Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Centar za ženska prava počinje realizaciju edukativnih projekcija dokumentarnog filma "Lavanda", koje će biti praćene interaktivnim razgovorima sa učenicima/cama, studentima/tkinjama, roditeljima, predstavnicima/cama lokalne samouprave, nastavnicima/cama, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama, koje će imati mogućnost da u neformalnoj atmosferi postavljaju pitanja i diskutuju o ovoj temi u lokalnim sredinama i školama širom Crne Gore.
Prva projekcija filma biće održana u Podgorici u ponedjeljak, 24. novembra u 19 sati, u CKZ „Ribnica“. 
- Dokumentarni film Lavanda otvara važan dijalog o seksualnom nasilju, traumi i procesu iscjeljenja – temama o kojima se često ćuti, a koje su od ključnog značaja za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i empatičnijeg društva - kazali su iz Centra za ženska prava.
U Centru ističu da im je posebno važno da mladima i široj zajednici omoguće prostor za razgovor, edukaciju i podršku.
- Zato će nakon projekcije uslijediti interaktivna diskusija sa ekspertkinjama: Matejoj Raičković – rediteljkom filma Lavanda, Majom Raičević – izvršnom direktorkom Centra za ženska prava, Anom Jaredić – psihološkinjom Centra za ženska prava i Snežanom Vujović – šeficom Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici i predsjednicpm Operativnog tima za borbu nasilja u porodici i nasilja nad ženama - navode u najavi.
U Centru za ženska prava kažu da ovo nije samo filmska projekcija, već i važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja, osnaživanju mladih i izgradnji kulture podrške, razumijevanja i solidarnosti.
Projekcija filma realizuje se u okviru projekta „Angažovana zajednica za rodno ravnopravno i sigurno društvo“, koji sprovodi Centar za ženska prava uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, odbrane, razvojne saradnje i vanjske trgovine Velikog Vojvodstva Luksemburg.

Portal ETV

"Lavanda" u ponedjeljak u CKZ "Ribnica": Važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja i osnaživanju mladih

Reproduktivno zdravlje Crnogorki, u poređenju sa svjetskom statistikom je na zavidnom nivou, ali još uvijek ima prostora za napredak, kazala je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E specijalista ginekologije i akušerstva dr Emilija Delević.
- Puno je tu tema, abortus, kontracepcija, HPV infekcija, &nbsp;karcinom grlića materice, dosta je aktuelnih tema, ali imam utisak da su naše žene priličnoedukovane i dosta znaju o tome - rekla je Delević.&nbsp;
Delević smatra da je neophodno raditi na edukaciji o kontracepciji, jer još uvijek postoje zablude o toj temi.
Sa edukacijom mora početi u školama, dok se kasnije dograđuje u kontaktu sa zdravstvenim radnicima, ali, kako tvrdi, i preko medija, koji imaju veliku ulogu u edukativnom smislu.
- Najčešće zablude su vezane za kombinovane oralne kontraceptive i generalno mali procenat žena u Crnoj Gori koristi efikasne i pouzdane metode kontracepcije, jer nažalost naša statistika pokazuje da svega 16 posto žena starosti između 15 i 49 godina koristi pouzdani metod kontracepcije, što je zaista malo. Najviše je zabluda vezano za kombinovane oralne kontraceptive i intrauterine uloške, odnosno spirale - istakla je Delević.

Delević: Najveći procenat abortusa i neželjenih trudnoća kod djevojaka u dobi od 13 do 17 godina

