gore u narednim danima ne preduzme nadekvatne korake, odgovori na uvođenje viznog režima istom mjerom. To je poručio ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan u Baru, tokom posjete državljaninu Turske kom je u tom gradu zapaljen lokal.
- Na brzinu je donijeta odluka za vizni režim. Očekujemo da se ta odluka povuče. Ono što očekujemo od crnogorskih vlasti jeste da što prije napravi korake kojim će se ovo stanje riješiti. Ne samo to, mislimo da ima još koraka koji se moraju napraviti, s obzirom da u temeljima naših odnosa imaju neke odluke koje su donesene zajedno. Ako se ne naprave koraci određeni i naša strana će biti primorana da neke korake napravi u skladu sa ovim što se desilo - kazao je Kalkavan.
Nada se da do toga ipak neće doći i podsjeća da 250 hiljada ljudi porijeklom iz Crne Gore živi u Turskoj. Dvije zemlje, kaže turski ambasador, imaju jake veze, a prošle godine Crnu Goru posjetilo je čak 160 hiljada turista iz Turske.
- Ove godine smo očekivali da se taj broj popne na 180 hiljada, medjutim ne znam posle svega ovoga šta će se desiti. Obzirom da je u Turskoj počela proaganda da se narod poziva da ne ide u Crnu Goru, a ovi turisti koji su dolazili u prosjeku su četiri i po dana boravili u Crnoj Gori, tako da možete izračunati koji je to bio prihod - istakao je ambasador.
Posebno, kako navodi, &nbsp;uznemirava to što je stvorena slika da su za neke nemile događaje krivi državljani Turske. Objavljeno je da je uhapšeno 45 državljana te zemlje, a od toga je, tvrdi ambasador, državljana Turske bilo samo šest. Četvorica su odmah puštena, dok je dvojici naloženo da donesu potrebnu dokumentaciju, nakon čega su i oni pušteni.&nbsp;
Kalkavan je zahvalan svima koji su državljanima Turske čiji su lokali uništeni, pritekli u pomoć.
- Građanima Turske koji su ovdje kažem da ne treba da brinu i da mogu da žive normalno, a našima u Turskoj želim da poručim da mogu punim srcem doći u ovu državu da odmaraju i uživaju u njenim ljepotama- porčio je Kalkavan.
Džangiz Guveli već devet godina živi u Crnoj Gori. Osam je proveo u Herceg Novom, a u Baru je devet mjeseci. Njegov lokal je zapaljen u Makedonskom naselju, ali on se uprkos tome osjeća bezbjedno.
- Želim da ostanem u Crnoj Gori, da ostatak života provedem ovdje. Čak i da mi se opet desi nešto ovako, ne bih odustao. Primio sam mnogo lijepih poruka od ljudi iz Bara. Mnogi su i dolazili, nudili pomoć. Poželjeli da se brzo vratim svom poslu - kazao je Guveli.
Barani su odlučni da pomognu. Kompanija Cerovo doniraće dio sredstava, dok lijepe vijesti stižu i iz lokalne samouprave.
- Naša su razmišljanja da sufinansiramo troškove zakupa samih objekata u narednih pet mjeseci. Time ćemo pomoći , ne samo turskim državljanima, već i našim koji kroz rentu ovih objekaata obezbjeđuju svoju egzistenciju i nastavićemo da promovišemo ono što jeste Bar- rodno mjesto multikulturalnosti i suživota svih - poručio je Dušan Raičević, predsjednik opštine Bar.
Iz lokalne vlasti kažu da su aktivirani zli duhovi prošlosti, ali su uvjereni da će Bar i Crna Gora pokazati da mogu drugačije. Odluka o uvođenju viznog režima državljanima Turske ishitrena je i nepromišljena, pa očekuju brzu reakciju Vlade. Samo u posljednjih osam mjeseci u Crnu Goru je uloženo 100 miliona turskog kapitala. Na to, ali i na liječenje velikog broja pacijenata iz Crne Gore u Turskoj, podsjetio je turski ambasador. Smatra da Crna Gora i Turska ne zaslužuju da im poveznica bude govor mržnje, poziv na linč, ksenofobija i nacionalizam.

Kalkavan: Ako Crna Gora ne preispita odluku o vizama, Turska će odgovoriti recipročno

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na odluku suda kojom je biznismenima Ranku Uboviću i Veselinu Kovačeviću određen jednomjesečni pritvor. O žalbi treba da odluči krivično vijeće, a Piperović u izjavi za Televiziju E navodi da ne postoji nijedan dokaz da su Ubović i Kovačević počinili krivično djelo za koje se terete – pranje novca.
<h2>„Dokumentacija o izgradnji zgrade Perla potpuno je jasna“</h2>
Pravni zastupnik biznismena Ranka Ubovića i Veselina Kovačevića očekuje da krivično vijeće Višeg suda sagleda sve činjenice i materijalne dokaze iz žalbe na odluku o pritvoru. Kaže da se pred sutkinjom Suzanom Mugošom nalazi kompletna dokumentacija koja se odnosi na izgradnju zgrade Perla u Budvi, koju tužilaštvo dovodi u vezu sa pranjem novca.
- Bemax je bio podizvođač. Za uloženi trošak na ime grubih građevinskih radova dobio je u kompenzaciju pet stanova. Dostavio sam ugovor o gradnji, aneks ugovora o gradnji, kompletnu finansijsku situaciju između Modene i Bemaxa, ugovor o kompenzaciji i notarske zapise za te stanove, koje je radila notarka Irena Polović. To je, očigledno, u ovoj fazi, kod određivanja pritvora zanemareno - navodi Piperović.
<h2>"Pretpostavka ne znači ništa"</h2>
Pored ignorisanja kompenzacionog ugovora, Piperović ističe da je tužilaštvo u naredbu za sprovođenje istrage nelogično ubacilo skaj poruku vođe kavačkog klana Radoja Zvicera, koji, navodno, tvrdi da se kasni sa izgradnjom njegovih stanova u Podgorici i da mu treba isplatiti penale.
- Pitao sam ko treba da plati penale? Da li on kaže ko treba da plati? U krivičnom pravu nema pretpostavke, već samo tačan fakat. Pretpostavka ne znači ništa. Jer, niko ne može da kaže sjutra na suđenju – mislio je na Pera i Đura. To ne postoji - naglašava advokat.
<h2>„Nelogičnosti u tvrdnjama tužilaštva“</h2>
Piperović, kao pravni zastupnik Vladana Ivanovića i Ranka Ubovića, naglašava da tužilaštvo obojicu tereti da su uzeli isti novac od Radoja Zvicera, iako to, kako kaže, nije logično niti postoje indicije.
- Zamolio sam sudiju da pita tužioce koji su bili prisutni – ko uzima novac, da li Ubović ili Ivanović? Jer, Ivanović je u pritvoru po osnovu navoda da je uzeo keš. Tužioci su kazali da to ne piše. Ako ga on nije uzeo, zašto je onda u pritvoru? - pita se advokat.
<h2>„Pritvor zbog istih svjedoka – još jedna nelogičnost“</h2>
Piperović ukazuje i na, kako kaže, apsurdnost odluke o pritvoru.
- Apsurdnost se ogleda u tome što je Ranku Uboviću određen pritvor zbog uticaja na svjedoke, a i Ivanoviću iz istog razloga. Svjedoci su potpuno isti. Zamjereno mi je, a nisam mislio ništa ružno kada sam rekao da su u pitanju parketari, keramičari… - objašnjava advokat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQfIIv3DOFz%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: dzon-f-kenedi