Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Reforme otvaraju vrata za nove investicije i to Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prepoznaje, ocijenio je danas premijer Crne Gore Milojko Spajić nakon sastanka sa delegacijom EBRD-a.
- Nastavljamo sa velikim radom na privlačenju investicija koje donose ekonomski rast i otvaraju nova radna mjesta - poručio je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1900208643225624991%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1900208643225624991%7Ctwgr%5E310168444d8674202e715ed449aad2ab8b713477%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa predstavnicima EBRD: Reforme otvaraju vrata za nove investicije

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sa saradnicima, održala je danas sastanak sa delegacijom Evropske banke za obnovu i razvoj koju je predvodio regionalni direktor Donald Mišaksiu. Tema sastanka bili su veliki infrastrukturni projekti, koje Crne Gora planira uz podršku EBRD.
Sastanku su prisustvovali i direktor Monteputa Milan Ljiljanić sa saradnicima, kao i direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković, što je bila prilika da se detaljno razgovara o dva najvažnija projekta, nastavku gradnje auto-puta Bar-Boljare, i rekonstrukciji željezničke pruge.
Sastanak je uslijedio dan nakon što je Vlada Crne Gore predstavila plan razvoja saobraćajne infrastrukture na događaju u organizaciji delegacije Evropske unije.&nbsp;
- Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj zahvalili su se Ministarstvu saobraćaja na doprinosu ovom događaju, iskazavši zadovoljstvo načinom na koji su detaljno prezentovani svi projekti koji su trenutno u toku, kao i oni koji će se tek realizovati - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.

Vukićević sa predstavnicima EBRD o auto-putu i rekonstrukciji željezničke pruge

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u cilju podrške razvoja energetskog sektora Crne Gore, odobrila je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit u iznosu od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema (Napredni sistem za upravljanje distributivnom mrežom) i nabavke novih multifunkcionalnih brojila, naveli su u saopštenju iz CEDIS-a, ističući da projekat ima za cilj da iskoristi grant iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan u iznosu od 5 miliona eura.
SCADA sistem će, dodaju, omogućiti praćenje i kontrolu srednjenaponske distributivne mreže u realnom vremenu, dok je ADMS napredna platforma koja optimizuje upravljanje i rad elektrodistributivnog sistema. „Pametna“ brojila omogućiće korisnicima da efikasnije prate i upravljaju potrošnjom električne energije, smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost.
- Ovaj projekat će, između ostalog, doprinjeti smanjenju tehničkih gubitaka za 10 odsto u odnosu na postojeći iznos gubitaka u distributivnom sistemu, kao i smanjenju prekida u napajanju električnom energijom za oko šest puta, takođe omogućiće integraciju novih obnovljivih izvora energije u mrežu, te povećati nivo sajber bezbjednosti. Zamjena dosadašnjeg sistema upravljanja distribucijom će konačno rezultirati poboljšanim kvalitetom života stanovništva i optimizacijom poslovanja CEDIS-a. Ovaj kredit će dodatno podržati uvođenje „pametnih“ brojila u skladu sa evropskim i standardima Evropske energetske zajednice - ističu u saopštenju. 
Ugovor o kreditiranju potpisali su Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru, Vladimir Ivanovic, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS-a i Ivan Bulatovic, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore.
Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru rekao je da ovaj projekat označava značajan korak naprijed ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, doprinoseći povećanju njegove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otvaranju puta za integraciju obnovljivih izvora energije.
- Građanima Crne Gore biće obezbijeđeno pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, dok će benefiti za CEDIS biti značajno smanjenje tehničkih gubitaka i mogućnost za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova – naglasio je Zakaria.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, Vladimir Ivanović, kazao je da je ova značajna investicija dokaz naše posvećenosti unapređenju energetske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim tehnološkim i ekološkim standardima. 
- SCADA/ADMS sistem će unaprijediti način na koji upravljamo distributivnom mrežom, omogućavajući nam da poboljšamo pouzdanost i efikasnost napajanja električnom energijom, uz smanjenje gubitaka energije i poboljšanje kvaliteta usluga za sve naše korisnike. Pored navedenog, uz „pametna” brojila korisnici će imati brojne prednosti, kao što su detaljno praćenje i optimizacija potrošnje, odnosno štednja električne energije, što doprinosi energetskoj efikasnosti - istakao je Ivanović. 
Dodaju da projekat ne samo da jača operativnu funkciju CEDIS-a već i podržava šire ciljeve energetske tranzicije Crne Gore, omogućavajući integraciju obnovljivih izvora energije i usklađivanje sa standardima zelene tranzicije EU. 
- Veoma cijenimo snažnu i produktivnu saradnju sa EBRD-om, čija je podrška bila ključna u ostvarivanju ove strateške prekretnice. Zajedno postavljamo mjerila za savremena energetska rješenja i stvaramo osnovu za održiviju i otporniju energetsku budućnost - navodi se u saopštenju. 
Osnovna djelatnost CEDIS-a, kako su naveli, je distribucija električne energije, a upravlja distributivnom mrežom do naponskog nivoa 35 kV i u stoprocentnom je vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. 
- Od 2006. godine, EBRD je finansirala realizaciju 94 projekta u Crnoj Gori, u koje je ukupno uloženo 906 miliona eura. Prioriteti EBRD-a za Crnu Goru su konkurentnost, zelena tranzicija i dalja integracija u regionalna i globalna tržišta - zaključuju u saopštenju.

