Američki sekretar za odbranu Pit Hegset poželio je u četvrtak u Pentagonu nedaleko od Vašingtona dobrodošlicu svom britanskom kolegi pred razgovore o tome kako da se brzo okonča rat Rusije u Ukrajini.
- Evropsko vođstvo NATO-a, predvođeno Ujedinjenim Kraljevstvom, predvođeno drugima, je, vjerujemo, budućnost odbrane na kontinentu - rekao je Hegset.
Britanski ministar odbrane Džon Hili rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo troškove odbrane i da će nastaviti da to čini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJohnHealey_MP%2Fstatus%2F1897775571121152027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1897775571121152027%7Ctwgr%5E1609bceaa1d69e7769d3fb1e5bd356269dbecd58%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Izazvali ste nas da istupimo po pitanju Ukrajine, troškova za odbranu, evropske bezbjednosti - rekao je Hili, obećavajući da će se i ubuduće nastaviti u tom smjeru.
O mogućnosti mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, Hili je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje da je Kijev spreman da maksimalno iskoristi "jedinstvenu priliku".
Ali da li SAD vide dovoljno za nastavak razmjene obavještajnih podataka sa Ukrajinom, to je na predsjedniku Donaldu Trampu da odluči, rekao je američki sekretar odbrane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Flibsoftiktok%2Fstatus%2F1897734505542434941%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1897734505542434941%7Ctwgr%5E1609bceaa1d69e7769d3fb1e5bd356269dbecd58%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Veoma smo ohrabreni znacima koje vidimo. Na kraju će on donijeti odluku. Ali za sada je pauza - rekao je Hegset.
Hegset je dodao da je Tramp "laserski fokusiran" na okončanje krvoprolića.
U obraćanju Kongresu u utorak uveče, Tramp je rekao da radi na okončanju rata u Ukrajini.
- Vrijeme je da se zaustavi ovo ludilo - rekao je on.
Trampovi komentari uslijedili su dan nakon što su Sjedinjene Države pauzirale vojnu pomoć Ukrajini i nekoliko dana nakon što je 28. februara održan buran sastanak u Ovalnoj kancelariji nakon kog je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napustio Bijelu kuću bez dogovora.
Tramp je u svom obraćanju rekao da je u utorak dobio pismo od Zelenskog u kojem se kaže da je Kijev "spreman da sjedne za pregovarački sto što je prije moguće".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sekretar za odbranu SAD: NATO koji predvodi Evropa je budućnost odbrane

Britanski ministar odbrane Džon Hili nažalost nije mogao prisustvovati zakazanom sastanku sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem zbog nepredviđenih razloga lične prirode - saopšteno je iz resora na čijem je on čelu nakon što je Antena M objavila da ga Hili nije primio na sastanak kako je to najavljeno.
U Ministarstvu odbrane su, u objavi na Instagramu, konstatovali da se sa Krapovićem umjesto Hilija sastao ministar za oružane snage Velike Britanije Luk Polard.
- U njegovom odsustvu, britanski ministar oružanih snaga, gospodin Polard, preuzeo je vođenje sastanka. Važno je napomenuti da ministar Polard ima ključnu ulogu u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva. Iako funkcija ministra za oružane snage u Ujedinjenom Kraljevstvu nije direktno uporediva sa funkcijama ministara u crnogorskom sistemu izvršne vlasti, Polardovo prisustvo potvrđuje posvećenost i ozbiljnost naših bilateralnih odnosa i odbrambene saradnje naše dvije zemlje - naveli su u MOD.&nbsp;
Ovaj susret, smatraju oni, potvrđuje snažnu i trajnu posvećenost zajedničkom partnerstvu u oblasti odbrane. Ističu i da je to „rezultat stalne posvećenosti obje strane bilateralnoj saradnji i partnerstvu u oblasti odbrane, uključujući sveobuhvatan odgovor na savremene bezbjednosne izazove“.
- Na sastanku, koji je bio posvećen jačanju odbrambenih odnosa između dvije zemlje, ministar Krapović je naglasio važnost Velike Britanije doprinosa u profesionalnom usavršavanju CG vojnih kadrova i obukama koje pomažu jačanju bezbjednosnih kapaciteta Crne Gore - naveli su u Krapovićevom resoru.
Zaključili su da je u Gornjem domu britanskog parlamenta upriličen i radni doručak sa lordom Vernonom Koukerom, članom Doma lordova.

