Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić potpisao je ugovor sa Mihailom Raspopovićem, direktorom kompanije Codepixel, izabranom u postupku javne nabavke kao izvođačem za izradu softvera za potrebe eksterne provjere znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole.
- Ovim projektom po prvi put biće u potpunosti digitalizovani procesi prijave, ocjenjivanja, uvida i prigovora, čime se postupak značajno pojednostavljuje i postaje efikasniji za cijelu prosvjetnu zajednicu– škole, nastavnike, učenike i njihove roditelje - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Aktivnost se realizuje u skladu sa mjerama iz Strategije reforme obrazovanja 2025–2035 i Strategije za digitalizaciju obrazovnog sistema 2022–2027.
U narednom periodu, kako je najavljeno iz MPNI, uslijediće izmjene podzakonskih akata, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
- Zajedno gradimo digitalno društvo - poručeno je u saopštenju Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan ugovor za izradu softvera za potrebe eksterne provjere znanja

Pojedini osnovci su sa eksterne provjere znanja udaljeni zbog nepoštovanja pravila na ispitu. Ti đaci nemaju pravo ponovnog polaganja eksterne provjere znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole, rečeno je Pobjedi iz Ispitnog centra Crne Gore.
Iz ove institucije objasnili su da raspolažu informacijom da je bilo udaljavanja učenika sa eksterne provjere znanja zbog nepoštovanja pravila na ispitu, ali da nemaju precizan podatak o udaljavanju s obzirom na to da j e provjera znanja tek prekjuče završena, a odluku o tome donosi odbor koji čine predstavnici te škole.
U Pravilniku o načinu i postupku testiranja postignuća učenika na kraju drugog ciklusa i provjere znanja na kraju trećeg ciklusa navedeno je da se smatra da učenik nije položio predmet sa kojeg je udaljen na provjeri znanja.
Precizirano je da đak gubi pravo na provjeru znanja u toj školskoj godini kad se u toku provjere znanja, odnosno ocjenjivanja utvrdi da se služio nedozvoljenim sredstvima, da j e prepisao tuđi zadatak ili da je dao svoj zadatak drugima.
Eksterna provjera znanja koja se organizuje na kraju trećeg ciklusa osnovne škole okončana je prekjuče. Ispit iz crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti održan je 6. maja, dan kasnije bila je provjera znanja iz matematike, a prekjuče je održan ispit iz predmeta po izboru iz deset različitih predmeta.
- Moram da naglasim da smo izuzetno zadovoljni i da nije bilo nikakvih nepravilnosti na ispitima, da je sve proteklo u skladu sa propisima. Nastavili smo praksu korišćenja detektora na ulazu u školu i pritom moramo da naglasimo veliki stepen odgovornosti učenika koji su odlagali mobilne telefone na za to predviđen prostor i prije same provjere - kazali su iz kabineta direktora Ispitnog centra Crne Gore Miloša Trivića.
Dodaju da su veoma zadovoljni načinom i kako je sprovedena eksterna provjera znanja po osnovnim školama. Zahvaljuju se direktorima, školskim koordinatorima i svim nastavnicima, a prije svega učenicima na, kako su istakli, visokom stepenu odgovornosti što se tiče same provjere.
Naredne sedmice održava se maturski, odnosno stručni ispit za učenike četvrtog razreda srednje škole iz prvog stranogjezika, te iz Ispitnog centra očekuju da će nastaviti sa istim načinom radom kao i do sada.

1250x600

1084x550

Neki đaci udaljeni sa ispita, ne mogu da polažu ponovo

Eksterna provjera znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole biće održana 6, 7. i 8. maja, saopšteno je iz Ispitnog centra Crne Gore (ICCG).
Kako je objavljeno na sajtu ICCG, eksterna provjera znanja iz predmeta crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost/albanski jezik i književnost, biće održana 6. maja.
Prema kalendaru aktivnosti koji je objavio ICCG, eksterna provjera znanja iz matematike biće održana 7. maja, a iz nastavnog predmeta po izboru učenika 8. maja.
- Sve provjere znanja počinju u 12 sati - kazali su iz Ispitnog centra.

