Partnerstvo Ministarstva finansija i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zasniva se na zajedničkoj posvećenosti reformama, uz spremnost da se, kroz nove inicijative i projekte, dodatno doprinese dugoročnom razvoju i ekonomskoj stabilnosti Crne Gore.
To je saopšteno na sastanku crnogorskog ministra finansija Novice Vukovića i šefa EBRD u Crnoj Gori Remona Zakarija.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, unapređenje saradnje i stvaranje stabilnog okvira za realizaciju razvojnih projekata bili su u fokusu sastanka ministra Vukovića i Zakarija.
- Razmotren je napredak u realizaciji tekućih projekata EBRD-a u Crnoj Gori, uz ocjenu da se saradnja odvija u skladu sa planiranom dinamikom - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je razgovarano i o potencijalnim projektima za ovu godinu, koji bi dodatno doprinijeli održivom ekonomskom rastu, razvoju infrastrukture i jačanju privatnog sektora.
- Sagovornici su naglasili značaj predvidivosti i otvorenog dijaloga, kako bi se obezbijedio kontinuitet projekata i očuvalo povjerenje investitora - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je istaknuta i uloga Crnogorskog kreditno-garantnog fonda kao značajnog mehanizma podrške razvoju preduzetništva i unapređenju pristupa finansiranju, naročito za mala i srednja preduzeća.
- Zaključeno je da se partnerstvo Ministarstva finansija i EBRD-a zasniva na zajedničkoj posvećenosti reformama, uz spremnost da se, kroz nove inicijative i projekte, dodatno doprinese dugoročnom razvoju i ekonomskoj stabilnosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković-Zakaria: Partnerstvo MF i EBRD-a zasnovano na zajedničkoj posvećenosti reformama

Više od 100 miliona eura biće uloženo u unapređenje javnih objekata u Crnoj Gori — prije svega škola i zdravstvenih ustanova — u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) koji finansiraju Evropska unija (EU), Njemačka razvojna banka (KfW) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Na prezentaciji održanoj u Evropskoj kući u Podgorici predstavljeni su ostvareni rezultati i aktuelni projekti koji doprinose energetskoj tranziciji i boljem kvalitetu javnih usluga u Crnoj Gori.
U toku je energetska sanacija Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, kao i rekonstrukcija 46 obrazovnih ustanova širom države. Takođe, 180 domaćinstava već je unaprijedilo energetsku efikasnost svojih domova.
Ukupno je obezbijeđeno 104 miliona eura — od čega 12,6 miliona eura u bespovratnim grantovima EU i donatora, te 82 miliona eura u zajmovima EBRD-a i KfW-a. Očekuje se da će ti projekti donijeti godišnju uštedu od 48.722 MWh energije i smanjiti emisije CO₂ za 13.429 tona.
– EU je najveći investitor i strateški partner Crne Gore, a REEP je primjer kako zajednički podstičemo održiva ulaganja koja direktno poboljšavaju kvalitet života građana – poručila je Ekaterina Bakalova iz Evropske komisije.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović istakao je da program donosi trajne koristi:
– Do sada je sedam škola već kompletno modernizovano, poboljšavajući uslove boravka učenika i zaposlenih. Ovo su projekti koji jačaju standard i kvalitet života, uz održivost kao glavni princip.
KfW ulaže 60 miliona eura u rekonstrukciju javnih zgrada — 19 škola, doma za stare, upravne zgrade, te prve zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije u Crnoj Gori. Obnova uključuje zamjenu dotrajalih sistema grijanja i ventilacije, poboljšanje izolacije i unapređenje kvaliteta vazduha.
EBRD finansira energetsko unapređenje Kliničkog centra, bolnice na Cetinju i bolnice u Bijelom Polju, kao i 24 škole širom zemlje.
– Ponosni smo što ulažemo u škole i bolnice koje svakodnevno koriste hiljade ljudi. To su projekti koji čuvaju zdravlje, unapređuju komfor i donose energetsku i ekološku korist – kazao je Remon Zakaria, direktor EBRD kancelarije u Crnoj Gori.
Program REEP, pokrenut 2012. godine, kombinuje finansiranje iz zajmova sa grant podrškom EU i ključan je za usklađivanje zakonodavstva i prakse sa evropskim standardima u oblasti energetske efikasnosti. Na nivou regiona, u okviru programa do sada je mobilizovano više od 1,1 milijarde eura.

