Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Odlazeća ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da se suspenzija američkih viza ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsad-obustavljaju-obrade-zahtjeva-za-imigrantske-vize-gradanima-crne-gore-kosova-bih-albanije-s-makedonije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rajnke je kazala da odluka Stejt Departmenta da suspenduje procesuiranje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima je i Crna Gora, ima za cilj da pomogne SAD da snažnija zemlja.
- Procesi se dešavaju posljednjih nekoliko godina i želim da vas podsjetim da je riječ o imigraciji u SAD. Dakle, to se ne odnosi na regularne vize za putovanje i za turizam. Ja želim da kažem da je Crna Gora dobrodošla i žeelimo dobrodošlicu svim ljudima koji su kvalifikovani da dobiju vizu i želim da vas ohrabrim da putujete u našu zemlju - kazala je Rajnke i pojasnila da odluka SAD-a ne uključuje radne, studentske i vize za putovanje.
Nije mogla da odgovori koju vrstu pomoći vlada Sjedinjenih Američkih Država daje imigrantima, s obzirom na to da je predsjednik Donald Tramp najavio na svojim društvenim mrežama da se veliki novac izdvajao za tu namjenu.
- Voljela bih da imam sve te informacije i vjerujem da ste zaista zainteresovani za to, ali vjerujem da ćemo uskoro dobiti ove informacije s obzirom na to da su ovo posljednje vijesti - kazala je Rajnke.

Suspenzija američkih viza se ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanja

Nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno sudstvo, zasnovano na vladavini prava i međunarodnim standardima, predstavlja jedan od ključnih stubova demokratskog razvoja Crne Gore, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanja povjerenja građana, zaključeno je na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić i ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Predsjednica Vrhovnog suda primila je ambasadorku Rajzing Rajnke u oproštajnu posjetu, povodom završetka njenog sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori. Tom prilikom, ambasadorka SAD izrazila je zahvalnost i zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Vrhovnim sudom, naročito projektima usmjerenim na jačanje pravosudnog sistema, ističući da je ostvaren značajan napredak.&nbsp;
Ambasadorka je ohrabrila nastavak reformi, naglasivši da Sjedinjene Američke Države žele Crnu Goru da vide kao stabilnu, prosperitetnu i jaku državu. Ukazala je i na napredak Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, izražavajući uvjerenje da će u predviđenom roku postati punopravna članica EU.&nbsp;
Pavličić je zahvalila ambasadorki na uspješnoj i partnerskoj saradnji tokom njenog mandata, ističući da je kroz zajednički rad izgrađeno snažno međusobno povjerenje. Naglasila je da je podrška Sjedinjenih Američkih Država od izuzetno značaja u trenutku kada se crnogorsko sudstvo suočava sa brojnim izazovima, te da je cilj sudskog sistema da djeluje nezavisno, nepristrasno i utemeljeno na međunarodnoj sudskoj praksi, naročito u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na značaj sprovođenja Programa za rješavanje starih predmeta, koji je već dao mjerljive rezultate, kao i na očekivanja javnosti u vezi sa okončanjem najznačajnijih sudskih postupaka u narednom periodu. Istakla je da sudske odluke predstavljaju ključni osnov za sagledavanje postojanja i razmjera organizovanog kriminala i korupcije, te da je u uslovima povećane društvene osjetljivosti posebno važno očuvati integritet i nezavisnost sudijske funkcije.
Na sastanku je ocijenjeno i da stabilan, efikasan i predvidiv sudski sistem predstavlja ključni faktor za jačanje investicionog ambijenta u Crnoj Gori.

