Pošto je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović zabrinuta za ugled uvažene ambasadorke SAD u Crnoj Gori (Džudi Rajzing Rajnke), želim da je pitam zašto nije pokrenula smjenu Emila Labudovića, člana Savjeta Narodne biblioteke Radosav Ljumović koji je na ogavan način omalovažio ambasadorku- navodi odbornica DPS u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović na mreži Iks, uz podijeljen komentar Labudovića o ambasadorki SAD.
Aranitović dodaje da je to – očekivano.
- Jer da se to desilo, Emilo bi smijenio gospođu Borovinić-Bojović!- poručuje Aranitović.
Podsjećamo, sve je počelo kada je Jelena Borovinić-Bojović reagovala na izjavu glavnog urednika Antene M Darka Šukovića o Rajnke, nakon što je izostala reakcija Vlade SAD povodom slučaja targetiranja medija u Crnoj Gori od SDT-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1977032552541306899%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977032552541306899%7Ctwgr%5E02b10d637e77bd2bc90c446eef4d8dc0e69de9a0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aranitović: Labudović omalovažio ambasadorku SAD, zašto Borovinić-Bojović nije pokrenula zahtjev za njegovu smjenu

Naš region prolazi kroz turbulentna vremena, ali jedno ostaje nepromijenjeno - naša odlučnost da očuvamo mir, stabilnost i slobodu. Jedna od glavnih poruka je da Balkan ne smije biti prepušten sebi ili trećim akterima. Danas to ponavljamo još snažnije. Ako Evropska unija i SAD ne iskoriste ovaj trenutak i ne ubrzaju integraciju svih država Zapadnog Balkana neko treći će zauzeti taj prostor, a to ne smijemo dozvoliti - kazao je na otvaranju To Be Secure (2BS) foruma predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera u Budvi. On je na ovom događaju, u organizaciji Atlantskog saveza, rekao da budućnost našeg regiona moramo uzeti u svoje ruke, a ona je čvrsto vezana uz EU i NATO. Svijet se, kako dodaje, u 15 godina koliko traje ovaj Forum promijenio, te da se suočavom sa pojavom globalnog rata i novim bezbjednosnim prijetnjama - od sajber napada, hibridnog ratovanja i dezinformacija. On je poručio da je „naš sljedeci cilj EU“.&nbsp; - To nije samo politička odluka već vizija drustva u kom hoćemo da živimo. To je obećanje da obavljanje državnog posla više neće biti unosno, već zahtjevno i nepopularno jer treba zasukati rukave i raditi naporno. Znam da taj put neće biti lagan. Reformisati pravosuđe, graditi institucije, mijenjati navike - svej je to vrlo bolan proces. Mi moramo odabrati da se usudimo i idemo naprijed. Biće onih koji će pokušati da nas zaustave na tom putu, biće stranih uticaja, ali i onih kod kuće kojima odgovora da nema promjena i da se sistem ne mijenja jer žive od njegovih slabosti. Poručujemo im da im neće uspjeti. Znamo da postoje ekstremističke struje i akteri kojima smeta zapadni kurs Crne Gore, ali njihovi pokušaji biće osujećeni jedinstvom naših institucija, podrškom saveznika i voljom većine građana - istakao je Kentera. On je naglasio kako moramo iskoristiti prostor koji je otvorio rat u Ukrajini, dodajući i da je američko prisustvo i prijateljstvo za Crnu Goru jako važno i ono ostaje konstanta.&nbsp; - Dijelimo iste vrijednosti i to se neće promijeniti koja god da je administracija u Vašingtonu - rekao je Kentera. Ulazak Crne Gore je, prema njegovim riječima, bitan i za Evropsku uniju, jer će tako zaokružiti svoju prostor na jugoistoku i poslati poruku da projekat ujedinejne Evrope nije završen dok sve demokratije ne budu zajedno. Istakao je i važnost dobro susjedskih odnosa, a najbolji primjer je, kako navodi, odnos sa Hrvatskom.&nbsp; - Naš odnos pokazuje da stabilni Balkan nije samo naš interes nego interes čitave Evrope. Nećemo nikome dozvoliti da taj odnos naruši - poručio je Kentera. <h2>Progres Crne Gore testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti</h2> Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke rekla je, pored ostalog, da je progres Crne Gore u vladavini prava i modernizaciji vojske testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti, a da bi se to nastavilo mora nastaviti sa reformama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a" data-rendition-name="original" width="3648" height="2432" loading="lazy" alt="Džudi Rajzing Rajnke"> <figcaption>Džudi Rajzing Rajnke(Photo: 2BS Forum)</figcaption> </figure>  Rajnke je, na ovom događaju u organizaciji Atlantskog saveza, navela da će vođstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu nastaviti da raste. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kentera: Ako EU i SAD ne ubrzaju integraciju država ZB neko treći će zauzeti taj prostor

