Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Odlazeća ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da se suspenzija američkih viza ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsad-obustavljaju-obrade-zahtjeva-za-imigrantske-vize-gradanima-crne-gore-kosova-bih-albanije-s-makedonije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rajnke je kazala da odluka Stejt Departmenta da suspenduje procesuiranje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima je i Crna Gora, ima za cilj da pomogne SAD da snažnija zemlja.
- Procesi se dešavaju posljednjih nekoliko godina i želim da vas podsjetim da je riječ o imigraciji u SAD. Dakle, to se ne odnosi na regularne vize za putovanje i za turizam. Ja želim da kažem da je Crna Gora dobrodošla i žeelimo dobrodošlicu svim ljudima koji su kvalifikovani da dobiju vizu i želim da vas ohrabrim da putujete u našu zemlju - kazala je Rajnke i pojasnila da odluka SAD-a ne uključuje radne, studentske i vize za putovanje.
Nije mogla da odgovori koju vrstu pomoći vlada Sjedinjenih Američkih Država daje imigrantima, s obzirom na to da je predsjednik Donald Tramp najavio na svojim društvenim mrežama da se veliki novac izdvajao za tu namjenu.
- Voljela bih da imam sve te informacije i vjerujem da ste zaista zainteresovani za to, ali vjerujem da ćemo uskoro dobiti ove informacije s obzirom na to da su ovo posljednje vijesti - kazala je Rajnke.

Suspenzija američkih viza se ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanja

Nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno sudstvo, zasnovano na vladavini prava i međunarodnim standardima, predstavlja jedan od ključnih stubova demokratskog razvoja Crne Gore, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanja povjerenja građana, zaključeno je na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić i ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Predsjednica Vrhovnog suda primila je ambasadorku Rajzing Rajnke u oproštajnu posjetu, povodom završetka njenog sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori. Tom prilikom, ambasadorka SAD izrazila je zahvalnost i zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Vrhovnim sudom, naročito projektima usmjerenim na jačanje pravosudnog sistema, ističući da je ostvaren značajan napredak.&nbsp;
Ambasadorka je ohrabrila nastavak reformi, naglasivši da Sjedinjene Američke Države žele Crnu Goru da vide kao stabilnu, prosperitetnu i jaku državu. Ukazala je i na napredak Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, izražavajući uvjerenje da će u predviđenom roku postati punopravna članica EU.&nbsp;
Pavličić je zahvalila ambasadorki na uspješnoj i partnerskoj saradnji tokom njenog mandata, ističući da je kroz zajednički rad izgrađeno snažno međusobno povjerenje. Naglasila je da je podrška Sjedinjenih Američkih Država od izuzetno značaja u trenutku kada se crnogorsko sudstvo suočava sa brojnim izazovima, te da je cilj sudskog sistema da djeluje nezavisno, nepristrasno i utemeljeno na međunarodnoj sudskoj praksi, naročito u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na značaj sprovođenja Programa za rješavanje starih predmeta, koji je već dao mjerljive rezultate, kao i na očekivanja javnosti u vezi sa okončanjem najznačajnijih sudskih postupaka u narednom periodu. Istakla je da sudske odluke predstavljaju ključni osnov za sagledavanje postojanja i razmjera organizovanog kriminala i korupcije, te da je u uslovima povećane društvene osjetljivosti posebno važno očuvati integritet i nezavisnost sudijske funkcije.
Na sastanku je ocijenjeno i da stabilan, efikasan i predvidiv sudski sistem predstavlja ključni faktor za jačanje investicionog ambijenta u Crnoj Gori.