Pavličić-Rajzing Rajnke: Povjerenje i partnerstvo nastavljaju se i u budućnosti

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović sastali su se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, povodom završetka njenog diplomatskog mandata.
Na sastanku je istaknuto da su odnosi i saradnja između Državnog tužilaštva Crne Gore i institucija Sjedinjenih Američkih Država tokom mandata ambasadorke Rajzing Rajnke bili obilježeni otvorenošću, međusobnim uvažavanjem i konstruktivnim dijalogom, uz snažnu zajedničku posvećenost jačanju vladavine prava i institucionalne stabilnosti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković posebno je naglasio ličnu posvećenost ambasadorke jačanju pravosudnih institucija u Crnoj Gori i njen doprinos reformskim procesima.
– Snažna podrška reformama, jačanju nezavisnosti institucija i unapređenju profesionalnih standarda u pravosuđu ostavila je trajan pečat na napore Crne Gore da izgradi stabilan, efikasan i kredibilan institucionalni okvir zasnovan na demokratskim vrijednostima i međunarodno priznatim standardima – istakao je Marković.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ukazao je na značaj kontinuirane podrške Sjedinjenih Američkih Država radu Specijalnog državnog tužilaštva, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
On je naglasio da je ta saradnja bila ključna za jačanje operativnih i institucionalnih kapaciteta, unapređenje međunarodne saradnje, kao i primjenu savremenih istražnih tehnika u najsloženijim predmetima, čime je dodatno osnažen integritet tužilačkog sistema.
Ambasadorka Rajzing Rajnke poručila je da napredak u borbi protiv kriminala, uz podršku Vlade SAD Tužilaštvu Crne Gore, doprinosi boljem funkcionisanju pravosudnog sistema.
– Napredak u borbi protiv svih vrsta kriminala, podržan kroz kontinuiranu saradnju Vlade SAD sa Tužilaštvom, doprinosi unapređenju pravosudnog sistema Crne Gore – kazala je Rajnke, zahvalivši se na dosadašnjoj profesionalnoj saradnji.
Sagovornici su izrazili uvjerenje da će uspješno partnerstvo između tužilaštva Crne Gore i američkih institucija biti nastavljeno i nakon završetka mandata ambasadorke Rajzing Rajnke, na temeljima zajedničkih demokratskih vrijednosti i međusobnog povjerenja.

Marković i Novović sa Rajzing Rajnke: Potvrđeno snažno partnerstvo Tužilaštva Crne Gore i SAD