MOD: Hili nije mogao prisustvovati sastanku sa Krapovićem zbog nepredviđenih ličnih razloga

Britanski ministar odbrane Džon Hili objavio je u Briselu da se njegova zemja pridružuje evropskoj inicijativi za razvoj proizvodnje raketa dugog dometa.
Velika Britanija se zvanično obavezuje da se pridruži Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Poljskoj, rekao je Hili novinarima na margini sastanka ministara odbrane NATO.
Britanija će predvoditi radne grupe čiji će zadatak biti da poboljšaju integraciju, pa tako i efikasnost evropskih sistema protivvazduhoplovne odbrane, dodao je on.
Četiri evropske zemlje su u julu objavile na margini samita NATO da žele da objedine snage za razvoj proizvodnje raketa dometa većeg od 500 kilometara.
- Rat u Ukrajini pokazuje da su udari dugog dometa ključni faktor za odbranu Evrope - tada je rekao francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni.
Britanski ministar je takođe najavio da, ukoliko bude potrebno, može doći do brzog razmještanja britanskih trupa u Estoniji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO zbog ruske prijetnje.
- Jačamo našu podršku Estoniji sa hiljadama vojnika spremnih da budu brzo raspoređeni na ruskoj granici - rekao je Hili, prenijelo je njegovo ministarstvo u saopštenju.

Britanski ministar: Pridružujemo se inicijativi EU za proizvodnju raketa dugog dometa

Stanovnici Botuna i jutros su ispred parcele na kojoj se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Mještanin Milan Ćetković za TVCG je rekao da predstavnici vlasti moraju da im kažu da li će poštovati odluku SO Zeta da se zabrani izrada postrojenja dok se ne donese odluka o razgraničenju između Podgorice i Zete.
Stanovnici Botuna noćas su, bez prisustva javnosti, održali sastanak i dogovorili da ponovo pokrenute proteste protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu nastave.
- SO Zeta je donijela odluku da se zabrani izrada postrojenja dok se ne donese odluka o razgraničenju između Podgorice i Zete. Oni to ne poštuju. Dajemo rok vlasti da se oglase da li oni poštuju odluku SO Zeta ili ne. Ako ne, mi ćemo uzeti stvar u svoje ruke i nećemo dozvoliti da se na parceli izvode radovi- istakao je Milan Ćetković.
Kaže da će ta blokada trajati dok se ne dogovore dvije opštine.
Kako su juče saopštili, mještani će se danas sastati sa Mihailom Asanovićem, predsjednikom Opštine Zeta, od kojeg će tražiti odluku Skupštine opštine Zeta, donijetu nakon referenduma, kojom se ne dozvoljava izgradnja postrojenja dok se ne završi razgraničenje sa Podgoricom.

Botunjani jutros poručuju: Neće dozvoliti radove dok se ne završi razgraničenje sa Podgoricom

Da je jedan od načina pljačke crnogorskih šuma zloupotreba naloga za ogrijevno drvo koji se izdaju lokalnom stanovništvu potvrdio je i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić koji je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio „fantomski“ nalog, koji je iskorišćen za transport trupaca F klase, čija je vrijednost, kako je napisao, najmanje 1.200 eura, a plaćeni su kao ogrijevno drvo po cijeni devet eura po kubiku. - Inspekcijskim kontrolama prometa drveta zaplijenjeni su F trupci koje je Uprava otpremala kao ogrijevno drvo za seosko stanovnistvo! U suštini dokazali smo tvrdnje iz krivičnih prijava i naše dosadašnje borbe da je na sceni pljačka najvrjednijih šuma kroz naloge direktora Uprave za šume. Na slici je jedan od bezimenih naloga (kojih ima veća količina) sa trupcima F klase koji je otpremljen kao ogrijevno drvo (9 e po kubiku), a njegova stvarna vijednost je najmanje 1.200 eura – napisao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226070220_85117882e89fac30f5676dbd115c1b0f5c954399c7d94f75adee8d4288076ab7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260226070220_85117882e89fac30f5676dbd115c1b0f5c954399c7d94f75adee8d4288076ab7" data-rendition-name="original" width="250" height="372" loading="lazy" alt="Zloupotrijebljeni nalog za ogrijevno drvo"><figcaption>Zloupotrijebljeni nalog za ogrijevno drvo</figcaption></figure>  ŠTO SU RADILI INSPEKTORI ZA ŠUME Istakao je da su nalozi izdavani i na preminule osobe, ali i na imena onih koji ne žive u mjestima đe su nalozi izdati. - Sada smo uvezali čiste sječe iz odjeljenja sa područja Berana i Rožaja i pilane na kojima je završilo drvo. Slijede nove