Poslanici većine ponovo su izglasali zakone koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno izglasavanje - i to uprkos tome što opozicija sve vrijeme sjednice traži proceduru.
Naime, izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost izglasani su u atmosferi dosad neviđene uzurpacije presjedavajuće Zdenke Popović - koja je od početka sjednice odbijala opoziciji da dozvoli proceduru.
Po izglasavanju zakona Popović je prekinula sjednicu.
<h2>Udar na kupovnu moć građana</h2>
Na početku sjednice poslanici opozicije su pozvali kolege da ne izglasaju zakone kojima se omogućava udar na kupovnu moć građana.
- Apelujemo na poslanike da ne omoguće najbrutalniji udar na kupovnu moć građana Crne Gore - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je zatražio proceduru, a predsjedavajuća Zdenka Popović je to odbila poručujući da neće „da krši procedure“.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je kazala da nije prekšen samo Poslovnik nego i Ustav.&nbsp;
- Pozivam koelge da ne izglasaju podizanje poreza našim građanima - poručila je ona.
Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je krenuo Zdenki Popovi da kaže da mu je žao što su je kolege dovele u situaciju da glasa za sporne zakone, ali ga je Popović prekinula.
- Po Poslovniku imam pravo na minut da vam objasnim gdje je prekršen poslovnik - rekao je Konatar, a Popović ga je napomenula da mu je ostalo još 20 sekundi.
<h2>Pejović pozvala Popović da pozdravi hapšenje osumnjičenog za kupovinu ličnih karata</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da očekuje od svih kolega u Skupštini Crne Gore da pozdrave hapšenje zbog današnje kupovine ličnih karata - ali i pitala lično Zdenku Popović hoće li to uraditi.
Ona je kazala da je predsjedavajuća Skupštine Zdenka Popović (Demokrate) u koaliciji sa "onima koji još jače ponižavaju građane, i koji nisu gadljivi na loše prakse iz prethodnog sistema".
Pejović je pitala predsjedavajuću da li će ona pozdraviti to hapšenje.
Popović je odgovorila Pejović da će hapšenje "vjerovatno pozdraviti svi nadležni državni organi". te da ne zna o čemu se radi.
Pejović je kazala da cijeni njen doprinos.
- Hvala vam puno što ste pozdravili ovo hapšenje i da ćete se u sčučaju neke zloupotrebe i ograditi - rekla je Pejović.
Podsjećamo, Podgoričaninu Zoranu Lakčeviću (40) određeno je zadržavanje do je 72 sata. On je saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici gdje tužioci pokušavaju da saznaju za koju partiju je pred lokalne izbore u Podgorici kupovao lične karte.
Uprava policije saopštila je ranije danas da je Lakčevć uhapšen, a da su kontrolom kod njega pronađene 23 lične karte, pasoš, kao i sveska sa podacima.&nbsp;

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština ponovo izglasala zakone koje je Milatović vratio - uprkos tome što opozicija traži procedure

Još jednom pozivam poslanice i poslanike da budu odgovorni i ne podrže zakone kojima se uvode novi nameti, povećavaju PDV i akcize, i time direktno povećavaju cijene i pogoršava kupovna moć građana - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uoči sjednice Skupštine na kojoj će se poslanici izjasniti o zakonima koje je on vratio na ponovno usvajanje.
On je podvukao da ovi zakoni dodatno prijete da uruše životni standard u trenutku kada su naši građani već pod teretom rekordne inflacije.
- Dok se naša privreda suočava sa lošom turističkom sezonom, novi porezi dodatno smanjuju konkurentnost turističkog sektora i ugrožavaju domaće proizvođače vina - naveo je Milatović.
Apelovao je da se još jednom razmotre negativne posljedice izglasavanja zakona koji direktno ugrožava Fond PIO, oduzima stotine miliona eura od plata radnika i preusmjerava ih prema krupnom kapitalu.
- Ove mjere urušavaju povjerenje u penzioni sistem i ugrožavaju budućnost onih koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji. &nbsp;Poslanice i poslanici, budite na strani građana! - zaključio je Milatović.
M

Portal ETV

Milatović: Pozivam poslanice i poslanike da ne podrže zakone kojima se uvode novi nameti, povećavaju PDV i akcize i direktno povećavaju cijene