Evropski dio vladajuće većine, makar se i deklarativno tako izjašnjavali, ni jednom riječju nijesu prokomentarisali izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove EP Dejvida Mekalistera o sve većem malignom uticaju Rusije i Srbije u Crnoj Gori, a kako vrijeme bude odmicalo stizaće još oštrije izjave iz Evropske unije, jer ljudi u Briselu imaju uvid u ono što je stanje na političkoj sceni u Crnoj Gori - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Đuričković.
Poruka predsjednika Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera je potvrda onoga što je i sam najavljivao, podsjeća Đuričković, kao i još neki akteri i analitičari, da kako se Crna Gora bude prižavala EU sve više će na dnevni red dolaziti poruke o malignom uticaju Srbije i Rusije u Crnoj Gori.
- Možemo slobodno da kažemo da takve poruke prijaju i pokazatelj su da ljudi u Briselu imaju uvid u ono što je stanje na političkoj sceni u Crnoj Gori, odnos snaga, priroda ove i ovakve vladajuće većine, ali u onom dijelu kako se to odražava na institucije i na društvo. To je u principu potvrda onoga što smo krajem prošle godine govorili - da će ova godina biti i te kako interesantna i burna, da će se dosta toga dešavati i to je već počelo krajem prošle godine, mi imamo kontinuitet tih nekih dešavanja koja se tiču spoljnog uticaja i evropskih integracija u Crnoj Gori. Kako bude vrijeme odmicalo imaćemo sigurno jači intenzitet i imaćemo sigurno oštrije poruke iz Evropske unije. Za sada one su došle od gospodina Mekalistera i ja bih rekao bar ono što su moja saznanja - na sastancima koje je on imao sa opozicionim predstavnicima da je pokazao i te kako veliki stepen razumijevanja za unutrašnje prilike u Crnoj Gori, što je naravno i kroz tu izjavu koju je dao potvrdio. S druge strane imamo predstavnike vladajuće većine, onoga što se još uvijek naziva proevropski dio vladajuće većine makar deklarativno i izjave koje ne idu u prilog onome što je bilo javno saopštenje delegacije koja je stigla, nego se pokušava sve relativizovati i nijednom riječju nijesu prokomentarisali izjavu Mekalistera, nego pretrče preko toga, izuzme se onaj dio koji njima odgovara, ako ga je uopšte i bilo i na taj način pokušava da se stvori privid neke normalnosti- rekao je Đuričković.
Podsjeća da predstavnici vladajuće većine imaju sastanke sa evropskim zvaničnicima, na kojima, kako kaže, čuju mnogo vise i uprkos tome ne povlače poteze koji bi govorili da su shvatili poruke koje u kontinuitetu stižu iz Brisela.&nbsp;
Kaže da će posle tehničkih pitanja kojima će se baviti 2026.godine na red doći i politička pitanja 2027.godine, te da će se jasno vidjeti šta ne funkcioniše i ko su trojanski konji.&nbsp;
- Premijer pokušava koliko god može da se održi u toj poziciji gdje njega te teme ne interesuju i on ne želi time da se bavi. Problem je u tome što kako vrijeme bude odmicalo premijer će biti prinuđen da se bavi tim pitanje. Ovaj dio procesa evropskih integracija možemo slobodno da nazovemo tehnički dio, to je proces u kojem se Brisel dominantno ne bavi političkim pitanjima, to je na kraju na jednoj press konferenciji i saopštila komesarka Marta Kos koja je rekla da njih za 2026.godinu interesuje da završe tehnički dio procesa, to su usvajanje, izmjena i dopuna zakona, da se biraju određene pozicije, da se popunjavaju i mi vidimo sa strane Brisela da su spušteni kriterijumi, jer im je bitan tehnicki dio, a da će 2027.godine na red doći i ta politička pitanja- zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6o4mtbZ-cOc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Što se više približavamo EU, na dnevni red će dolaziti poruke o malignom uticaju Srbije i Rusije u Crnoj Gori

Službenici policije u Beranama izvršili su pretres porodične kuće i pomoćnih objekata koje u mjestu Gornje Luge u Andrijevici koristi G.Ć. iz toga grada i tom prilikom pronašli i oduzeli 37 komada municije kao i ručnu bombu M57, saopšteno je iz Uprave policije.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se oduzeti predmeti upute na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar Uprave policije, te da se nakon toga protiv G.Ć. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija- kazali su iz policije,