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

Angažovanost i entuzijazam svih relevantnih aktera doprinijeće ostvarenju našeg zajedničkog cilja – da finansijska inkluzija postane stvarnost, a ne samo obećanje, saopštila je guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
Radović se sastala danas sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje je predvodio Remon Zakaria, šef kancelarije ove institucije u Crnoj Gori, i Frankfurtske škole za finansije i menadžment, koje je predvodila Marija Risteska, koordinatorka programa.
- Današnjim sastankom je formalno započeta implementacija inicijative Women Entrepreneurs (WE) Finance Code u Crnoj Gori, čiji je cilj jačanje ženskog preduzetništva, kroz unapređenje pristupa finansiranju za crnogorska mikro, mala i srednja preduzeća kojima rukovode žene ili su njihove vlasnice - navodi se u saopštenju CBCG.
Prethodno je, u junu ove godine, u Londonu potpisan Memorandum o saradnji između CBCG i EBRD-a, čime su postavljeni temelji za otpočinjanje ovog projekta.
- Uključivanje Crne Gore, kroz angažman CBCG, u ovu značajnu globalnu inicijativu za snaženje i inkluziju ženskog biznisa predstavlja ključni korak ka unapređenju ekonomske inkluzije i održivog razvoja zemlje - kazao je Zakaria.
On je guvernerki Radović čestitao na prijemu Crne Gore u SEPA sistem, ističući da će i taj korak „dodatno osnažiti crnogorsku privredu i doprinijeti inkluziji i ekonomskom razvoju“.
Radović je istakla zadovoljstvo što je ova inicijativa okupila sve ključne aktere iz javnog i sektora finansijskih usluga u Crnoj Gori, uključujući poslovne banke, mikrokreditne finansijske institucije i Investiciono-razvojni fond.
- Angažovanost i entuzijazam svih relevantnih aktera doprinijeće ostvarenju našeg zajedničkog cilja – da finansijska inkluzija postane stvarnost, a ne samo obećanje. Time direktno doprinosimo ekonomskom osnaživanju žena i korišćenju njihovog potencijala za dinamičniji ekonomski rast - kazala je Radović.
Komentarišući aktuelne podatke o rodnoj ravnoteži u crnogorskom finansijskom sektoru, koji pokazuju da je samo 17,7 odsto kredita mikro, malim i srednjim preduzećima odobreno firmama u vlasništvu žena, sagovornici su se saglasili u ocijeni da ovakvo stanje treba da bude podsticaj za dodatne napore.
U tom pravcu, neophodno je raditi na sagledavanju rizika i otklanjanju prepreka koje otežavaju pristup finansiranju, poručeno je sa sastanka.
Direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u CBCG Marijana Mitrović Mijatović biće tzv. Champion WE Finance Code-a, odnosno voditeljka aktivnosti na implementaciji ove inicijative u Crnoj Gori.
Radović je posebno naglasila da se u okviru WE Finance Code inicijative u Crnoj Gori realizuje program Women on Boards (WoB) usmjeren je na razvoj kadrova za veću inkluzivnost na pozicijama ekonomskog odlučivanja u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Zakaria je, kako je saopšteno, pohvalio angažman Radović, kao inicijatorke Agende za ekonomsko osnaživanje žena iz 2022. godine i rodonačelnice WoB programa na nacionalnom nivou, koji je sastavni dio priprema za implementaciju novog Zakona o privrednim društvima, čije se usvajanje uskoro očekuje.
- U tekst ovog zakona prenešene su odredbe iz relevantnih EU propisa koje se tiču kvota kojima se velike kompanije u privatnom i javnom sektoru obavezuju na: najmanje 40 odsto mjesta u odborima direktora za predstavnike manje zastupljenog pola, odnosno najmanje 33 odsto svih izvršnih i neizvršnih direktora - dodaju iz CBCG.
Na sastanku je najavljena radionica koja će biti održana sjutra, sa ciljem definisanja konkretnih koraka za implementaciju WE Finance Code inicijative, uz učešće svih relevantnih aktera iz finansijskog i javnog sektora.
Sastanku su prisustvovali i Selma Demirović, saradnica iz podgoričke kancelarije EBDR-a i Kalum Volis, analitičarka za rodnu ravnopravnost i ekonomsku inkluziju iz centrale ove banke u Londonu, kao i predstavnici Frankfurtske škole za finansije i menadžment: Hana Vutke, menadžerka projekta, Gojko Vučinić, bankarski ekspert za mala i srednja preduzeća, Ufuk Cogur, ekspert za podatke i Ana Saveljić, nacionalna koordinatorka.

