<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore potpisali su sporazum na osnovu međusobnog interesa za unapređenje naučnih istraživanja i međunarodne saradnje, a čiji je poseban fokus uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku.</p>
<p>Sporazum su potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i direktor Instituta Mirko Đurović.</p>
<p>&nbsp;- Osnovni cilj ovog sporazuma je razvoj i unapređenje saradnje u oblasti nauke i istraživanja, sa posebnim fokusom na uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku - naglasili su u MPNI.</p>
<p>Potpisivanjem ovog sporazuma Crna Gora, prema njihovim riječima, otvara novo poglavlje u međunarodnoj saradnji i naučnom istraživanju, obezbjeđujući učešće svojih istraživača na jednom od najizazovnijih i najznačajnijih istraživačkih poduhvata današnjice - ekspedicijama na Antarktiku.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potpisan sporazum MPNI i Instituta za biologiju mora: Poseban fokus na uključivanje naših naučnika i istraživača u ekspedicije na Antarktiku

<p>Crnogorska sportska ekspedicija danas putuje u Andoru gdje se od 26. do 31. maja održavaju Igre malih zemalja Evrope.</p>
<p>Crna Gora od 2011. godine učestvuje na IMZE, a do sada su naši sportisti osvojili ukupno 125 medalja - 55 zlatnih, 24 srebrnih i 46 bronzanih.<br/>
Crna Gora u Andori predstaviće se u 10 sportova.</p>
<p>Dva ekipna - ženska košarka i ragbi 7 i osam pojedinačnih: atletika, džudo, karate, tenis, stoni tenis, plivanje, ritmička gimnastika i streljaštvo.<br/>
</p>
<p>Sve događaje iz Andore možete da pratite na anoc.tv, a na zvaničnom sajtu <a href="https://gsse-andorra2025.com/" target="_blank">https://gsse-andorra2025.com/</a> dostupne su informacije oko<br/>
rezultata.</p>

Crnogorska sportska ekspedicija danas putuje na Igre malih zemalja Evrope

<p>U podgoričkom naselju Zabjelo, ispred Zabjelske vektre, u 18 sati počeo je protest građana zbog izgradnje dvije zgrade na parceli koja je planirana za nastavak izgradnje velikog parka u Ulici 27. marta.</p> <p>Nakon što su građani izašli, Ulica 27. marta je zatvorena.</p> <p>- Ne dozvolimo da planirani veliki park pretvore u građevinsko zemljište - poručili su građani ranije u najavi za protest uz poruku "Stop betonizaciji".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090218090_f5d49cfc2ec61872dbaaef81b459b467a29ef699d6d8adee41a437d5de1c2bb8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090218090_f5d49cfc2ec61872dbaaef81b459b467a29ef699d6d8adee41a437d5de1c2bb8" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="protest zabjelo "> <figcaption>Građani izašli na ulicu <span>(Photo: Portal ETV/Jasmina Beharović )</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090218090_da71f5c63db4869fb4e98b6c7ffe95df4090b8d5887e302c70ee49f231899b86.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090218090_da71f5c63db4869fb4e98b6c7ffe95df4090b8d5887e302c70ee49f231899b86" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Zabjelo "> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902170956_4b84806584901f7756b468df3a6976af75d1c77a3d7edb2e69d52a40f38fa401.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250902170956_4b84806584901f7756b468df3a6976af75d1c77a3d7edb2e69d52a40f38fa401" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protest na Zabjelu "> <figcaption>Protest na Zabjelu <span>(Photo: Portal ETV/Jasmina Beharović)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDOF9BmQiKud%2F%3Figsh%3DeXp1aWJtZjlnbTh1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Povod protesta je usvojeni Prostorno-urbanistički plan kojim je predviđeno da jedna od parcela za izgradnju ostatka parka na Zabjelu bude prenamijenjena u parcelu za izgradnju dva stambeno-poslovna objekta.</p> <p>Glas Zabjela navodi da su parcele DUP-om Zabjelo 9 planirane kao zelene površine za pejzažno uređenje, ali PUP je plan višeg reda u odnosu na DUP. Što znači da će i DUP morati da se prilagodi i prenamijeni nesuđeni park u građevinsko zemljište (objekti centralnih djelatnosti).</p> <p>Kako prenosi taj portal, Zabjelo je u prethodnom periodu dobilo nove parkove, ali u neposrednoj blizini zgrada gdje ljudi već žive, pa se stanari žale na buku zbog okupljanja omladine.</p> <p>Zbog toga, smatraju, kao i zbog nedovoljnog kapaciteta postojećih parkova da zadovolje potrebe naselja, Zabjelu je potreban veliki centralni park.</p> <p>Podsjećamo, gradonačelnik Podgorice <b>Saša Mujović</b> poručio je nedavno mještanima Zabjela da izgradnje komercijalnih objekata u graničnom dijelu parka u Ulici 27. marta neće biti i pored činjenice da su planirani nedavno usvojenim Prostorno urbanističkim planom na još jednoj Vacap (Whatsapp) sjednici Vlade dok su požari bjesnili na teritoriji glavnog grada.</p> <p>Mujović je ranije iznio tezu da izgradnje komercijalnih objekata neće biti jer nijesu planirani Detaljniim urbanističkim planom, nižim aktom u odnosu na PUP koji će, kako tvrde iz opozicije, morati jednom biti usklađen sa aktom višeg reda.</p> <p>Mujović je, međutim, ponovio da neće doći do bilo kakve promjene koja bi bila protiv interesa lokalne zajednice. No, namjera da se park preseli na drugu lokaciju, upravo će parcelu u Ulici 27. marta "otvoriti" za komercijalnu upotrebu.</p> <p>Gradonačelnik napominje da je u prethodnom periodu bilo puno neuspješnih pokušaja da se riješi proces eksproprijacije i cijela zona pretvori u parkovsku površinu.</p> <p>- Višemilionski iznosi koje bi zahtijevao otkup privatnog zemljišta za nastavak izgradnje ovog parka, uz dodatna sredstva za samu izgradnju, predstavljali bi neracionalnu i finansijski neodgovornu potrošnju budžeta građana Podgorice – naveo je Mujović.</p> <p>Iz Glavnog grada je saopšteno da su se opredijelili za drugačiji pristup.</p> <p>- Da umjesto trošenja miliona na otkup privatnog zemljišta, građanima ponudi novo rješenje. Biće izgrađen park u neposrednoj blizini (na rastojanju od oko 150 do 200 metara), na zemljištu koje je već u javnoj svojini, što ga čini znatno bržim, jednostavnijim i povoljnijim za realizaciju – navodi se u saopštenju.</p> <p>Na taj način, tvrde, Zabjelo će u najkraćem roku dobiti novu zelenu površinu od oko 8.000 metara kvadratnih, „bez nepotrebnih procedura i dodatnog opterećenja budžeta“.</p>

(FOTO, VIDEO) Počeo protest na Zabjelu zbog planirane gradnje dvije zgrade na parceli predviđenoj za veliki park: Stop betonizaciji

<p>Hrvatska i Crna Gora „idu u smjeru rješavanja” otvorenih pitanja nakon „dobrih razgovora” premijera i šefova diplomatija dviju država - ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman na Bledskom strateškom forumu.</p>
<p>Juče su se on i premijer Andrej Plenković sastali sa premijerom Milojkom Spajićem, a Grlić Radman je nazvao te razgovore „dobrima”, kao i svoj susret s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.&nbsp;</p>
<p>- Idemo u smjeru rješavanja otvorenih pitanja, te imamo njihovu spremnost i obećanje da ćemo ih vrlo skoro riješiti - rekao je Grlić Radman.&nbsp;</p>
<p>Hrvatski šef diplomatije naveo je da dio tih otvorenih pitanja nije samo bilateralne, nego i univerzalne naravi - poput odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u Morinju, te promjene imena bazena koji nosi ime jednog od čuvara u tom zloglasnom logoru.&nbsp;</p>
<p>- Podgorica i Zagreb moraju riješiti i pitanje povratka školskog broda Jadran, a na agendi su i granična pitanja - naglasio je Grlić-Radman.</p>

Grlić Radman: Hrvatska i Crna Gora na putu prema „skorom“ rješavanju spornih pitanja