Eksterna provjera znanja za osnovce od 6. do 8. maja

Nikšić će 6. marta pulsirati u ritmu devedesetih. Koncert pod nazivom ,, Dance 90" u Sportskom centru, o kojem svi pričaju, donosi veče ispunjeno hitovima koji su obilježili jednu eru. Publiku očekuje pravi muzički vremeplov, višesatni spektakl uz popularne izvođače: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, DR Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić .
- 6. marta rezervisana je naveća dens žurka. U Sportskom centru u Nikšiću priredićemo muzički spektakl. Dođite da se družimo, da đuskamo i pjevamo najveće hitove 90-ih - kazao je Ivan Gavrilović.
Biće to svojevrsni povratak u vrijeme dens muzike, plesnog podijuma i hitova uz koje su odrastale generacije, koji se i danas jednako slušaju i vole. Predstojeći muzičko - scenski spektakl, nije samo koncert, već događaj koji budi nostalgiju, ali i pokazuje da najbolja energija ne poznaje godine. Veče koje se ne propušta, vodi se računa i o produkciji, te atraktivnoj scenografiji, što će dodatno podići atmosferu .
- Vidimo se uskoro u Sportskom centru u Nikšiću, radujemo se što ćemo prirediti noć za pamćenje. Čekamo vas u najvećem broju- poručio je Nebojša Kostrešević, frontmen grupe Twins .
Očekuje se veliki broj posjetilaca ne samo iz Nikšića, već i iz drugih gradova, jer interesovanje za ovaj događaj već sada premašuje očekivanja. Epicentar najbolje žurke, svakako je grad pod Trebjesom, zato rezervišite mjesto za nezaboravan provod na vrijeme, nek 6. mart bude datum ali i noć bez pauze, bez predaha, bez stajanja.
- Moje kolege i ja, jedva čekamo da se nezaboravno provedemo sa publikom- kazala je Anabela, Funky G .
Ako je suditi po najavama, noć u kojoj će Nikšić, Sportski centar, biti u znaku nezaboravne dance eksplozije, koja će se dugo prepričavati, uz obavezan dress code: DEVEDESETE.
VIP ulaznice ali i karte za tribine možete obezbijediti u kafe barovima Amsterdam i Roterdam u Nikšiću, dok su karte za tribine dostupne i putem Gigstix platforme i u Tobaco S press šopovima u Crnoj Gori.
Ne propustite najveći dance događaj u Nikšiću, 6. marta, u Sportskom centru, od 20h. Čekamo vas, poručuju organizatori.

Nikšić: ,, Dance 90-tih" - koncert koji obećava ritam, ples, euforiju, energiju, nostalgiju

Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir u Ukrajini. To u intervjuu za Televiziju E kaže ambasador te zemlje u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.
- Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini, kaže on.
Podsjeća da su životi Ukrajinaca pune četiri godine veoma teški, a da je posebno teško posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi.
Gerasimenko kaže da su Ujedinjene nacije navele da je tokom četvorogodišnjeg rata ubijeno između 16 i 17 hiljada ljudi. Više od 40 hiljada je ranjenih civila prema tom izvještaju. No, taj dokument, kako kaže, ima fusnotu u kojoj se navodi da je stvarni broj znatno veći.
- To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, kaže on.
TV E: Četiri godine su otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu. Kako te četiri godine, ali i danas žive Ukrajinci koji se brane od agresije?
Gerasimenko: Dozvolite mi da kažem da su životi Ukrajinaca bili veoma teški, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci kada je Rusija odlučila da iskoristi vrijeme kao oružje kako bi iskoristila izuzetno niske zimske temperature za ciljanje civilne infrastrukture, energetskih postrojenja, kuća i običnih ljudi. Situacija je, naravno, bila različita u različitim regijama Ukrajine, ali najviše su patili građani Kijeva, Harkiva, Sume, Zaporožja, u područjima koja su bliže linijama fronta.
Ironično, najteža situacija bila je u glavnom gradu. Čitavi djelovi glavnog grada bili su isključeni iz napajanja električnom energijom, i to ne samo na nekoliko sati, već danima. Stotine hiljada građana Kijeva bilo je bez struje u hladnim stanovima gdje temperatura nije prelazila 8 stepeni Celzijusa.
Inače napadi na civile nastavljeni su duž cijele linije fronta i u drugim područjima Ukrajine. Čak i u zapadnoj Ukrajini možete vidjeti da su Rusi ciljali civilne objekte i preduzeća. Prije samo nekoliko dana ciljali su američko preduzeće u gradu Trostenec na istoku Ukrajine, koje je proizvodilo slatkiše i druge proizvode i robu za javnu potrošnju.
Ako se približite liniji fronta, vidjećete da su čitava područja sravnjena sa zemljom i ljudi zaista ne mogu živjeti u takvim uslovima. Ne mogu izaći i kupiti hranu, ne mogu normalno funkcionisati, a razaranje je toliko masovno, toliko ogromno da se ne može ni zamisliti koliko je teško ljudima, onima koji su odlučili ostati u svojim kućama jer nemaju gdje otići. Jako je teška situacija za ljude.
TV E: Hiljade je ubijenih, stotine hiljada ranjenih, kada govorimo o ljudskim životima, kolika je cijena ovog četvorogodišnjeg rata?
Gerasimenko: Zaista, cijena je ogromna. Možda nikada nećemo saznati tačan broj ljudi koji su poginuli. Ujedinjene nacije u svojim izvještajima navode da se radi o između 16 i 17 hiljada poginulih i 40 hiljada ranjenih civila. Ali, u svakom izvještaju postoji fusnota da je stvarni broj znatno veći. To znači da možemo računati da se broj poginulih civila mjeri stotinama hiljada, a ako uzmete u obzir prve sedmice i mjesece invazije velikih razmjera, ogroman broj ljudi je ubijen. Poginuli su u Mariupolju, Siverodonjecku, Lisičansku i drugim područjima Ukrajine koja su zauzeta tokom prvih mjeseci invazije, a sada su ta područja pod okupacijom i ne možemo znati koliko je ljudi poginulo tada. Ono što mogu reći, a vjerovatno ste vidjeli slike na TV-u i u raznim video izvještajima, da su ljudi sahranjeni u parkovima blizu kuća na ulicama, a neki nijesu mogli biti ni sahranjeni. Ta područja su pod okupacijom, a Rusija prikriva stvarne žrtve njihovih napada, brutalnog granatiranja i bombardovanja, među civilima. Dakle, kao što sam rekao, brojke koje su dale Ujedinjene nacije su visoke, ali su u stvarnosti još veće i tačan broj ubijenih ćemo znati tek nakon završetka rata.