CBCG i EBRD započele implementaciju inicijative WE Finance Code

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

Ko god ukaže Marku Kovačeviću na nepočinstva, on bi da ga ukine, da ga nema, da ga ne podsjeća na njegova kršenja zakona, kupovinu glasova, nezakonito zapošljavanje, nezakonitu prodaju državne zemlje, nezakonitu kupovinu pokvarenih mašina, ugrožavanje zdravlja građana, nezakonito zaduženje Opštine od oko 9 miliona, negativno mišljenje o poslovanju Opštine, mrziteljske govore i širenje međunacionalne i vjerske mržnje, kazali su iz Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Nikšiću.&nbsp;
- Baš nam je žao što Kovačević nema moć da ućutka i ugasi sve one koji ukazuju na njegova činjenja. Znamo mi da bi on to volio jer je svojevremeno pokušao zastrašiti prijavljivanjem i opozicione poslanike, odbornike, intelektualce i novinare zato što su ukazivali na njegov govor mržnje - ističu oni.
Ali, kako dodaju, nije mu pošlo za rukom, pa neće ni ubuduće, a pogotovo kada se jednog dana probudi tužilaštvo i izvadi iz fioka sve krivične prijave protiv Kovačevića.
- I opet pitamo predsjednicu SO Nikšić i nosioca liste PES-a dr Zorana Mrkića – jesu li fotelje vrijedne pripadanja ovakvoj vlasti!? - zaključuju u saooštenju.

DPS Nikšić: Prijetnje ASK-u dokaz da bi Kovačević da ukida svakoga ko razotkrije njegova nepočinstva

25.07.
22:20h
Pažljivo sam pročitao (zamislite kako je pažljivo čitati pacijenta) što je, obrazlažući iznova izrečeno o koleginici Vučinić u vezi predloga predsjednika Milatovića, kazao potpredsjednik Vlade Momo K.
I nikako da pohvatam izrečeno, skapiram poentu. Momo otprilike ovako razmišlja:
Ima ova Vučinić pravo da zastupa koga hoće, ali to zastupanje zbog prirode klijenta-mora da “plati”.
Odmah joj nedostaje nešto. Sumnjiva. Latentno nemoralna. I ne bi zbog tog fakta mogla da radi u MUP-u na izdavanju ličnih karata.
Ne smijem da razvijem misao o tome - šta se to čovjeku vrzma po glavi, koje su to misli, porivi, svjetonazori koji rađaju verbalnu dijarejičnu kašu o čemu god progovori.
I nije najgore sto čovjek targetira damu koja je puno starija od njega, i što o njoj ne zna ama bas ništa.&nbsp;
Nije najgore ni to što o švercerima duvana iz Bemaxa govori u množini, jer biće da mu Aco izgleda kao dvojica.
Nije najgore ni to što govoreći o zloupotrebama Bemaxa tupavo reskira da ga neko upita - o kojim zloupotrebama pričaš?
Reci jednu!
Reci jedan postupak koji se vodi protiv te firme zbog zloupotrebe nečega. Bilo čega.
Od pacijenta ne možeš da tražiš preciznost, normalnost, bistri tok misli, i gle čuda, što bi sam sebi rekao u bradu, ni verbalnu konzistentnost. Istinu.
Sad ste već nestrpljivi i pitate me - pa, šta je najgore, reci već!
Evo!&nbsp;
Tačno je da razmišljanje znači stimulans, ono istovremeno može da u procesu mišljenja predstavlja ne samo ometajući nego i degradirajući faktor.
P.S.1 znate li koja je razlika izmedju Moma K i glupana?
Momo ne vjeruje u ono što vidi, a glupan vjeruje i u ono što ne vidi.
P.S.2 a možda sam u P.S.1 zamjenio mjesta.
Provjerite umjesto mene.
Pa, javite Bemaxu.