Klinički centar i 46 škola u Crnoj Gori u rekonstrukciji uz podršku EU, KfW-a i EBRD-a

Generalna direktorica Ministarstva turizma Olivera Blagojević sa saradnicama razgovarala je sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj o modelima partnerstva i podršci ranjivim kategorijama, uz fokus na razvoj seoskog turizma i diverzifikaciju turističke ponude radi održivog rasta sektora.
Generalna direktorica u Ministarstvu turizma Olivera Blagojević, sa načelnicama Gorankom Lazović i Ljiljanom Vuksanović, sastala se sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj -Dimitrom Bogovim i Nevenom Stevančević. Na sastanku je bilo riječi o potencijalnim vidovima saradnje i modelima partnerstva, s obzirom na to da je turizam noseća grana privrede u Crnoj Gori i značajan generator ekonomskog razvoja.
“Poseban fokus stavljen je na podršku ranjivim kategorijama stanovništva, naročito iz sjevernog regiona Crne Gore, s ciljem jačanja njihove uloge u turističkom sektoru”, navodi se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da je diverzifikacija turističke ponude od ključnog značaja za prevazilaženje sezonalnosti i dalji održivi razvoj turizma.
- U tom kontekstu, istaknute su podsticajne mjere Ministarstva turizma, među kojima se posebno izdvaja snažna podrška seoskim domaćinstvima, kojih je danas pet puta više nego 2019. godine, što ukazuje na rastuću zainteresovanost turista za ovaj vid ponude - dodaje se.
Predstavnice resornog ministarstva navele su i da se intenzivno radi na kreiranju politika koje će dodatno podstaći razvoj ruralnog turizma, unaprijediti infrastrukturu i omogućiti bolju promociju manje razvijenih područja, uz aktivnu saradnju sa međunarodnim partnerima poput EBRD-a.