Berane: U pretresu porodične kuće pronađene ručna bomba i municija

U posljednjih pet godina u Crnoj Gori otkriveno je 2,61 hiljada falsifikovanih novčanica eura, pokazuju podaci monetarnih vlasti.
&nbsp;Od 2022. do 2024. godine broj falsifikata u prometu je rastao, pa je pretprošle godine u odnosu na 2023. zabilježeno povećanje od 61 odsto. Tokom prošle godine, kako navode iz Centralne banke (CBCG), bilježi se manja upotreba lažnih novčanica, prenosi portal RTCG.
&nbsp;Iz skupštinskog Odbora za ekonomiju iz redova vlasti poručili su za TVCG da nema bojazni po ekonomiju, ali da postoji zabrinutost za bezbjednosnu situaciju.
&nbsp;- Bez obzira na to da li mi imamo pad, s obzirom na to da je veliki broj mafija kod nas, od narko, duvanske, farmaceutske, građevinske, onda postoji bojazan da jedna ovakva mafija ne zaživi u Crnoj Gori, jer jedina ona nedostaje da bi se kompletirao krug svih mafija koje postoje. Ja očekujem da se država izbori i sa ovim i sa svim ostalim mafijama u Crnoj Gori- kazao je poslanik Dejan Đurović.
&nbsp;Finansijski analitičar Stevan Gajević smatra da manja količina falsifikovanog novca ne može značajnije uticati ni na bezbjednosnu situaciju ni na ekonomiju.
&nbsp;- Ja smatram da u Crnoj Gori sa dolaskom turista vjerovatno će biti falsifikovanih novčanica, a mi imamo rigorozno zakonodavstvo, a čak i previše, jer se smatra da je krivac onaj koji pusti u opticaj takvu novčanicu, a znam da ljudi nemaju predstavu da je to lažna novčanica, nego neko im to da, a oni dalje daju u promet, tako da ne možemo govoriti o nekom organizovanom falsifikovanju u Crnoj Gori, bar ne za sad- naveo je Gajević.
&nbsp;On je ocijenio da više od dvije hiljade lažnih novčanica u prometu ne predstavlja veliki problem.
&nbsp;- Što se tiče uticaja na ekonomiju, 72 hiljade EUR na godišnjem nivou, pa čak da bude dva ili tri puta više, to nijesu značajni iznosi, naročito što svaka ozbiljna maloprodaja ima aparate za detekciju, a CBCG radi na tome da evropskim partnerima se dostave falsifikati i to nema budućnost, a naročito ako imate najavu digitalnog novca koji će zamijeniti gotovinu- kazao je Gajević.
&nbsp;Monetarne vlasti navode da su najčešći falsifikati u apoenima od 20, 50 i 100 EUR, ali da se pojavljuju i sumnjivi primjerci kovanica od dva EUR. Sagovornici ističu da takav novac najlakše prolazi na pijaci i u trgovinama koje nemaju detektor za falsifikate.