Momo i glupan

Promet putnika na aerodromima u Bosni i Hercegovini (BiH) u junu je bio 21,8 odsto veći u odnosu na isti prošlogodišnji period i iznosio je 315,62 hiljade putnika, pokazuju podaci Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.
Najprometniji aerodromi su sarajevski i banjalučki, na kojima je u junu opsluženo 230,77 hiljada, odnosno 44,89 hiljada putnika.
Broj putnika na Aerodromu Sarajevo u junu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći je 13,95 odsto, a na banjalučkom 19,73 odsto.
Kroz tuzlanski aerodrom u junu je prošlo 31,65 hiljada putnika, što je 131,14 odsto više u odnosu na isti mjesec lani.
Mostarski aerodrom bilježi saobraćaj 8,31 hiljade putnika, što je povećanje 53 odsto.

Promet putnika na aerodromima u BiH veći 21,8 odsto

Drago nam je što su određene ideje iz Koncepta zakona o lokalnim izborima konačno ugledale svjetlost dana — prije svega održavanje lokalnih izbora u jednom danu, profesionalizacija izbornih organa, ali i povećanje izbornih rodnih kvota, saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Naš tim dao je značajan doprinos napretku kroz inicijative pred Skupštinom još prije dvije godine, kao i kroz Koncept zakona o lokalnim izborima. Pojedini predlozi prepoznati su i prihvaćeni od strane Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Skupštine CG, uprkos brojnim osporavanjima koja su u trenutku upućivanja Koncepta stizala na adresu - navodi Dukaj.
Ipak, kako kaže, šansa za sprovođenje suštinske sveobuhvatne reforme, koja bi omogućila punu demokratizaciju izbornog procesa, u skladu sa najboljim praksama, demokratskim standardima i poštovanjem ustavnog poretka nije iskorišćena u potrebnoj mjeri.
- Građani su ostali uskraćeni za ključna demokratska prava — da biraju svoje predstavnike putem otvorenih lista; da neposredno biraju predsjednika opštine i njegovog zamjenika; itd…Pored toga, reforma ne može biti kompletna bez temeljitog uređenja biračkog spiska, koji već godinama izaziva nepovjerenje među građanima i političkim akterima. Bez tog iskoraka, svaki izborni proces ostaje pod sjenkom osporavanja - navodi Dukaj.
Takođe, neophodno je, kaže, ugraditi i afirmativne mjere za manjinske narode, koje garantuju zastupljenost i ravnopravno političko učešće svih zajednica u demokratskom životu zemlje u skladu sa 🇪🇺 standardima.
- Podsjećamo na nužnost usvajanja novog, reformskog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je MJU već zavšio. Parcijalne izmjene nijesu dovoljne, i mi ćemo se zalagati za promjene temeljnih instituta lokalne vlasti. Naš cilj je suštinska decentralizacija opština, uz povjerenje građana u institucije. Ohrabruje najava da Odbor nastavlja svoj rad, kako bi ovaj ključan proces bio zaokružen na način koji odgovara potrebama građana i principima ustavne demokratije - zaključuje Dukaj.

Dukaj o usvojenom Zakonu: Nije iskorišćena šansa za sveobuhvatnu reformu

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: ebrd