Pavličić-Rajzing Rajnke: Povjerenje i partnerstvo nastavljaju se i u budućnosti

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović sastali su se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, povodom završetka njenog diplomatskog mandata.
Na sastanku je istaknuto da su odnosi i saradnja između Državnog tužilaštva Crne Gore i institucija Sjedinjenih Američkih Država tokom mandata ambasadorke Rajzing Rajnke bili obilježeni otvorenošću, međusobnim uvažavanjem i konstruktivnim dijalogom, uz snažnu zajedničku posvećenost jačanju vladavine prava i institucionalne stabilnosti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković posebno je naglasio ličnu posvećenost ambasadorke jačanju pravosudnih institucija u Crnoj Gori i njen doprinos reformskim procesima.
– Snažna podrška reformama, jačanju nezavisnosti institucija i unapređenju profesionalnih standarda u pravosuđu ostavila je trajan pečat na napore Crne Gore da izgradi stabilan, efikasan i kredibilan institucionalni okvir zasnovan na demokratskim vrijednostima i međunarodno priznatim standardima – istakao je Marković.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ukazao je na značaj kontinuirane podrške Sjedinjenih Američkih Država radu Specijalnog državnog tužilaštva, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
On je naglasio da je ta saradnja bila ključna za jačanje operativnih i institucionalnih kapaciteta, unapređenje međunarodne saradnje, kao i primjenu savremenih istražnih tehnika u najsloženijim predmetima, čime je dodatno osnažen integritet tužilačkog sistema.
Ambasadorka Rajzing Rajnke poručila je da napredak u borbi protiv kriminala, uz podršku Vlade SAD Tužilaštvu Crne Gore, doprinosi boljem funkcionisanju pravosudnog sistema.
– Napredak u borbi protiv svih vrsta kriminala, podržan kroz kontinuiranu saradnju Vlade SAD sa Tužilaštvom, doprinosi unapređenju pravosudnog sistema Crne Gore – kazala je Rajnke, zahvalivši se na dosadašnjoj profesionalnoj saradnji.
Sagovornici su izrazili uvjerenje da će uspješno partnerstvo između tužilaštva Crne Gore i američkih institucija biti nastavljeno i nakon završetka mandata ambasadorke Rajzing Rajnke, na temeljima zajedničkih demokratskih vrijednosti i međusobnog povjerenja.

Marković i Novović sa Rajzing Rajnke: Potvrđeno snažno partnerstvo Tužilaštva Crne Gore i SAD