krivične prijave koje će obuhvatiti cijelu mrežu od prodavaca naloga do odgovornih lica u Upravi za šume zbog zloupotrebe službenog položaja – poručio je Delić. Sagovornici Portala ETV, grupa građana iz Rožaja i Berana, među kojima su i mali drvoprerađivači, kategorični su da je država samo ovim načinom krađe šuma oštećena za milionske iznose. - Ali, interesantno je da u ovoj priči niko ne pita za odgovornost inspektora za šume. Što su oni radili? Zašto su ćutali? Đe je bio inspektor za šume sve ove godine da on vidi zloupotrijebljene naloge za drvo za ogrjev? Đe su bili lugari? Zar nije očigledno da se radilo o uvezanom lancu pljačke jednog od najvećih resursa Crne Gore? O šemi koja nije mogla da funkcioniše bez onih koji su bili na čelnim pozicijama u Upravi za šume i njenim područnim jedinicama. Godinama se na osnovu odluka za ogrjev sijeku stabla prve klase, a u šumi ostaje suvo drvo. Većina građana na čija imena se izdaju te odluke ni ne znaju da su na tim spiskovima. I to svi znamo godinama. Ključno je pitanje – zašto ministar Vladimir Joković ćuti na sve ovo. On duguje objašnjenja građanima – ogorčeni su sagovornici Portala ETV. Upozoravaju da je država u milionskim iznosima oštećena i preko konkursa za prodaju drveta u dubećem stanju prošle godine. - Ta šteta je do sada dokazana svega na nivou 10 do 15 odsto od ukupne krađe šume. Moraju na sud biti izvedeni svi koji su bili u lancu pljačke crnogorskih šuma – poručuju oni. Upozoravaju i na slučaj sječe šume za žičaru ski centra Hajla – Štedim. - Posječeno je 3.000-4.000 kubika. Đe je ta građa? Nekoliko stotina kubika i dalje stoji na lageru u Štedimu i trune. Đe je ostatak – pitaju naši sagovornici. DRVOPRERADA UNIŠTENA Ogorčeni su ponašanjem ministra Jokovića i čelnika Uprave za šume, ističući da je crnogorska drvoprerada unakažena lošom primjenom Zakona o šumama. - Posječena su dobra stabla. Loša su ostavljena u šumi. Hiljade kubika suvog drveta je u šumama i svakim danom se taj broj poveća. I šuma više ne može da se obnovi. Ne razumijemo da čitava država nije „na nogama“ zbog alarmantnih podataka o stanju šuma i enormnim pljačkama. Vlada mora da se pozabavi ovim problemom, sve političke partije to moraju da zahtijevaju. Svi pričaju o švercu duvana, a šteta nanešena državi Crnoj Gori poharom šuma je mnogo veća, a posljedice po buduće generacije nesagledive. I to, osim nekolicine ljudi, nikoga ne interesuje – ogorčeni su sagovornici Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226070220_209a5cbe0546794c8b2149263dfdc57af372bbe8c120bcfe5829ea11791d7cae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260226070220_209a5cbe0546794c8b2149263dfdc57af372bbe8c120bcfe5829ea11791d7cae" data-rendition-name="original" width="250" height="386" loading="lazy" alt="Zaplijenjeni trupci koji su posječeni preko naloga za ogrijevno drvo"><figcaption>Zaplijenjeni trupci koji su posječeni preko naloga za ogrijevno drvo</figcaption></figure>  U drvopreradu su, kažu oni, na sjeveru države pojedinci uložili ogromna sredstva u mašine, ali ovakvim načinom upravljanja šumama ta privredna grana nema budućnosti. - Jednog dana, a to nije tako daleko, drvoprerada će stati. I đe smo onda? Mi, pravi drvopređivači, željeli smo da se smanji sječa, a poveća finalna predrada i da se sijeku sanitarna stabla, koja bi bila uvedena u papire. I ne bi bilo ni nestašice peleta. Ali, izgleda da u Vladi nema ko da nas čuje – kažu oni. Portal ETV objavio je nedavno da je samo na jednom mjestu u Rožajama, nezakonitom sječom šume i uzurpacijom šumskog zemljišta napravljena šteta više od deset miliona eura, u takozvanoj urbanoj zoni, koja je zaštićena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226070224_2bf08b4591da106ad720b104a3cdd1a1b73b3418ddab77c3c989a7c1d160d3fe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260226070224_2bf08b4591da106ad720b104a3cdd1a1b73b3418ddab77c3c989a7c1d160d3fe" data-rendition-name="original" width="555" height="250" loading="lazy" alt="U šumama se sijeku isključivo kvalitetna stabla"><figcaption>U šumama se sijeku isključivo kvalitetna stabla</figcaption></figure>  Kako su objasnili naši sagovornici, a tvrdnje su i dokumentvali, „čistom sječom u Gazdinskoj jedinici 'Lovničke šume'“ nestalo je odjeljenje br.1?! - To ukazuje da osim izvršene čiste sječe i brisanja odjeljenja sa karte, površina od 29 hektara je uzurpirana i privatizovana – upozorili su oni, uz podsjećanje da su građani prijavljivali nezakonitu sječu, da je dolazila policija, „ali su predstavnici iz PJ Rožaje kazali da se radi o privatoj šumi i da je sve u redu“. Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš krenuli su u obračun sa „šumskom mafijom“. Oni optužuju direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića da je jedan od glavnih krivaca za poharu crnogorskih šuma i protiv njega su podnijeli i krivične prijave zbog zloupotreba. On negira da je zloupotrijebio položaj i da sarađuje sa šumskom mafijom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIJaJghB35p4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Uništene rožajske šume</div>

Nalozima za ogrijev opljačkani hektari šuma

U dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji. Treba se fokusirati na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i što prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica Evropske unije.
To je, u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/satler-za-pobjedu-u-dobrom-ste-smjeru-ali-napredak-je-prespor-u-nekoliko-kljucnih-oblasti-i-mora-se-ubrzati">Pobjedu,</a> kazao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. On je istakao brojna ostvarenja crnogorskih institucija u susret ispunjavanju cilja da do kraja ove budu zatvorena sva poglavlja u pregovorima za pristupanje evropskoj političko-ekonomskoj zajednici.
No, ukazao je i na više gorućih problema kojima se treba što prije posvetiti.
- Napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu koja uključuju i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanjima sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od suštinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana- istakao je Satler.
&nbsp;Kako je dodao, naša zemlja još mora pružiti uvjerljive dokaze efikasnog suzbijanja organizovanog kriminala i oduzimanja imovine stečene kriminalom.
- Potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava- precizirao je Satler.
Osvrćući se na obaveze iz šest ekonomskih poglavlja, kazao je da ona „zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema“. Na sličan način se tretira i čuveno Poglavlje 27 o životnoj sredini, jer je posebno zahtjevno i iziskuje značajna ulaganja.
- Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i što prije isporučiti konkretne rezultate- poručio je on.
Satler je potvrdio da nas, kao i sve nove članice EU, na samom početku očekuje kratak period prilagođavanja koji može podrazumijevati privremeno odgađanje punog pristupa određenim pravima. No, istovremeno Crna Gora može dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU poput onih u oblasti zaštite životne sredine ili bezbjednosti hrane. I podsjeća da „Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu“.
- Ono što vidim u Crnoj Gori jeste snažna podrška javnosti članstvu u EU i veoma širok politički konsenzus oko tog cilja. To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i viši kvalitet života za građane Crne Gore- zaključio je sagovornik Pobjede.
U susret zatvaranju još jednog poglavlja u pregovorima, u kojem dijelu je Crna Gora najviše, a u kojem najmanje uradila kako bi se uskladila sa pravnom tekovinom Evropske unije?
Satler: Sa svim pregovaračkim poglavljima otvorenim i 13 privremeno zatvorenim, jasno je da je Crna Gora najnaprednija država kandidatkinja, koja je u protekle dvije godine ostvarila značajan napredak. Međutim, sada smo u završnoj fazi i tempo reformi mora biti ubrzan na svim poljima.
Dobar primjer konkretnog napretka je Poglavlje 21 – Transevropske mreže. Riječ je o uspostavljanju pravila i standarda za izgradnju savremenih puteva, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture koja Crnu Goru povezuje s ostatkom Evrope. Države članice EU već razmatraju naredni korak u vezi sa ovim važnim poglavljem, s ciljem mogućeg održavanja međuvladine konferencije u martu. Reforme dobro napreduju i u okviru Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika) i Poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja). Ova poglavlja su od suštinskog značaja za zaštitu prava i dobrobiti crnogorskih građana kao budućih građana EU, a Crna Gora je na dobrom putu da ih privremeno zatvori narednih mjeseci.
