Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž bio je politički zatvorenik.
To tvrdi Savjet Evrope u najnovijoj Rezoluciji koja se bavi njegovim slučajem.
Rezolucija je usvojena većinom glasova, prenosi N1.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet Evrope usvojio Rezoluciju: Asanž bio politički zatvorenik

Rano, sivo, oktobarsko jutro, u bezličnoj, sivoj sali za sastanke u Savjetu Evrope u Strazburu, u Francuskoj. To okruženje je Džulijan Asanž odabrao za svoj povratak u javni život u vrijeme kad se postavlja pitanje šta on sljedeće planira da uradi.
Govorio je tiho, ali samouvjereno tokom jednoipočasovnog saslušanja – 53-godišnji Australijanac, obučen u obično plavo odijelo, s kravatom na kojoj je njegov potpis, upadljivo bijele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se poslanicima iz 46. država-članice te evropske organizacije za ljudska prava.
- Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je prenijeti. To čovjeku oduzima osjećaj samog sebe - rekao je osnivač Vikiliksa.
Četrnaest godina proveo je što u ambasadi Ekvadora u Londonu, što u britanskom zatvoru Belmarš, suočen s mogućnošću ekstradicije u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u junu ove godine.
Asanžova supruga Stela sjedjela je pored njega tokom saslušanja i mučila se oko dugmeta za uključivanje i isključivanje mikrofona, pokazujući i na taj način da mu je potrebna podrška onih oko njega.
Saslušanje je prekinuto deset minuta prije predviđenog vremena, nakon što je Asanž rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjackeparrock%2Fstatus%2F1841004180070105298%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1841004180070105298%7Ctwgr%5E28bee6a7e5b3ec7635269f003daec4d4cb89b300%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Nosilac slobode govora</h2>
Govor u Savjetu Evrope bio je izuzetak u vrijeme njegovog oporavka od višegodišnjih iskušenja i on će se sada ponovo posvetiti rehabilitaciji.
Ali, nakon ovog javnog nastupa nameće se pitanje da li će se Džulijan Asanž vratiti kao lider svjetskog pokreta za slobodu govora?
- Mislim da je na tom sastanku uvidio koliko je njegova uloga važna. Mislim da će odvojiti vrijeme za svoju porodicu, ali je on ujedno zaista važna ličnost kada je riječ o slobodi govora - kazao je za Dojče vele poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu Andrej Hunko.&nbsp;
Upitan tokom saslušanja šta namjerava dalje, Asanž je bio neodređen. Rekao je da želi da provodi vrijeme s porodicom i da mu je teško da se prilagodi modernoj stvarnosti, recimo zvuku električnih automobila.
<h2>Izjava o priznanju krivice</h2>
Detalji sporazuma o priznanju krivice koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu za sada ostaju nejasni. Njime su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosijea iz američkih ratova u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.
- Na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarljive pravde. Želim da budem potpuno jasan: Ja danas nisam slobodan zato što sistem funkcioniše. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom - rekao je Asanž poslanicima u Strazburu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor:
Zahtjev SAD za izručenjem Asanža vršio je pritisak na vlasti u Londonu tokom 14 godina njegovog boravka u Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Asanža na neke od njegovih izjava.
- On je oslabio svoj slučaj napadom na kompletan pravosudni sistem britanskog establišmenta. Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Asanžov slučaj - rekao je za Dojče vele ser Kristofer Robert Čop, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke
<h2>Žestoke reakcije na mrežama</h2>
Asanžov govor okončan je ovacijama parlamentaraca u sali za saslušanja, uz pedesetak novinara koji su se vrpoljili, utrenirani da ne aplaudiraju na konferencijama za štampu, čak i ako se slažu s Asanžovim imperativom za slobodu govora.
- Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima - zaključio je Asanž, dok su van sale mnogi ugledni stručnjaci brzo kuckali objave na platformi Iks.
- Totalno bolesno, odlijepiću - objavio je tako saradnik filadelfijskog trusta mozgova Institut za spoljnu politiku Maksimilijan Hes.
- Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto štampa prati ono što ova ruska imovina izgovara, jeste to što će poslije moći da mu postavljaju pitanja - objavio je viši saradnik u briselskom trustu mozgova Brojgel Jakob Kirkegor.
Asanž je odmah nakon saslušanja ubačen u lift i nije odgovarao na pitanja novinara.
<h2>Efekat hlađenja</h2>
Za organizacije za slobodu govora, slučaj Asanž istovremeno je i simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog straha za novinare.
- Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz šta je on prošao - kaže direktorka kampanja u organizaciji „Reporteri bez granica“ Rebeka Vinsent.
Kada su ljudi poput Asanža na meti, to, prema njenim riječima, veoma jasno ima efekat hlađenja.
- Taj efekat postoji i sada, iako je on pušten - rekla je Vinsent.
Ona dobro poznaje Asanža. Šest puta ga je posjetila u zatvoru Belmarš tokom kampanje za njegovo oslobađanje. Vjeruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strazburu značajan.
- Mogao je, umjesto toga, da izabere da se obrati preko bilo kojeg medija. Odabrao je da prvi put govori u Savjetu Evrope, što meni signalizira da je Džulijan još svjestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava - zaključila je Vinsent.