Posjeta američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke Budvi je potvrda kontinuirane podrške SAD procesima demokratizacije, političke stabilnosti i održivog ekonomskog razvoja u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović na Iks mreži.
Rajnke je juče, kako je saopštio Jovanović, boravila u zvaničnoj posjeti Opštini Budva, zajedno sa Zlatkom Ivanovićem, savjetnikom za politička pitanja u Ambasadi SAD.
- U okviru posjete vođen je konstruktivan dijalog o temama od posebnog značaja za lokalnu i širu društvenu zajednicu. Istaknut je turistički i ekonomski potencijal Budve, sa naglaskom na ključne prioritete za kontinuirani rast i razvoj grada. Posebno je istaknuta potreba da se ekonomski rast i razvoj usklade sa principima održivosti, zaštite životne sredine i odgovornog korišćenja prirodnih resursa. Ocijenjeno je da je održiva politička stabilnost preduslov za postizanje pomenutih ciljeva - naveo je Jovanović.&nbsp;
Pored ekonomskih tema, kako je pojasnio, sastanak je obuhvatio i razmjenu stavova o značaju demokratizacije društva i izgradnji institucija zasnovanih na poštovanju demokratskih standarda, transparentnosti i odgovornosti.&nbsp;
Jovanović i predsjednik Skupštine opštine Petar Odžić su posebno naglasili važnost procesa decentralizacije kojim se jačaju kapaciteti lokalnih samouprava da efikasno odgovore na potrebe građana i podstaknu njihov aktivniji angažman u društvenom i političkom životu.
Prema njegovim riječima, razgovarano je i o mogućnostima intenziviranja saradnje između Opštine Budva i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
- Posjeta Nj.E. ambasadorke Rajnke ocijenjena je kao potvrda kontinuirane podrške Sjedinjenih Američkih Država procesu demokratizacije, modernizacije i ekonomskog razvoja Crne Gore i njenih opština. Ujedno je označena i kao značajan doprinos daljem unapređenju odnosa između lokalne samouprave Budve i Ambasade SAD, te kao potvrda zajedničke posvećenosti izgradnji stabilne, demokratske i prosperitetne budućnosti - ističe Jovanović, dodajući da Opština Budva izražava zahvalnost Nj.E. ambasadorki Rajnke i Ambasadi SAD na ukazanoj pažnji, uvjerena da će posjeta predstavljati snažan podsticaj za nastavak i dalje jačanje saradnje u interesu građana Budve i cjelokupne zajednice.

Jovanović: Posjeta Rajzing Rajnke Budvi potvrda kontinuirane podrške SAD procesima demokratizacije, političke stabilnosti i održivog ekonomskog razvoja