&nbsp;Crna Gora napredovala je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke, dodajući da je uvjerena da crnogorska Vlada može ispuniti sve zadatke kako bi do kraja godine zatvorila sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unjiom (EU).
&nbsp;Rajnke je to kazala u intervjuu grupi crnogorskih medija pred završetak sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora suštinski ojačala ili oslabila ukupne demokratske i institucionalne kapacitete u odnosu na period kada je stupila na funkciju ambasadorke 2018. godine, Rajnke je kazala da je Crna Gora značajno napredovala.
&nbsp;- Crna Gora se kreće ka jačoj demokratiji sa boljim i otpornijim institucijama u evropskom okviru- rekla je Rajnke, dodajući da vjeruje da država sada ide brže ka evropskoj budućnosti.
&nbsp;Rajnke je kazala da se napredak može posmatrati kroz članstvo u NATO-u i pregovore sa Evropskom unijom (EU), dodajući da Crna Gora konstantno pozitivno doprinosi NATO-u i da je sada više nego ikada usklađena sa svojim obavezama u okviru Alijanse.
&nbsp;Podsjećajući da je članstvo u EU cilj velike većine građana Crne Gore, Rajnke je kazala da su pregovori, kada je stupila na funkciju ambasadorke, bili u punom jeku, ali da je proces tekao sporo.
&nbsp;- Posljednjih nekoliko godina, kako je postalo jasno da je nacionalni konsenzus da se Crna Gora pridruži EU, čak i uz političke debate, aktuelna Vlada se vrlo brzo kreće kako bi završila mehanizme, reforme i sve tehničke segmente procesa- &nbsp;kazala je Rajnke.
&nbsp;Prema njenim riječima, nakon toga je na parlamentu da usvaja zakone, a onda i na državama članicama EU da potvrde napredak.
&nbsp;- Vidim ubrzanje i jasan smjer za završetak procesa pridruživanja EU. Potpuno sam uvjerena da ova Vlada može usvojiti reforme i ispuniti tehničke obaveze ove godine- rekla je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, jasno je da će biti teško i da to nijesu lake reforme, ali će to dovesti i do boljeg funkcionisanja Vlade, procesa u državi, ali i samog društva.
&nbsp;Rajnke smatra da u Crnoj Gori postoji potpuna posvećenost završetku pregovora sa EU i ističe da svi akteri treba da ostave druga pitanja po strani i zajedno rade na postizanju važnog cilja – članstva u EU.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora pouzdani partner s jasnim smjerom, ili zemlja koja trenutno nije u fokusu vlade SAD-a, Rajnke je ukazala na važnu ulogu Crne Gore, ističući multikulturalnu prirodu crnogorskog društva koja, kako je navela, funkcioniše.
&nbsp;- Mislim da je različitost u okviru crnogorskog društva snaga Crne Gore- navela je Rajnke, dodajući da smatra da će Crna Gora kao dinamično i snažno društvo upravo to donijeti i u EU.
&nbsp;Na pitanje na koji način je smjena vlasti u Crnoj Gori 2020. godine uticala na odnose sa SAD, Rajnke je kazala da nije bilo nikakve promjene u pristupu SAD-a Crnoj Gori.
&nbsp;- Za nas je Crna Gora ostala saveznik s kojim smo nastavili raditi na jačanju kapaciteta, uz uvjerenje da će do poboljšanja doći- kazala je Rajnke, dodajući da smatra da je usklađivanje države s NATO-om još jače i jasnije definisano nego prije.
&nbsp;Rajnke je kazala da su sa Crnom Gorom, i prije i nakon izbora 2020. godine, radili posebno na jačanju u oblastima koje se odnose na vladavinu prava.
&nbsp;- SAD ovdje želi stabilnog partnera i da Crnoj Gori pomogne da izgradi prosperitetno društvo, koje se može izgraditi samo ako je vladavina prava čvrsto utemeljena- navela je Rajnke.
&nbsp;Ona je kazala da u Crnoj Gori vidi napredak u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodajući da je ponosna što su SAD mnogo učinile da pomognu Crnoj Gori u toj oblasti.
&nbsp;- Vidim jasan napredak. Znamo da je Crnoj Gori duboko stalo do rješavanja problema sa korupcijom i da se razbiju transnacionalne organizovane kriminalne grupe- navela je Rajnke, dodajući da SAD žele da država uspije u toj borbi.
&nbsp;Na pitanje koliko je, iz perspektive SAD-a, jak uticaj Rusije i Kine u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, Rajnke je kazala da prepoznaju njihovu aktivnost.
&nbsp;- Oni su ovdje. Rusija i Kina su aktivni- navela je Rajnke, navodeći da Crna Gora treba da povede računa o tome da njeni partneri priznaju njena suverena prava i da sarađuje sa partnerima koji poštuju njene interese.
&nbsp;Kako je navela, članstvo u NATO-u pokazuje da partneri iz Alijanse, uključujući i SAD, brinu o najboljim interesima Crne Gore.
&nbsp;- Ne znam da li Rusija i Kina brinu o najboljim interesima Crne Gore. To je na Crnoj Gori da procijen-i navela je Rajnke.
Na pitanje kako vidi budućnost NATO-a u ovom trenutku, posebno u svjetlu rata u Ukrajini, Rajnke je naglasila da SAD ostaju posvećena članica NATO-a.
&nbsp;- Nedavni samiti su potvrdili posvećenost svih članica da NATO učine još jačim- kazala je Rajnke.
&nbsp;Navodeći da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zahtjevima članstva u Alijansi, u smislu budžetskih i obaveza prema ciljevima sposobnosti, Rajnke je navela da su i SAD usklađene.
&nbsp;- Radimo na tome da osiguramo da naša vojska uvijek bude spremna. Ne vidim nijednu državu članicu da oklijeva u jačanju NATO-a kao institucije- rekla je Rajnke, ističući da sve države članice žele jači NATO.
&nbsp;Upitana da li bi potencijalna intervencija SAD-a na Grenlandu mogla dovesti u pitanje budućnost NATO-a, Rajnke je kazala da su Kina i Rusija veoma blizu na Arktiku i da to stvara zabrinutost u SAD.
&nbsp;Kako je dodala, to je briga i za Dansku, EU, ali i ostale saveznike u NATO-u.
&nbsp;- Prisustvo tih zemalja, i to u velikom broju, u toj arktičkoj regiji utiče na bezbjednost i stabilnost regije- navela je Rajnke, dodajući da je za SAD to pitanje nacionalne odbrane.
&nbsp;Upitana da prokomentariše američku intervenciju u Venecueli, Rajnke je, ističući da je Nikolas Maduro bio nelegitiman vođa kog mnoge države nijesu priznavale i da je optužen za trgovinu narkoticima, kazala da je akcija SAD-a u Venecueli bila akcija sprovođenja zakona.
&nbsp;- To je bila hirurški precizna operacija sprovođenja zakona- kazala je Rajnke, dodajući da je cilj te intervencije postizanje dobrobiti i za SAD i za građane Venecuele.
&nbsp;SAD, kako je naglasila, želi bolju budućnost za Venecuelu.
&nbsp;- Mislimo da bolja budućnost za narod Venecuele stabilizuje region i čini susjedstvo u kojem živimo boljim i sigurnijim- rekla je Rajnke, podsjećajući i na ranije izjave američkih zvaničnika.
&nbsp;Na pitanje o povlačenju SAD iz brojnih agencija Ujedinjenih nacija, ali i Venecijanske komisije, Rajnke je pojasnila da je to u skladu sa generalnom politikom administracije predsjednika Donalda Trampa da, na osnovu mandata koji ima od građana, smanji Vladu.
Kada su u pitanju vanjska politika i učešće u međunarodnim organizacijama, Rajnke je rekla da američka administracija procjenjuje da li određene organizacije služe interesima SAD-a.
&nbsp;- Ne mogu komentarisati nijednu od tih organizacija pojedinačno, ali svaka od njih je bila odlučna da u velikoj mjeri ne služi interesima SAD-a- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je istakla, SAD se fokusira na bilateralne odnose sa pojedinačnim državama, dodajući da su uvjereni da na taj način mogu rješavati sva pitanja.
&nbsp;Upitana o politikama Trampa i njegove administracije, Rajnke je kazala da Tramp želi da učini da SAD budu bezbjednije, jače i prosperitetnije.
&nbsp;- Predsjednik Tramp stvari govori na mnogo direktniji način nego što to obično drugi političari čine- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, ljudi možda nekada ne razumiju da on sprovodi volju građana SAD-a koji su ga izabrali.
&nbsp;- Građani SAD-a žele da Amerika bude prva- istakla je Rajnke. &nbsp;
&nbsp;Ističući da je i sama uvijek predstavljala Ameriku i radila za nju, Rajnke je kazala da to čini i u Crnoj Gori dok se trudi da, u saradnji sa crnogorskom vladom, kreira najbolje moguće bilateralne odnose između dvije države.&nbsp;
&nbsp;Na pitanje šta američke kompanije vide kao glavne prednosti Crne Gore, a šta kao prepreke za investiranje, Rajnke je naglasila da Crna Gora ima važne potencijale, ali da je potrebno dalje graditi predvidljivost poslovnog okruženja.
&nbsp;- Stabilnost u regiji dolazi i vidim mnogo stabilnije okruženje- rekla je Rajnke, dodajući da će se više američkih kompanija opredijeliti za investicije kada postoji predvidljiv i stabilan ambijent.
&nbsp;Rajnke, koja je ambasadorka SAD u Crnoj Gori od 2018. godine, mandat završava 16. januara.
&nbsp;Ona je kazala da ne zna ko će je naslijediti na tom mjestu, jer nije dio procesa nominacije koji će se odvijati u Vašingtonu.
&nbsp;Funkciju otpravnice poslova u Ambasadi SAD-a u Podgorici obavljaće na kratko viša službenica Deni Holder, dok se u Crnu Goru ne vrati zamjenica ambasadorke Nikol Otala, koja će funkciju otpravnice poslova obavljati do izbora novog ambasadora.&nbsp;

