Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Crna Gora je i 2022. imala najveći broj sudija na 100.000 stanovnika na nivou država Savjeta Evrope - 42,4, iako je to smanjenje u odnosu na 2020. i 2018. godinu kada ih je bilo 49,8, odnosno 50 – pokazuje najnoviji izvještaj o evropskim pravosudnim sistema Komisije za efikasnost pravosuđa za ciklus za 2024. godinu. U ovoj dokumentu, koji je objavljen danas, a obrađuje podatke iz 44 države Savjeta Evrope iz 2022. godine, ističe se da je ovo i prvo izdanje izvještaja u kom su upotrijebljeni podaci nakon pandemije koronavirusa koja je, kako navode, uticala i na funkcionisanje pravosuđa u Evropi. U Evropi je 2022. prosjek sudija na 100.000 stanovnika bio 22, tužilaca 12 i 180 advokata. U Engleskoj i Velsu je zabilježen najmanji broj sudija na 100.000 stanovnika – troje, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj zabilježen najveći broj – 42,4. - Crna Gora, država na Zapadnom Balkanu, tradicionalno ima jedan od najvećih omjera pravnih stručnjaka u Evropi – navodi se u analizi. Zapaža se da je zabilježeno smanjenje broja sudija na 100.000 stanovnika u odnosu na prethodne godine, kao i smanjenje broja tužilaca – sa 20,16 na 16,16 do 2022. Budžet Crna Gora je za pravosudni sistem 2022. izdvojila 37.507.828 eura, odnosno 60,5 eura po glavni stanovnika, što je ispod prosjeka Savjeta Evrope. Ovaj budžet, pak, čini 0,76 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći udio u Evropi. Prosječan realizovani budžet na nivou 44 države Savjeta Evrope, kako je precizirano, iznosi 0,31 odsto, dok je medijan 0,28 odsto. - Ovo odražava posvećenost manje bogatih zemalja da podrže pravosudni sistem kao osnovni stub vladavine prava. Na primjer, Bosna i Hercegovina (0,64 odsto), Crna Gora (0,76 odsto) i Ukrajina (0,68 odsto) i Bugarska (0,55 odsto) pokazuju značajno veće investicije u odnosu na BDP od Azerbejdžana (0,24 odsto) i Gruzije (0,23 odsto) – navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da su ovo države koje spadaju u grupu koje izdvajaju manje od 10.000 eura. Budžet sudova u Crnoj Gori po stanovniku je 2022. iznosio 44,6 eura, u odnosu na 48,5 eura u 2020. godini, zbog smanjenja broja sudija, a samim tim i izdvajanja plata – navodi se u analizi. - Zemlje sa nižim BDP-om po stanovniku troše veći procenat BDP-a na budžete, iako su apsolutne cifre izvršenih budžeta sudova po stanovniku niže (na primjer Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) – navodi se u analizi. Konstatuje se i kako je Crna Gora, u odnosu na 2020, imala pad budžeta koji se izdvaja za sudove od osam odsto. - Od 2020. do 2022. opšti trend je povećanje budžeta koji se izdvaja za sudove. Najveći rast zabilježen je u Jermeniji (+51 odsto), Azerbejdžanu (+74 odsto) i Gruziji (+85 odsto). Samo šest zemalja smanjilo je svoj sudski budžet u eurima – Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina – istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope. Crna Gora troši 15,7 eura po glavi stanovnika za tužilaštvo, odnosno 0,20 odsto BDP-a i 26 odsto od budžeta za implementaciju sudskog sistema. - U 2022. godini države i entiteti su u prosjeku trošili 18,6 eura po stanovniku na usluge tužilaštva, što odgovara 0,09 odsto BDP-a. Prosječan trošak po stanovniku u 2022. godini bio je za 18,75 odsto veći u odnosu na 2020. godinu (16 eura) – precizirano je u analizi. Efikasnost U Crnoj Gori, kako je konstatovano, sudovi ostaju najefikasniji u drugom stepenu i u domenu krivičnih predmeta, u skladu sa prošlim ciklusom evaluacije.&nbsp; <blockquote>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“</blockquote> - Najkraće vrijeme rješavanja je prijavljeno u trećem stepenu krivičnih predmeta. Povećanje vremena rješavanja prijavljeno je u prvostepenim upravnim predmetima, kao i u građanskim i privrednim parnicama, uključujući i najvišu instancu građanskih i privrednih sporova zbog nedostatka sudija u Vrhovnom sudu – navodi se u dokumentu.&nbsp; Značajan porast zahtjeva u vezi sa zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kako se ističe, dramatično je povećao broj administrativnih novih predmeta, nadmašujući kapacitete suda.&nbsp; - Ovo je rezultiralo velikim zaostatkom i pretjerano dugim vremenom rješavanja predmeta – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa. Pokazatelji učinka u prvostepenim građanskim i privrednim parnicama, kako je precizirano, pokazuju zabrinjavajuću situaciju u Crnoj Gori, gdje je vrijeme rješavanja poraslo za 136 dana, što je povećanje od skoro 50 odsto, dok je zabilježen pad od 21 odsto u pogledu stope rješavanja slučajeva. - Crnogorski sudovi su zabilježili i pad riješenih predmeta uz porast neriješenih predmeta na kraju 2022. Ovo je prvi put u proteklih šest ciklusa evaluacije da je vrijeme rješavanja premašilo 300 dana u građanskim i privrednim sporovima – istakli su u dokumentu. U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“. Pokazatelji učinka u prvostepenim krivičnim predmetima ukazuju, na nivou 44 članica Savjeta Evrope, da tri četvrtine