1250x600

1084x550

Ministarstvo i EBRD jačaju podršku ruralnom turizmu i ranjivim zajednicama

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodatno učvršćuje svoju posvećenost zelenoj tranziciji i inkluzivnom ekonomskom rastu u Crnoj Gori kroz novi finansijski paket vrijedan 5 miliona eura, namijenjen Erste banci u Crnoj Gori, koji će se dalje plasirati krajnjim korisnicima, saopšteno je iz Erste banke.
- Sredstva će biti usmjerena na dvije oblasti sa snažnim uticajem, tako što će 3 miliona eura biti dostupna domaćinstvima i stambenim udruženjima za ulaganja u mjere energetske efikasnosti, dok će 2 miliona eura biti namijenjena osnaživanju preduzeća koja vode ili kojima upravljaju žene, kroz obezbjeđivanje svježeg kapitala za njihov rast. Osim kredita, ove investicije će biti dodatno podržane grantovima i garancijama finansiranim od strane Evropske unije- navodi se u saopštenju.
Ova inicijativa, ističu iz Erste banke, se oslanja na dugogodišnju podršku koju EBRD pruža Crnoj Gori, i odražava strateški fokus Banke na održivost, inkluziju i jačanje konkurentnosti u regionima u kojima posluje.
&nbsp;Potpisivanje ugovora upriličeno je 14. oktobra 2025. godine u Tivtu, na marginama investicione konferencije „Pametni rast, zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, u organizaciji Evropske komisije i Vlade Crne Gore.:
&nbsp;- Zadovoljstvo nam je što obilježavamo početak saradnje sa Erste bankom u Crnoj Gori. Ovo partnersvo predstavlja značajan korak naprijed, jer udružujemo snage kako bismo podržali mikro, mala i srednja preduzeća kojima upravljaju ili rukovode žene, kao i stambeni sektor u Crnoj Gori, kroz programe ‘Žene u biznisu’ i ‘Green Economy Financing Facility (GEFF)’. Vjerujemo da će ove kreditne linije, dodatno ojačane grantovima i garancijama EU, motivisati mnoge preduzetnice da investiraju u širenje svojih biznisa, a domaćinstva da primijene mjere za uštedu energije, čime će smanjiti troškove i doprinijeti čistijoj i održivijoj budućnosti za zemlju- izjavila je Šarlot Rue, izvršna direktorka EBRD-a za Centralnu i Jugoistočnu Evropu
Aleksa Lukić, predsjednik Upravnog odbora Erste banke kazao je da kao banka koja je prepoznata po istaknutoj ulozi u finansiranju zelenih projekata i obnovljivih izvora energije, sa ponosom šire podršku održivosti i na domaćinstva.&nbsp;
- GEFF kredit je naš način da građanima omogućimo da budu dio promjene i zelene tranzicije – uz podršku i konkretne finansijske benefite. Održivost je naša zajednička odgovornost. Uz ovu kreditnu liniju, zadovoljstvo nam je da se pridružujemo i inicijativi Žene u biznisu, čime Erste banka potvrđuje svoju posvećenost osnaživanju žena u biznisu. Nudeći povoljne finansijske proizvode i edukativne programe za žene preduzetnice, želimo da podstaknemo održiv i inkluzivan ekonomski razvoj- &nbsp;istakao je Lukić.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da je ponosan što Evropska unija podržava žensko preduzetništvo kroz grantove i garancije.&nbsp;
- Izgradnja inkluzivnijeg društva i ekonomije predstavlja suštinski dio procesa pristupanja Crne Gore EU, a ovakve inicijative direktno doprinose tom cilju. Nadam se da će ovaj primjer poslužiti kao inspiracija i drugim domaćim bankama, i ohrabriti više žena da započnu sopstveni biznis. Takođe pozdravljam dugoročnu posvećenost EBRD-a GEFF programu i odluku da se dio sredstava EU i garancija usmjeri ka unapređenju energetske efikasnosti domaćinstava širom Crne Gore-rekao je Satler.
&nbsp;Kredit od 3 miliona eura za energetsku efikasnost obezbijeđen je kroz GEFF program EBRD-a za Zapadni Balkan, koji ima za cilj da podrži unapređenje energetske efikasnosti u stambenom sektoru u cijelom regionu.
&nbsp;- Ovaj kredit uključuje i grantove finansirane od strane EU u iznosu do 20% od visine kredita, koje će korisnici moći da dobiju nakon uspješne realizacije svojih investicija Pored toga, korisnici kredita i Erste banka imaće pristup stručnoj tehničkoj pomoći, koju finansiraju Japan i Evropska unija, a koja će doprinijeti efikasnoj implementaciji projekata- ističu iz Erste banke.&nbsp;
Druga kreditna linija, namijenjena ženama preduzetnicama, dio je programa „Žene u biznisu“, i uključuje garancije za pokriće kreditnog rizika, koje finansira EU kroz Evropski fond za održivi razvoj+ (EFSD+).
EBRD je jedan od vodećih institucionalnih investitora u Crnoj Gori, sa preko 1 milijardu eura uloženih sredstava kroz 101 projekat, podržavajući održivi razvoj, infrastrukturu, rast privatnog sektora i regionalnu integraciju zemlje.
 