&nbsp;Crna Gora napredovala je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke, dodajući da je uvjerena da crnogorska Vlada može ispuniti sve zadatke kako bi do kraja godine zatvorila sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unjiom (EU).
&nbsp;Rajnke je to kazala u intervjuu grupi crnogorskih medija pred završetak sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora suštinski ojačala ili oslabila ukupne demokratske i institucionalne kapacitete u odnosu na period kada je stupila na funkciju ambasadorke 2018. godine, Rajnke je kazala da je Crna Gora značajno napredovala.
&nbsp;- Crna Gora se kreće ka jačoj demokratiji sa boljim i otpornijim institucijama u evropskom okviru- rekla je Rajnke, dodajući da vjeruje da država sada ide brže ka evropskoj budućnosti.
&nbsp;Rajnke je kazala da se napredak može posmatrati kroz članstvo u NATO-u i pregovore sa Evropskom unijom (EU), dodajući da Crna Gora konstantno pozitivno doprinosi NATO-u i da je sada više nego ikada usklađena sa svojim obavezama u okviru Alijanse.
&nbsp;Podsjećajući da je članstvo u EU cilj velike većine građana Crne Gore, Rajnke je kazala da su pregovori, kada je stupila na funkciju ambasadorke, bili u punom jeku, ali da je proces tekao sporo.
&nbsp;- Posljednjih nekoliko godina, kako je postalo jasno da je nacionalni konsenzus da se Crna Gora pridruži EU, čak i uz političke debate, aktuelna Vlada se vrlo brzo kreće kako bi završila mehanizme, reforme i sve tehničke segmente procesa- &nbsp;kazala je Rajnke.
&nbsp;Prema njenim riječima, nakon toga je na parlamentu da usvaja zakone, a onda i na državama članicama EU da potvrde napredak.
&nbsp;- Vidim ubrzanje i jasan smjer za završetak procesa pridruživanja EU. Potpuno sam uvjerena da ova Vlada može usvojiti reforme i ispuniti tehničke obaveze ove godine- rekla je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, jasno je da će biti teško i da to nijesu lake reforme, ali će to dovesti i do boljeg funkcionisanja Vlade, procesa u državi, ali i samog društva.
&nbsp;Rajnke smatra da u Crnoj Gori postoji potpuna posvećenost završetku pregovora sa EU i ističe da svi akteri treba da ostave druga pitanja po strani i zajedno rade na postizanju važnog cilja – članstva u EU.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora pouzdani partner s jasnim smjerom, ili zemlja koja trenutno nije u fokusu vlade SAD-a, Rajnke je ukazala na važnu ulogu Crne Gore, ističući multikulturalnu prirodu crnogorskog društva koja, kako je navela, funkcioniše.
&nbsp;- Mislim da je različitost u okviru crnogorskog društva snaga Crne Gore- navela je Rajnke, dodajući da smatra da će Crna Gora kao dinamično i snažno društvo upravo to donijeti i u EU.
&nbsp;Na pitanje na koji način je smjena vlasti u Crnoj Gori 2020. godine uticala na odnose sa SAD, Rajnke je kazala da nije bilo nikakve promjene u pristupu SAD-a Crnoj Gori.
&nbsp;- Za nas je Crna Gora ostala saveznik s kojim smo nastavili raditi na jačanju kapaciteta, uz uvjerenje da će do poboljšanja doći- kazala je Rajnke, dodajući da smatra da je usklađivanje države s NATO-om još jače i jasnije definisano nego prije.
&nbsp;Rajnke je kazala da su sa Crnom Gorom, i prije i nakon izbora 2020. godine, radili posebno na jačanju u oblastima koje se odnose na vladavinu prava.
&nbsp;- SAD ovdje želi stabilnog partnera i da Crnoj Gori pomogne da izgradi prosperitetno društvo, koje se može izgraditi samo ako je vladavina prava čvrsto utemeljena- navela je Rajnke.
&nbsp;Ona je kazala da u Crnoj Gori vidi napredak u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodajući da je ponosna što su SAD mnogo učinile da pomognu Crnoj Gori u toj oblasti.
&nbsp;- Vidim jasan napredak. Znamo da je Crnoj Gori duboko stalo do rješavanja problema sa korupcijom i da se razbiju transnacionalne organizovane kriminalne grupe- navela je Rajnke, dodajući da SAD žele da država uspije u toj borbi.
&nbsp;Na pitanje koliko je, iz perspektive SAD-a, jak uticaj Rusije i Kine u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, Rajnke je kazala da prepoznaju njihovu aktivnost.
&nbsp;- Oni su ovdje. Rusija i Kina su aktivni- navela je Rajnke, navodeći da Crna Gora treba da povede računa o tome da njeni partneri priznaju njena suverena prava i da sarađuje sa partnerima koji poštuju njene interese.
&nbsp;Kako je navela, članstvo u NATO-u pokazuje da partneri iz Alijanse, uključujući i SAD, brinu o najboljim interesima Crne Gore.