spada u kategoriju „standardne“ efikasnosti, što znači da se njihov stopa rješavanja predmeta kreće od 95 odsto do 200 odsto, dok njihovo vrijeme rješavanja ne prelazi dvostruku vrednost medijane od 133 dana. - Kipar i Crna Gora su stavljeni u kategoriju „upozorenja“ zbog velikog porasta pristiglih predmeta koji nisu praćeni povećanjem broja rješavanja, dok je Malta prijavila veoma visok period rješavanja predmeta od 527 dana jer je njen broj na čekanju i dalje značajno veći od riješenih predmeta – istaknuto je u dokumentu. U kategoriji nerešijenih drugostepenih predmeta koji su stariji od dvije godine navodi se kako su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Malta i Srbija bile države sa najvećim udjelom ovakvih predmeta. Pokazatelji rada u sudovima najviše instance, kako se dodaju, pokazuju da je Crna Gora, u domenu krivičnih predmeta imala najmanje vrijeme rješavanja – 12 dana, dok je u Albaniji zabilježeno najduže vrijeme rješavanja – 902 dana. - Uprkos nekim izuzecima, kao što je povećanje vremena rješavanja za građanske i privredne parnice u Crnoj Gori za 463 dana zbog značajnog smanjenja broja sudija Vrhovnog suda (2021. godine mandat sadašnjeg predsjednika i pet sudija Vrhovni sud je ukinut odlukom Sudskog savjeta), smanjenja su bila značajnija od povećanja – navodi se u analizi.&nbsp; U pogledu neriješenih predmeta najviše instance koji su stariji od dvije godine, kako je precizirano, tri države članice su prijavile posebno visok udio zaostalih građanskih i privrednih sporova u najvišoj instanci – Crna Gora (93 odsto), Italija (51 odsto) i Hrvatska (42 odsto).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907" data-rendition-name="original" width="1112" height="717" loading="lazy" alt="Iz izvještaja Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope"> </figure>  Pravna pomoć Crna Gora je zabilježila pad od 26 odsto u budžetu za pravnu pomoć. - Od 2020. do 2022. budžet za pravnu pomoć je doživeo porast u 27 država i entiteta, uključujući jednu državu posmatrača, dok je smanjen u devet zemalja i jednoj državi posmatraču. Značajan porast je zabilježen u Albaniji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Malti, Republici Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Nasuprot tome, Crna Gora, Austrija, Grčka, Letonija i Švedska doživjele su najznačajnija smanjenja – ističe se u dokumentu. Smanjenje budžeta Crne Gore može se, kako dodaju, objasniti time što budžet za 2022. integriše pravnu pomoć za sudove u odjeljak za advokatske usluge, umjesto da je navodi zasebno. Crna Gora, kako se dodaju, ima i obaveznu medijaciju prije odlaska na sud i informativne sesije sa medijatorom.&nbsp; - Do 2022. broj medijatora se udvostručio na 32,4 na 100.000 stanovnika sa 15,8 u 2018. godini, a broj predmeta koji su obrađeni kroz sudski postupak medijacije povećan je na 3.074, u poređenju sa 708 četiri godine ranije – ističe se u analizi. Rodna ravnopravnost U Evropi ima više sutkinja i tužiteljki nego sudija i tužilaca (57 odsto profesionalnih sudija i 54 odsto tužilaca su žene), a procenat novoprimljenih sutkinja veći je od postojećeg u 24 od 32 zemlje (u 17 od 27 zemalja za tužiteljke).&nbsp; - Međutim, „stakleni plafon“ je i dalje realnost, čak i ako se čini da je počeo da "puca", a udio žena na najvišim pozicijama nastavlja da raste – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope. Što je viši hijerarhijski nivo, manji je udio žena u pravosuđu, uključujući sudije i javne tužioce, a duži je spisak zemalja u kojima ovaj procenat ostaje ispod 50 odsto.&nbsp; - Ovo zapažanje koje je napravljeno 2012. godine, kada je „stakleni plafon“ preveden u brojke, važi i za 2022. godinu – istaknuto je u dokumentu kao i da se manje više isti trendovi mogu opaziti i u tužilaštvu. Kako je precizirano, u 2022. godini postoji devet zemalja u kojima udio žena na čelu javnih tužilaštava prelazi 50 odsto: Crna Gora, Hrvatska, Kipar, Estonija, Island, Irska, Malta, Portugal i Slovenija. - U 2012. godini bile su četiri zemlje – navodi se u analizi. Informacije Iako postoje veb resursi širom Evrope, države i entiteti takođe pružaju informacije na druge načine – lično, putem telefona ili interaktivnog ćaskanja. - Među rastućim primjerima višekanalnih pristupa koje primjenjuju države i entiteti, Gruzija vodi telefonske linije na kojima ljudi mogu da pristupe informacijama o svom neriješenom slučaju ili svojim pravima ili tražiti uputstva u pitanjima koja se tiču djece. U Crnoj Gori i Poljskoj takođe postoji 24-satna telefonska linija koja je posebno dostupna u vezi sa djecom – navodi se u dokumentu.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pitao je ministra unutrašnjeg poslova Danila Šaranovića kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom na što mu je on odgovorio optužbama da je „politički sljedbenik najvećeg zla koje je hodalo crnogorskom zemljom“, a onda i pročitao sadržaj navodnog dokumenta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije o događajima i ubistvima iz dvijehiljaditih godina.