U Crnoj Gori za pet godina otkriveno 2,61 hiljada falsifikovanih novčanica

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/crnogorski-jezik-pred-vratima-eu">Portal Analitiku </a>piše: Aleksandar Radoman
Kako bih u ovaj osvrt na aktuelni društveni trenutak uveo ključni pojam, poslužiću se parafrazom jedne po zlu istorijske rečenice političkog oca najvećeg dijela aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori: „Opet smo pred pomirenjima i u pomirenjima. Ona nijesu oružana, mada ni takva još nijesu isključena.“&nbsp;
Kako se, najmanje našom zaslugom, približavamo EU, tako se pojam pomirenje sve češće može čuti u javnome diskursu. Njegovi su zagovornici predśednik Skupštine, reklo bi se – ako je to nerazgovjetno kompleksaško brbljanje uopšte moguće valjano protumačiti – i predśednik države, potom potpredśednici Vlade te episkopi Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori. Dakle, svi oni koji danas dominantno odlučuju o sudbini ove države.
A kakvo je to pomirenje najbolje nam je neki dan približio potpredśednik Vlade objavom na X-u: „Zajedništvo Crnogoraca i Srba pokazalo bi da većinski narod u Crnoj Gori može prevazići vještačke podjele.“ Dakle, Crnogorci i Srbi jedan su pa još i većinski narod, društveni pluralitet je vještački indukovan, a kad se većinski narod ujedini slijedi prosperitet zajednice.&nbsp;
Pokazao nam je tako potpredśednik Vlade, nevješto pokušavajući da u svileno ruho urola razorni politički projekat kojem služi, da pod pomirenjem, kao i Joanikije uostalom, ne podrazumijeva dostizanje društvene kohezije oko ključnih vrijednosti poput prihvatanja državne suverenosti i Ustava, nego bitku za homogenizaciju zajednice. Prvenstveno vjerske, dakle mistične, a u njegovoj saznajnoj mućkalici, zapravo nacionalne ili „narodne“.&nbsp;
Otud sve češće od pripadnika vladajućeg režima u javnom prostoru možemo čuti sintagme „država naroda“, „konstitutivni narodi“, „narodna skupština“, „narodna zastava“ i sl., sve sreda nespojive s ustavnim uređenjem Crne Gore kao građanske države. Iskustvo 20. vijeka nam je svjedok da kad god se s pozicija političke moći u Crnoj Gori povede bitka za homogenizaciju imaginarne zajednice, to ne može proći bez žrtava. Ta je homogenizacija uvijek okrenuta protiv onog Drugog, vjerski, nacionalno ili ideološki neuklopivog u poželjnu sliku svijeta kakvu grade tzv. pomiritelji. Istorija bitaka za takvo pomirenje u Crnoj je Gori ispunjena krvavim stranicama bijeloga terora, Šahovića, četničkim genocidom u Polimlju i śevernoj Crnoj Gori, zločinom na Lazinama, a krajem XX vijeka dopunjena deportacijom Bošnjaka, Bukovicom, Štrpcima, progonom suverenista i Kaluđerskim lazom. Tzv. pomirenje kakvo nam nude episkopi Beogradske patrijaršije i čelni ljudi današnjeg režima zapravo je već viđeni scenario razorne društvene polarizacije zasnovane na ideologiji krvi i tla.
Premda se ta ideološka ponuda danas zaklanja iza navodne borbe za „narodna“ prava, njezin cilj nije, kako bi se površno moglo pomisliti, etnofederalizacija Crne Gore, već je to samo prelazna faza ka potpunom „preumljavanju“, kako voli reći jedan visoki klirik Beogradske patrijaršije, ili drugačiji put k istom cilju, kako veli predśednik Skupštine.&nbsp;
A taj je cilj jasan – desubjektivizacija i desuverenizacija Crne Gore i njeno potpuno ekonomsko, kulturno, a vremenom i političko utapanje u Srpski svet, savremenu varijantu Moljevićeve Homogene Srbije. Otud se ovih dana kristališu dva moguća modela puta u nestanak Crne Gore. Prvi podrazumijeva konstantnu destabilizaciju države s ciljem onemogućivanja njezina puta u EU. Drugi, pak, počiva na ideji da – ako se ulazak u EU usljed trenutnih geopolitičkih silnica ne može onemogućiti – onda je potrebno s pozicija vlasti Crnu Goru do te mjere društveno i državno preoblikovati da u slučaju pristupanja EU ona postane tek državna ljuštura, meki trbuh srpskih i ruskih uticaja.
Umjesto rasprava o tome postoji li stvarni sukob ili njegovo fingiranje unutar strukture Vučićevih lojalista u Crnoj Gori danas, korisnije bi bilo da se okrenemo zaustavljanju već najavljenih koraka destabilizacije države koje će sprovoditi, svaka na svoj način, obje frakcije pod kontrolom Aleksandra Vučića.
Teme su već delegirane i pripadaju korpusu identitetskih politika – jezik, zastava, dvojno državljanstvo. Kao što vidimo, trobojke – ali ne one koje naše zakonodavstvo tretira kao „istorijske simbole“, već one dizajnirane u štabovima SNP-a krajem 90-ih – protivzakonito se kače na jarbole opština koje kontrolišu Vučićevi lojalisti, bez razlike u partijskoj pripadnosti. Simbolički je to čin jednog rukavca projekta na kojem rade i koji će, ako im izmakne vlast na državnom nivou, sasvim sigurno poći u pravcu saoizacije, dobro oprobanom modelu đe god Rusija ili Srbija proglase svoj nacionalni interes za prisvajanje tuđih državnih teritorija.&nbsp;