&nbsp;- Ne znam da li Rusija i Kina brinu o najboljim interesima Crne Gore. To je na Crnoj Gori da procijen-i navela je Rajnke.
Na pitanje kako vidi budućnost NATO-a u ovom trenutku, posebno u svjetlu rata u Ukrajini, Rajnke je naglasila da SAD ostaju posvećena članica NATO-a.
&nbsp;- Nedavni samiti su potvrdili posvećenost svih članica da NATO učine još jačim- kazala je Rajnke.
&nbsp;Navodeći da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zahtjevima članstva u Alijansi, u smislu budžetskih i obaveza prema ciljevima sposobnosti, Rajnke je navela da su i SAD usklađene.
&nbsp;- Radimo na tome da osiguramo da naša vojska uvijek bude spremna. Ne vidim nijednu državu članicu da oklijeva u jačanju NATO-a kao institucije- rekla je Rajnke, ističući da sve države članice žele jači NATO.
&nbsp;Upitana da li bi potencijalna intervencija SAD-a na Grenlandu mogla dovesti u pitanje budućnost NATO-a, Rajnke je kazala da su Kina i Rusija veoma blizu na Arktiku i da to stvara zabrinutost u SAD.
&nbsp;Kako je dodala, to je briga i za Dansku, EU, ali i ostale saveznike u NATO-u.
&nbsp;- Prisustvo tih zemalja, i to u velikom broju, u toj arktičkoj regiji utiče na bezbjednost i stabilnost regije- navela je Rajnke, dodajući da je za SAD to pitanje nacionalne odbrane.
&nbsp;Upitana da prokomentariše američku intervenciju u Venecueli, Rajnke je, ističući da je Nikolas Maduro bio nelegitiman vođa kog mnoge države nijesu priznavale i da je optužen za trgovinu narkoticima, kazala da je akcija SAD-a u Venecueli bila akcija sprovođenja zakona.
&nbsp;- To je bila hirurški precizna operacija sprovođenja zakona- kazala je Rajnke, dodajući da je cilj te intervencije postizanje dobrobiti i za SAD i za građane Venecuele.
&nbsp;SAD, kako je naglasila, želi bolju budućnost za Venecuelu.
&nbsp;- Mislimo da bolja budućnost za narod Venecuele stabilizuje region i čini susjedstvo u kojem živimo boljim i sigurnijim- rekla je Rajnke, podsjećajući i na ranije izjave američkih zvaničnika.
&nbsp;Na pitanje o povlačenju SAD iz brojnih agencija Ujedinjenih nacija, ali i Venecijanske komisije, Rajnke je pojasnila da je to u skladu sa generalnom politikom administracije predsjednika Donalda Trampa da, na osnovu mandata koji ima od građana, smanji Vladu.
Kada su u pitanju vanjska politika i učešće u međunarodnim organizacijama, Rajnke je rekla da američka administracija procjenjuje da li određene organizacije služe interesima SAD-a.
&nbsp;- Ne mogu komentarisati nijednu od tih organizacija pojedinačno, ali svaka od njih je bila odlučna da u velikoj mjeri ne služi interesima SAD-a- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je istakla, SAD se fokusira na bilateralne odnose sa pojedinačnim državama, dodajući da su uvjereni da na taj način mogu rješavati sva pitanja.
&nbsp;Upitana o politikama Trampa i njegove administracije, Rajnke je kazala da Tramp želi da učini da SAD budu bezbjednije, jače i prosperitetnije.
&nbsp;- Predsjednik Tramp stvari govori na mnogo direktniji način nego što to obično drugi političari čine- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, ljudi možda nekada ne razumiju da on sprovodi volju građana SAD-a koji su ga izabrali.
&nbsp;- Građani SAD-a žele da Amerika bude prva- istakla je Rajnke. &nbsp;
&nbsp;Ističući da je i sama uvijek predstavljala Ameriku i radila za nju, Rajnke je kazala da to čini i u Crnoj Gori dok se trudi da, u saradnji sa crnogorskom vladom, kreira najbolje moguće bilateralne odnose između dvije države.&nbsp;
&nbsp;Na pitanje šta američke kompanije vide kao glavne prednosti Crne Gore, a šta kao prepreke za investiranje, Rajnke je naglasila da Crna Gora ima važne potencijale, ali da je potrebno dalje graditi predvidljivost poslovnog okruženja.
&nbsp;- Stabilnost u regiji dolazi i vidim mnogo stabilnije okruženje- rekla je Rajnke, dodajući da će se više američkih kompanija opredijeliti za investicije kada postoji predvidljiv i stabilan ambijent.
&nbsp;Rajnke, koja je ambasadorka SAD u Crnoj Gori od 2018. godine, mandat završava 16. januara.
&nbsp;Ona je kazala da ne zna ko će je naslijediti na tom mjestu, jer nije dio procesa nominacije koji će se odvijati u Vašingtonu.
&nbsp;Funkciju otpravnice poslova u Ambasadi SAD-a u Podgorici obavljaće na kratko viša službenica Deni Holder, dok se u Crnu Goru ne vrati zamjenica ambasadorke Nikol Otala, koja će funkciju otpravnice poslova obavljati do izbora novog ambasadora.&nbsp;