- Danas ću vrlo vjerovatno izazvati bombu u društveno-političkom prostoru Crne Gore. Imajući u vidu strah da nijeste zatrli sve krvave tragove i da spalite svu dokumentaciju, da nijeste uspjeli da slomite kičmu svih građana, ja ću danas da upoznam i ovaj parlament i javnost sa nečim o čemu se nikada u Crnoj Gori nije pričalo - naveo je Šaranović.
Krenuli su, kaže, snažnim čišćenjem kriminala iz institucija i svake pore ovog društva.
- Budite spremni da smo izgovorimo svako ime počevši od ubistva savjetnika predsjednika za bezbjednost Gorana Žugića kada je krenut kriminalni krvavi pir - naveo je Šaranović.
Vuković je konstatovao da mu nije odgovorio na pitanje, ali i pitao što je potrebno da se desi da osjeti ličnu, moralnu i profesionalnu odgovornost i položi račune pred građanima Crne Gore.
Šaranović je nastavio da govori o krvavom piru koji je započet ubistvom savjetnika za bezbjednost predsjednika države Gorana Žugića.
- Mislili su da je sve uništeno. Izgovorićemo imena. Već je u tužilaštvu. Izgovorićemo imena od kojih se ledila krv u žilama građanima Crne Gore. Ja sam odavno prestao politički da djelujem jer smo napravili takav sistem da smo spremni život za istinu dati. Informacija broj jedan zavedena u službi bezbjednosti sadrži informacije: „Prema neprovjerenim podacima Goran Žugić ostvario je posredan ili neposredan kontakt sa Naserom Morićem dvadesetak dana prije pogibije i tom prilikom se sreo sa Milovanom Žugićem, svojim rođakom. Morić nam je poručio da se ne mučimo mnogo jer imamo čovjeka u MUP-u koji zna sve i koji je saučesnik u tome. Operativni podaci i saznanja u odnosu na kriminalnu grupaciju sa područja Crne Gore i njihova sprega sa službenicima Državne bezbjednosti MUP-a RCG potvrđeni su iz više izvora i to prema izjavi bivšeg vozača i tjelohranitelja Brana Mićunovića ubistvo Gorana Žugića izvršio je Ivan Delić po nalogu Belog Raspopovića i Brana Mićunovića iz razloga saznanja Žugića o kriminalnim aktivnostima ove grupacije, a posebno oko krijumčarenja cigareta i droge. U saznanju smo da je ovo lice to saopštilo i Branu Mićunoviću. Prilikom obavljanja razgovora sa ovim licem insistirao je na razgovoru sa predsjednikom Republike nedvosmisleno tvrdeći da iza ubistava Gorana Žugića stoje Beli Raspopović i Brano Mićunović koje direktno dovodi u vezu sa likvidacijama u Crnoj Gori i Srbiji: Pavićevića, Vujičića, Jovanovića, Nedovića, Labovića i drugih“ - citirao je Šaranović dokument.
Izvor iz MUP-a Srbije, kako navodi, kaže da je „za Ivana Delića prvi put pokazano interesovanje od strane MUP-a Srbije nakon ubistva generala Stoičića pod nadimkom likvidator“.