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u fokusu je vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore, ocijenjeno je u razgovoru potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića i američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke.
Ivanović je, kako je saopšteno iz Vlade, primio u oproštajnu posjetu Rajzing Rajnke i da je razgovarano o stanju i perspektivama bilateralnih odnosa između Crne Gore i SAD.
Navodi se da je Rajzing Rajnke kazala da je zadovoljna saradnjom tokom svog mandata i ukazala na značaj partnerskog odnosa sa Crnom Gorom, posebno u jačanju institucija i razvoju ekonomske i političke saradnje.
- Ivanović istakao je njen doprinos kontinuiranom unapređenju bilateralnih odnosa i naglasio važnost daljeg jačanja prijateljstva i strateškog savezništva između dvije države - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su u fokusu razgovora bili rezultati saradnje sa SAD, posebno u oblasti ekonomskog dijaloga, uključujući nedavno ponovno pokretanje i planiranje novih rundi razgovora u okviru ekonomskog dijaloga.
- Istaknuta je važnost potpisivanja Memoranduma o ekonomskoj saradnji, koji otvara dodatne mogućnosti za trgovinu, investicije i zajedničke projekte, a koji doprinosi daljem jačanju stabilnosti i predvidivosti u bilateralnim i međunarodnim inicijativama - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su katali da je poseban osvrt bio na rezultatima Crne Gore, uključujući jačanje demokratskih institucija, napredak u reformama i strateške korake ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Sagovornici su ocijenili da kontinuitet ovih procesa predstavlja snažnu osnovu za dalju saradnju sa međunarodnim partnerima, dodatno jačanje regionalne stabilnosti i unapređenje ekonomske i političke povezanosti u okviru evropskih i globalnih tokova - navodi se u saopštenju.

