Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Rosa Viljavisensio kazala je danas da vojska te zemlje mora da brani teritoriju i suverenitet u slučaju potencijalne invazije SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp je u nedjelju zaprijetio Kolumbiji vojnom akcijom, sličnoj onoj sprovedenoj u susjednoj Venecueli, koja se završila hapšenjem predsjednika Nikolasa Madura.
- Ako dođe do takve agresije, vojska mora da brani nacionalnu teritoriju i suverenitet zemlje - rekla je Viljavisensio na konferenciji za novinare, prenosi <a href="https://www.reuters.com/world/americas/colombian-military-must-defend-against-potential-us-invasion-minister-says-2026-01-06/" target="_blank">Rojters</a>.
Dodala je da prema međunarodnom pravu države imaju pravo na samoodbranu.

Kolumbijska ministarka: Branićemo se ukoliko SAD krenu na nas

Glavna opoziciona liderka Venecuele Marija Korina Mačado obećala je da će se što prije vratiti kući, hvaleći predsjednika SAD Donalda Trampa za svrgavanje njenog neprijatelja Nikolasa Madura i izjavila da je njen pokret spreman da pobijedi na slobodnim izborima.
Tramp, međutim, za sada izgleda da želi da radi sa privremenom predsjednicom Delsi Rodrigez i drugim visokim zvaničnicima Madurove vlade, što razočarava opoziciju i doprinosi nervozi u vezi Venecuele.
- Planiram da se vratim u Venecuelu što je prije moguće - rekla je Mačado (58), industrijska inženjerka i majka troje djece, koja je u oktobru pobjegla iz Venecuele pod maskom.
„Vjerujemo da ovaj prelaz treba da se odvija dalje“, rekla je Fox Newsu u intervjuu. „Na izborima (2024) pobijedili smo ubjedljivo pod lažnim uslovima. Na slobodnim i poštenim izborima, osvojili bismo preko 90% glasova“.
Tramp je, međutim, rekao da SAD mora prvo da pomogne u rješavanju problema Venecuele prije izbora, nazivajući 30-dnevni rok nerealnim.
- Moramo prvo popraviti zemlju. Ne možete imati izbore. Nema šanse da narod može glasati - rekao je Tramp NBC-u.

Mačado obećava povratak u Venecuelu, želi izbore

Republikanski kongresmen Dag LaMalfa, sedmostruki zastupnik u Predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država iz savezne države Kalifornije, preminuo je u 65. godini, potvrdili su u utorak zvaničnici Republikanske stranke.
Vijest o njegovoj smrti potvrdili su stranački čelnik u Predstavničkom domu Tom Emer i predsjednik Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta Ričard Hadson. LaMalfina smrt dodatno je smanjila ionako tijesnu većinu republikanaca u Predstavničkom domu, koji sada imaju 218 zastupnika, naspram 213 demokrata.
Za sada nijesu saopšteni detalji o okolnostima njegove smrti.
Dag LaMalfa je predstavljao prvi kongresni distrikt sjeverne Kalifornije, uz granicu sa američkom saveznom državom Oregon, koji obuhvata grad Reding i područja sjeverno od Sakramenta. Uprkos značajnim izmjenama izbornih granica, koje su usvojene na referendumu u novembru prošle godine i koje su, prema ocjenama republikanaca, imale za cilj otežati njegov reizbor, LaMalfa je najavio da će se ponovo kandidovati.
„Dag je bio principijelan konzervativac i neumorni zagovornik ljudi sjeverne Kalifornije“, rekao je Hadson. „Nikada se nije ustručavao boriti za ruralne zajednice, poljoprivrednike i radničke porodice. U javni servis unosio je odlučnost, autentičnost i snažno uvjerenje.“
Prije dolaska u Kongres, LaMalfa je bio zastupnik u parlamentu savezne države Kalifornije, a po zanimanju je bio uzgajivač riže. U Predstavnički dom SAD prvi put je izabran 2012. godine, piše AP .

Iznenada preminuo kongresmen Trampove stranke, smanjena već tijesna parlamentarna većina Republikanaca

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je danas da se državama članicama omogući raniji pristup dijelu poljoprivrednih fondova iz EU budžeta za period 2028–2034 kako bi se pomoglo farmerima, neposredno pred sastanak o trgovinskom sporazumu sa Mercosurom.
- Da bismo osigurali dodatne resurse od 2028 za rješavanje potreba farmera i ruralnih zajednica, predlažem da države članice imaju pristup do dvije trećine iznosa koji je obično dostupan prilikom srednjoročnog pregleda prilikom podnošenja početnog plana. Ovo predstavlja oko 45 milijardi eura koje se mogu odmah mobilisati za podršku farmerima - rekla je u pismu upućenom državama članicama i parlamentu.
Pismo je poslato dan prije sastanka ministara poljoprivrede EU, sazvanog u posljednjem trenutku kako bi se Italija i druge neodlučne članice uvjerile da potpišu kontroverzni sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim blokom Mercosur.

Tag: eksponati

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Kolumbijska ministarka: Branićemo se ukoliko SAD krenu na nas

Mačado obećava povratak u Venecuelu, želi izbore

Iznenada preminuo kongresmen Trampove stranke, smanjena već tijesna parlamentarna većina Republikanaca

Evropska komisija predlaže raniji pristup nekim poljoprivrednim fondovima kako bi se pomoglo farmerima

PRATITE TVe UŽIVO