Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca &nbsp;N.Z., zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

Borba protiv ekološkog kriminala, kao savremenog bezbjednosnog izazova, je imperativ, poručeno je sa sastanka ministara unutrašnjih poslova i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danila Šaranovića i Damjana Ćulafića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da je Ćulafić sa Šaranovićem i Šćepanovićem razgovarao o suzbijanju ekološkog kriminala kao novom poglavlju u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi. 
 
- Naglašena je redovna komunikacija između rukovodstava MERS-a, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, kao i fokus na sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi- kaže se u saopštenju. 
 
Sagovornici su naveli da eksploatacija šljunka, nelegalna i nesavjesna sječa šuma na sjeveru Crne Gore, krađa u nacionalnim parkovima, uništavanje biodiverziteta, nesavjesno i nestatutarno ponašanje i korupcija kao poseban oblik eko kriminala, proizvode nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu. 
 
- Stoga je borba protiv ekološkog kriminala imperativ u radu- naglasili su sagovornici. 
 
Šaranović, Ćulafić i Šćepanović su istakli značaj inicijative potpredsjednika Vlade Alekse Bečića za formiranje organizacione jedinice u okviru Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno specijalizovanog tima koji će se isključivo baviti borbom protiv ekološkog kriminaliteta. 
 
Ocijenjeno je da bi takva jedinica unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg savremenog bezbjednosnog izazova, koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete društvu i prirodi. 
 
- Na kraju sastanka konstatovana je potreba za intenzivnim zajedničkim djelovanjem svih oblika organizovanja državnih organa, ali i informisanjem javnosti i aktivnim uključivanjem nevladinog sektora, kako bi se posvetila puna pažnja toj važnoj temi- navodi se u saopštenju.

MUP i MERS: Suzbijanje ekološkog kriminala imperativ

U široko koordinisanoj akciji sprovedenoj na sjeveru Crne Gore, policija je podnijela više krivičnih prijava zbog sumnji u ekološki i ekonomski kriminal, uključujući bespravnu gradnju, eksploataciju prirodnih resursa, zloupotrebu službenog položaja i oštećenje javne imovine, čime je pričinjena višestruka materijalna šteta budžetu i prirodnom okruženju.
U Plavu su podnijete krivične prijave protiv M.B, D.B. i B.B, zbog sumnje da su tokom 2024. godine, bez potrebnih saglasnosti, probili put dužine 3.200 metara kroz državnu imovinu kojom upravlja nadležna uprava, pri čemu je došlo do značajnog narušavanja prirodnog ambijenta i pričinjene materijalne štete na oko 12.000 eura.
Takođe, krivična prijava podnijeta je protiv M.R. zbog neovlašćene eksploatacije i oštećenja pri eksploataciji riječnog nanosa, čime je, kažu u policiji, dodatno ugrožena prirodna ravnoteža lokalnog ekosistema.
U sklopu iste akcije, krivične prijave su podnijete i protiv S.V, predsjednika komisije za izlaganje javnih podataka za jednu katastarsku opštinu i R.Š, bivše načelnice Uprave za nekretnine PJ Plav, zbog sumnje da su, obavljajući službene dužnosti, zloupotrijebili položaj i time pričinili budžetu štetu od oko 29.000 eura.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su takođe, podnijeli krivičnu prijavu protiv N.L. zbog oštećenja objekta u vlasništvu jedne obrazovne ustanove, što, kako kažu u UP, predstavlja nedopustiv napad na javnu imovinu i obrazovni sistem. 
Njemu se na teret stavlja krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari.
U okviru kontrole drumskog saobraćaja, policijski službenici iz Rožaja su prilikom kontrolom vozila kojim je upravljala F.S. iz Berana, pronašla 16 kilograma rezanog duvana i tri pakovanja filtera za punjenje.
Sa događajem je upoznat tužilac koji se izjasnio da se protiv ovog lica podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena trgocina. 
Dodatno, službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S.K. zbog sumnje da je bespravno posjekao stabla hrasta, čime je nanijeta šteta državnom budžetu.
Iz Uprave policije su poručili da će nastaviti sa sprovođenjem snažnih i odlučnih aktivnosti usmjerenih na identifikovanje i procesuiranje svih oblika ekološkog i ekonomskog kriminala.
- Zaštita prirodne sredine, odgovorno upravljajje javnim resursima i očuvanje javne imovine neće biti prepušteni stihiji, već će ostati u fokusu policijskog djelovanja kao izraz čvrste posvećenosti zakonu, javnom interesu i bezbjednosti zajednice - ističe se u saopštenju.
Policija je pozvala građane da svojim odgovornim ponašanjem, prijavljivanjem nezakonitih aktivnosti i saradnjom sa institucijama doprinesu zajedničkom cilju – zaštiti prirode i javnog dobra.