Ivanović-Rajnke: Saradnja sa SAD u fokusu vanjskopolitičkih prioriteta

Bilateralni odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Milatović je Rajzing Ranjke danas primio u oproštajnu posjetu.
Predsjednik Milatović zahvalio je ambasadorki Rajnke na njenom predanom i posvećenom angažmanu, kao i na dugogodišnjoj podršci SAD procesu sveukupnog demokratskog i institucionalnog razvoja Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istaknuta kontinuirana pomoć SAD u jačanju kapaciteta crnogorskih institucija, unapređenju vladavine prava, reformi pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države.
Na sastanku je istaknuta spremnost za dalji razvoj saradnje i unapređenje ekonomskih veza kroz mehanizam Ekonomskog dijaloga.
Tokom razgovora, istaknut je značaj bliske saradnje Crne Gore i SAD kao saveznica u okviru NATO-a.&nbsp;
Milatović je pozdravio napore američkog predsjednika Trampa usmjerene ka postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, naglašavajući da dijalog i diplomatski angažman predstavljaju ključne preduslove za trajan i održiv mir.
<h4>- Zajednički je ocijenjeno i da će predstojeće učešće predsjednika na Nacionalnom molitvenom doručku početkom februara u Vašingtonu doprinijeti unapređenju sveukupnih crnogorsko-američkih odnosa - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.</h4>

Milatović-Rajnke: Odnosi Crne Gore i SAD počivaju na čvrstim temeljima partnerstva, zajedničkih vrijednosti i međusobnog povjerenja