- „Dovode ga u vezu sa, svojevremeno, najopasnijom kriminalnom grupacijom u Beogradu - Vojom Amerikancem koji je nestao, Bojanom Petrovićem koji je likvidiran i drugima. Takođe, izvor je iskazao interesovanje za Ivana Delića optužujući ga za ubistvo inspektora Simića iz Beograda i direktora Jata. Tvrdi da je Delić ubio Boljevića u Tivtu povodom čega je Delić kriminalistički obrađivan odbio poligrafsko ispitivanje i nije mu potvrđen alibi. U vezi navedenih likvidacija sa istim podacima raspolažu Đokić, Sekulić, Jabučanin, Radulović. Većina ovih lica danas nijesu živa jer su stradala u nastavku kriminalnih obračuna, što može imati negativne posljedice znajući o kakvim se licima radi, političku pripadnost i njihove veze van Crne Gore. U prethodnoj informaciji obrazloženi su operativni podaci dobijeni od Blagote Baje Sekulića. On se intenzivno družio sa Goranom Žugićem, izjavio nam je da mu je neposredno prije ubistva Goran Žugić saopštio da mu prijeti opasnost i ukoliko bude ubijen da zna da ga je ubio Raspopović - šef sedme uprave Službe Državne bezbjednosti MUP-a Crne Gore. Prikupljena saznanja do kojih se došlo preko saradničkih pozicija, odnosno obavljeni informativni razgovori sa značajnim kriminalcima iz Crne Gore, govore u prilogu iskaza ovog lica i Sekulića. Naime, svi su mišljenja da je u ubistvo Gorana Žugića umiješana služba DB-a i kriminalna grupacija bliska Belom Raspopoviću. Sekuloviću, načelniku uprave kriminalističke policije DB, Srećko Kesler, jedan od rukovodilaca duvanske mafije u Crnoj Gori iz koje se, opšteprihvaćeno je mišljenje, 75 odsto novca davalo onima koji su bili na vlasti, kazao je da zastane prikupljanje informacija na ubistvo Gorana Žugića jer će izgubiti glavu i da će doći vrlo brzo vrijeme kada će se sve znati. Na samom kraju, provjere telefonskih komunikacija za kritično vrijeme: 15 minuta prije i nakon ubistva savjetnika za bezbjednost predsjednika Republike nijesu do kraja realizovane, ali su posebno vremenski interesantne količine komunikacija telefona koji se vode na Grbović Savu (dva telefona) i Brana Mićunovića sa telefonskim brojevima koji se vode na Bulatović Luku - službenika službe DB - osam telefona. Služba javne bezbjednosti je prikupila obavještenja i sačinila video dokumentaciju svih ovih saslušanja u službi javne bezbjednosti, ali imajući u vidu da niko nakon ovoga nema dilemu da su sva ona ubistva, isključivo pod pečatom države Crne Gore, govori sljedeće: da službi javne bezbjednosti nijesu mogla biti dostupna lica iz bliskog okruženja Brana Mićunovića. Zvanično zavedeni dokument rukovodstva službe javne bezbjendosti ili policije sva video dokumentacija koja svjedoči o ovome je uništena od strane službe DB. Toliko u ovom dijelu a ovaj dan će dati još ovakvih informacija“ - naveo je Šaranović.
Vuković je ponovio pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori.
- Vaš odgovor na to pitanje podrazumijeva čitanje nekog dokumenta do kog se došli, a koji se odnosi na period od prije 25 godina. Vi ste počeli sa konstatacijom da se radi o neprovjerenim informacijama. Tako ste počeli. Pozivam nadležne državne organe, a to nijeste Vi, da utvrde činjenično stanje u vezi sa ovim što ste kazali i ako se utvrdi bilo čija odgovornost, od bilo koga ko je živ a koga ste pominjali, da te ljude privedu pravdi. Naš princip je u tome jasan, za razliku od Vas koji principe prilagođavate u odnosu na to na koga se odnose. Posljednji Skaj transkripti su takvi da potencijalno ozbiljno inkriminiše Vašeg partijskog lidera i koordinatora svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori - podvukao je Vuković.
Zatim je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala riječ Aleksi Bečiću koji je ocijenio da je na njegov račun iznijeta uvreda. Naveo je da se radi podmetačinama i lažima.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je ukazao da se ne radi o uvredama jer se Vuković pozvao na medijske navode i da to nijesu riječi nikoga iz DPS-a.
<h2>Fakti</h2>
Vuković je, prije postavljanja pitanja, taksativno nabrojao sve što se u posljednje vrijeme na tom planu desilo.
- Prvog januara ove godine je na Cetinju ubijeno 13 ljudi, od čega dvoje djece. Iako nažalost u tom gradu boravi više desetina bezbjednosno-interesantnih lica i iako su se samo nekoliko mjeseci u tom trenu desila dva teška ubistva, na Cetinju je bilo ukupno devet policajaca, od čega dvojica ispred manastira... Krajem aprila je bilo još jedno ubistvo - stradali je bio meta kriminalne grupe, a procurile su informacije da je on, koji nije imao kriminalni dosje, ubijen greškom.10. januara u namjeri da spriječe održavanje sjednice u salu SO Budva upao je veći broj lica među kojima i BIL i sekretarka u MUP-u. Predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću u kontinuitetu su upućivane prijetnje od osoba bliskim vlastima, a sada je pretučen - naveo je on.