GEFF program sufinansiraju Evropska unija, Austrija, Japan i Danska, kao i Austrija i Švajcarska kroz Partnerstvo za klimatsku akciju s velikim uticajem (HIPCA).
HIPCA program podržavaju i: Austrija, Kanada, Finska, Njemačka, Holandija, Južna Koreja, Španija, Švajcarska, TaiwanICDF, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
&nbsp;

EBRD i Erste banka: Pet miliona eura za zelenu tranziciju i osnaživanje ženskog preduzetništva u Crnoj Gori

Uz pametan, strateški kapital i dugoročno razmišljanje puno je prednosti u okviru domaćih kompanija i velikih sistema koji zapošljavaju mnogo ljudi i mogu da donosu rast u budućnosti. To je u intervjuu za 24 Sata, naTeleviziji E, rekao zamjenik direktora u timu za hranu i agrobiznis Evropske banke Nemanja Grgić.
Evropska banka za obnovu i razvoj u najnovijem izvještaju za crnogorsku ekonomiju prognozirala je rast od 2,6 odsto, a za narednu godinu od 2,7 odsto.
Region je povezan i sa Evropom i sa cijelim svijetom, kaže Grgić, pa se ekonomski problemi iz tih dijelova preslikavaju i na ekonomije u regionu. 
- Sa geopolitičke strane je dosta nestabilnosti, kao što smo vidjeli već nekoliko godina i nažalost to je uticalo na mnoge ekonomije u svijetu. Poslije nekog rasta koji smo vidjeli nakon pandemije Covida, poslednju godinu smo vidjeli dosta političkih nestabilnosti koje se prenose i u pogledu cijene energenata, stabilnosti, lanaca proizvodnje, inflacija koja je bila ekstremno visoka u jednom trenutku pa se onda malo smirila, ali vidimo da je i dalje prisutna i konstanta i utiče na stabilnost tih tržišta i na to kako kompanije posluju u regionu - rekao je on.
Analiza je pokazala da EBRD ne vidi region kao poželjan za investitore, ali Evropska banka, kako kaže, smatra da je region atraktivan i da ima dobru budućnost.
- Neki mehanizam koji je ranije postojao, gdje veliki prilivi FDI dolaze u region, zato što ovdje ima radne snage i nekih ranijih mehanizama, čini se da od strane investitora više nije model koji je prisutan. Ali, sa naše strane mi vidimo puno prednosti u okviru domaćih kompanija, u okviru domaćih velikih sistema koji zapošljavaju puno ljudi i mogu donose rast u budućnosti, ako postoji pametan kapital, strateški kapital, dugoročno razmišljanje, sa te strane vjerujemo u region u tom smislu - istakao je Grgić.
Smatra da Crna Gora, ali i region bi trebalo da fokusiraju na proizvodnju i preradu hrane, prvenstveno na poljoprivredu jer imaju puno prednosti.
- Vidimo da ljudi koji nijesu iz regiona kad dođu prvo primijete cijene naše hrane. Pored tih velikih sistema koji postoje ima mnogo prednosti u visokokvalitetnim proizvodima koji imaju dodatnu vrijednost i koji mogu da budu atraktivni, mislim na voće i povrće, na neke mesne prerađevine, sireve i još neke stvari koje ne postoje nigdje drugo, koji su visokog kvaliteta, koji mogu da budu jako zanimljivi zato što su manji proizvodni lanci i lakše se upravlja njima - naglasio je Grgić.
Podsjeća da EBRD pored investicija ima veliki opseg različitih instrumenata kojim pomažu kompanije. Tako uz investicije daju podršku i kroz projekte.
- Primjer u Crnoj Gori je njeguški pršut, koji je veoma čuven proizvod i tu smo mi sa Agencijom za hranu Ujedinjenih nacija u Rimu imali projekat gdje smo radili sa lokalnim proizvođačima da uspostave geografsku oznaku, da je ona registrovana nacionalnom nivou, a onda i na evropskom nivou, da taj proizvod koji ima perspektivu može da bude prepoznat što od lokalnih potrošača i globalno - poručio je Grgić.
Kaže da EBRD ima kancelariju u svakoj zemlji u kojoj posluju, uključujući i Crnu Goru i region, pa je mnogo zaposlenika u kontaktu sa lokalnom biznis zajednicom.
- Velika je prednost što smo u konstantnom dijalogu i tu smo za njihove potrebe, razumijemo šta je potrebno sa njihove strane direktno - zaključio je Grgić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS62QYqD6Dnw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Grgić: Inflacija i dalje konstanta koja utiče na stabilnost tržišta i poslovanje kompanija u regionu

Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Reforme otvaraju vrata za nove investicije i to Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prepoznaje, ocijenio je danas premijer Crne Gore Milojko Spajić nakon sastanka sa delegacijom EBRD-a.
- Nastavljamo sa velikim radom na privlačenju investicija koje donose ekonomski rast i otvaraju nova radna mjesta - poručio je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1900208643225624991%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1900208643225624991%7Ctwgr%5E310168444d8674202e715ed449aad2ab8b713477%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa predstavnicima EBRD: Reforme otvaraju vrata za nove investicije

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sa saradnicima, održala je danas sastanak sa delegacijom Evropske banke za obnovu i razvoj koju je predvodio regionalni direktor Donald Mišaksiu. Tema sastanka bili su veliki infrastrukturni projekti, koje Crne Gora planira uz podršku EBRD.
Sastanku su prisustvovali i direktor Monteputa Milan Ljiljanić sa saradnicima, kao i direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković, što je bila prilika da se detaljno razgovara o dva najvažnija projekta, nastavku gradnje auto-puta Bar-Boljare, i rekonstrukciji željezničke pruge.
Sastanak je uslijedio dan nakon što je Vlada Crne Gore predstavila plan razvoja saobraćajne infrastrukture na događaju u organizaciji delegacije Evropske unije.&nbsp;
- Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj zahvalili su se Ministarstvu saobraćaja na doprinosu ovom događaju, iskazavši zadovoljstvo načinom na koji su detaljno prezentovani svi projekti koji su trenutno u toku, kao i oni koji će se tek realizovati - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.

Vukićević sa predstavnicima EBRD o auto-putu i rekonstrukciji željezničke pruge

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u cilju podrške razvoja energetskog sektora Crne Gore, odobrila je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit u iznosu od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema (Napredni sistem za upravljanje distributivnom mrežom) i nabavke novih multifunkcionalnih brojila, naveli su u saopštenju iz CEDIS-a, ističući da projekat ima za cilj da iskoristi grant iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan u iznosu od 5 miliona eura.
SCADA sistem će, dodaju, omogućiti praćenje i kontrolu srednjenaponske distributivne mreže u realnom vremenu, dok je ADMS napredna platforma koja optimizuje upravljanje i rad elektrodistributivnog sistema. „Pametna“ brojila omogućiće korisnicima da efikasnije prate i upravljaju potrošnjom električne energije, smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost.
- Ovaj projekat će, između ostalog, doprinjeti smanjenju tehničkih gubitaka za 10 odsto u odnosu na postojeći iznos gubitaka u distributivnom sistemu, kao i smanjenju prekida u napajanju električnom energijom za oko šest puta, takođe omogućiće integraciju novih obnovljivih izvora energije u mrežu, te povećati nivo sajber bezbjednosti. Zamjena dosadašnjeg sistema upravljanja distribucijom će konačno rezultirati poboljšanim kvalitetom života stanovništva i optimizacijom poslovanja CEDIS-a. Ovaj kredit će dodatno podržati uvođenje „pametnih“ brojila u skladu sa evropskim i standardima Evropske energetske zajednice - ističu u saopštenju. 
Ugovor o kreditiranju potpisali su Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru, Vladimir Ivanovic, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS-a i Ivan Bulatovic, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore.
Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru rekao je da ovaj projekat označava značajan korak naprijed ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, doprinoseći povećanju njegove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otvaranju puta za integraciju obnovljivih izvora energije.
- Građanima Crne Gore biće obezbijeđeno pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, dok će benefiti za CEDIS biti značajno smanjenje tehničkih gubitaka i mogućnost za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova – naglasio je Zakaria.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, Vladimir Ivanović, kazao je da je ova značajna investicija dokaz naše posvećenosti unapređenju energetske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim tehnološkim i ekološkim standardima. 
- SCADA/ADMS sistem će unaprijediti način na koji upravljamo distributivnom mrežom, omogućavajući nam da poboljšamo pouzdanost i efikasnost napajanja električnom energijom, uz smanjenje gubitaka energije i poboljšanje kvaliteta usluga za sve naše korisnike. Pored navedenog, uz „pametna” brojila korisnici će imati brojne prednosti, kao što su detaljno praćenje i optimizacija potrošnje, odnosno štednja električne energije, što doprinosi energetskoj efikasnosti - istakao je Ivanović. 
Dodaju da projekat ne samo da jača operativnu funkciju CEDIS-a već i podržava šire ciljeve energetske tranzicije Crne Gore, omogućavajući integraciju obnovljivih izvora energije i usklađivanje sa standardima zelene tranzicije EU. 
- Veoma cijenimo snažnu i produktivnu saradnju sa EBRD-om, čija je podrška bila ključna u ostvarivanju ove strateške prekretnice. Zajedno postavljamo mjerila za savremena energetska rješenja i stvaramo osnovu za održiviju i otporniju energetsku budućnost - navodi se u saopštenju. 
Osnovna djelatnost CEDIS-a, kako su naveli, je distribucija električne energije, a upravlja distributivnom mrežom do naponskog nivoa 35 kV i u stoprocentnom je vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. 
- Od 2006. godine, EBRD je finansirala realizaciju 94 projekta u Crnoj Gori, u koje je ukupno uloženo 906 miliona eura. Prioriteti EBRD-a za Crnu Goru su konkurentnost, zelena tranzicija i dalja integracija u regionalna i globalna tržišta - zaključuju u saopštenju.