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) želi da bude partner u budućem razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori, poručila je američka ambasadorka u Podgorici, Džudi Rajzing Rajnke.
Delegacija Ambasade SAD u Crnoj Gori, predvođena Rajzing Rajnke, boravila je danas u radnoj posjeti HE “Piva”.
Kako je saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Rajzing Rajnke je obišla postrojenje i detaljnije se upoznala sa aktuelnim stanjem i planovima razvoja tog značajnog hidroenergetskog objekta.
U HE “Piva”, prošle godine finalizovan je višegodišnji projekat modernizacije koji se sprovodio od 2005. godine, a koji je obuhvatio temeljnu rekonstrukciju upravljačkog sistema, razvodnih postrojenja visokog i srednjeg napona, sistema sopstvene potrošnje i monitoringa.
Takođe, revitalizovani su generatori te zamijenjen blok transformator na agregatu A1 i završen kapitalni remont trafoa na agregatu A2. U narednom periodu planirana je i zamjena transformatora na agregatu A3, kao i završetak projekta klimatizacije Elektrane.
Iz EPCG su u saopštenju istakli da HE “Piva” naredne godine obilježava pet decenija uspješnog rada, tokom kojih je proizvela i crnogorskom energetskom sistemu isporučila oko 367 hiljada GWh električne energije.
Rajzing Rajnke se u razgovoru sa rukovodstvom EPCG informisala i o ključnim razvojnim projektima Kompanije, s posebnim akcentom na projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE).
- Razmotrene su i mogućnosti potencijalnog partnerstva i podrške SAD u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović zahvalio je na interesovanju Ambasade SAD za projekte koji doprinose energetskoj stabilnosti i održivosti Crne Gore.
Đukanović je podsjetio da je EPCG uspostavila saradnju sa renomiranom američkom kompanijom UGTR koji se odnosi na spremnost za zajedničku realizaciju projekata u oblasti OIE i posebno izgradnju baterijskih sistema.
- Sa UGTR-om potpisali smo Memorandum o saradnji. U međuvremenu, promijenjena su i neka zakonska rješenja i otvoren put za konkretizaciju i dinamiziranje saradnje između naših dvaju kompanija - kazao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović ocijenio je posjetu diplomatskih predstavnika SAD u Crnoj Gori kao gest dodatne podrške u realizaciji projekata u oblasti OIE i održivog razvoja, koji su prepoznati kao prioritetan dio poslovne politike kompanije.
Rajzing Rajnke je kazala da je svjesna važnosti energetskog sektora za građane Crne Gore i crnogorsku ekonomiju i da, u tom smislu, Vlada AD želi da bude partner u uspješnoj saradnji i budućem razvoju, kako je navela, "krvnog sistema" Crne Gore.
On je izrazila zadovoljstvo što joj se ukazala prilika da poslije šest godina boravka u Crnoj Gori posjeti hidroenergetski objekat kakav je HE "Piva".

Rajzing Rajnke: Želimo da budemo partner u razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović sastao se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je istakao da su istorijski rezultati u razbijanju kriminalnih grupa, borbi protiv krijumčarenja narkotika i procesuiranju korupcije na visokom nivou, ostvareni zahvaljujući snažnoj podršci i intenzivnoj saradnji sa institucijama za sprovođenje zakona Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- Podrška SAD-a bila je presudna za jačanje kapaciteta naše policije a zahvaljujući brojnim zajedničkim akcijama, otkriveni su i procesuirani slučajevi organizovanog kriminala koji su godinama unazad bili nedodirljivi. Prepoznavanje Crne Gore kao stabilnog partnera u borbi protiv transnacionalnog kriminala za nas nije samo uspjeh, to je i obaveza da sa još većim intenzitetom nastavimo reforme koje imaju za cilj punu profesionalizaciju i osiguranje integriteta policijskih službenika. Bezbjednost je prioritet koji ne trpi kompromise a sadašnji menadžment Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuje da se kroz neselektivnost postižu mjerljivi rezultati i šalje nedvosmislena poruka da u Crnoj Gori niko nije iznad zakona- kazao je Šaranović.
Ambasadorka Rajnke je saopštila da je bliska međuagencijska saradnja jasan pokazatelj snažnog partnerstva Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, te da Crna Gora može računati na dalju ekspertsku i tehničku pomoć u oblasti unutrašnjih poslova, sa posebnim fokusom namodernizaciju kapaciteta.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio da sektor bezbjednosti redovno prati i odgovora na izazove, identifikuje i one najsavremenije, poput hibridnog djelovanja i ciljanog plasiranja dezinformacija.