U isto vrijeme, napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu, uključujući i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanju sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od suštinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana.
Pored toga, neophodno je da Crna Gora pruži uvjerljive dokaze da efikasno suzbija organizovani kriminal, oduzima imovinsku korist stečenu kriminalom, upravlja migracijama i štiti svoje granice. U praktičnom smislu, potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava. 
 Van oblasti vladavine prava, i niz drugih poglavlja zahtijeva da se ubrzano radi kako bi se crnogorsko zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU. Na primjer, u oblasti unutrašnjeg tržišta (Poglavlje 1), konkurencije (Poglavlje 8), finansijskih usluga (Poglavlje 9), bezbjednosti hrane (Poglavlje 12), saobraćaja (Poglavlje 14) i carina (Poglavlje 29). Ova poglavlja zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema. Poglavlje 27 (Životna sredina i klimatske promjene) posebno je zahtjevno i iziskivaće značajna ulaganja. Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i što prije isporučiti konkretne rezultate.
Ukratko, u dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji.
Da li je (u načelu) poznato na koji način će se budući Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji razlikovati od ranijih ugovora, konkretno onog koji je potpisala Hrvatska? Što će sve biti definisano posebnim aneksima ovog ugovora? Da li će crnogorskim radnicima biti privremeno zabranjen pristup tržištu rada u pojedinim evropskim državama?
Satler: Prema ustaljenim pravilima proširenja EU, prelazne odredbe su standardna komponenta svakog pristupnog ugovora. Imala ih je i moja zemlja, Austrija, kao i Hrvatska, Rumunija, Bugarska i brojne druge države prije njih.
Jednostavno rečeno, riječ je o kratkom, privremenom periodu prilagođavanja. Neke države članice EU mogu privremeno odložiti pun pristup određenim pravima, poput pojedinih segmenata tržišta rada. Istovremeno, nove države članice mogu dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU, na primjer u oblasti zaštite životne sredine ili bezbjednosti hrane.
Suština je jednostavna. Ove mjere su privremene, jasno ispregovarane i automatski prestaju da važe. Jednom kada pristupi Evropskoj uniji, svaka država uživa ista prava. Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu
Imajući u vidu da se u današnjem svijetu, koji se brzo mijenja, pravila EU mogu razvijati uz saglasnost svih 27 država članica, pravi put za Crnu Goru je jasan: fokusirati se na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i što prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica.
Kako u kontekstu vladavine prava gledate na hapšenje, pa puštanje na slobodu bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, kao i na pravosnažnu presudu u slučaju „državni udar“?
Satler: Neću komentarisati pojedinačne slučajeve. Ono što je važno jeste da se pravda sprovodi djelotvorno, transparentno i pravično, te da se zakon jednako primjenjuje na sve, uključujući i javne funkcionere. To je jedan od ključnih elemenata u okviru poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, o kojima je već bilo riječi.
Da li Crna Gora kasni kad je u pitanju usklađivanje vizne politike sa EU?
Satler: Ono što je jasno jeste da Crna Gora mora u potpunosti da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU. To je uslov za članstvo i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Crna Gora mora nastaviti napore, uključujući uklanjanje sa liste bezviznog režima i preostalih osam zemalja koje nijesu usklađene sa EU.
Crnogorske vlasti su toga u potpunosti svjesne, a napredak se već vidi. U oktobru 2025. i januaru 2026. godine, pet zemalja je uklonjeno sa crnogorske liste bezviznog režima. Takođe je započet rad na unapređenju interoperabilnosti između policije, graničnih i konzularnih službi, čime se obezbjeđuje razmjena informacija u realnom vremenu i jača bezbjednost. Modernizacija Viznog informacionog sistema (VIS) predstavlja naredni ključni korak.
Sada je prioritet održati ovaj zamah i tokom ove godine otkloniti preostale nedostatke. To je od presudnog značaja ne samo za zatvaranje Poglavlja 24, već i za širu spremnost Crne Gore za Šengen. Kao što sam rekao, za EU je usklađivanje vizne politike pitanje bezbjednosti, ali i važan dokaz kredibiliteta i solidarnosti budućih država članica.