Vlada Crne Gore zatražila je za 26. septembar sjednicu parlamenta na kojoj će se ponovo odlučivati o setu ekonomskih zakona koje je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini. To je potvrđeno Portalu RTCG.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini Crne Gore tri ekonomska zakona potrebne za primjenu programa vladajuće koalicije "Evropa sad 2", koje je nedavno usvojio parlament. Riječ je o zakonima o PDV-u i akcizama, kao i zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.&nbsp;
Ako se ovi zakoni usvoje 26. septembra, stiču se uslovi da primjena počne 1. oktobra, a za PDV i akcize od 1. januara naredne godine. Važno je naglasiti da predsjednik države, nakon što ih Skupština ponovo usvoji, ima rok od tri dana da ih potpiše.
Milatović je tako nastavio da Skupštini, na ponovno odlučivanje, vraća zakone za koje smatra da mogu da štete Crnoj Gori, da nisu u skladu sa Ustavom i zakonima EU.
Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih. Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima. Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na "mirna" vina.
Nakon što je Milatović saopštio odluku o vraćanju zakona premijer Milojko Spajić je rekao da predsednik države “pokušava da opstruira program Evropa sad 2”.
- Neću dozvoliti da Milatović opstruira Evropu sad 2. On ne želi da građani dobiju veće zarade. Neka on izađe sa boljim programom ako ga ima - rekao je Spajić na konferenciji za novinare.
Spajić je, takođe, kazao da je “Milatović ranije opstruirao dobiijanje IBAR-a, a sada to radi sa programom Evropa sad 2”.
- Možda predsjednik pokušava da vodi Vladu, ali očigledno mu to neće uspjeti. On nije potpisao ni zakone koji su bili potrebni za IBAR, međutim nije uspio da opstruira naš put ka EU. Ovoga puta pokušava da opstruira program Evropa sad 2, ja to neću dozvoliti….Zbog toga moraću da otkažem put u Njujork i da se bavim Evropom sad 2 dok se ne usvoji, jer osim puta u Brisel, ni na jedan put neću ići - kazao je Spajić.