TV E: Pomenuli ste okupirane teritorije, poput Mariupolja, Dombasa, ali i Krima iz 2014. godine. Kako danas Ukrajinci žive na tim okupiranim teritorijama?
Gerasimenko: U okupiranim područjima, a spomenuli ste Krim, koji je okupiran od 2014. godine, zanimljivo je da Ukrajinci nikako ne mogu ostvariti svoja prava kao ukrajinski građani ili kao članovi ukrajinske zajednice. U okupiranim područjima praktično nema ukrajinskih škola. Ukrajinske knjige, priručnike i udžbenike zabranilio je ruski školski sistem, ali i okupacione vlasti. Nema programa na ukrajinskom jeziku niti programa koji dolazi sa teritorije koju kontroliše vlada Ukrajine.
Mnogi ljudi, kao što možete zamisliti, napustili su Krim... Čak i prije invazije velikih razmjera morali su otići jer su ruske okupacione vlasti organizovale masovnu kampanju političkog progona onih koji se ne slažu sa okupacijom. Ono što je takođe zanimljivo je da postoji masovna kampanja preseljenja ruskih građana sa teritorije Rusije na okupiranu teritoriju Ukrajine i to se dešava ne samo na Krimu, već i u drugim područjima Ukrajine.
Ako želite znati koliko je ovaj proces raširen, možete pogledati izvještaje generalnog sekretara UN-a koji objavljuje svoje izvještaje o situaciji na Krimu na godišnjoj osnovi i on odražava procijenu onih koji su preseljeni iz Rusije na Krim i daje procjenu situacije. To je stalan proces koji se odvija i na novookupiranom području.
To je tragična situacija. Čak i ako ne možete otići, čak i ako ostanete na okupiranim područjima, vrlo je vjerovatno da ćete biti deportovani, a djeca vam mogu biti oduzeta i usvojena od neke porodice u Rusiji. Ovo je strašno i to se događa svakodnevno.
TV E: Šta je sa civilnom infrastrukturom – školama bolnicama, ali i sa energetskim sistemom o kom ste već malo govorili?
Gerasimenko: Nažalost, civilna infrastruktura je dosljedno meta ruskih napada. Nakon četiri godine invazije velikih razmjera postalo je jasno da ruska vojska ne može mnogo postići na bojnom polju. Njihov napredak je bio značajan uz ogromne troškove u smislu opreme, a takođe i ruske ekonomije, ali su u ovoj situaciji odlučili da promijene strategiju napada na civile i infrastrukturu kako bi slomili volju ukrajinskog naroda, slomili volju za otporom, a takođe i učinili teritoriju što je moguće nepogodnijom za život kako bi se ljudi mogli iseliti i kako ukrajinska vojska ne bi imala koga braniti.
Prema mišljenju ruskih stratega, to je način da se olakša napredovanje ruske vojske. Medicinska i obrazovna infrastruktura je bila meta u mnogim prilikama, jedan od njih je i ciljanje glavne dječje bolnice u Ukrajini u julu 2024. godine. Ljudi su tamo poginuli, mnogi ljekari i djeca su povrijeđena, i to se dešava od prvih dana invazije, od prvog dana rata, koji je zapravo počeo 2014. godine. I ništa nije pošteđeno.
Ako uzmemo grad Herson, koji je ukrajinska vojska oslobodila u novembru 2022. godine, vidjeli smo upornu kampanju bombardovanja dronovima, granatiranjem, raketnim napadima, a sve je to bilo usmjereno na civilnu infrastrukturu tamo. Ali posebna pažnja u posljednje vrijeme, ne samo nedavno, već i od oktobra 2022. godine, a posebno nedavno tokom oštre zime, je posvećena energetskoj infrastrukturi.
Dozvolite mi da spomenem da u Ukrajini nema nijedne termoelektrane koja je ostala netaknuta. Sve su ili uništene ili oštećene. Najveću nuklearnu elektranu okupirala je Rusija u prvim sedmicama rata, a ni one nuklearne elektrane koje i dalje rade i isporučuju energiju nijesu pošteđene... ili je Rusija bombardovala vodove za snabdijevanje, ili stanice za prenos energije. Tako da imamo situaciju kada te elektrane proizvode energiju, nemaju gdje da je pošalju jer se dalekovodi oko njih prekidaju.