Ususret finalizaciji pregovora s EU jedan će problem osobito biti prisutan kao povod za destabilizaciju. Riječ je o pitanju ustavnoga definisanja službenoga jezika, a ja bih rekao – pokušaja da se onemogući da crnogorski jezik postane jedan od službenih jezika EU.&nbsp;
Kao što je poznato, Ustavom iz 2007. crnogorski jezik je definisan kao službeni, a Ustav je prepoznao kao jezike u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Danas sve češće čujemo zahtjev da se i srpski jezik proglasi službenim, uz argumentaciju da je ustavnim rješenjem diskriminisan. Da je poštovanje jezičkih prava zaista motiv za pokretanje ove inicijative, nje zapravo nikad ne bi ni bilo.&nbsp;
Srpski je jezik u Ustavu Crne Gore definisan istom sintagmom kao i u Ustavu Republike Srbije, a govornicima srpskog jezika u Crnoj Gori zagarantovana su sva jezička prava, čime se svaka priča o diskriminaciji završava. Štoviše, osim zagarantovane upotrebe u svim oblicima javne komunikacije, izdavanja dokumenata na tom jeziku, srpski je jezik danas zastupljen na svim nivoima obrazovnog procesa – od osnovne škole do visokoga obrazovanja. Zahtjev da se on uz crnogorski proglasi službenim jezikom nema, dakle, uporište u tezi o njegovoj diskriminaciji, već ima za cilj otvaranje Pandorine kutije ustavnoga preoblikovanja Crne Gore iz građanske u državu naroda. Da bih ilustrovao ovu tezu, pozvaću se na jedan važan, ali sasvim zanemaren pravni dokument. Riječ je o Odluci Ustavnoga suda Crne Gore od 18. 7. 2013. povodom inicijative Matice crnogorske i SDP-a da se preispitaju odredbe Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.&nbsp;
S pozivom na Ustav i evropsku pravnu praksu, Ustavni sud je tada utvrdio sljedeće stavove o ustavnom položaju službenoga jezika i ostalih jezika u službenoj upotrebi:
1. „Crnogorski jezik, kao odraz državnog suvereniteta Crne Gore, Ustavom (član 13, stav 1), je definisan kao službeni – zvanični i njegova upotreba u službenim odnosima uvijek se podrazumijeva.“
2. „Službena upotreba i srpskog, bosanskog, albanskog i hrvatskog jezika (član 13, stav 3. Ustava), u generalnom statusnom smislu, garantuje se svim građanima, u Crnoj Gori, pa i pripadnicima manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, u skladu s Ustavom i zakonom.“
3. „Iz navedenih odredaba proizilazi da je ustavom uspostavljena osnovna i jasna distinkcija između 'službenog jezika' i 'jezika u službenoj upotrebi'. U tom smislu upotreba crnogorskog jezika, kao službenog, podrazumijeva se na cijeloj teritoriji Crne Gore, bez ikakvih posebnih uslova...“
4. „Upotreba ostalih jezika u službenoj upotrebi (srpskog, bosanskog, albanskog i hrvatskog jezika), u pravnom poretku Crne Gore, obuhvata širok krug pravnih odnosa (...) i zavisno od materije, regulisana je mnogim zakonima. Eventualna neravnopravna upotreba srpskog jezika, po ocjeni Ustavnog suda, mogla bi se cijeniti samo u okviru ostalih jezika koji su u službenoj upotrebi, ali ne i u odnosu na službeni – crnogorski jezik.“
Iz Odluke Ustavnoga suda jasno proizilazi da ni o kakvoj diskriminaciji nema riječi. Cilj je, dakle, postojeći ustavni model, đe je nosilac suvereniteta građanin, preko redefinisanja ustavnog određenja službenog jezika obesmisliti tako što bi se uz ime državnog jezika kao službeni jezik pojavio i jezik jedne nacionalne grupacije, a to bi otvorilo vrata za dalje ustavne intervencije u pravcu napuštanja građanskoga uređenja i uvođenja koncepta konstitutivnih naroda. To je, naravno, dugoročni cilj. Kratkoročni je – spriječiti da crnogorski jezik kao službeni postane jedan od zvaničnih jezika EU.&nbsp;
Kao što rekoh, vjerujem da će tokom 2026. biti upotrijebljeni svi mehanizmi uticaja da se u finišu pregovora taj po državu i njeno ustrojstvo važni identitetski i simbolički postament – razdrobi.&nbsp;
I još jedna napomena iz domena normative. Onako kako se ustav suverene države Crne Gore može izglasati samo u Skupštini Crne Gore, tako se i crnogorski jezik normira samo u Crnoj Gori. Ostali jezici koje Ustav određuje kao „jezike u službenoj upotrebi“ normiraju se u drugim državama, pa ni po tom osnovu ne mogu biti dio normativnoga bagaža koji Crna Gora sa sobom unosi u EU. Na to treba konstantno podśećati nosioce izvršne vlasti, kroz pritisak koji im neće dozvoliti da se ususret EU integraciji poigravaju s temeljnim vrijednostima ove države.

Tag: edukacija

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

"Lavanda" u ponedjeljak u CKZ "Ribnica": Važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja i osnaživanju mladih

Delević: Najveći procenat abortusa i neželjenih trudnoća kod djevojaka u dobi od 13 do 17 godina

Đuričković: Što se više približavamo EU, na dnevni red će dolaziti poruke o malignom uticaju Srbije i Rusije u Crnoj Gori

Berane: U pretresu porodične kuće pronađene ručna bomba i municija

U Crnoj Gori za pet godina otkriveno 2,61 hiljada falsifikovanih novčanica

Crnogorski jezik pred vratima EU

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO