Turski sud je naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul koji čekaju suđenje zbog optužbi za korupciju, javljaju mediji.
Ova objava dolazi u sred političkog pritiska na opoziciju u Turskoj i nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Imamoglu, glavni politički rival turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, zatvoren je u martu i sada čeka suđenje po optužbama za korupciju. Optužen je i za pomaganje terorističkoj grupi.
Imamoglu je negirao sve optužbe, a njegovo hapšenje izazvalo je najveće proteste u Turskoj u posljednjih deset godina, nerede i optužbe za politizovano pravosuđe.
Turska Vlada negira sve ove optužbe i kaže da je pravosuđe nezavisno.
Emiter NTV je izvijestio da su 34 od 52 osobe koje su uhapšene tokom vikenda puštene uz kauciju.
Turski mediji su u subotu izvijestili da su vlasti privele desetine zaposlenih u opštini Istanbul u sklopu sudske istrage usmjerene na Imamoglua, čime se proširuje obračun protiv opozicije koji je započeo prošle godine.
Među uhapšenim zvaničnicima su i generalni sekretar opštine, Imamogluov šef kabineta, predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave za vode Istanbula, te šef ovog odjeljenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turski sud naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul

Desetine traktora blokiralo je puteve u centru Turske pridruživši se novim antivladinim demonstracijama u organizaciji glavne opozicone socijaldemokratske partije CHP.
Okupljanje u gradu Jozgatu održano je mjesec nakon hapšenja popularnog opozicionog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, najvećeg političkog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamogluovo hapšenje pokrenulo je najveće demonstracije koje je Turska imala u posljednjih deset godina, što je izazvalo represiju vlasti koje su uhapsile gotovo 2.000 ljudi.
Iako su se velike demonstracije smirile, u zemlji se i dalje održavaju demonstracije studenata i srednjoškolaca, dok je šef CHP-a Ozgur Ozel pozvao na nedjeljne proteste širom zemlje.
Ozel je danas vozio traktor do Jozgata, na čelu konvoja. Hiljade demonstranata mahalo je zastavama na okupljanju u ovom duboko konzervativnom poljoprivrednom centru, gdje je narod dugo podržavao islamističku konzervativnu partiju AKP predsjednika Erdogana i njegove nacionalističke saveznike.
„Vlada – ostavka“, uzvikivali su demonstranti, prenose opozicioni mediji.
- Upozoravam vlasti koje smatraju stanovnike Jozgata mravima i pokušavaju da ih zgaze, nećemo vam dozvolliti da zgazite ove poljoprivrednike koji tako teško rade - rekao je Ozel okupljenoj masi.
Supruga gradonačelnika Istanbula Dilek Imamoglu reagujući na današnje demonstracije rekla je da ljudi žele promjene u Turskoj.
- Radnici, poljoprivrednici, studenti, žene i muškarci koji grade našu budućnosti rekli su "dosta, dosta je" danas u Jozgatu. Milioni ljudi žele ujedinjenu zemlju u kojoj vlada pravda i pravo - napisala je ona na mreži Iks.
U martu je desetak lokalnih poljoprivrednika kažnjeno zato što su organizovali demonstracije na traktorima, poslije hapšenja Imamoglua.
Na skupu su organizatori pročitali pismo Imamoglua u kome on zahtijeva vanredne izbore.

Desetine traktora blokiralo puteve na demonstracijama opozicije u Turskoj

Desetine ljudi, uključujući novinare, pojavilo se u petak, 18. aprila pred sudom u Istanbulu. Optuženi su da su prisustvovali zabranjenim demonstracijama i da nijesu poslušali policijska naređenja da se raziđu tokom antivladinih protesta koji su bili izazvani zatvaranjem opozicionog gradonačelnika Ekrema Imamoglua, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Imamoglu, koji se smatra glavnim oponentom 22-godišnje vladavine predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, uhapšen je 19. marta i zatvoren nekoliko dana kasnije zbog optužbi za korupciju.
Podsjećamo, njegovo zatvaranje je široko viđeno kao politički motivisano i izazvalo je proteste širom zemlje. Vlada insistira da je tursko pravosuđe nezavisno i da sudovi rade samostalno bez uplitanja vlasti.
Ukupno 189 optuženih, većinom studenata, počelo je da se brani po optužbama za učešće u zabranjenim protestima i nepoštovanje naređenja da se raziđu. Neki su optuženi i za nošenje oružja.
Sudilo se i četvorici fotoreportera i trojici novinara koji su pratili demonstracije. Sud je, međutim, u petak odlučio da njihov predmet odvoji od glavnog pretresa.
Optuženi su među više od 2.000 ljudi koji su privedeni zbog učešća u najvećim masovnim demonstracijama u zemlji u više od jedne decenije.
Advokati su tokom uvodnog ročišta tražili oslobađajuću presudu za svih 189 optuženih.

Istanbul: Desetine profesora i studenata uhapšeno zbog podrške Imamogluu

Više stotina hiljada ljudi protestovalo je u Istanbulu zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Na skupu je pročitano Imamogluovo pismo uz klicanje demonstranata, prenio je Rojters.
- Nemam straha, vi ste iza mene i uz mene. Nemam straha jer je nacija ujedinjena. Nacija je ujedinjena protiv tlačitelja - naveo je.
Imamoglu je dodao da mogu da ga "strpaju u zatvor i sude koliko hoće, ali da je nacija pokazala da će razbiti sve zamke i spletke."
Stotine hiljada ljudi širom Turske odazvalo se pozivu opozicije na demonstracije otkako je Imamoglu priveden prošle nedjelje, zbog optužbi za korupciju.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP), druge opozicione stranke, grupe za ljudska prava i neke zapadne zemlje slučaj protiv Imamoglua karakterišu kao politički pokušaj da se eliminiše potencijalna prijetnja Erdoganu na zborima.
Vlada negira bilo kakav uticaj na pravosuđe i tvrdi da su sudovi nezavisni.
Stotine hiljada demonstranata koji su mahali turskim zastavama i transparentima okupili su se na azijskoj strani Istanbula na subotnjem skupu "Sloboda za Imamoglua", koji je organizovao CHP.
Policija je uvela strogo obezbjeđenje oko mjesta gdje su se okupljale pristalice opozicije.
- Ne plašim se i nastaviću da pružam otpor. Pozivam sve da se ne plaše.... Otpustili su me (sa posla), ali jednog dana će pravda biti zadovoljena - rekao je za Rojters Gunaj Jildiz, bivši radnik istanbulske opštine Esenjurt.
Buniamin Turan, učitelj u penziji, rekao je: "Kada pogledamo istoriju čovječanstva, u svim zemljama, svim administracijama, svim režimima gdje je bilo takvog ugnjetavanja, prije ili kasnije, pobijedili su ljudi i oni koji su se opirali ugnjetavanju".
CHP je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsjedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Međutim CHP poziva na vanredne izbore, tvrdeći da je Vlada izgubila legitimitet.
CHP je pozvao na bojkot medija, brendova i prodavnica za koje navode da su bliske Erdoganovom režimu.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koji dominira turskom politikom više od dvije decenije, odbacio je proteste kao "predstavu", upozorivši na pravne posljedice i pozvao CHP da prestane da "provocira" Turke.
Od pritvaranja Imamoglua, turska finansijska aktiva je naglo pala, što je primoralo centralnu banku da koristi rezerve kako bi podržala liru. Ova kriza je izazvala potrese u privatnom sektoru.
Vlada je saopštila da će uticaj biti ograničen i privremen. Centralna banka je navela da osnovni ekonomski pokazatelji nisu ugroženi, ali da će preduzeti dodatne mjere ako bude potrebno.

Masovni skup u Istanbulu zbog uhapšenog gradonačelnika

Više stotina hiljada ljudi protestovalo je danas u Istanbulu zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Oni su nosili turske zastave i transparente na azijskoj strani grada na skupu pod nazivom „Sloboda za Imamoglua“. U toj oblasti su raspoređene jake policijske snage.
Na skupu je pročitano Imamogluovo pismo, prenosi Rojters.
- Nemam straha, vi ste iza mene i uz mene. Nemam straha jer je nacija ujedinjena. Nacija je ujedinjena protiv opresora. Mogu da me strpaju u zatvor i da mi sude koliko hoće, nacija je pokazala da će razbiti sve zamke i spletke - naveo je u pismu.
Stotine hiljada ljudi širom Turske odazvalo se na demonstracije na koje je pozvala opozicija otkako je Imamoglu priveden prošle nedjelje, zbog optužbi za korupciju.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP), druge opozicione stranke, grupe za ljudska prava i neke zapadne zemlje slučaj protiv Imamoglua karakterišu kao politički pokušaj da se eliminiše potencijalna pretnja Erdoganu na izborima.
Lider CHP-a Ozgur Ozel, govoreći na mitingu, rekao je da milioni Turaka traže Imamogluovo oslobađanje i izbore.
On je rekao da su optužbe protiv gradonačelnika neosnovane i politički motivisane, a CHP je pozvao na bojkot medija, brendova i prodavnica za koje navode da su bliske Erdoganovom režimu.
CHP je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsjedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Međutim CHP poziva na vanredne izbore, tvrdeći da je vlada izgubila legitimitet.