The administration of U.S. President Donald Trump is dismissing nearly 30 career diplomats from ambassadorial and other positions at embassies. According to U.S. media reports, among them is the U.S. Ambassador to Montenegro Judy Rising Reinke.
This is happening as part of an effort to reshape U.S. diplomatic missions and appoint personnel believed to fully support Trump’s priorities, embodied in the message “America First,” the Associated Press is reporting.
Heads of mission in at least 29 countries were informed last week that their appointments would end in January, two State Department officials said, speaking on condition of anonymity. Those affected by the changes are not losing their jobs in the Foreign Service and may return to Washington for other assignments if they choose to take them, the officials said.
All of the recalled ambassadors took office during the administration of President Joseph Biden but remained in their posts after the initial purge at the beginning of Trump’s second term in January, when mainly political appointees were targeted. That changed on Wednesday, when they began receiving notices from Washington that they should depart, according to the Associated Press.
The State Department did not comment on the specific number of personnel or ambassadors affected, but said the move is part of a standard process in every administration. As stated, an ambassador is “the personal representative of the president, and it is the president’s right to ensure that he has individuals in these countries who advance his ‘America First’ agenda.”
Africa has been the region most affected by the dismissals, with ambassadors recalled from 13 countries: Burundi, Cameroon, Cape Verde, Gabon, Côte d’Ivoire, Madagascar, Mauritius, Niger, Nigeria, Rwanda, Senegal, Somalia, and Uganda.
Asia ranks second, with ambassadorial changes in six countries: Fiji, Laos, the Marshall Islands, Papua New Guinea, the Philippines, and Vietnam.
In Europe dismissals occurred in Armenia, North Macedonia, Montenegro, and Slovakia.
In the Middle East, ambassadors were recalled in two countries - Algeria and Egypt, as well as in South and Central Asia (in Nepal and Sri Lanka) &nbsp;and in the Western Hemisphere - in Guatemala and Suriname.