Četiri dana ranije, kako je dodao, u centru Podgorice je ubijena jedna osoba.&nbsp;
- Ubistvo je izvršila osoba koja je nekoliko nedelja prije toga ranila osobu. za osumnjičenim su sve to vrijeme tragali. Do danas nije uhapšen. Tri dana kasnije je bilo još jedno ubistvo u neposrednoj blizini Uprave policije. Stradala je jedna osoba, a slučajno ranjena žena koja je tuda prolazila. 9. juna u centru Podgorice u Njegoševoj ulici hicima iz vatrenog osoba šest ljudi je ranjeno. Iz Dobrote je pobjegao čovjek osuđen na osam godina zatvora za ubistvo starice. Nekoliko neđelja kasnije novinarka jednog lista upoznala je javnost sa time da je čovjek osuđen na 20 godina zatvora viđen kako se slobodno šeta tim gradom - rekao je on.
Ubicu je, kako je dodoa, prema navodima novinarke, sreo sin ljudi koje je ubio.&nbsp;
- Tjelohranitelj i bratanić predsjednika Skupštine je pucao na dvoje ljudi koristeći službena kola Skupštine. Nasuprot tvrdnjama koje je v.d. direktora Uprave policije izrekao pred Odborom - Osnovni sud u Podgorici informisao je javnost da im nije tražen pretres u noćnim satima i da je policija pretres mogla da izvrši bez njih - istakao je Vuković.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predložio je da danas riječ uzme i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.

Šaranović na pitanja o bezbjednosnoj situaciji čita dokument MUP-a Srbije o 2000. godini koji počinje rečenicom „prema neprovjerenim podacima“

Iz Instituta za medije Crne Gore pozvali su Državno tužilaštvo i Upravu policije da odbace prijavu protiv novinarke Vesne Rajković Nenadić, koju je protiv nje podnijela Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice, jer je ona neutemeljena i ugrožava slobodu govora.
- Iznenađeni smo činjenicom da prijava nije odbačena i prije današnjeg saslušanja Rajković Nenadić u policiji, uprkos pravnoj argumentaciji na koju je ranije ukazano Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću.
&nbsp;Iz Instituza za medije su podsjetili da je Vesna Rajković Nenadić u objavi na Fejsbuku na sarkastičan način ukazala na skupe papuče supruge javnog funcionera i tom prilikom prenijela fotografiju sa profila Danijele Mujović na Instagramu, koji je javan i otvoren.
Dodaju da je ona danas saslušana u policiji, gdje joj je rečeno da policija postupa po nalogu Osnovnog državnog tužioca u Kotoru. Prema navodima policije, Mujović je u prijavi navela da je Rajković “pokušala da je prikaže bahatom”, osporila pravo na preuzimanje fotografija sa njenog profila na Instagramu I izjasnila se da se zbog svega toga osjeća “ugroženom”.
S druge srtrane, Rajković je u izjavi policiji ukazala da je fotografiju preuzela sa profila Mujović na društvenoj mreži, a koju je ona sama objavila, da u njenoj izjavi nema govora mržnje i poziva na nasilje, da je gospođa Mujović supruga javnog funkcionera, te da bi morala imati veći stepen tolerancije na kritiku i interesovanje javnosti za njen život u odnosu na ostale građane i građanke.
- Smatramo da su nadležni državni organi otišli predaleko olako prihvatajući prijavu Danijele Mujović i izazvali opravdanu uznemirenost dijela javnosti u vezi sa poštovanjem slobode govora, prava na provokaciju, kritiku, satiru. Posezanje za represivnim aparatom kod objave koja nije govor mržnje i ne poziva na agresiju je gušenje slobode govora- poručili su iz Instituta za medije, dodajući da društvena mreža nije medij, koji je u obavezi da prilikom preuzimanja fotografija traži saglasnost vlasnika profila i podliježe uredničkoj odgovornosti, te da je Danijela Mujović sama objavila fotografiju na profilu koji je otvoren i javan.
- Apelujemo na tužilaštvo I policiju da olako ne posežu za represivnim mehanizmima, jer Ustav I zakoni brane pravo građana da slobodno govore. Uz to Crna Gora se obavezala na puno poštovanje Konvencije za ljudska prava I slobode I primjenu prakse Suda za ljudska prava u Strazuburu. U potpunosti se pridružujemo utemeljenoj argumentaciji Akcije za ljudska prava (HRA) iz obraćanja vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću I direktoru Uprave policije I poziva da prijavu odbace kao neosnovanu- zaključuje se u saopštenju Instituta za medije.

Institut za medije reagovao na saslušanje Rajković Nenadić: Državno tužilaštvo i Uprava policije da štite slobodu izražavanja

Očekivala sam da će Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici u ovoj fazi odustati od postupka po prijavi supruge gradonačelnika Danijele Mujović, jer smo već ušli u vrlo opasan presedan kad su u pitanju sloboda izražavanja i poštovanje osnovnih ljudskih prava - kazala je novinarka Televizije E Vesna Rajković Nenadić nakon što je dala izjavu u Upravi policije u svojstvu građanke zbog krivične prijave koja je podnijeta protiv nje.