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u fokusu je vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore, ocijenjeno je u razgovoru potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića i američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke.
Ivanović je, kako je saopšteno iz Vlade, primio u oproštajnu posjetu Rajzing Rajnke i da je razgovarano o stanju i perspektivama bilateralnih odnosa između Crne Gore i SAD.
Navodi se da je Rajzing Rajnke kazala da je zadovoljna saradnjom tokom svog mandata i ukazala na značaj partnerskog odnosa sa Crnom Gorom, posebno u jačanju institucija i razvoju ekonomske i političke saradnje.
- Ivanović istakao je njen doprinos kontinuiranom unapređenju bilateralnih odnosa i naglasio važnost daljeg jačanja prijateljstva i strateškog savezništva između dvije države - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su u fokusu razgovora bili rezultati saradnje sa SAD, posebno u oblasti ekonomskog dijaloga, uključujući nedavno ponovno pokretanje i planiranje novih rundi razgovora u okviru ekonomskog dijaloga.
- Istaknuta je važnost potpisivanja Memoranduma o ekonomskoj saradnji, koji otvara dodatne mogućnosti za trgovinu, investicije i zajedničke projekte, a koji doprinosi daljem jačanju stabilnosti i predvidivosti u bilateralnim i međunarodnim inicijativama - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su katali da je poseban osvrt bio na rezultatima Crne Gore, uključujući jačanje demokratskih institucija, napredak u reformama i strateške korake ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Sagovornici su ocijenili da kontinuitet ovih procesa predstavlja snažnu osnovu za dalju saradnju sa međunarodnim partnerima, dodatno jačanje regionalne stabilnosti i unapređenje ekonomske i političke povezanosti u okviru evropskih i globalnih tokova - navodi se u saopštenju.

Ivanović-Rajnke: Saradnja sa SAD u fokusu vanjskopolitičkih prioriteta

Bilateralni odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Milatović je Rajzing Ranjke danas primio u oproštajnu posjetu.
Predsjednik Milatović zahvalio je ambasadorki Rajnke na njenom predanom i posvećenom angažmanu, kao i na dugogodišnjoj podršci SAD procesu sveukupnog demokratskog i institucionalnog razvoja Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istaknuta kontinuirana pomoć SAD u jačanju kapaciteta crnogorskih institucija, unapređenju vladavine prava, reformi pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države.
Na sastanku je istaknuta spremnost za dalji razvoj saradnje i unapređenje ekonomskih veza kroz mehanizam Ekonomskog dijaloga.
Tokom razgovora, istaknut je značaj bliske saradnje Crne Gore i SAD kao saveznica u okviru NATO-a.&nbsp;
Milatović je pozdravio napore američkog predsjednika Trampa usmjerene ka postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, naglašavajući da dijalog i diplomatski angažman predstavljaju ključne preduslove za trajan i održiv mir.
<h4>- Zajednički je ocijenjeno i da će predstojeće učešće predsjednika na Nacionalnom molitvenom doručku početkom februara u Vašingtonu doprinijeti unapređenju sveukupnih crnogorsko-američkih odnosa - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.</h4>

Milatović-Rajnke: Odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja

The administration of U.S. President Donald Trump is dismissing nearly 30 career diplomats from ambassadorial and other positions at embassies. According to U.S. media reports, among them is the U.S. Ambassador to Montenegro Judy Rising Reinke.
This is happening as part of an effort to reshape U.S. diplomatic missions and appoint personnel believed to fully support Trump’s priorities, embodied in the message “America First,” the Associated Press is reporting.
Heads of mission in at least 29 countries were informed last week that their appointments would end in January, two State Department officials said, speaking on condition of anonymity. Those affected by the changes are not losing their jobs in the Foreign Service and may return to Washington for other assignments if they choose to take them, the officials said.
All of the recalled ambassadors took office during the administration of President Joseph Biden but remained in their posts after the initial purge at the beginning of Trump’s second term in January, when mainly political appointees were targeted. That changed on Wednesday, when they began receiving notices from Washington that they should depart, according to the Associated Press.
The State Department did not comment on the specific number of personnel or ambassadors affected, but said the move is part of a standard process in every administration. As stated, an ambassador is “the personal representative of the president, and it is the president’s right to ensure that he has individuals in these countries who advance his ‘America First’ agenda.”
Africa has been the region most affected by the dismissals, with ambassadors recalled from 13 countries: Burundi, Cameroon, Cape Verde, Gabon, Côte d’Ivoire, Madagascar, Mauritius, Niger, Nigeria, Rwanda, Senegal, Somalia, and Uganda.
Asia ranks second, with ambassadorial changes in six countries: Fiji, Laos, the Marshall Islands, Papua New Guinea, the Philippines, and Vietnam.
In Europe dismissals occurred in Armenia, North Macedonia, Montenegro, and Slovakia.
In the Middle East, ambassadors were recalled in two countries - Algeria and Egypt, as well as in South and Central Asia (in Nepal and Sri Lanka) &nbsp;and in the Western Hemisphere - in Guatemala and Suriname.