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

Angažovanost i entuzijazam svih relevantnih aktera doprinijeće ostvarenju našeg zajedničkog cilja – da finansijska inkluzija postane stvarnost, a ne samo obećanje, saopštila je guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
Radović se sastala danas sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje je predvodio Remon Zakaria, šef kancelarije ove institucije u Crnoj Gori, i Frankfurtske škole za finansije i menadžment, koje je predvodila Marija Risteska, koordinatorka programa.
- Današnjim sastankom je formalno započeta implementacija inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code u Crnoj Gori, čiji je cilj jačanje ženskog preduzetništva, kroz unapređenje pristupa finansiranju za crnogorska mikro, mala i srednja preduzeća kojima rukovode žene ili su njihove vlasnice - navodi se u saopštenju CBCG.
Prethodno je, u junu ove godine, u Londonu potpisan Memorandum o saradnji između CBCG i EBRD-a, čime su postavljeni temelji za otpočinjanje ovog projekta.
- Uključivanje Crne Gore, kroz angažman CBCG, u ovu značajnu globalnu inicijativu za snaženje i inkluziju ženskog biznisa predstavlja ključni korak ka unapređenju ekonomske inkluzije i održivog razvoja zemlje - kazao je Zakaria.
On je guvernerki Radović čestitao na prijemu Crne Gore u SEPA sistem, ističući da će i taj korak „dodatno osnažiti crnogorsku privredu i doprinijeti inkluziji i ekonomskom razvoju“.
Radović je istakla zadovoljstvo što je ova inicijativa okupila sve ključne aktere iz javnog i sektora finansijskih usluga u Crnoj Gori, uključujući poslovne banke, mikrokreditne finansijske institucije i Investiciono-razvojni fond.
- Angažovanost i entuzijazam svih relevantnih aktera doprinijeće ostvarenju našeg zajedničkog cilja – da finansijska inkluzija postane stvarnost, a ne samo obećanje. Time direktno doprinosimo ekonomskom osnaživanju žena i korišćenju njihovog potencijala za dinamičniji ekonomski rast - kazala je Radović.
Komentarišući aktuelne podatke o rodnoj ravnoteži u crnogorskom finansijskom sektoru, koji pokazuju da je samo 17,7 odsto kredita mikro, malim i srednjim preduzećima odobreno firmama u vlasništvu žena, sagovornici su se saglasili u ocijeni da ovakvo stanje treba da bude podsticaj za dodatne napore.
U tom pravcu, neophodno je raditi na sagledavanju rizika i otklanjanju prepreka koje otežavaju pristup finansiranju, poručeno je sa sastanka.
Direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u CBCG Marijana Mitrović Mijatović biće tzv. Champion WE Finance Code-a, odnosno voditeljka aktivnosti na implementaciji ove inicijative u Crnoj Gori.
Radović je posebno naglasila da se u okviru WE Finance Code inicijative u Crnoj Gori realizuje program Women on Boards (WoB) usmjeren je na razvoj kadrova za veću inkluzivnost na pozicijama ekonomskog odlučivanja u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Zakaria je, kako je saopšteno, pohvalio angažman Radović, kao inicijatorke Agende za ekonomsko osnaživanje žena iz 2022. godine i rodonačelnice WoB programa na nacionalnom nivou, koji je sastavni dio priprema za implementaciju novog Zakona o privrednim društvima, čije se usvajanje uskoro očekuje.
- U tekst ovog zakona prenešene su odredbe iz relevantnih EU propisa koje se tiču kvota kojima se velike kompanije u privatnom i javnom sektoru obavezuju na: najmanje 40 odsto mjesta u odborima direktora za predstavnike manje zastupljenog pola, odnosno najmanje 33 odsto svih izvršnih i neizvršnih direktora - dodaju iz CBCG.
Na sastanku je najavljena radionica koja će biti održana sjutra, sa ciljem definisanja konkretnih koraka za implementaciju WE Finance Code inicijative, uz učešće svih relevantnih aktera iz finansijskog i javnog sektora.
Sastanku su prisustvovali i Selma Demirović, saradnica iz podgoričke kancelarije EBDR-a i Kalum Volis, analitičarka za rodnu ravnopravnost i ekonomsku inkluziju iz centrale ove banke u Londonu, kao i predstavnici Frankfurtske škole za finansije i menadžment: Hana Vutke, menadžerka projekta, Gojko Vučinić, bankarski ekspert za mala i srednja preduzeća, Ufuk Cogur, ekspert za podatke i Ana Saveljić, nacionalna koordinatorka.