Dojče vele: Kuda ide Džulijan Asanž?

Osnivač sajta Vikiliks Džulijan Asanž izjavio je da je na slobodi zato što se izjasnio da je kriv jer se bavio novinarstvom.
- Danas nisam slobodan zato što je sistem funkcionisao, već što sam priznao da sam tražio informacije od izvora i o njima obavijestio javnost - rekao je Asanž 1. oktobra u Savjetu Evrope (SE) u Strazburu.
Govoreći pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine SE, u prvom javnom nastupu nakon što je pušten iz pritvora, naveo je da se po drugim optužbama nije izjasnio krivim.
Dodao je da u svijetu vidi autocenzuru i odmazdu protiv onih koji govore istinu.
- Nadam se da će moje svjedočenje istaći slabosti zaštitnih mjera i pomoći onima čiji su slučajevi manje vidljivi - rekao je Asanž.
Rasprava u Parlamentarnoj skupštini SE o slučaju Asanža zakazana je za srijedu.
Džulijan Asanž (53) vratio se u Australiju u junu nakon 14 godina provedenih u evropskim zatvorima, u ambasadi Ekvadora u Londonu i potom u britanskom pritvoru u Belmaršu kod Londona.
Pravosuđe Sjedinjenih Američkih Država (SAD) gonilo je Asanža nakon što je objavio više od 700.000 povjerljivih dokumenata o američkim vojnim i diplomatskim aktivnostima, posebno u Iraku i Avganistanu.
Pošto se u junu izjasnio krivim za pribavljanje i otkrivanje informacija o nacionalnoj odbrani SAD kažnjen je sa pet godina zatvora. Kako je toliko proveo u ekstradicionom pritvoru u Velikoj Britaniji pušten je na slobodu.
Asanžove pristalice u njemu vide istraživačkog novinara progonjenog zbog otkrivanja informacija, dok protivnici tvrde da je u pitanju bloger čija je odluka da objavi osjetljive dokumente „dovela živote u opasnost i ugrozila bezbjednost SAD“.

1250x600

1084x550

Asanž: Na slobodi sam jer sam priznao da sam se bavio novinarstvom

Druga dionica autoputa Mateševo –Andrijevica koštaće 693,9 miliona eura za 23.5 km - skoro 30 miliona po kilometru - što je 150 miliona više od procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Postavlja se, kaže on, pitanje zašto je cijena porasla, ko je donio odluku i šta tačno plaćamo.
- Ako znamo da je teren blaži i da će biti manje izazova nego sa prvom dionicom, kako da je ugovorena cijena viša? FIDIC ugovori, geološki rizici i dodatni zahtjevi objašnjavaju tehnički dio, ali ne zamjenjuju političku odgovornost - naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Autoput je, ističe on, ključan za razvoj, ali bez transparentnosti, ovo poskupljenje postaje ozbiljan teret za ekonomiju i građane.
- Jasna struktura troškova i objašnjenje odluka su od ključnog značaja za pozitivan stav o drugoj dionici autoputa koja se već dugo obećava od strane Vlade - zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2012141429116563569%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Ašov i ekser konačno da, ali po kojoj cijeni?

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Pljevljima podnijelo je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv predsjednika te opštine Daria Vraneša zbog uvredljivog komentara koji je uputio direktorici Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Milki Tadić-Mijović.
Vraneš je početkom decembra, komentarišući izjavu Tadić-Mijović, na društvenoj mreži Instagram napisao “Kazuj babo jesi li vještica? Jesam kneže, nije fajde kriti”.
Iz pljevaljskog ODT-a su saopštili da je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Vraneša podnijet Sudu za prekršaje Bijelo Polje – Odjeljenju u Pljevljima, zbog prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije.
- Okrivljenom D.V. se stavlja na teret da je 4. decembra, kao odgovorno lice u organu lokalne samouprave, putem društvene mreže Instagram uznemiravao oštećenu M.T.M, direktoricu CIN Crne Gore, tako što je na njen stav izražen u tekstu D.V. napisao uvredljiv i ponižavajući komentar - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to za posljedicu imalo povredu ličnog dostojanstva oštećene, osjećaj njene poniženosti i uvrijeđenosti, kao i stvaranje ponižavajućeg i uvredljivog okruženja prema njoj.