1250x600

1084x550

Vlada traži da poslanici o ekonomskim zakonima ponovo odlučuju 26. septembra

Vraćam Skupštini na ponovno razmatranje Zakone o povećanju PDV-a i uvođenju novih akciza i smanjenju doprinosa PIO - saopštio je na današnjoj pres konferenciji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je istakao da je nakon pažljivog razmatranja, i u ime interesa svih građana Crne Gore, donio odluku da vrati Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osgiuranje koji, kako je ocijenio, ugrožavaa stabilnost Fonda PIO i ruši sistem međugeneracijske solidarnosti građen u našoj zemlji decenijama unazad.
- Da budem jasan: ovdje se ne radi o politici već o budućnosti ljudi koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji uključujući sve vas koji kao predstavnici medija sjedite ovdje - naveo je Milatović.
Podvukao je da poslanici moraju shvatiti težinu ove odluke, te da će oni biti direktno odgovorni za minus u Fondu PIO ali i za smanjenje penzija budućih penzionera.
- Nažalost, osim potvrde koju smo prije neki dan dobili od direktora Fonda PIO, kao što sam rekao i ranije, da ovaj Zakon kroz sadašnji obračun donosi smanjenje ličnog koeficijenta - nijesmo od strane Vlade dobili konkretan odogovor o obračunu penzija za buduće penzonere. Vlada je ostala nedorečena - istakao je Milatović.
Kaže da ga posebno zabrinjava činjenica da se 5.5 odsto bruto plate - što je skoro 150 miliona eura, uzima od plata radnika i iz Fonda PIO i preusmjerava krupnom kapitalu koji u ovom trenutku bilježi istorijske profite.&nbsp;
- Zašto i u čiju korist Vlada ovo radi? Očekujem od poslanika da djeluju u skladu da interesima građana, da razmisle zašto se uzima novac iz Fonda PIO i prebacuje krupnom kapitalu u Crnoj Gori - a onda nastali minus pokriva povećanjem PDV-a i akciza - u čije ime i za čije interese? Zbog svega rečenog vraćam Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na ponovno razmatranje Skupštini Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore.
<h2>POTPISAĆE ZAKON O RADU</h2>
Kada je u pitanju Zakon o radu, smatra da je sada već svima jasno da je Vlada iznevjerila očekivanja preko 100 hiljada radnika - onih kojima je obećana minimalna zarada od 700 eura.&nbsp;
- I to u trenutku kad se kao zemlja suočavamo sa velikim urušavanjem životnog standarda. Ipak, smatram da je neophodno pokazati odgovornost i zato ću potpisati ovaj Zakon čime će se makar malo ublažiti efekti rekordne inflacije i narušene kupovne moći velikog broja naših građana - saopštio je Milatović.
<h2>PREDLOŽITI JASNU FORMULU ZA OBRAČUN MINIMALNE ZARADE</h2>
Apelovao je na Vladu da hitno predloži jasnu i pravednu formulu za obračun minimalne zarade koja će pratiti povećanje cijena i potrošačke korpe u Crnoj Gori.
&nbsp;- Kako bismo u budućnosti spriječili manipulaciju zaradama u svrhu prikupljanja političkih poena - naveo je Milatović.
Naše institutcije suočavaju se, kako je ocijenio, sa ozbiljnim izazovima.&nbsp;
- Svjedočimo sistemskom urušavanju njihovih temelja dok se demokratski procesi potpuno banalizuju pred našim očima. Zakonodavni procesi se sprovode brzopleto, bez poštovanja demokratskih praksi i u nedostatku javne rasprave i socijalnog dijaloga. Vlada je svojim neispunjenim obećanjima iznevjerila povjerenje svakog građanina u Crnoj Gori - istakao je Milatović.
Danas, kako je rekao, većina građana misli da zemlja ide pogrešnim putem.
- Sa druge strane, građani se suočavaju sa novim nametima, a rast cijena postaje neizdržljiv. Gotovo je pregažen Fond PIO. Zato apelujem na poslanike: nemojte da budete saučesnici u ponižavanju naših institucija, građana i obesmišljavanju našeg demokratskog sistema. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i stavimo interes građana na prvo mjesto - zaključio je Milatović.
On je rekao da očekuje da svako u Skupštini radi svoj posao odgovorno i da u ponovnom razmatranju poslanici ne usvoje ponovo ove zakone.