Šaranović sa Rajnke: U Crnoj Gori niko nije iznad zakona

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države nastavljaju da jačaju ekonomsku saradnju, a Memorandum o razumijevanju sa kompanijom Bechtel i Enka doprinijeće unapređenju infrastrukture kroz intenziviranje odnosa na liniji Sporazuma o razumijevanju o ekonomskoj saradnji zaključenog sa SAD 21. oktobra 2024, saopšteno je iz Vlade.
Memorandum o razumijevanju, uz prisustvo američke ambasadorke u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, su, kako je precizirano u saopštenju, potpisali premijer Crne Gore Milojko Spajić, regionalni predsjednik Bechtela za Evropu, Bliski Istok i Afriku Džastin Siberel i član Izvršnog odbora firme Enka Ozger Inal.
- Dugo smo sanjali razvoj infrastrukture u Crnij Gori, govorili o tome kako bi bilo lijepo da imamo auto-puteve do mora i sjevera, do svih pridodnih ljepota koje imamo. Taj višedecenijski san neće biti samo san, već postaje realnost. Naši strateški američki partneri su spremni da pomognu na tom putu i poslali su svoje najbolje inženjerske i građevisnke kompanije da budu dio uspješnog razvoja Crne Gore, zajedničkog uspjeha Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je logičan korak nakon Memoranduma koji smo potpisali sa SAD u oktobru prošle godine, i koji neće ostati mrtvo slovo na papiru već će biti dokument na kome baziramo naredne decenije ekonomske saradnje dvije države - istakao je Spajić.
Memorandum je nastao kao plod kontinuirane partnerske saradnje, pod pokroviteljstvom Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga.&nbsp;
Rajzing Rajnke je istakla da ovaj memorandum o razumijevanju predstavlja zajedničku viziju ekonomskog rasta, regionalne povezanosti i saradnje.
- Sporazum naglašava posvećenost Crne Gore unapređenju infrastrukture koja će otvoriti nove mogućnosti za njene građane, američke kompanije i širi zapadni Balkan. Sporazum je takođe dodatni dokaz da saradnja između naše dvije zemlje, formalizovana prošle godine u Vašingtonu tokom našeg bilateralnog ekonomskog dijaloga, nastavlja da donosi plodove. Sjedinjene Države su ponosne što podržavaju Crnu Goru u preduzimanju važne integrativne uloge u regionu - zaključila je Rajnke.
Siberel je naglasio oduševljenje zbog potencijalne saradnje s Vladom Crne Gore na strateškom regionalnom koridoru koji će uključivati saobraćajne, energetske i tehnološke projekte.
- Bechtel i ENKA imaju snažan rekord uspjeha u izgradnji visokokvalitetnih infrastrukturnih koridora širom Balkana koji su osvojili brojne nagrade kao priznanje za naše izvrsne mogućnosti u području zaštite životne sredine, upravljanja projektima i finansiranja - kazao je Siberel.
Ovo je, kako navode iz Vlade, još jedan korak usmjeren na ubrzanje ekonomskog rasta Crne Gore kroz razvoj ključnih infrastrukturnih projekata, u skladu sa nacionalnim propisima i najvišim međunarodnim standardima. Cilj je da se kroz produbljivanje saradnje sa SAD, Crna Gora dodatno ekonomski ojača pozicionira i kao čvorište regiona u određenim oblastima.
&nbsp;Saradnja prepoznata ovim Memorandumom će obuhvatiti niz aktivnosti - uključujući razgovore o iznalaženju odgovarajućih rješenja za razvoj i potencijalnu realizaciju ključnih infrastrukturnih i energetskih projekata. Otvorena je mogućnost saradnje na procjeni i prioritizaciji projekata, opštem master planiranju, te pomoći u identifikaciji potencijalnih finansijskih struktura i izvora, uz ostalu neophodnu tehničku podršku - ističu iz Vlade.
Glavni cilj Memoranduma je dalje pospješivanje ekonomskog rasta Crne Gore, čime se potvrđuje posvećenost obje strane jačanju bilateralnih odnosa i stvaranju povoljnog okruženja za budući razvoj.