Podsjećamo, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je prošle sedmice, 24. jula, novinarku zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža, odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče.
<h2>Zona nestvarnog</h2>
Rajković Nenadić je medijima nakon davanja izjave kazala da je ovaj slučaj u zoni nestvarnog.&nbsp;
- Dala sam danas izjavu u policiji po zahtjevu tužilaštva. Mislila sam da će u trenutku kada ću ući reći mi da su odustali u toj fazi od postupka, međutim, nijesu. Tužilaštvo je tražilo od policije da me sasluša na okolnosti prijave supruge gradonačelnika Danijele Mujović, koja je u prijavi navela da se osjeća nesigurno zbog toga što sam preuzela njenu fotografiju sa njenog zvaničnog instagram naloga, koji je javan i dostupan, i zbog toga sam željela javno da je prikažem kao bahatu osobu koja nosi Dior papuče - rekla je Rajković Nenadić.
Ovaj slučaj je, kako ističe, otvorio nekoliko pitanja.&nbsp;
- Postupanje tužilaštva i policije je krajnje sporno. U ovom slučaju koristiti resurse države na saslušavanje novinara zbog satiričnog komentara koji je objavljen na društvenim mrežama je pokazivanje demonstracije moći i, nažalost, stanja društva u kome se Crna Gora danas nalazi - ocijenila je Rajković Nenadić.&nbsp;
Ističe da ni u jednoj situaciji, nijednim komentarom ili bilo čim gospođi Mujović nije prijetila, nije sijala govor mržnje ili pozivala na nasilje da bi policija i tužilaštvo imali bilo kakav razlog da je pozovu na saslušanje.
- Posebno imajući u vidu što se dešava u Crnoj Gori i koliko bi policija morala da ima posla, evo je i danas dan žalosti zbog toliko tragedija, u posljednjih 10 dana bilo je 12 izgubljenih života - naglasila je Rajković Nenadić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frajkovic-nenadic-ako-smo-istrazivali-lidijine-dior-torbe-mozemo-i-papuce-gospode-mujovic-arsini-moraju-biti-isti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da je ovaj slučaj otvorio i pitanje koja su to pravila i osnovni standardi slobode izražavanja.
- Gospođa Mujović, kao neko ko se bavi privatnim biznisom koje je u sferi kozmetičkih usluga, očigledno ne zna osnovna pravila i osnovne standarde slobode izražavanja, govora mržnje - što je to, gdje je granica, što je nedozvoljeno i nije. Ona bi to morala da zna kao supruga gradonačelnika, da ima veći stepen tolerancije u odnosu na javnu kritiku i ovim je ona samo poručila i pokazala da demonstrira političku moć i prijeti i vrši pritisak nad novinarima i slobodom informisanja u Crnoj Gori - rekla je Rajković Nenadić.
<h2>Stil života</h2>
Afera "papuča" je, prema njenim riječima, otvorila i pitanje stila života gospođe Mujović, te prihoda koje ona prijavljuje u svojoj kompaniji.
- Pozivam nadležne organe, posebono Agenciju za sprečavanje korupcije, da pokaže neselektivnost i ispita stil života. Javan je profil gospođe Mujović, mogu se vidjeti ne samo papuče, može se mnogo toga vidjeti ukoliko je sve to original što ona nosi, što je u potpunoj nesrazmjernosti sa prihodima koje prijavljuje u svojoj kompaniji, koji su minimalni i 2023. ispod minimalca - ističe Rajković Nenadić.
Dodaje i da ukoliko nije original to što gospođa Mujović nosi, onda takođe inspekcija treba da se pozabavi falsifikatima i da to bude sankcionisano.
- Očekivala sam da će već u ovoj fazi postupka tužilaštvo odustati, vidjeli smo da su ih renomirane nevladine organizacije pozvale da to učine, gospodin (Milorad) Marković kao vrhovni državni tužilac je neko ko dobro poznaje standarde Evropskog suda za ljudska prava. Prije nego što je bio na ovoj funkciji bavio se govorom mržnje i slobodom izražavanja, on je neko ko možda i bolje od mene zna, tako da i njega pozivam da se uključi u ovaj slučaj, jer ovdje nije riječ o Vesni Rajković i Danijeli Mujović. Ovo je sad već stvar presedana - naglasila je Rajković Nenadić.&nbsp;
<h2>Studija slučaja</h2>
Već smo, kako je kazala, ušli u fazu potpuno novog "case study"-a (prim. prev. studija slučaja) kada je u pitanja postupanje prema novinarima i faza saslušavanja zbog objave na Fejsbuk nalogu i satiričnog komentara.&nbsp;
- Samim današnjim saslušanjem mi smo ušli u novu fazu i to je ono što je problematično. Pozivam tužilaštvo da se okane ovakvih postupaka, da ne arči državne resurse, da pusti policiju da radi svoj posao - jer zaista i policija i tužilaštvo imaju u ovoj državi mnogo više posla nego da se bave Fejsbuk objavama Vesne Rajković i prijavama Danijele Mujović i da li se ona zbog preuzimanja slike osjetila nesigurno ili sigurno - rekla je Rajković Nenadić.