Krivične prijave zbog sumnji u ekološki i ekonomski kriminal, šteta se mjeri u desetinama hiljada eura

Ekološki kriminal proizveo je finansijske i nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori - ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić. 
 
Tema koja je već dio novog poglavlja u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi svakako je, kaže on, suzbijanje ekološkog kriminala, koji je proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori. 
 
On je rekao da se posebno ističu rijeke devastirane eksploatacijom šljunka, šume na sjeveru Crne Gore poharane nesavjesnom i nelegalnom sječom, okolina uništena nelegalnom gradnjom, životna sredina zagađena raznim oblicima nesavjesnog postupanja, uništavan biodiverzitet i uzurpirano državno zemljište. 
 
Ćulafić je naveo da je ekološki kriminal proizveo i finansijske posljedice, dodajući da će se, nakon preciznijih procjena, pokazati da ništa manju štetu država nije pretrpjela u odnosu na druge oblike razvijenog organizovanog kriminaliteta. 
 
- S tim što je u ovoj oblasti šteta minimum dvostruka - uništena životna sredina, ali i šteta po državni budžet, obje, dakle, usmjerene protiv Crne Gore neposredno - dodao je ministar. 
 
Kako je kazao, jedna od važnijih tema su i postupci koji se vode pred nadležnim tužilaštvima, a u vezi sa dodjelom besplatnih CO2 kredita, kroz potencijalnu zloupotrebu položaja nadležnih instanci i lica, od kojih je šteta po državni budžet, prema preliminarnim procjenama, bezmalo nekoliko desetina miliona EUR. 
 
Prema riječima Ćulafića, specifičnost tog oblika je u tome što se radi o latentnom obliku djelovanja, koje golim okom nije vidljivo laičkoj javnosti, ali je finansijski uticaj na rashodnu stranu državnog budžeta ogroman. 
 
- Kao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, smatram da mi je dužnost da se kontinuirano zalažem da svi oblici organizovanja državnih organa (ministarstva, uprave, tužilaštva, radna tijela) punu pažnju posvete ovoj temi (savremenom bezbjednosnom izazovu), jer imam utisak da javnost nije dovoljno informisana o ovako važnom pitanju - naveo je Ćulafić. 
 
On je poručio da je poželjno da se i nevladin sektor, posebno onaj dio čija je oblast rada većinom vezana za životnu sredinu, aktivnije pozabavi zloupotrebama vezanim za dodjelu besplatnih CO2 kredita. 
 
Ćulafić je rekao da o svim ovim pitanjima održava redovnu komunikaciju sa rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije kod kojih je, kako je naveo, veoma prisutno interesovanje za sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno za one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi. 
 
- Zato je važno da svi zainteresovani akteri, koji u ime države Crne Gore žele da se bave ovim pitanjem, na umu imaju činjenicu da su neki važni procesi u toku, da su istrage u toku i da bi suptilan pristup bio koristan, kako bismo zaštitili nadležne koji rade na predmetima ekološkog kriminaliteta - naveo je on.