Uz podršku SAD do unapređenja infrastrukture i jačanja ekonomskog položaja Crne Gore

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović sreo se sa ambasadorskom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudit Rajzing Rajnke, saopšteno je iz HGI.
- U prijateljskom ambijentu sagovornici su razgovarali o položaju Hrvata u crnogorskom društvu i procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Tim povodom Vuksanović je na društvenim mrežama naveo - ugodan i konstruktivan razgovor s veambasadorkom SAD - a u Crnoj Gori, Džudit Rajzing Rajnke, juče u Kotoru. Njeno razumijevanje problema koji opterećuju Crnu Goru na putu integracije u EU i statusa hrvatske nacionalne manjine raduju i ohrabruju- zaključuje u saopštenju HGI.

Vuksanović sa Rajzing Rajnke: Ohrabruje razumijevanje partnera za status hrvatske nacionalne manjine i probleme koji opterećuju crnogorski put ka EU

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori &nbsp;nj. e. Džudi Rajzing Rajnke pośetila je Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), a ova pośeta bila je prilika da se ambasadorka detaljnije upozna sa programom Ljetnje školebosanskog/crnogorskog/hrvatskog/srpskog jezika i kulture koju FCJK realizuje u saradnji s Univerzitetom u Pitsburgu, saopšteno je iz FCJK-a. U ime FCJK ambasadorku i njene saradnike dočekali su prof. dr Aleksandar Radoman, dekan, prof. dr Adnan Čirgić, prodekan za nastavu, doc. dr Milan Marković prodekan za nauku i međunarodnu saradnju, prof. dr Boban Batrićević, predśednik Upravnog odbora, profesori doc. dr Ethem Mandić i doc. dr Goran Drinčić te Ivana Rondović, koordinatorka za međunarodnu saradnju. &nbsp; Kako se navodi u saopštenju FCJK-a, na početku susreta dekan prof. dr Aleksandar Radoman predstavio je misiju i djelatnosti Fakulteta, istakavši njegovu ulogu u očuvanju i afirmaciji crnogorskog jezika i kulturnog identiteta.&nbsp; Nakon toga prodekan za nauku i međunarodnu saradnju doc. dr Milan Marković govorio je o značaju i ciljevima Ljetnje škole, u okviru koje studenti iz Sjedinjenih Američkih Država drugu godinu zaredom provode četiri sedmice u Crnoj Gori učeći o crnogorskom jeziku i kulturi. Ambasadorka Rajnke je potom imala priliku da razgovara s učesnicima Ljetnje škole o njihovim motivima za dolazak u Crnu Goru i učenju jezika. Studenti su podijelili svoja dosadašnja iskustva i utiske, a kroz dinamičan i inspirativan dijalog s ambasadorkom postavljali su pitanja o aktuelnim temama. Pośeta je završena u prostorijama Američkog ugla na Cetinju, đe su koordinatorke ovog centra Nataša Pejović i Slađana Popivoda održale prezentaciju o aktivnostima Američkog ugla i istakle izuzetnu saradnju koju ostvaruju s FCJK. Rajnke je, kako je navedeno, FCJK pośetila zajedno sa saradnicima Stivenom Drajkornom, šefom Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje, i Jelenom Vojnić, saradnicom na obrazovnim programima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071813070_5f5152e2d8f57b5459d23de3a56b4c8651bdf910d9623b9793cf1a38052e8422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071813070_5f5152e2d8f57b5459d23de3a56b4c8651bdf910d9623b9793cf1a38052e8422" data-rendition-name="original" width="828" height="616" loading="lazy" alt="fcjk"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071813070_bbd007cee72f22af3b11556766dd383b9ba4672d66537b960dc11bba0ef9ca78.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071813070_bbd007cee72f22af3b11556766dd383b9ba4672d66537b960dc11bba0ef9ca78" data-rendition-name="original" width="828" height="681" loading="lazy" alt="fcjk"> </figure>