Trump dismisses Rising Reinke

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Borba protiv korupcije ostaje ključni uslov za zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom, uprkos jačanju brojnih institucija sistema, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije, Poreske uprave i Uprave carina, a bez mjerljivih i održivih rezultata u procesuiranju korupcije, naročito na visokom nivou, Crna Gora taj cilj neće moći ostvariti.
To je &nbsp;poručeno sa konferencije Centra za minitoring CeMI-ja, Prekretnice u borbi protiv korupcije, na kojoj je predstavljen Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika i reformi u Crnoj Gori za period 2024–2025.
Predsjednik UO CeMI-ja Zlatko Vujović je rekao da uprkos unaprijeđenom normativnom okviru i strateškim dokumentima, Crna Gora i dalje bilježi ograničen napredak kada je riječ o konačnim sudskim ishodima u predmetima visoke korupcije.
- Jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi ostaje jedan od centralnih izazova - kazao je Vujović.
On je naveo da je Izvještaj rezultat sistematskog i višemjesečnog istraživačkog rada CeMI-ja, koji je obuhvatio analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i praćenje konkretnih rezultata u praksi.
- Posebnu vrijednost dokumenta, predstavlja činjenica da je Izvještaj još prije današnje javne prezentacije zvanično dostavljen Evropskoj komisiji i korišćen kao izvor informacija u procesu izrade Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, naročito u dijelu koji se odnosi na pregovaračka poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost - rekao je Vujović.
On je naglasio da su postizanje mjerljivih i održivih rezultata u borbi protiv korupcije, politička volja, bolja koordinacija institucija i izgradnja uvjerljivog „track recorda“ presudni za narednu fazu pregovora i cilj da Crna Gora zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja naredne godine.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica &nbsp;je poručio da se o prekretnicama u borbi protiv korupcije može govoriti tek kada se jasno sagleda polazna tačka, podsjećajući da je Crna Gora prethodno imala period zatvorenih institucija.
Poručio je da je korupcija prva istinska i suštinska prekretnica u izlasku iz tog stanja bila je reforma Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;
- Reformisano Specijalno državno tužilaštvo počelo je da pokazuje stvarnu nezavisnost i spremnost da se uhvati u koštac sa najtežim oblicima visoke korupcije i organizovanog kriminala, bez obzira na političku ili ekonomsku moć onih koji su predmet istraga - rekao je Korivica.
Govoreći o daljim koracima, Koprivica je naglasio značaj rada antikorupcijskih tijela, posebno Agencije za sprečavanje korupcije, ističući da ona, "kao preventivna institucija, ima puni smisao samo ukoliko djeluje neselektivno, bez predmeta u fiokama i bez političkih kalkulacija".
Zatim, kako smatra, sljedeća prekretnica dolazi kroz aktiviranje i snažnu reformu Poreske uprave, Uprave carina i Uprave policije, koje su decenijama bile percipirane kao zatvorene institucije, a ne kao institucije koje služe principu vladavine prava.
- Spremnost Poreske uprave da zakuca na adrese koje su godinama bile oaze bezakonja i da nekada povlašćene subjekte pretvori u sam vrh crne liste poreskih dužnika predstavlja jasan raskid sa praksom privilegija i selektivne primjene zakona - rekao je Koprivica.
Istovremeno, kaže on, snažna volja Vlade i profesionalno postupanje Uprave carina, uključujući zapljene i uništenje švercovanog duvana, imaju i simbolički i praktični značaj, jer se, kako je naveo, uništavanjem švercovanog duvana uništavaju i kanali korupcije.
Podsjetio je da je tokom ove godine sprovedeno rekordno uništenje duvanskih proizvoda u evropskim okvirima, uz učešće međunarodnih partnera i primjenu savremenih metodologija.
- Danas po prvi put možemo govoriti o tome da se širi front institucija koje postaju otpornije na političke i kriminalne uticaje i koje prelaze iz pasivne u aktivnu borbu protiv korupcije i zloupotreba - ocijenio je Koprivica.
Dodao je da je pravosudno i antikorupcijsko zakonodavstvo reformisano u skladu sa evropskim standardima, uz pozitivne ocjene Evropske i Venecijanske komisije, ali da ostaje obaveza dosljedne primjene tih propisa.
Podsjetio je da je Strategija za borbu protiv korupcije, usvojena 2024. godine nakon decenije bez tog dokumenta, dobila saglasnost Evropske komisije i predstavlja jasan putokaz za sveobuhvatnu borbu protiv korupcije do 2028. godine.
Na kraju, Koprivica je poručio da ključno pitanje ostaje da li će ostvarene prekretnice postati trajna praksa ili kratkotrajan izuzetak, ističući da odgovor zavisi od istrajnosti na principima nezavisnosti, neselektivnosti i odgovornosti, što je zadatak ne samo vlasti, već svih institucija i društva u cjelini.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke poručila je da borba protiv korupcije mora biti kontinuirana, koordinisana i zajednička, jer korupcija razara društva, podriva vladavinu prava i omogućava organizovanom kriminalu da djeluje preko granica.
- Korupcija guši ekonomske prilike, slabi demokratije i podriva povjerenje građana. Nijedna država i nijedna institucija nijesu imune, zbog čega su dugoročna saradnja i koordinisani napori jedini način da se postignu stvarni i održivi rezultati - poručila je Rajzing Rajnke.
Korupcija je, kaže ona, transnacionalni izazov.
- Zbog čega zahtijeva saradnju preko granica, sektora i društava - dodala je Rajzing Rajnke.
Ambasadorka je pohvalila CeMI za liderstvo i izradu temeljitog i informativnog izvještaja o sprovođenju antikorupcijskih politika u Crnoj Gori, ističući da je riječ o vrijednom alatu u borbi protiv korupcije.
Ukazujući na strateške prioritete Sjedinjenih Američkih Država, Rajnke je naglasila da je borba protiv transnacionalnog organizovanog kriminala pitanje nacionalnog interesa SAD-a.
- Organizovani kriminal opstaje upravo zahvaljujući korupciji &nbsp;kroz mito, nepotizam, ucjene i druge oblike zloupotreba - rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je pozvala na dugoročnu i koordinisanu akciju u cilju jačanja integriteta, transparentnosti, odgovornosti i vladavine prava, poručujući da je kroz zajednički rad moguće ostvariti stvarne promjene i unaprijediti kvalitet života građana.

Vujović: Ključni izazov u borbi protiv korupcije jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u praksi

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: dzudi-rajzing-rajnke