Ako poslanici ipak usvoje ove Zakone u istoj formi - Milatović kaže da do toga ne bi trebalo da dođe.
- Danas sam uradio ovaj korak kako bih uputio direktan apel poslanicima da prestanu da budu samo ljudi koji dižu ruke i da postanu ljudi koji rade u interesu građana. Mislim da je svima u Crnoj Gori jasno koja su moja ustavna ovlašćenja - naveo je Milatović.
Saopštio je da će potpisati ostale Zakone.
<h2>VLADA RADI PROTIV DRŽAVNIH INTERESA</h2>
Rekao je da će dati sve od sebe da Brdo Brioni proces bude organizovan.
- Karakter Vlade je svima sada jasan. To je Vlada koja sa dosta svojih postupaka je urušila dobrosusjedske odnose sa mnogim zemljama iz našeg okruženja. U tom smislu me odluka Vlade da ne podrži skup 10 predsjednika zemalja iz okruženja kod nas ne iznenađuje. To je politika kontinuiteta kad je ova Vlada u pitanju - naveo je Milatović.
On je ocijenio da Vlada često radi protiv državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Kao predsjednik ću do kraja istrajati u onome što je odbrana naših državnih interesa. U ovom slučaju je to unapređenje dobrosusjedske saradnje, između ostalog, i kroz organizaciju najprestižnijeg skupa 10 predsjednika iz okruženja - istakao je on.
<h2>SPAJIĆ TRAŽIO PODRŠKU DPS ZA KRIPTO ZAKONE</h2>
Milatović je saopštio da je Spajić intenzivno komunicirao sa kabinetom gospodina Mila Đukanovića tražeći podršku od DPS-a za izglasavanje kripto zakona u Skupštini Crne Gore. To je bio fokus njegovog djelovanja na početku 2022. godine. To je razočaravajući podatak.
Na pitanje zašto to saopštava u vrijeme predizborne kampanje, rekao je da je te dokaze stekao kasnije.
- Mislim da je moja dužnost da ovo kažem građanima Crne Gore. Mislim da sada svi znaju da je ključna razlika između mene i drugih na pozicijama vlasti - ta što se ja borim da Crna Gora postane istinski bolje društvo i članica Evropske unije (EU). A neki drugi se bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce - naveo je Miltović.
<h2>DF VODI PARLAMENTARNU VEĆINU</h2>
Misli, kaže, da svi u Crnoj Gori svi znamo da Spajić ne vodi Vladu - nego neko drugi u njegovo ime.
- On možda vodi ovaj dio koji se tiče ekonomije. Intelektualni lider i pravi vođa parlamentarne većine svi znamo da nije Spajić - osim u domenu urušavanja ekonomije Crne Gore - e tu je lider - poručio je Spajić.
Svi znaju, kaže da su lideri Demokratskog fronta (DF) ti koji su suštinski lideri parlamentarne većine.
- Ima li koga u Crnoj Gori da mu to nije jasno? Ili treba sve ja da javno izgovorim i jasno kažem - &nbsp;a svima je to jasno. Svima je jasno da Spajić radi njegove špekulativne postupke u domenu ekonomskog razvoja a ostali rade ostalo - podvukao je Milatović.
<h2>DOĆI ĆE POSLJEDICE ZA NAMJEŠTANJE IZBORA RAONIĆA</h2>
Zatražio je da mu se kaže koji je Zakon pogrešno vratio na ponovno odlučivanje.
- Je li onaj koji je namješten za direktorsko mjesto za direktora Javnog servisa (Borisa Raonića). Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG ad hominen mijenjan. Prodavali su nam priču da je bolje da direktor RTCG ima pet a ne 10 godina radnog iskustva - da bi mu namjestili poziciju. I što su očekivali? Da ću da ćutim na to i izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove. To je greška koju su napravili u svojoj procjeni jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju i ne razumiju da trenutno postoji predsjednik Crne Gore koji brine o interesu građana. Apelujem da se te stvari ne rade, ali ja nemam magični štapić. Ja uradim ono što je do mene - ali budite sigurni da će doći trenutak kada će snositi političke posljedice svojih postupaka - uključujući i namještanje izbora direktora RTCG - naveo je Milatović.
Kazao je da uvijek dobro obrazlagao zašto je vraćao zakone na ponovno odlučivanje.&nbsp;
Ova parlamentarna većina je, prema njegovom mišljenju, pogrešno skretanje u demokratskom razvoju Crne Gore - koji je, kako je kazao, očekivan nakon 30. avgusta.