Rajzing Rajnke pośetila Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Zalagaću se za dalju profesionalizaciju i modernizaciju sposobnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore, a američka podrška u tom dijelu od nemjerljivog je značaja, poručio je novoimenovani načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović na sastanku sa ambasadorkom SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Vuksanović je kazao da sastanak sa ambasadorkom Rajnke, dan po preuzimanju dužnosti načelnika Generalštaba VCG, dovoljno svjedoči o obostranoj spremnosti za nastavak strateške saradnje Crne Gore i SAD u oblasti odbrane.
On je iskazaozahvalnost SAD-u na kontinuiranom doprinosu razvoju i unaprjeđenju kapaciteta odbrambenih snaga Crne Gore.
Naglasio je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, da će se posebno zalagati za unapređenje ljudskih resursa unutar Vojske, te reformu i veting, kako bi najprofesionalniji i najperspektivniji pripadnici dobili priliku da doprinesu daljem razvoju sektora odbrane i jačanju bezbjednosti.
Ambasadorka Rajnke je čestitala Vuksanoviću na preuzimanju veoma odgovorne dužnosti, naglasivši da će SAD nastaviti snažno da podržavaju reformu sektora bezjednosti, modernizaciju Vojske Crne Gore, njeno institucionalno jačanje i pozicioniranje u savezničkim strukturama. 
Ona je iskazala očekivanje da će Crna Gora, u skladu sa rastućim bezbjednosnim izazovima koji pogađaju sve NATO članice, povećati izdvajanje za odbranu, u cilju ravnopravne raspodjele odgovornosti za kolektivnu bezbjednost.
- Tokom sastanka, koji je potvrdio čvrste bilateralne odnose, razmatrani su aktuelni odbrambeni projekti, kao i dalji modaliteti saradnje u okviru NATO-a - navedeno je u saopštenju Ministarstva odbrane.

Vuksanović sa Rajnke: Zalagaću se za unapređenje ljudskih resursa u Vojsci, reformu i veting

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke čestitala je Miodragu Vuksanoviću imenovanje na čelo Generalštaba Vojske Crne Gore.
- Radujem se saradnji sa njim u njegovoj novoj ulozi i daljem jačanju odbrambenog partnerstva. Koristim ovu priliku da se zahvalim generalu Zoranu Lazareviću na njegovoj predanoj službi i izuzetno napornom radu tokom godina - napisala je ambasadorka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUSAmbMNE%2Fstatus%2F1930296715317256369%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1930296715317256369%7Ctwgr%5E6d2960090cca4f3f6fb89edfb9c797036e656f79%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rajnke: Radujem se saradnji sa Vuksanovićem i daljem jačanju odbrambenog partnerstva

S tugom smo primili vijest o tragičnoj smrti dječaka koji je nedavno bio naš pacijent. U ovim teškim trenucima, naše misli i iskreno saučešće upućujemo porodici i bližnjima, saopšteno je iz Opšte bolnice “Blažo Orlandić” u Baru.
Javnosti se obratio direktor Bolnice, dr Miroslav Knežević, spec. opšte i digestivne hirurugije, a saopštenje prenosimo integralno:
"Obavještavamo javnost i da je u skladu sa standardnim procedurama, bolnica pokrenula internu provjeru svih aspekata pružene njege.
Uz razumijevanje i pravo javnosti da zna, molimo i medije i zainteresovanu javnost da dozvole nadležnim institucijama da profesionalno i nepristrasno obave sve radnje iz svojih nadležnosti, kako bi eventualna odgovornost bila adresirana bez prejudiciranja i targetiranja bilo koje zdravstvene ustanove, uključujući i privatne, koje su takođe učestvovale u procesu liječenja i njege pacijenta.
Barska bolnica još jednom izražava najdublje žaljenje zbog gubitka života našeg mladog sugrađanina i još jednom moli javnost za strpljenje u rasvjetljavanju eventualne odgovornosti bilo kojeg subjekta ili institucije zbog ovog tragičnog događaja."
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.9315%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-baru-iznenada-preminuo-djecak-imao-boginje-i-visoku-temperaturu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Opšta bolnica Bar: Pokrenuta interna provjera svih aspekata pružene njege devetogodišnjaku