Komentarišući samo saslušanje u policiji imala je apsolutno sve pohvale što se tiče inspektora koji je obavio saslušanje.
- Vrlo profesionalno, čovjek je koji se bavi napadima na novinare tako da što se njega tiče sve je u redu. Čekali smo prijavu da vidimo, to je bio razlog zbog kog smo se zadržali - kazala je Rajković Nenadić.
Dodaje i da još nisu došli do pravnog osnova.&nbsp;
- Gospođa Mujović je prijavila, rekla je da se osjeća nesigurno i tužilaštvo je od policije zahtijevalo da mene sasluša kao građanina na te okolnosti. Pitali su me da li sam ja preuzela tu fotografiju i odakle sam je preuzela. To su bila dva pitanja. Vjerovatno je to ta faza postupka kad se još uvijek ne zna i tužilaštvo treba da odluči da li da ide dalje, da li ovo može kvalifikovati kao krivično djelo ili prekršaj - navela je Rajković Nenadić.&nbsp;
Apsolutno, prema njenim riječima, ne postoji nijedan elemenat.&nbsp;
- Ne treba biti pravnik da se zna da u ovoj situaciji ne postoji apsolutno nijedan elemenat da se goni - bilo kao krivično djelo ili kao prekršaj. To je sad u domenu tužilaštva - ističe Rajković Nenadić.
Tužilaštvo je, prema njenim riječima, u ovom trenutku ključno i koje mora da odustane.&nbsp;
- Već smo ušli u vrlo opasan presedan kad je u pitanju sloboda izražavanja i poštovanje osnovnih ljudskih prava. Vjerujte, uopšte ne uživam da danas ovdje pričam o papučama Danijele Mujović - zaključila je Rajković Nenadić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.0769%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkolege-podrzale-novinarku-rajkovic-nenadic-necemo-cutati-pred-pritiscima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon prijave Mujović protiv Rajković Nenadić, više novinarki i novinara pružilo je podršku koleginici, a oglasili su se iz nevladinih organizacija i esnafskih udruženja, pozivajući tužilaštvo da odustane od prijave protiv Rajković Nenadić.
Iz Sindikata medija su prošle sedmice ocijenili da je situacija u kojoj je Rajković - Nenadić do te mjere apsurdna da je teško naći i riječi, ali i teško prihvatiti da pored svih problema u kojima se nalaze crnogorski novinari i novinarke sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović.
- Gospođa Mujović je do sada već morala da shvati da je kao supruga jednog od po rangu vodećih crnogorskih političara izložena javnosti i da ta javnost ima pravo na komentar. I Rajković-Nenadić, ali i svaki građanin i građanka Crne Gore mogu - čak je i poželjno - da propituju sve ono što misle da treba. U ovom slučaju su na "meti" bile skupe papuče zbog kojih je i podnijeta krivična prijava - ističu iz Sindikata medija.
Iz Akcije a ljudska prava (HRA) su 25. jula uputila pismo vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kojim je pozvala da se odustane i od saslušanja novinarke i njenog daljeg procesuiranja.
HRA, kako se navodi u saopštenju, smatra da je prijavu supruge gradonačelnika Podgorice trebalo odbaciti kao neosnovanu i bez pozivanja autorke komentara na saslušanje, jer radnjom na koju se u prijavi ukazuje očigledno nije izvršeno ni krivično djelo ni prekršaj.
I Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) pozvalo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici i Upravu policije/Centar bezbjednosti Podgorica da prekinu farsu sa pozivanjem koleginice Rajković Nenadić na saslušanje povodom njenog ironičnog komentara o odijevanju supruge gradonačelnika Podgorice, kako ne bi trošili državne resurse, odnosno novac građana, zbog neznanja, sujete ili straha pojedinaca.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović prošle sedmice je za Portal Analitika upozorio da ovakav odgovor na javnu kritiku predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja, dok medijska zajednica u ovom slučaju prepoznaje potencijalno opasnu poruku - da su pitanja o privilegijama i trošenju javnog novca moguća samo ako se unaprijed plate strahom od odmazde.
J. B.&nbsp;

Rajković Nenadić: Očekivala sam da će tužilaštvo u ovoj fazi odustati, već smo ušli u opasan presedan

Uprkos činjenici da je poljuljano povjerenje u sudstvo, jednoglasan je stav da se ne smije dozvoliti da političari ugrožavaju nezavisnost crnogorskog pravosuđa.
– Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji s Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Model će biti usklađen s Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka – navedeno je, između ostalog, u saopštenju nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Advokat Miloš Vuksanović smatra da zaključci koje je donijelo Vijeće za nacionalnu bezbjednost predstavljaju, prije svega, politički neprimjeren i "diletantski pritisak izvršne vlasti na pravosudne organe, kako na sudove, tako i na tužilaštvo".
– Umjesto da se odgovornost za eskalaciju nasilja i porast kriminalnih djela sagleda u okviru nadležnosti organa bezbjednosti i izvršne vlasti, ovakvim izjavama se odgovornost pokušava prebaciti na sudsku vlast i to na način koji je krajnje neprimjeren u demokratskom društvu zasnovanom na podjeli vlasti. Riječ je o klasičnom političkom spinu – pokušaju da se pred javnošću stvori privid odlučne borbe protiv kriminala, dok se suštinski izbjegava preispitivanje sopstvenih propusta u radu policije, tužilaštva i bezbjednosnih službi. Umjesto stvarnih, planskih i sistemskih reformi, šalje se poruka koja više liči na prijetnju nego na argumentovan i promišljen plan djelovanja. Očekujem i od pravosudnih institucija i od profesionalnih udruženja, posebno Udruženja sudija i Sudskog savjeta, da na ovakav pritisak odgovore odlučnije, a ne tek deklarativno i stidljivo, jer je očigledno da se i u njihovim reakcijama prepoznaje strah i uzmicanje pred ovako grubim miješanjem izvršne vlasti u rad sudova i tužilaštva – kazao je Vuksanović za "Dan".
Nezavisno pravosuđe temelj svake države
Prema riječima advokata Vuksanovića, izvršna vlast bi trebalo da jača institucije sistema umjesto što otvoreno prijeti sudijama.
– Očekivati od pravosuđa brže i efikasnije postupanje, dok mu se istovremeno uskraćuju resursi, a šalju prijetnje masovnih smjena i provjera imovine bez jasnih kriterijuma, predstavlja neozbiljan i opasan pristup. Takvi zaključci mogu dugoročno nanijeti veću štetu vladavini prava i povjerenju građana u pravosuđe nego sama prijetnja kriminalnih aktivnosti. Izvršna vlast bi, umjesto ovakvih javnih pritisaka, trebalo da svoje napore usmjeri na jačanje institucija sistema, stvaranje boljih uslova za rad sudova i tužilaštava, te dosljedno sprovođenje zakona kroz organe koji su za to i nadležni. Nezavisno i odgovorno pravosuđe je temelj svake države zasnovane na vladavini prava, a ovakvi potezi izvršne vlasti idu upravo u suprotnom pravcu – upozorio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, prijeti opasnost od ugrožavanja vladavine prava.
– Političke poruke koje stvaraju atmosferu linča u odnosu na sudije, predstavljaju opasniju prijetnju po vladavinu prava od same eskalacije kriminalnih aktivnosti, jer urušavaju temeljnu nezavisnost sudske vlasti. Umjesto jasnih dokaza o zloupotrebama unutar pravosuđa, za koje već postoje disciplinski i etički mehanizmi razrješenja i odgovornosti, nosioci najviših izvršnih funkcija stavljaju ‘mač nad glavom‘ cijelom pravosuđu, izjednačavajući časne i stručne sudije s eventualnim pojedincima koji ne zaslužuju da budu u sistemu. Ovakav način najavljene ‘reforme‘ više liči na ‘vitrinizaciju‘ nego na stvarni veting – to je još jedno uljepšavanje fasade bez stvarnog rješavanja problema. Najbolji primjer za to je činjenica da se godinama govori o izgradnji posebne zgrade za Specijalno državno tužilaštvo i hvale ultramoderne spoljne fasade za zgradu Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda, dok su unutrašnji uslovi rada tih institucija više nego katastrofalni. Ko god je makar jednom kročio u te prostorije, zna da je teže izbjeći saplitanje o gomile predmeta i kopir-aparate nagurane po hodnicima, nego privesti kraju jedan složen krivični postupak. U svakom smislu se misli samo na fasadu – na vanjski izgled i privid reforme – dok suština ni ne postoji, niti se prepoznaje neko ko je spreman da sistemski i ozbiljno pruži stvarnu podršku pravosuđu. Oni koji šalju ovakve poruke očigledno nemaju uvid u realno stanje u kojem pravosuđe funkcioniše – od hroničnog nedostatka kadrova, loših prostornih i tehničkih uslova rada, do nedostatnog i obeshrabrujućeg materijalnog položaja sudija i tužilaca, koji nose ogromnu odgovornost u sve složenijem krivičnopravnom ambijentu – istakao je Vuksanović.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić oglasila se prekjuče povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, navodeći da je sudstvo spremno na objektivan i stručno sproveden svaki proces provjere integriteta i profesionalnosti, ali ne i na političko-medijski ili bilo koji drugi sličan populističko-interesni proces selekcije.

Vuksanović: Umjesto da sprovede reforme, vlast poziva na linč sudija

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.