Milatović: Poslanici moraju shvatiti da će biti direktno odgovorni za minus u Fondu PIO i za smanjenje penzija budućih penzionera

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Primirje u Gazi je dalo nadu građanima u Izraelu da zemlja može "početi popravljati" svoj ugled u inostranstvu, nakon mjeseci sve dublje izolacije uslijed posljedica dvogodišnjeg sukoba.
Javno mnjenje na Zapadu značajno se promijenilo otkako je rat izbio nakon napada grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Masovni protesti su se organizovali zbog humanitarnih posljedica izraelske ofanzive, a nekoliko zapadnih zemalja je u posljednjim mjesecima javno priznalo palestinsku državu - uprkos žestokom protivljenju izraelske vlade premijera Benjamina Netanjahua i Amerike.
Strana istraživanja pokazala su slabljenje podrške izraelskoj vojnoj kampanji čak i u Americi.
Rojters je razgovarao sa 13 sadašnjih i bivših izraelskih zvaničnika i eksperata koji su priznali da je humanitarni trošak sukoba imao veliki udarac na ugled Izraela. Neki su izrazili nadu da bi oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika i pritvorenika kao dio prve faze sporazuma o Gazi, koje je planirano za ovu nedjelju, moglo započeti proces obnove reputacije Izraela.
- Ovo bi moglo pomoći Izraelu da povrati dio empatije i legitimiteta koje je izgubio tokom rata - rekao je ove nedjelje jedan izraelski zvaničnik koji je želio ostati anoniman.
Peter Lerner, bivši međunarodni portparol izraelske vojske je izjavio da bi to zahtijevalo konkretne političke poteze od Netanjahuove vlade, a ne samo riječi.
On je pozvao na "jasnu, kredibilnu posvećenost miru, zaštitu nevinih života, poštovanje međunarodnog prava i ozbiljna ulaganja u regionalna i humanitarna partnerstva".
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar mjesecima unazad je u zatvorenim sastancima sa Netanjahuom i drugim ministrima upozoravao na diplomatske posljedice rata.
Netanjahu je prošlog mjeseca mnoge Izraelce iznenadio izjavom da će zemlja u narednim godinama morati da postane samostalnija zbog međunarodne reakcije na rat.
Premijer, koji je više puta isključivao mogućnost stvaranja palestinske države, ranije je obećavao da će ratovati dok Hamas ne bude potpuno uništen.
- Poboljšanje ugleda zahtjeva dugo vremena za obnovu povjerenja - rekao je jedan diplomata iz zapadne Evrope, dodajući da je primirje "dobar prvi korak... ali da će biti potrebni mnogi naredni".
Prema anketi Instituta za nacionalnu bezbjednost iz Tel Aviva sprovedenoj u augustu, više od 66 odsto Izraelaca brine mogućnost međunarodne izolacije zemlje u poređenju sa 55 odsto u julu 2024. godine.
Neki upućeni u izraelske komunikacione napore rekli su da su neuspjesi Netanjahueve vlade da se diplomatski angažuje oko zabrinutosti Zapada zbog humanitarnih posljedica rata u Gazi dodatno pogoršali izolaciju Izraela.
Bivši zvaničnici su takođe opisali nedostatak poruke i resursa. Komunikacioni napori tokom rata ostali su podijeljeni između različitih ministarstava, dok je nacionalna direkcija za javnu diplomatiju bila oskudno opremljena.
Sporazum o primirju je krhak: izraelska vojska, koja i dalje kontroliše oko polovinu Gaze, u utorak je otvorila vatru na Palestince za koje tvrdi da su se približavali njenim snagama, navodi Rojters.
Odnosi Izraela sa nekoliko arapskih država sa kojima ima formalne veze, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su uspostavili diplomatske odnose sa Izraelom prije pet godina u okviru Trampovih Abrahamovih sporazuma, bili su napeti zbog rata u Gazi. Neki stručnjaci dovode u pitanje da li će trenutna desničarska vlada Izraela, koja se oslanja na podršku religijskih ultranacionalističkih partija, moći izgraditi mostove sa susjednim zemljama i palestinskim rukovodstvom.
Emanuel Našon, bivši ambasador i zamjenik generalnog direktora izraelskog ministarstva spoljnih poslova za javnu diplomatiju u prvim mjesecima rata, smatra da Netanjahu nije otišao na samit u Egiptu da bi izbjegao razgovore o rješenju sukoba u okviru dvije države.
- Mislim da bi prvi korak ka poboljšanju ugleda Izraela u svijetu bile izbore i formiranje nove vlade koja bi krenula novim putem, uključujući i učenje iz ratnih lekcija - zaključio je on.

Izrael na raskršću: Hoće li prestanak napada na Gazu biti put ka obnovi ugleda ili odlazak u veći ponor?

Portugalski parlament usvojio je Zakon o zabrani nošenja burki i nikaba u većini javnih mjesta.
Ovaj zakon je usvojen na prijedlog krajnje desničarska stranka Čega.
Zakon predviđa kazne za nošenje vela preko lica u javnosti u iznosu od 200 i 4.000 eura, dok je prisiljavanje nekoga da nosi maramu ili veo kažnjivo je zatvorom do tri godine.
Pokrivanje lica bilo bi i dalje dozvoljeno u avionima, diplomatskim prostorijama i vjerskim objektima.
Ovim zakonom Portugalija se priključuje Francuskoj, Austriji, Belgiji i Holandiji, koje već imaju potpune ili djelimične zabrane nošenja burki i nikaba.
Predsjednik Marselo Rebelo de Souza i dalje bi mogao da stavi veto na zakon ili da ga pošalje Ustavnom sudu na provjeru.

Portugalski parlament usvojio Zakon o zabrani nošenja burki

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.835 ambulantnih pregleda, od čega 428 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Iz KCCG je saopšteno da su u Urgentnom centru zbrinuta 202 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 270.
- U istom periodu obavljena su 53 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 129 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 500 dijagnostičkih procedura, od čega 89 CT i 62 MR pregleda.
U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od toga tri CT i devet MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.336 pacijenata i odrađeno 36.470 analiza - dodali su u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 12 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,8 hiljada pregleda

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Tag: ekonomski-zakoni