Trump dismisses Rising Reinke

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Borba protiv korupcije ostaje ključni uslov za zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom, uprkos jačanju brojnih institucija sistema, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije, Poreske uprave i Uprave carina, a bez mjerljivih i održivih rezultata u procesuiranju korupcije, naročito na visokom nivou, Crna Gora taj cilj neće moći ostvariti.
To je &nbsp;poručeno sa konferencije Centra za minitoring CeMI-ja, Prekretnice u borbi protiv korupcije, na kojoj je predstavljen Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika i reformi u Crnoj Gori za period 2024–2025.
Predsjednik UO CeMI-ja Zlatko Vujović je rekao da uprkos unaprijeđenom normativnom okviru i strateškim dokumentima, Crna Gora i dalje bilježi ograničen napredak kada je riječ o konačnim sudskim ishodima u predmetima visoke korupcije.
- Jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi ostaje jedan od centralnih izazova - kazao je Vujović.
On je naveo da je Izvještaj rezultat sistematskog i višemjesečnog istraživačkog rada CeMI-ja, koji je obuhvatio analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i praćenje konkretnih rezultata u praksi.
- Posebnu vrijednost dokumenta, predstavlja činjenica da je Izvještaj još prije današnje javne prezentacije zvanično dostavljen Evropskoj komisiji i korišćen kao izvor informacija u procesu izrade Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, naročito u dijelu koji se odnosi na pregovaračka poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost - rekao je Vujović.
On je naglasio da su postizanje mjerljivih i održivih rezultata u borbi protiv korupcije, politička volja, bolja koordinacija institucija i izgradnja uvjerljivog „track recorda“ presudni za narednu fazu pregovora i cilj da Crna Gora zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja naredne godine.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica &nbsp;je poručio da se o prekretnicama u borbi protiv korupcije može govoriti tek kada se jasno sagleda polazna tačka, podsjećajući da je Crna Gora prethodno imala period zatvorenih institucija.
Poručio je da je korupcija prva istinska i suštinska prekretnica u izlasku iz tog stanja bila je reforma Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;
- Reformisano Specijalno državno tužilaštvo počelo je da pokazuje stvarnu nezavisnost i spremnost da se uhvati u koštac sa najtežim oblicima visoke korupcije i organizovanog kriminala, bez obzira na političku ili ekonomsku moć onih koji su predmet istraga - rekao je Korivica.
Govoreći o daljim koracima, Koprivica je naglasio značaj rada antikorupcijskih tijela, posebno Agencije za sprečavanje korupcije, ističući da ona, "kao preventivna institucija, ima puni smisao samo ukoliko djeluje neselektivno, bez predmeta u fiokama i bez političkih kalkulacija".
Zatim, kako smatra, sljedeća prekretnica dolazi kroz aktiviranje i snažnu reformu Poreske uprave, Uprave carina i Uprave policije, koje su decenijama bile percipirane kao zatvorene institucije, a ne kao institucije koje služe principu vladavine prava.
- Spremnost Poreske uprave da zakuca na adrese koje su godinama bile oaze bezakonja i da nekada povlašćene subjekte pretvori u sam vrh crne liste poreskih dužnika predstavlja jasan raskid sa praksom privilegija i selektivne primjene zakona - rekao je Koprivica.
Istovremeno, kaže on, snažna volja Vlade i profesionalno postupanje Uprave carina, uključujući zapljene i uništenje švercovanog duvana, imaju i simbolički i praktični značaj, jer se, kako je naveo, uništavanjem švercovanog duvana uništavaju i kanali korupcije.
Podsjetio je da je tokom ove godine sprovedeno rekordno uništenje duvanskih proizvoda u evropskim okvirima, uz učešće međunarodnih partnera i primjenu savremenih metodologija.
- Danas po prvi put možemo govoriti o tome da se širi front institucija koje postaju otpornije na političke i kriminalne uticaje i koje prelaze iz pasivne u aktivnu borbu protiv korupcije i zloupotreba - ocijenio je Koprivica.
Dodao je da je pravosudno i antikorupcijsko zakonodavstvo reformisano u skladu sa evropskim standardima, uz pozitivne ocjene Evropske i Venecijanske komisije, ali da ostaje obaveza dosljedne primjene tih propisa.
Podsjetio je da je Strategija za borbu protiv korupcije, usvojena 2024. godine nakon decenije bez tog dokumenta, dobila saglasnost Evropske komisije i predstavlja jasan putokaz za sveobuhvatnu borbu protiv korupcije do 2028. godine.
Na kraju, Koprivica je poručio da ključno pitanje ostaje da li će ostvarene prekretnice postati trajna praksa ili kratkotrajan izuzetak, ističući da odgovor zavisi od istrajnosti na principima nezavisnosti, neselektivnosti i odgovornosti, što je zadatak ne samo vlasti, već svih institucija i društva u cjelini.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke poručila je da borba protiv korupcije mora biti kontinuirana, koordinisana i zajednička, jer korupcija razara društva, podriva vladavinu prava i omogućava organizovanom kriminalu da djeluje preko granica.
- Korupcija guši ekonomske prilike, slabi demokratije i podriva povjerenje građana. Nijedna država i nijedna institucija nijesu imune, zbog čega su dugoročna saradnja i koordinisani napori jedini način da se postignu stvarni i održivi rezultati - poručila je Rajzing Rajnke.
Korupcija je, kaže ona, transnacionalni izazov.
- Zbog čega zahtijeva saradnju preko granica, sektora i društava - dodala je Rajzing Rajnke.
Ambasadorka je pohvalila CeMI za liderstvo i izradu temeljitog i informativnog izvještaja o sprovođenju antikorupcijskih politika u Crnoj Gori, ističući da je riječ o vrijednom alatu u borbi protiv korupcije.
Ukazujući na strateške prioritete Sjedinjenih Američkih Država, Rajnke je naglasila da je borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala pitanje nacionalnog interesa SAD-a.
- Organizovani kriminal opstaje upravo zahvaljujući korupciji &nbsp;kroz mito, nepotizam, ucjene i druge oblike zloupotreba - rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je pozvala na dugoročnu i koordinisanu akciju u cilju jačanja integriteta, transparentnosti, odgovornosti i vladavine prava, poručujući da je kroz zajednički rad moguće ostvariti stvarne promjene i unaprijediti kvalitet života građana.