<p>Video dana je izdvojila ekipa E uživo. <br/>
Nama je uljepšao dan, a vama? <br/>
<br/>
Repost <a href="https://www.instagram.com/bocadosanonimos/">@bocadosanonimos</a></p>
<p>Pratite E uživo na Televiziji E ponedjeljkom od 16 do 17.30 sati, a sostalim radnim danima u terminu od 16 do 18 sati.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOGuYTXjPP3%2F%3Figsh%3DaHcwMDRoeW85cGl1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

TV E: Neka i vama ovaj video uljepša dan

<p>Jubilarno izdanje počelo je sinoć u Ulici Svetozara Markovića projekcijom takmičarskog dugometražnog igranog filma „Yugo Florida“, reditelja <b>Vladimira Tagića,</b> dok je u vantakmičarskoj selekciji prikazan kratki film<b> „Lavež“</b> <b>Branislava Milatovića</b> u kojem je glavnu ulogu igrao <b>Momo Pićurić</b>, ponosno su saopštili organizatori festivala.</p>
<p>Festival je od ove godine, pored MInistarstva turizma, &nbsp;podržala i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u čije ime je prisutne pozdravio <b>Rikardo Seri</b>.&nbsp;</p>
<p>- Drago mi je što smo podržali festival koji daje priliku mladim ljudima da nam pokažu svoje filmove. Upravo to je u duhu Evropske unije koja njeguje zajedništvo i promociju različitosti u kulturi- poručio je Seri i čestitao organizatorima.</p>
<p>Džada Film Fest ne bi opstao i postao to što jeste bez podrške Ministarstva kulture i medija ispred kojeg se publici obratio savjetnik za filmsku i pozorišnu djelatnost <b>Ognjen Damjanović</b>. On je poručio da decenija postojanja međunarodnog festivala debitantskog igranog filma nije samo važan kulturni događaj, već i potvrda istrajnosti, vizije i predanosti svih koji su gradili njegov identitet.</p>
<p>&nbsp;- Organizatori nas podsjećaju da je film umjetnost koja se neprestano obnavlja i slavi stvaralačku hrabrost, gradeći mostove između različitih kultura i generacija”, kazao je Damjanović. dodajući da je Džada afirmisala Podgoricu kao značajnu tačku na mapi šireg filmskog prostora, sa sada već izvjesnim kontinuitetom- kazao je.</p>
<p>Glumac i producent <b>Dušan Kovačević</b> &nbsp;je svečano otvorio festival i &nbsp;ujedno je predsjednik žirija za dugometražni film.</p>
<p>- Holivud ima crveni tepih, Podgorica ima kaldrmu. Holivud ima palme, a mi platane. Holivud ima zvijezde na Bulevaru, a mi zvijezde na nebu- kazao je Kovačević.</p>
<p>&nbsp;&nbsp;Kako je istakao, Podgorica će ovih dana biti centar svjetskog filma zahvaljujući festivalu na kojem nema distance, već samo ljubav i miris kokica, smijeh djece…</p>
<p>U ime Ambasade Republike Francuske prisutnima se obratila <b>Laurence Levaudel Clauss </b>&nbsp;koja je čestitala organizatorima festivala na još jednom sjajnom izdanju festivala.&nbsp;</p>
<p>- Veoma smo ponosni što podržavamo Džada Fim Fest i želim vam da uživate, kao što i mi uživamo u ovom festivalu. Ovo je tek početak- poručila je Clauss.</p>
<p>Prisutne su pozdravili i selektori – reditelji <b>Sara Stijović</b> i <b>Nemanja Bečanović</b> koji su istakli da nije bilo lako odabrati filmove, ali da će podgorička publika bez sumnje uživati i da ovoliki broj filmova govori o uspjehu mladih autora i značaju festivala. Novina ove godine je selekcija za kratki debitantski film sa 22 filmska naslova koje će publika imati priliku da vidi od utorka do petka u 17.00h u Crnogorskoj kinoteci.</p>
<p>U duhu jubileja uručene su i zahvalnice i specijalna priznanja institucijama i ljudima koji su od samog početka vjerovali u ideju i podržavali festival.</p>
<p>Prvo festivalsko veče okupilo je veliki broj posjetilaca koji su uživali u filmu, a zatvoreno je nastupom podgoričkog benda “Vrpca”.</p>
<p>Detaljan program festivala dostupan je na zvaničnim kanalima komunikacije festivala (<a href="https://www.facebook.com/DzadaFilmFest/" target="_blank">Facebook</a>, <a href="https://www.instagram.com/dzadafilmfest/" target="_blank">Instagram</a>, &nbsp;<a href="http://www.dzadafilmfest.com/" target="_blank">www.dzadafilmfest.com</a> ).</p>

Počeo 10. Džada Film Fest

<p>U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> <p>Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo".</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> <p>Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> sastali sa <b>Nenadom Stevandićem</b>, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>OKUPACIJA</h2> <p>Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

<p>Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima.</p> <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> <p>Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci.</p> <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> <p>Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.</p> <p>Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju".</p> <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> <p>Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće.</p> <p>- Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.</p>

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

<p>Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, <b>Vladimir Pavićević</b>, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli <b>Marko Vešović</b>, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp;</p> <p>Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu.</p> <h2>UTICAJ NVO</h2> <p>Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera <b>Duška Markovića</b> i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću.</p> <p>Skoro je <b>Vanja Ćalović</b> iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon <b>Medojevića</b>. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“.</p> <p>MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp;</p> <h2>GLASNA TIŠINA</h2> <p>Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ <b>Milutinu Mićoviću </b>za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora.</p> <p>Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj <b>Milo</b>“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše <b>Daliborke Uljarević</b>. Nego, zna li neko što je zamučao <b>Muk</b>? Đe li je?</p> <p>Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na <b>Teu Gorjanc Prelević</b>, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp;</p> <h2>PITANJE CRKVE</h2> <p>Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp;</p> <p>Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića<span></span></figcaption> </figure>  <p>Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta <b>Aleksandra Karađorđevića</b> formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji.</p> <p>Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera <b>Zdravka Krivokapića</b>. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu <b>Pavlu Đurišiću</b>, ma je <b>Amfilohije Radović</b> i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane <b>Draži Mihailoviću</b>, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori<span></span></figcaption> </figure>  <p>Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.</p>

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

<p>Početak nove školske godine i povratak djece u vrtiće i škole za Podgoričane će od ponedjeljka vjerovatno značiti i kolaps u saobraćaju. Glavni grad već mjesecima podsjeća na veliko gradilište: ulice su raskopane, rokovi probijeni, a građani iscrpljeni svakodnevnim gužvama.</p> <p>Umjesto da prvi septembar dočeka sa uređenom infrastrukturom i rasterećenim saobraćajem, Podgorica će, prema svemu sudeći, ući u novi školski ciklus u znaku potpunog saobraćajnog haosa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4" data-rendition-name="original" width="977" height="721" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica Slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <h2>Kaluđerović: Podgorica će 2027. izgledati kao diskoteka</h2> <p>Sekretar podgoričkog Sekretarijata za saobraćaj, <b>Ninoslav Kaluđerović</b>, ipak, uvjerava da je gradska uprava uradila sve što je trebalo.</p> <p>– Odredili smo pare za škole, tendere smo raspisali, sve saobraćajne projekte smo realizovali. Horizontalna i vertikalna signalizacija se farbala, sređivali smo unutrašnjost škola i dali maksimum maksimuma da se pripremimo za početak školske godine – izjavio je Kaluđerović za Portal ETV.</p> <p>Ipak, kada je riječ o ključnom problemu – raskopanim saobraćajnicama i očekivanim gužvama kod škola i vrtića – odgovor nije imao.</p> <p>– Treba da pođete u ponedjeljak ujutro pa da vidite roditelje koji se parkiraju na samom ulazu. To može da bude problem. Ako nađete da su državni organi loše odradili – onda dobro. Ali, vjerujte, to što su raskopane ulice usporava saobraćaj, neka se ide 'pet na sat' pored svake škole i vrtića i nijedno dijete neće stradati. Još kad bi bili kulturni da koristimo parking, đe bi nam kraj bio - sarkastično kaže Kaluđerović.</p> <p>Uputan zašto se plastični stubići, kojima su izdijeljene saobraćajnice kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje, ne poštuju, Kaluđerović ističe da su oni samo opomena.</p> <p>-Ti stubići su opomena građanima kako ne treba da se ponašaju, ali oni i dalje rade po svome. Mi u Sekretarijatu za saobraćaj smo preduzeli sve što je u našoj nadležnosti, izdaćemo i saopštenje kad krene škola, ispratićemo da sve proteče kako treba u blizini škola - navodi Kaluđerović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e" data-rendition-name="original" width="385" height="417" loading="lazy" alt="Ninoslav Kaluđerović"> <figcaption>Ninoslav Kaluđerović<span>(Photo: Glavni grad)</span><span>Glavni grad</span></figcaption> </figure>  <p>Dodaje da u Sekretarijatu za saobraćaj sve funkcioniše besprijekorno, te da nas do 2027. godine očekuje plavo-bijela Podgorica.</p> <p>- Obezbijedili smo besplatan prevoz za učenike i penzionere, podigli smo nivo Gradskog saobraćaja, autobusi su čiisti, hladni, uredni. Sad dobijate i novu Autobusku stanicu... Znate li kako će Podgorica izgledati do 2027. godine - kao diskoteka! To vam obećavam ako budem na ovoj funkciji. Sva će Podgorica biti plavo-bijela, od kante za smeće do krovova na zgradama - poručio je Kaluđerović.</p> <h2>Raskopane ulice i radovi bez kraja</h2> <p>Uprkos njegovom optimizmu, slike centra Podgorice ovih dana govore više od riječi – raskopane ulice, zatvoreni putevi, barikade i blokiran pristup čak i za pješake. Vučedolska ulica, raskopana još u martu, trebalo je da bude završena u julu. Danas je avgust na izmaku, a na terenu su i dalje radnici – bez jasnih naznaka kada će radovi biti gotovi.</p> <p>Građani su ogorčeni jer im je svakodnevni život pretvoren u poligon za testiranje strpljenja. Smatraju da je izgled centra glavnog grada sramotan za evropske standarde kojima Podgorica formalno teži.</p> <p>Na Zlatici, nastavak Jadranske ulice je praktično neprohodan – asfalt postoji samo u tragovima, a ogromne rupe su postale svakodnevna zamka. Mještani su ih sami krpili betonom, ali bezuspješno. U kišnim danima ulica se pretvara u jezero, a taksisti odbijaju da voze tim pravcem. Žitelji traže barem privremeno zakrpljivanje rupa, jer kroz ulicu prolazi i željeznička stanica.</p> <h2>Ulica Slobode zatvorena, Vojislavljevića usporena</h2> <p>Do 25. oktobra biće zatvoren dio Ulice Slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića. Gradska uprava najavljuje da će se saobraćati okolnim ulicama, ali će to neminovno stvoriti dodatni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245" data-rendition-name="original" width="882" height="713" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <p>Radovi na Bulevaru Vojislavljevića, započeti još 3. juna, napreduju sporo. Rok za završetak projekta je 18 mjeseci, a već sada je jasno da se problemi sa imovinsko-pravnim odnosima i izmještanjem instalacija dodatno usporavaju dinamiku. Sekretarijat je saopštio da će prvi kilometar biti zatvoren do 23. oktobra – uz mogućnost produženja.</p> <p>Drugim riječima, gužve tek predstoje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c" data-rendition-name="original" width="967" height="643" loading="lazy" alt="vojislavljevića"> <figcaption>Bulevar Vojislavljevića<span>(Photo: Portač ETV/Danijela Jovanović)</span></figcaption> </figure>  <h2>Građani bez povjerenja</h2> <p>Građani sa kojima smo razgovarali ne kriju ogorčenje:</p> <p>– Ako vlast mjesecima ne može da završi jednu ulicu u centru grada, kako da im vjerujemo da će ozbiljnije projekte uraditi na vrijeme? – pita jedna starija Podgoričanka..</p> <p>– Svi znamo da rokovi ovdje ne znače ništa. Oni obećavaju, mi čekamo, a djeca nam od ponedjeljka idu u školu kroz gradilišta i rupe – dodaje roditelj dvoje osnovaca sa Zabjela.</p>