To je nedavno razmotrio i Odbor guvernera u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju u Beču, a međunarodna zajednica je i dalje vrlo zabrinuta zbog napada usmjerenih ne samo na opštu infrastrukturu, već i onu za nuklearnu proizvodnju. Već sam rekao da u mjestima poput Kijeva i Harkiva ljudi žive bez grijanja danima, s temperaturama koje dosežu minus 20, pa čak i niže. To je vrlo teško. Ako često nemate struju, nemate ni vodu, a postoje i druge teškoće. Međutim, vidjeli smo mnogo podrške međunarodne zajednice i drugih zemalja koje snabdijevaju ukrajinski narod ne samo finansijskom podrškom tokom ove zime, već i raznom opremom, generatorima, transformatorima i drugim vrstama opreme, a moram reći da je i Ukrajinsko udruženje pokrenulo kampanju prikupljanja donacija od crnogorskih građana koji žive u Crnoj Gori. Prva serija generatora poslana je u Ukrajinu prije nekoliko sedmica i sada prikupljaju donacije za novu seriju opreme koja bi mogla biti donirana nekom objektu u Ukrajini. Zamislite da imate samo mali generator, možete grijati apoteku, vrtić ili medicinsku ordinaciju negdje. Ili šator. Ljudi vrlo često dolaze noću u šatore dolje jer je previše hladno da bi ostali u svojim stanovima i okupljaju se u tim šatorima i pokušavaju se ugrijati i napuniti svoje telefone i uređaje. Tako to izgleda, a nažalost razaranja se nastavljaju.
TV E: Tokom 2025. godine svjedočili smo brojnim pokušajima pregovora o miru. Uključene su Sjedinjene Američke Države, brojne druge zemlje Evropske unije prije svega Francuska i Njemačka. Što bi prema vašem mišljenju trebao biti prvi korak prema trajnom miru?
Gerasimenko: Prekid vatre. To je korak koji može biti snažan temelj za pravedan i trajan mir. To je bio prijedlog tadašnje nove američke administracije od 11. marta. Američki predsjednik je iznio ovaj prijedlog i predstavio ga ruskoj strani prije skoro godinu dana. Nijesmo vidjeli mnogo pozitivnih odgovora od Rusije. Nijesu pristali na prekid vatre. U osnovi su ga odbacili. Rekli su da se dogovorimo o svemu ostalom i onda će to biti osnova mira. Ali razgovori mogu trajati unedogled. Naš utisak, a sudeći po rezultatima nedavnih rundi pregovora, je da Rusi nijesu spremni tražiti istinski i pravedan mir. Žele nastaviti svoje napade i neprijateljstva u Ukrajini. Nastavljaju napredovati. U 2025. godini to je bio spor i bolan napredak uz ogromnu cijenu, kao što sam već spomenuo... uz ogromnu cijenu, posebno u smislu ljudstva.
Ali znate, mir i Putin su dvije stvari koje su nespojive. Tu temu je pokrenuo predsjednik Zelenski u Minhenu. Rekao je da je Putin rob rata. Ne može se odreći naše zemlje ili uopšte rata. To je nešto što Putin smatra svojom misijom i jedini način da se postigne mir je vjerovatno lišiti Rusiju njenih resursa, neophodnih resursa koji bi joj omogućili da nastavlja rat. Da, to znači sankcije, to znači ograničenja trgovine, ograničenja tehnologije, njegova sredstva za zaustavljanje zavisnosti o ruskoj nafti i plinu. I Evropa je u tom smjeru postigla izvanredan uspjeh.
Dakle, prvi korak je naravno primirje i mi ćemo biti spremni da ga odmah učinimo. Takođe, predlažemo različite vrste primirja na nebu, moru, kopnu, primirje usmjereno na energetske objekte ili druge vrste primirja. Nažalost ništa ne funkcioniše.
U potpunosti smo uključeni u mirovne pregovore koje predvode SAD. Pokazujemo dobru volju i spremnost da razgovaramo o različitim aspektima mogućeg primirja. Ali prvi korak, kako ste pitali, je prekid vatre da bismo ostali tamo gdje smo. O drugim pitanjima se može razgovarati tokom narednih sedmica, mjeseci, godina, a glavna stvar je prestati ubijati ljude, prestati uništavati domove.