CBCG i EBRD započele implementaciju inicijative WE Finance Code

Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - STEGA podržava javno upućeni apel zaposlenih u Državnom arhivu i upozorenje Ministarstvu kulture.
U STEGA-i kažu da crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da postoji "institucionalni tajac" na napore koje zaposleni, kao profesionalci, ulažu u Državnom arhivu Crne Gore kako bi sačuvali supstancu crnogorske arhivske baštine i istorijskog pamćenja.
Stoga se STEGA priključuje njihovom apelu upućenom ministarki kulture i medija Tamari Vujović, kojim su od nje zatražili da spriječi dalje urušavanje sistema i devastaciju kulturne baštine Crne Gore, svojim pasivnim i neodgovornim odnosom prema ovom slučaju.
- Dodatno slučaj "popovi u državnom arhivu" svjedoči o sveopštoj klerikalizaciji institucija u Crnoj Gori, koja je kulminirala tzv. "volonterskim" radom sveštenika SPC u Državnom arhivu Crne Gore - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Posebno, kako kažu, iritira "objašnjenje" da su popovi poslati da se spremaju za polaganje ispita iz arhivistike zarad sticanja "stručnih" zvanja.
- Suštinski razlog njihovog “rada bez nadoknade” u ključnoj instituciji kulturne baštine je "obrada" crnogorske arhivske građe koju SPC želi da negira i izbriše - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
U STEGA-i upućuju na čl. 5 Zakona o volonterskom radu koji normira da organizator volonterskog rada, između ostalog, može biti i vjerska organizacija. Shodno tome, "popovi volonteri" su mogli obavljati svoj "besplatni" rad u matičnoj arhivi SPC. 
- U konačnom STEGA će preko svojih redakcija i pravnih timova pažljivo pratiti sve dalje poteze Ministarstva kulture i rukovodstva Državnog arhiva Crne Gore, u već očitoj aferi "volonteri" i kao u slučaju sramne dodjele Trinaestojulske nagrade pokazati snagu otpora sve očitijoj i brutalnijoj devastaciji i razgradnji crnogorske kulture - poručeno je u saopštenju.