Pokrenut prekršajni postupak protiv Vraneša zbog uvreda upućenih Tadić-Mijović

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednik Češke Petr Pavel odali su počast poginulim vojnicima na spomeniku u Kijevu u petak.
Pavel je stigao u Kijev u petak ujutro, saopštio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u objavi na Iks platformi.
- Radujemo se konstruktivnim razgovorima s predsjednikom Zelenskim kako bismo unaprijedili naše strateško partnerstvo, odbrambenu saradnju i napore za očuvanje mira - napisao je Sibiha.

Zelenski i Pavel odali počast poginulim vojnicima na spomeniku u Kijevu

U okviru Mission Million, globalne inicijative posvećene ekonomskom osnaživanju milion žena preduzetnica širom svijeta, Crna Gora je predstavljena kao zemlja koja kroz strateške reforme, proces evropskih integracija i snažno žensko liderstvo razvija održiv i inkluzivan ekonomski ekosistem.
Ovu globalnu inicijativu realizuje mreža G100, koja tokom 100 dana povezuje zemlje, institucije i žene lidere s ciljem predstavljanja nacionalnih ekonomskih ekosistema, otvaranja prostora za međunarodnu saradnju i jačanja uloge žena u održivoj i digitalnoj ekonomiji. Predstavljanje Crne Gore u okviru ovog globalnog procesa dio je šireg napora povezivanja nacionalnih politika i inicijativa sa globalnim ciljevima rodne ravnopravnosti, održivog razvoja i digitalne transformacije.
Crna Gora je predstavljena 89. dana ove inicijative, kroz online konferenciju koju je koordinirala Zvezdana Oluić, predsjednica G100 za sektor mikro, malih i srednjih preduzeća (MSME) u Crnoj Gori. Konferencija je okupila predstavnike institucija, analitičke zajednice i inicijativa usmjerenih na ekonomsko osnaživanje žena.
Među učesnicima su bili Ljiljana Burzan-Nikolić, osnivačica i izvršna direktorka BI Communication, Ana Šebek, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Mirza Mulesković, ekonomski analitičar, i Nina Perunović, ekonomistkinja.
Tokom izlaganja, Ljiljana Burzan-Nikolić predstavila je inicijative Top Women Business Montenegro i ŽIG „Ženski biznis“, ističući njihovu ulogu u unapređenju tržišnog kredibiliteta ženskih preduzeća kroz standardizaciju, sertifikaciju i institucionalna partnerstva.
- Top Women Business Montenegro i ŽIG ‘Ženski biznis’ originalne su inicijative razvijene domaćim kapacitetima, zasnovane na standardizaciji, kredibilitetu i zajedničkom okviru koji omogućava javnim i privatnim akterima da djeluju usklađeno u podršci ženskim biznisima. Njihovo predstavljanje u okviru ove globalne inicijative potvrđuje da i mala tržišta mogu graditi funkcionalne i održive sisteme podrške kroz privatno-javno partnerstvo - istakla je Burzan-Nikolić.
Zvezdana Oluić je u svom obraćanju podsjetila na višegodišnji doprinos Asocijacije poslovnih žena i Udruženja preduzetnica u Crnoj Gori, naglašavajući značaj kontinuiteta, institucionalne memorije i povezivanja domaćih inicijativa sa globalnim platformama poput G100.
Strateški okvir javnih politika i institucionalne podrške ženama preduzetnicama predstavila je Ana Šebek, osvrćući se na ulogu ekonomskih reformi, grant šema, zakonodavnih unapređenja i principa rodno uravnoteženog korporativnog upravljanja. Istakla je da se, uz više od 12.000 kompanija u vlasništvu žena u Crnoj Gori, fokus podrške sve više pomjera sa faze ulaska u biznis ka rastu, digitalizaciji i internacionalizaciji.
Ekonomski analitičar Mirza Mulesković govorio je o otvorenosti crnogorske ekonomije i ključnoj ulozi MSP sektora, ukazujući na razvojne potencijale u oblastima turizma, usluga, digitalne ekonomije, zelene tranzicije i investicija. Posebno je naglasio značaj procesa pristupanja Evropskoj uniji i članstva u SEPA sistemu, koji dodatno unapređuju konkurentnost i olakšavaju prekogranično poslovanje.
O istraživačkim i edukativnim programima usmjerenim na finansijsku pismenost, ESG standarde, inovacije i pristup fondovima Evropske unije, sa posebnim fokusom na ruralna područja, govorila je Nina Perunović.
G100 je globalna mreža od 100 žena liderki koje, kroz 100 tematskih krila i uz podršku He-for-She saveznika (Denim Club), pružaju misaono i akciono liderstvo s ciljem stvaranja ravnopravnog, progresivnog i inkluzivnog okruženja za žene širom svijeta. Kroz snažno zagovaranje, saradnju sa vladama i institucijama, kao i konkretne preporuke i inicijative, G100 aktivno doprinosi zatvaranju rodnih ekonomskih i društvenih jazova u ovoj deceniji.

Tag: dzulijan-asanz