Da li je realno da zatvorimo sva poglavlja u ovoj godini, kako je to predviđeno dokumentima EK?
Satler: Zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine je cilj koji je postavila Crna Gora. Kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala tokom posjete prošle jeseni, EU podržava ovu ambiciju i svakodnevno pruža Crnoj Gori podršku kroz ekspertizu, savjete i finansijsku pomoć.
Međutim, ključna poruka je jednostavna. Rezultati zavise od Crne Gore. EU može pružiti podršku, ali Crna Gora mora isporučiti rezultate i ispuniti reformske ciljeve. Prvi prioritet sada je nadoknaditi kašnjenja i ubrzati reforme tamo gdje je napredak bio prespor.
Dakle, cilj jeste ostvariv ukoliko se tempo reformi značajno poveća u prethodno pomenutim oblastima i ukoliko se očuva političko jedinstvo i puna posvećenost tom cilju.
Kako vidite politička previranja u određenim lokalnim samoupravama? Da li su najave rušenja vlasti u pojedinim opštinama opravdane? Takođe, da li su bilo kakvi vanredni izbori u ovom trenutku poželjni, s obzirom na to da su izmijenjenim izbornim zakonodavstvom definisani lokalni izbori u jednom danu, a da su redovni parlamentarani takođe predviđeni za 2027. godinu?
Satler: Politička stabilnost je važan preduslov za fokusiran i efikasan rad na evropskim reformama. To je ono što građani Crne Gore očekuju, a što su obećali politički akteri.
Prošlogodišnja izborna reforma i odluka da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu veliki je iskorak za Crnu Goru.
Time je političkim liderima i institucijama omogućeno da se udalje od gotovo neprekidnog izbornog ambijenta i da se fokusiraju na suštinske reforme neophodne za obezbjeđivanje članstva Crne Gore u EU i evropskog kvaliteta života za njene građane.
Kakav je Vaš stav o nastavku izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu?
Satler: Pozdravljamo napredak u izgradnji novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, koje se finansira sredstvima EU i dio je obaveze Crne Gore da do 2035. izgradi više od 30 savremenih postrojenja ovog tipa širom zemlje.
Projekat u Podgorici predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Ono ne predstavlja rizik za lokalne zajednice, a doprinijeće zaštiti javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne pravne, administrativne i ekološke prohtjeve i od ključnog je značaja kako bi Crna Gora ispunila obaveze u oblasti životne sredine u pristupnom procesu.
Takođe želim da zahvalim civilnom društvu i medijima na važnoj ulozi u sprečavanju širenja netačnih tvrdnji o navodnim zdravstvenim i ekološkim rizicima, kao i o policijskim postupanjima u vezi s ovim projektom.
Da li je Evropska komisija već intenzivirala kontrole korišćenja grantova i pozajmica iz evropskih fondova i drugih evropskih monetarnih institucija, s obzirom na probleme koji su se javili prilikom pristupanja Bugarske i Rumunije?
Satler: Evropska unija ima snažne mehanizme zaštite koji obezbjeđuju pravilno korišćenje njenih sredstava. Svi projekti finansirani iz fondova EU podliježu strogom nadzoru, revizijama i provjerama, a Delegacija EU prati način na koji se sredstva troše, kako bi se zaštitio novac poreskih obveznika.
Evropska kancelarija za borbu protiv prevara OLAF istražuje svaku sumnju na zloupotrebu, a države kandidatkinje, kao Crna Gora, obavezne su da u potpunosti sarađuju i primjenjuju stroga pravila finansijske kontrole. Kroz pristupni proces, EU istovremeno pomaže Crnoj Gori da ojača sisteme revizije, poveća transparentnost i osnaži institucije koje sprečavaju i suzbijaju korupciju.
Pored toga, u okviru Instrumenta za reformu i rast, EU vrši reviziju nacionalnih sistema i zahtijeva jasno javno izvještavanje o načinu korišćenja sredstava. Istovremeno ulažemo u obuke, savremene sisteme finansijskog upravljanja, kao i u jačanje pravosudnih i antikorupcijskih tijela, kako bi se osiguralo da se javni novac koristi u interesu građana.
Koga vidite kao ključne saradnike na završetku aktivnosti vezanih za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i da li smatrate da će u tom poslu biti opstrukcija?