STEGA: Podrška apelu zaposlenih u Državnom arhivu i upozorenju Ministarstvu kulture

Viši sud je donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom - potvrđeno je Portalu ETV.
Policija od juče traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević juče je na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja.&nbsp;
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.&nbsp;
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. &nbsp;
Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti. Jedan od zahtjeva je da srpski jezik postane službeni. Sjednica Vlade zakazana je za 14 sati.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivanje neće biti dozvoljeno nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Former President of the Supreme Court Vesna Medenica has been sentenced to ten years in prison, while her son Miloš Medenica has been sentenced to ten years and two months, and both are ordered to pay fines of 50.000 euros each.
The first-instance verdict was delivered by High Court Judge Vesna Kovačević.
All defendants were found guilty. Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, and Goran Jovanović are ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget as compensation for the damage caused.
Judge Kovačević stated that the judicial panel did not accept the indictment’s allegations that Vesna Medenica committed the criminal offence of forming a criminal organization. She was convicted of unlawful influence.
Pre-trial detention was ordered for Miloš Medenica, while Vesna Medenica was banned from leaving Kolašin and her passport was confiscated.
Marko Vučinić was sentenced to a consolidated prison term of six years and two months and fined 15.000 euros. He was also banned from leaving Podgorica and had his passport confiscated. Nikola Raičević was sentenced to eight years in prison and fined 20.000 euros.
Marko Popović was sentenced to one year in prison, Bojan Popović to six months, and Vasilije Petrović to one year. Milorad Medenica received a consolidated prison sentence of three years and two months. Luka Bakoč was sentenced to one year and four months and his detention was lifted. Radomir Raičević was sentenced to one year and four months, Darko Lalović to one year, and Petar Milutinović to three years in prison and an additional fine of 5.000 euross. Marjan Bevanja and Stevo Karanikić were each sentenced to four years, Ivana Kovačević to four and a half years and a fine of 15.000 euros, Goran Jovanović and Jovan Milović to three years and ten months each, and Vojin Perunović to two years.
According to the Special State Prosecutor's Office indictment, Miloš Medenica’s organization was created for the purpose of smuggling cigarettes and marijuana, as well as exerting unlawful influence on the adoption of court decisions.
Miloš and Vesna Medenica did not attend the pronouncement of the verdict.
The case against the Medenicas and others was initially assigned to Judge Nada Rabrenović, but over a period of one year and ten months, hearings were postponed more than 20 times. After Rabrenović went on sick leave due to health issues, the case was reassigned to Judge Vesna Kovačević, who took over the case in April 2025, and the trial started anew.
Miloš Medenica was in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years.
In their closing arguments, prosecutors Jovan Vukotić and Vukas Radonjić emphasized that the proceedings established that Miloš Medenica formed a criminal group and that his mother Vesna Medenica, former head of the judiciary, was not „an ordinary member but an institutional shield of the criminal organization“. They believe that the guilt of the other sixteen members was also proven. Prosecutor Radonjić requested that Vesna and Miloš Medenica each be sentenced to 20 years in prison and fined 100.000 euros each.
On the other hand, the defense categorically maintained that the guilt of their clients was not proven by any evidence.
In her closing statement, Vesna Medenica said: „Vesna will never talk. It is known whose Vesna is, and perhaps they thought that by proposing 20 years in prison I would“.
- That will not happen. I will leave with a clean conscience and my head held high. I have endured three years and eight months of a difficult life. I am finishing the first half of my life. I devoted my life to my family, my work, and my profession, and with my kindness I fed wolves - Medenica said.
She added that a second half of her life remains, in which she will defend herself with truth, not assumptions.
From the very beginning of the proceedings, she has claimed that the case against her was fabricated and constructed.

Tag: ebrd