Dijana Hrka je danas građanima koji su došli da je podrže ispred Skupštine rekla da će prekinuti štrajk glađu, ali da se neće skloniti sa mjesta na kom se nalazi, te pozvala studente i građane na razgovor o narednim koracima.
„Jako je tužan dan, kada sam rekla da se ograđujem od studenata i građana, mnogi su me pogrešno razumjeli, nisma se ogradila od ljudi, već od toga da niko ne stupa u štrajk glađu sa mnom“, rekla je Hrka.
Ona je napomenula da su je mnogi pozvali da prekine štrajk glađu i dodala da će to danas i uraditi, ali da se neće skloniti iz šatora ispred Narodne skupštine.
„Mnogo više mogu da uradim ako sam živa, i uradiću, pomjeriću mnoge granice“, rekla je Hrka.
Ona je rekla da se borba mora nastaviti i zamolila policiju da ne diže štitove na građane i da ne štiti kriminalce koji se nalaze u kampu ispred Skupštine.
„Predsjednik je slagao kada je rekao da me ljudi nagovaraju na ovo, a ja pitam predsjednika šta je uradio za godinu dana za nadstrešnicu, pozivam roditelje iz Malog Orašja, Dubone, u vezi sa padom helikoptera, naplatne rampe, i nešto sam sigurno zaboravila. Hajde da otvoreno pričamo ko im je prijetio i zašto su ti slučajevi zataškani“, rekla je Hrka i upitala da li ćemo da otvorimo sva poglavlja koja su oni zataškali.
Kako je naglasila, ako „sada ne progledamo“, 150 000 ljudi će u NIS-u ostati bez posla.
„Šta će ti ljudi da rade sjutra, hoće li svakog dana da dolaze ispred Skupštine i uzimaju dnevnicu, dokle će imati te pare“. upitala je.
Komentarišući opoziciju, Hrka je rekla da dok je Dragan Đilas bio na vlasti, njenoj sestri je poginuo muž, nakon čega joj je bačen krvav ranac i rekli „Imaš djecu“.
„Bilo kakvo obilježje oko mene nemojte stmatrati da je moje. Mogu samo moji veterani da budu obilježeni, ne interesuje me nijedna druga struktura“, rekla je Hrka i dodala da svako može da dođe da je podrži, ali da je ona Dijana Hrka koja traži pravdu i istinu.
Govoreći o razgovorima sa studentima i građanima, ona je rekla da iz šatora neće izaći dok se ne ispune svi zahtjevi.
„Neka me ne ponižava, neka ne priča kako me žali“, poručila je Hrka predsjendiku Srbije i dodala da su je iz vlasti sve češće zvali i željeli da pričaju.
Podsjetimo, Hrka je juče na svom Instagram profilu objavila poziv svima koji je podržavaju na „dogovor bez razilaženja“.

Dijana Hrka prekinula štrajk glađu

Predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore i odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić čestitao je Međunarodni dan studenata svim crnogorskim studentima koji su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore.
"Hvala na onom najvrednijem, vašem znanju i energiji koje ste spremni da stavite na raspolaganje našoj državi! Država je dužna da stvara uslove u kojima će u vremenu podivljale inflacije, koja pogađa i skromne studentske budžete, olakšati položaj studentima", naveo je Terzić..&nbsp;
Takođe, istakao je da država ima obavezu da radi na unapređenju obrazovnog sistema i da ga učini konkurentnim sa sistemima u zemljama EU u koje naši studenti nerijetko odlaze da bi dobili ono što ne mogu dobiti u okviru crnogorskog obrazovnog sistema.&nbsp;
"Ipak, za tako nešto biće nam potrebna i promjena ove vlasti, jer su za ovih 5 godina pokazali da za to nijesu sposobni. Teret tih promjena treba dominantno da iznesu mladi ljudi, jer moramo pokazati da smijemo i umijemo", poručio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1990431948162965589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Crnogorski studenti su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: dzudi-rajzing-rajnke