Vujović: Ključni izazov u borbi protiv korupcije jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/gorcevic-za-pobjedu-sljedece-zatvaranje-poglavlja-prije-kraja-marta-priblizavamo-se-izradi-ugovora-o-pristupanju">Pobjedu</a> ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako „crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije“, što znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena još neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
- Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu – precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog društva.
- Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije – pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
- Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja – dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove „međufaze“ članstva - poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
- Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima – potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da „punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa“.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao „signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali“, ali to „nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava“.
- U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza. Svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu – ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta.
Tokom Vašeg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se završava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ: Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa šeficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skupštinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika proširenja EU dobila još jednu uspješnu priču.
Konkretno, što su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a što EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ: Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog društva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, naša obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se češće održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ: Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono što je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili završna mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine završili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano više međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu završnicu pregovora sa jasnom političkom podrškom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se više aneksa kojima se definišu različiti pristupni periodi za različite oblasti – neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ: Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su naši susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj više vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekološke regulative, ali i prava „starih“ članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem tržištu rada (tzv. 2+3+2 model) što je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ: Nova metodologija proširenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase proširenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas viši nego prije deset ili petnaest godina – ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosadašnje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, „međufaze“ članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio završne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi suštinsku reformu politike proširenja, za šta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez proširenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima – od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa.
I pored toga što je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju prošle godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ: Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem prošle godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije nešto što relativizujem – evropska agenda ne trpi kašnjenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono što je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza – svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ: Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod – zatvaranje poglavlja – i to je jedino relevantno mjerilo uspješnosti u ovoj fazi. Zato naglašavam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usaglašena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ: Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvršćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovlašćenja koje danas vrše nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već suštinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ: Ono što mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune završna mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora ušla u završnicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa „plavom zastavicom“ iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu – i na koji način – naškoditi završnoj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ: Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U završnoj godini pregovora i najmanji zastoj ili kašnjenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutrašnje saglasnosti o strateškom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. „plavom zastavicom“ ne ulazi u skupštinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mišljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na greške – ni Vlada, ni Skupština, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je naš najvažniji spoljnopolitički i društveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u završnicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovršiti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima. Skrećemo pažnju na pojavu sitnijih odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke i na mjestimičnu maglu po kotlinama i duž riječnih tokova. Neophodna je oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže povrede, a sedam lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima.
U drugom dijelu dana kiša će se intenzivirati i proširiće se na veći dio države.
Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do 11 stepeni, a najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Novi vršilac dužnosti direktora Direkcije za izgradnju i investicije Opštine Pljevlja, a nakon što je Upravni sud oborio odluku o imenovanju Božidarke Dragaš, ponovo će biti imenovan po političkom ključu, odnosno odrediće ga Pokret Evropa sad, kojem je u partijskoj raspodjeli funkcija pripala ova direkcija, a predsjednik Opštine će samo verifikovati njihov prijedlog.
- Onaj koga delegiraju kolege iz PES-a biće na čelu Direkcije za izgradnju i investicije. Mjesto direktora te direkcije pripalo je PES-u – kratko je za Portal ETV kazao predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
Lokalni portal „PV Svitanje“ objavio je da je presudom Upravnog suda poništeno rješenje predsjednika Opštine o imenovanju Dragaš u julu prošle godine. Na rješenje Vraneša žalila se osoba koja je zapošljena u Direkciji. Dragaš je prije imenovanja godinu bila vršiteljka dužnosti.
- Otkad je ona direktor realizacija infrastrukturnih projekata koji idu preko Direkcije je na istorijskom minimumu. U Direkciji je rasulo. Gotovo da niko ništa ne radi, a ona rijetko dolazi na posao – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV zapošljeni u ovoj lokalnoj ustanovi.
Kažu i da ona „priprema teren da se prebaci u Rudnik uglja ili Termoelektranu“.
U Opštini Pljevlja, međutim, ne dijele mišljenje zapošljenih koji su bili naši sagovornici. U saopštenju dostavljenom lokalnom portalu koji je objavio vijest o odluci Upravnog suda, pored ostalog su istakli, da su „oba direktora koja su do sada imenovana na ovu funkciju ispred ovog političkog subjekta (PES) svoje radne zadatke ispunjavali profesionalno, sa odličnim rezultatima“.&nbsp;
- Bivši direktor Miroslav Đurišić, dip. ing. ahritekture i Božidarka Dragaš strukovni specijalista industrijskog menadžmenta ocijenjeni su najvišim ocjenama Odlukom o ocjenjivanju starješina lokalne uprave – saopštili su iz Opštine.
Vraneš je, očito, odlučio da ne produbljuje sukob sa partnerima na vlasti, pa iako je PES u januaru od Nove srpske demokratije zahtijevao njegovu hitnu smjenu, dosljedno će poštovati sporazum i čekati prijedlog PES-a za čelnika Direkcije za izgradnju i investicije.&nbsp;
A da od smjene Vraneša, za sada, nema ništa, pa iako su se inicijativi pridružile i Demokrate, a prvi čovjek NSD u Pljevljima Milan Lekić pokušava da ga sruši još od septembra 2024, potvrdilo je Portalu ETV više izvora iz lokalnog parlamenta.&nbsp;
Kažu da Lekić, PES i Demokrate nijesu uspjeli da obezbijede većinu, jer u samoj NSD neće svi odbornici podržati inicijativu.&nbsp;
Smjena Vraneša je nemoguća bez podrške DPS-a. Iz ove opozicione partije pozvali su inicijatore razrješenja Vraneša da potpišu njihovi inicijativu, uz podsjećanje da su njegovu smjenu tražili u dva navrata - u junu 2023. i septembru prošle godine.&nbsp;
- Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za njegovu smjenu – nezvanično je u januaru rečeno našem portalu iz ove partije.
I sam Vraneš je pozvao odbornike koji ga više ne žele na čelu grada da podrže inicijativu DPS.
Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.
Budžet Opštine Pljevlja nije usvojen, jer nije bilo kvoruma za sjednicu Skupštine Opštine. Kriza vlasti i dalje traje i još se čeka dogovor za održavanje sjednice Skupštine opštine.

Tag: dzudi-rajzing-rajnke