Više stotina hiljada ljudi ponovo izašlo na ulice Istanbula

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je u pritvoru, izjavio je danas da je njegov advokat uhapšen i zatražio da odmah bude pušten na slobodu, a novinarska udruženja su saopštila da su još dvije novinarke uhapšene zbog izvještavanja o protestima.
- Ovog puta, moj advokat Mehmet Pehlivan je uhapšen, a razlozi za hapšenje su izmišljeni - napisao je na mreži Iks (X) opozicioni gradonačelnik Istanbula, koji je smijenjen sa funkcije i pritvoren u nedjelju.
Jutros su uhapšene i dvije novinarke koje su izvještavale o demonstracijama koje potresaju Tursku od hapšenja Imamoglua 19. marta.
Turski sindikat novinara (TGS) saopštio je da su one uhapšene u zoru.
Deset novinara uhapšenih i zatvorenih ranije ove nedjelje pušteno je na slobodu juče, uključujući i fotografa agencije Frans pres.
Vlasti, suočene sa talasom protesta bez presedana od 2013, saopštile su juče da su uhapsile 1.879 osoba od 19. marta.
Među njima, 260 je u pritvoru dok je više od 950 pušteno, rekao je turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja.

Gradonačelnik Istanbula iz pritvora javio da mu je uhapšen advokat, privedene i dvije novinarke

Turska policija je upotrijebila biber sprej i vodene topove protiv demonstranata u Ankari.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvejštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Policija je protiv studenata upotrijebila vodene topove i biber sprejeve, dok su se studenti krili iza kontejnera, a na kraju su privedeni.
Demonstracije su počele prošle nedjelje nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamoglu je bio u zatvoru do suđenja po optužbama za korupciju koje mnogi smatraju politički motivisanim, a optužen je i za podržavanje terorizma.
Vlada insistira da je pravosuđe nezavisno, ali kritičari kažu da su dokazi zasnovani na tajnim svjedocima i da im nedostaje kredibilitet.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvjeeštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Melih Meric, poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije, viđen je natopljen vodom i patio od izloženosti biber spreju.
- Moji prijatelji studenti samo su htjeli da daju izjavu za medije, ali policija to striktno nije dozvolila i ovo je rezultat - rekao je Melih Meric poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije.
Ministar unutrašnjih poslova Ali Jerkikaja rekao je danas da je skoro 1.900 ljudi uhapšeno u proteklih osam dana na demonstracijama.
On je rekao da je privedeno 1.879 osumnjičenih, uključujući 260 koji će biti u zatvoru do suđenja.
Još 468 pušteno je pod sudsku kontrolu dok se njihovi predmeti nastavljaju. U toku je postupak za još 662 osobe.

U Turskoj policija upotrijebila vodene topove protiv studenata

Masovni antivladini protesti u Turskoj, nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula, mogu se pratiti samo preko nekoliko kablovskih kanala i novina, dok provladini mediji prikazuju potpuno drugačiju sliku stvarnosti.
Dok se s ulica Istanbula čulo lupanje šerpi, predsjednik Redžep Tajip Erdogan je na državnoj televiziji govorio o dostignućima svoje vlade i zapošljavanju nastavnika, dok je provladin kablovski kanal NTV prenosio vijesti o naporima ministra finansija da stabilizuje ekonomiju.
Nijedan kanal nije emitovao snimke s protesta niti su intervjuisali demonstrante, prenosi Gardijan, dodajući da je NTV prenio izjavu ministra unutrašnjih poslova da je uhapšeno više stotina ljudi.
S druge strane, opozicione novine Džumhurijet prenijele su vijesti o uslovima u maksimalno obezbijeđenom zatvoru gdje se nalazi gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, kao i govore drugog opozicionog lidera pred hiljadama demonstranata.
Erol Onderoglu iz organizacije "Reporteri bez granica" izjavio je da je ovo negativna posljedica onoga što je Erdogan gradio dvije decenije, a to je „visoko polarizovano, toksično medijsko okruženje“ u kojem je mreža kablovskih kanala i medijskih kompanija u dugogodišnjim finansijskim vezama s vladom.
- Ako slušate provladine medije, čujete da su demonstranti gomila vandala koji vrijeđaju Erdogana - rekao je Somer, dodajući da se demonstranti opisuju kao „agresivni i neprijateljski nastrojeni, ali takođe slabi i nesposobni da prihvate da je Imamoglu počinio krivično djelo.
Gardijan navodi i da je tursko regulatorno tijelo za medije RTUK zabranilo prenošenje protesta uživo, što je izazvalo podjele unutar te agencije, čije članstvo treba da odražava sastav turskog parlamenta.
Somer smatra da bi prenosi protesta demantovali većinu onoga što provladini mediji govore o njima.
- Emitovanje uživo bi prikazalo dobro posjećen miran događaj. Juče je hiljade ljudi pjevalo i skoro je ličilo na koncert. Ali oni to ne mogu da prikažu. To je dezinformacija, tako je jednostavno - rekao je Somer.
Proteste je izazvalo hapšenje Imamoglua, glavnog političkog rivala Erdogana, pod optužbom za korupciju.
Tokom protesta uhapšeno je deset fotoreportera koji su izvještavali s demonstracija, a za nekoliko njih određen je pritvor.
Većina građana Turske i dalje se informiše putem televizije, dok su rijetki kanali koji su kritični prema režimu ili bliski opoziciji stalno meta velikih kazni regulatora.
Taj pritisak se dodatno pojačao od početka protesta, obuhvatajući zabranu prenosa uživo, nove kazne i hapšenja zaposlenih u opozicionim medijima.