1250x600

1084x550

Ćulafić: Ekološki kriminal proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

U nižim predjelima saobraća se po uglavnom suvim kolovozima, izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara - Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Do 28.02.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Od 20.02.2026.godine do 24.02.2026.godine, odobrava promjena sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije trupa regionalnog puta R-23 dionica Danilovgrad - Spuž - Rogami.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su3 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

Iako su otvorene liste dobro rješenje, poslanici i vlasti i opozicije skeptični da će taj dio izborne reforme sprovesti do zakazanih izbora u junu iduće godine.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da bi to pak bilo izvodljivo ako bi bilo političke volje. Kada je riječ o predlogu šefa države da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, parlamentarci nemaju ništa protiv, ali poručuju da je neupitno žele li građani da biraju konkretna imena, a ne partije.
Izborno zakonodavstvo se ne mijenja godinu prije izbora, zbog čega izborna reforma mora biti kompletirana u junu ove godine.
Opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora.
Već nekoliko mjeseci na čekanju je inicijativa predsjednika države za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo. To predviđa da birači glasaju direktno za određenog kandidata, a ne za izbornu listu. No, još nema informacija hoće li se o tom predlogu uopšte i raspravljati u Skupštini.
Savjetnik šefa države Nebojša Vuksanović smatra da je važeći izborni sistem u potpunosti podređen interesima partija, a to nije ono što, kako tvrdi, građani žele.
- Političke partije su, mogu tako kolokvijalno reći, doktorirale sadašnji sistem i potpuno ga stavile u funkciju isključivo partijskih interesa. To nije ono što hoće građani Crne Gore i to nije najbolje rješenje - kaže on.
A da bi otvorene izborne liste bile dobro rješenje, ocjenjuju poslanici i vlast i opozicije.
- Lično mislim da bi to dobro rješenje bilo, da su izbori direktni, da su otvorene liste i zbog građana i zbog budućnosti. Međutim, situacija je takva da se mi začini da smo malo dalje od toga, barem još za naredne izbore, što ne znači da se neće nešto uraditi i za ubuduće - kaže potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
Za građane dobra prilika da biraju koga žele da ih predstavlja, za političare veća odgovornost, ističe poslanik SD-a Nikola Zirojević.
- Mi bili svjesni da ukoliko svoj posao ne radimo kako treba, čak možda i oni koji glasaju u našu partiju ne bi u idućem izbornom ciklu glasali za nas konkretno. Imajući u vidu da se na Odboru uopšte nije razgovaralo o ovoj temi, vjerujem da bi potencijalno moglo biti problematično da se to realizuje za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore - &nbsp;kaže.
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu Nikola Rakočević (DPS), mišljenja je da vrijeme nije problem, već da je riječ o nedostatku političke volje.
- Smatram da velika većina partija koje su na vlasti ne žele otvorene liste, jer ne žele da se izlože sudu građana o njihovom radu. Zbog toga, vrlo vjerovatno, da kroz rad odbora za izbornu reformu do kraja jula mjeseca nećemo doći do tog rješenja. Nadam se da će me vrijeme demantovati - &nbsp;kaže Rajočević.
A da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, poslanici Camaj i Zirojević ne bi imali ništa protiv te ideje.
- Potpuno je u konačnom nevažno na koji način, sve dok je taj način zakonit i dok taj način garantuje veći stepen demokratije u crnogorskim izbornim sistemima - kaže Zirojević.
- Mislim da rješenje da se građani pitaju da li žele otvorene liste ne bi bilo loša ideja, ali sam uvjeren da bez referenduma stav građana je takav da bi prije ljude birali po imenima, nego po strankama - &nbsp;kazao je Camaj.
Rakočević &nbsp;je uvjeren da svi građani žele da biraju one koji će ih predstavljati, tako da po njegovom mišljenju referendum je potpuno nepotreban.
- Siguran sam da svi građani danas u Crnoj Gori žele da direktno biraju one za koje smatraju da ćeih predstavljati - kazao je on.
Podsjećamo, u inicijativi predsjednika Jakova Milatovića o otvorenim listama, navodi se, pored ostalog, da je referendum jedini način da se osigura sprovođenje volje i nametne obaveza za poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija.

Vrijeme ističe za otvorene liste

Danas će u Crnoj Gori preovlađivati sunčano vrijeme u južnim i centralnim krajevima, uz povremenu slabu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U sjevernim predjelima biće promjenljivo oblačno, a krajem dana i tokom noći mjestimično su moguće slabe padavine.
Vjetar će uglavnom biti slab do umjeren i promjenljivog smjera, dok se u večernjim i noćnim satima ponegdje očekuje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnje temperature kretaće se od -3 do 8 stepeni, dok će najviša dnevna dostići između 5 i 17 stepeni.

Tag: ekoloski-kriminal