Satler: Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji je nacionalni projekat. To nije zadatak jedne partije ili jednog lidera. Vlada mora pripremati i sprovoditi reforme, dok Skupština treba da radi efikasno kako bi usvojila stotine zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma za članstvo. Pozdravljamo odluku rukovodstva Skupštine da parlament zasijeda u kontinuitetu i da prioritet da zakonodavstvu vezanom za EU.
Civilno društvo takođe ima ključnu ulogu, pružajući nadzor, ekspertizu i konstruktivne prijedloge. I, naravno, sami građani. Njihova snažna podrška daje legitimitet i motivaciju ovom procesu. Od suštinskog je značaja jasno komunicirati javnosti zašto je ovaj trenutak važan, posebno u današnjem nestabilnom globalnom okruženju, i zašto članstvo u EU jača poziciju Crne Gore u ujedinjenoj i otpornijoj Evropi.
Da li institucije Evropske unije u pojedinim potezima crnogorske političke odnosno ekonomske elite prepoznaju već više puta pominjanog „trojanskog konja“ koji bi mogao naškoditi interesima unutar Evropske unije?
Satler: Ono što vidim u Crnoj Gori jeste snažna podrška javnosti članstvu u EU i veoma širok politički konsenzus oko tog cilja.
To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i viši kvalitet života za građane Crne Gore.
Članstvo u EU omogućiće građanima Crne Gore da zauzmu svoje ravnopravno mjesto u ujedinjenoj Evropi, uživajući ista prava, zaštitu i prilike kao i svi Evropljani.
<h2>Ograničenja prestaju da važe nakon pristupanja EU</h2>
S obzirom na to da evropske institucije nijesu prihvatile sugestije prevoznika iz zemalja Zapadnog Balkana o povećanju broja dana za boravak u zemljama Evropske unije – budući da je riječ o stalnom radnom angažmanu, a ne sezonskom poslu ili turističkom putovanju – koje rješenje će biti ponuđeno prevoznicima sa crnogorskim pasošem?
Satler: Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i blisko sarađujemo s regionalnim partnerima. Formirana je tehnička radna grupa radi pojašnjenja sistema ulazaka/izlazaka (EES) i razmatranja načina za adresiranje ovih pitanja.
Dosadašnji razgovori su potvrdili pravila Šengena i ukazali na postojeća rješenja, uključujući dugoročne vize, boravišne dozvole, kao i fleksibilnosti za prekogranične radnike, u saradnji sa susjednim državama Šengena.
U isto vrijeme, potrebno je da budemo realni. Sistem EES ne uvodi nova pravila. On obezbjeđuje primjenu postojećih, dugogodišnjih pravila, sa ciljem sprečavanja nezakonitog boravka i zaštite bezbjednosti građana EU.
Sva ova i mnoga druga ograničenja za crnogorske građane prestaju da važe nakon pristupanja EU. To je još jedan razlog da Crna Gora ubrza reforme i što prije ispuni uslove za članstvo.
<h2>U ponudama investitora iz trećih zemalja ključno je poštovati obaveze iz EU agende</h2>
Koji je stav evropskih institucija o najavi da će Sjedinjene Američke Države graditi ključni putni koridor koji spaja Hrvatsku i Albaniju preko Crne Gore? Da li bi prateća infrastruktura koju će takođe raditi, a vezana je za odbranu i bezbjednost, mogla na neki način biti u suprotnosti sa interesima Evropske unije u Crnoj Gori?
Satler: EU je ključni partner u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore. EU nudi najpovoljniji finansijski paket bespovratnih sredstava, tehničke pomoći i kredita u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama. Među glavnim tekućim projektima koje finansira EU su auto-put Bar – Boljare i željeznička pruga Bar – Vrbnica, u koje je uloženo gotovo 700 miliona eura kroz grantove i veoma povoljne kredite. Novoosnovana kancelarija Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici dodatno potvrđuje da EU intenzivira svoja ulaganja u Crnu Goru.
Kada je riječ o ponudama investitora iz trećih zemalja, ključno je poštovati obaveze koje Crna Gora ima u kontekstu evropskih integracija, uključujući primjenu najviših standarda transparentnosti i zaštite životne sredine.
Prioritet mora biti jasan: transparentni i održivi projekti koji na najbolji način koriste sredstva EU i međunarodnih partnera, uz istovremeno unapređenje puta Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Satler: U dobrom ste smjeru, ali napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 19 stepeni.
&nbsp;Na sjeveru je ujutru po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana će oslabiti osim na krajnjem jugoistoku.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus četiri do osam, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Tag: dzon-hili