Turski provladini mediji izbjegavaju izvještavanje o protestima, demonstrante prikazuju kao prijetnju

Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula najveći je rival predsjednika Erdogana. Sada je na meti pravosuđa – kritičari tvrde da je to politički motivisano. Ko je Ekrem Imamoglu?
Djeluje opušteno i moderno: Ekrem Imamoglu zna kako da priča sa ljudima. I trudi se da priča sa svima, da nikoga ne isključi i ne uvrijedi. To bi se moglo shvatiti i kao reakcija na stil vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. U turskoj politici sasvim je uobičajena praksa podjela na „nas“ i „njih“, uz brojne uvrede.
Imamoglu je sada uhapšen pod optužbama za korupciju i sumnju na terorizam. Sud je već odbacio optužbe za terorizam. Njegovo hapšenje izazvalo je najveće opozicione proteste u Turskoj od Gezi protesta 2013. godine. Uprkos snažnom policijskom prisustvu, hiljade ljudi izašle su na ulice širom zemlje.
<h2>Do 2019. – nepoznat</h2>
Velika većina Turaka nije čula za Imamoglua do 2019. On je bio načelnik istanbulskog okruga Bejlikduzu kada je Republikanska narodna stranka (CHP) iznenađujuće objavila da će ga istaći kao kandidata za mjesto gradonačelnika metropole.
U početku je bilo oštrih kritika jer su mnoge pristalice opozicije smatrale da nema šanse protiv kandidata vladajuće AKP, koja je do tada vodila Istanbul.
No Imamoglu je pobijedio na gradskim izborima i vratio kemalistima metropolu kojom su 25 godina upravljali konzervativni islamisti.
Imamoglu je zapravo pobijedio – dvaput. Najpre u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni. To je razljutilo birače, te su na ponovljenim izborima podarili Imamogluu ubjedljivu pobjedu sa razlikom od 800.000 glasova.
<h2>Čovek koji ne odustaje</h2>
Do danas Imamogluova pobjeda važi kao dokaz da je turska demokratija još uvijek pomalo živa, i da se na izborima može pobijediti naizgled svemoćna AKP.

Ko je Ekrem Imamoglu – uhapšena nada opozicije u Turskoj

Turske vlasti su uhapsile devet novinara - koji su iz nekoliko gradova izvještavali o noćnim protestima protiv hapšenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua - saopštio je u ponedjeljak Sindikat novinara Turske.
Još nije jasno zašto su novinari uhapšeni.
Turski sud je u nedjelju odredio pritvor za Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, do suđenja po optužbama za korupciju. Hapšenje Imamoglua prošle sedmice izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina.
Iako su vlasti zabranile proteste na ulicama u mnogim gradovima, građani već pet noći zaredom održavaju uglavnom mirne proteste protiv Vlade.
Glavna opoziciona stranka, Republikanska narodna partija (CHP), pozvala je na proteste protiv sudske odluke o Imamogluu, nazivajući odluku politički motivisanom i nedemokratskom.
Vlada negira da su istrage politički motivisane i tvrdi da su sudovi nezavisni.
Imamoglu je odbacio optužbe, nazivajući ih "nepojmljivim optužbama i klevetama" i pozvao na proteste širom zemlje.
U govoru tokom demonstracija u Istanbulu, ispred sjedišta opštine, lider CHP-a Ozgur Ozel je u nedjelju rekao da će nastaviti proteste dok Imamoglu ne bude oslobođen.
Fotograf iz Agence Frans pres (AFP) je među uhapšenim novinarima, saopštio je sindikat u objavi na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjournalists_tr%2Fstatus%2F1903540545558876573%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1903540545558876573%7Ctwgr%5E4f291d09e85b9dbeff139df0c7c90846f4b665bb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Turske vlasti uhapsile devet novinara koji su pratili proteste protiv Imamogluovog hapšenja

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ekrem-imamoglu