Gerasimenko: Rusi nijesu spremni na istinski i pravedan mir, prekid vatre mora biti prvi korak

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saopšteno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, do 18 stepeni

Lider Nove srpske demokratije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uspio je danas da privoli predsjednika Opštinskog odbora svoje stranke u Pljevljima Milana Lekića da otključa stranačke prostorije za pobunjene članove partije, predvođene Blažom Kotlajom i sjedne ih za sto, kako bi pokušao da zaustavi sve očigledniji raskol partije u ovom gradu, a nakon što je dio odbornika i članstva stao uz predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_fb75c849a6d696d6269350542889ac443161c00709e8d1ef20f98c6b80ce4240" data-rendition-name="original" width="857" height="589" loading="lazy" alt="Vraneš i Milan Lekić"> <figcaption>OD PRIJATELJSTVA DO RASKOLA: Dario Vraneš i Milan Lekić</figcaption> </figure>  Kotlaja nam je u kratkom telefonskom razgovoru popodne obećao da će se brzo javiti, ali nije, a ignorisao je i poruku koju smo mu poslali. Na društvenoj mreži Fejsbuk danas se pojavio snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nema informacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224200212_d5f20555-0da7-49cc-95cc-cfe7ced44b83" data-rendition-name="original" width="1190" height="824" loading="lazy" alt="Pljevlja"> </figure>  NEĆE DATI KVORUM Portal RTCG javio je danas da se Lekić sastao sa „većim brojem članova i simpatizera NSD“, a da je na sastanku konstatovano da je „budžet opštine jedan od ključnih dokumenata i treba učiniti napor da se što prije usvoji, ali i da se prevaziđe aktuelna politička kriza u Pljevljima“. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, kazao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja juče i danas nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Simpatizer NSD Milojko Vuković, prenio je Portal RTCG, pozvao je odbornike partije da se vrate u Skupštinu i usvoje budžet dodajući da ukoliko to ne urade napraviće razdor u stranci, ali i da će ugroziti razvoj Pljevalja. Lekić je medijima kazao da osam odbornika iz koalicionih partija neće glasati budžet i da sada nema potrebnog broja odbornika da bi sjednica uopšte i počela, sve i da bi došli svi odbornici NSD. Kvorum bi, kazao je on, mogli napraviti odbornici DPS, ali NSD, zaključeno je na sinoćnoj sjednici odborničkog kluba, neće sa DPS-om praviti ni kvorum niti usvajati budžet. Potvrdio je da u stranci postoji nezadovoljstvo i da će on, kako je prenijela RTV Pljevlja, inicirati sastanak predsjednika partije Andrije Mandića sa odbornicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224190240_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: igor sljivancanin)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  BRATSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA Saopštenjem su se danas oglasili i odbornici ove partije s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om. - Juče je u kancelariji OO NSD Pljevlja održan sastanak odbornika naše stranke, na kome je od ukupno 10 prisustvovalo osam odbornika. Razmatrana je aktuelna politička situacija, sa posebnim osvrtom na okupljanje grupe građana ispred stranačkih prostorija. Prisutni odbornici su konstatovali da smo uvijek bili dio rješenja, a ne problema u našoj opštini i ovu krizu u parlamentarnoj većini pokušavamo riješiti normalno, bratski, u dobroj vjeri i namjeri sa našim koalicionim partnerima PES-om i Demokratama, koji su prethodno saopštili da napuštaju koaliciju – istakli su oni. U saopštenju naglašavaju i da je „konstatovano da, nažalost, ne postoji odbornička većina među konstituentima aktuelne vlasti za usvajanje budžeta opštine Pljevlja za 2026. godinu“. - Iz iskustva znamo da bilo koji problem koji neko želi riješiti uz pomoć DPS-a postaje još veći, a svađa u koaliciji još žešća i mi imamo obavezu da to ne dozvolimo. Izlaz iz ove političke situacije vidimo isključivo u dogovoru konstituenata vlasti – poručili su oni. Oni su pozvali članove partije da sve eventualne ideje i sugestije mogu saopštiti direktno njima. - Pljevlja nijesu veliki grad, a razlozi su im veoma dobro poznati. Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – zaključilo je osam odbornika NSD. Sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde naši izvorri, čvrsto uz Vraneša. DPS PORUČUJE – PREBROJTE SE Iz lokalnog DPS-a uzvratili su je saopštenje odbornika NSD vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o DPS-u. - Dok se vi „bratski“ nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. Konstatacijom da nemate većinu za budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću – poručili su oni. Naglašavaju da „pominjanje DPS-a u kontekstu 'krize' je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napuštili taj vaš 'bratski' brod koji tone“. - Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno – istakli su iz DPS-a i pozvali NSD da umjesto što troše „vrijeme na pisanje jalovih saopštenja“, imaju „mrvu političke odgovornosti“ i vrate mandate građanima i priznaju da je njihova vlast doživjela potpuni krah. MIROLJUBIVE PORUKE Stranačke prostorije NSD koje su juče bile zaključane za Kotlaju i nekoliko desetina članova Opštinskog odbora partije, koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika odbija da podrži opštinski budžet, danas su bile otključane. Možda zbog toga, za razliku od juče, kada je prijetio i da će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“, Kotlaja je danas bio znatno umjereniji. - Mandić je hitno intervenisao i pobunjeni Kotlaja, za sada, se umirio – kažu naši izvori. Prema njihovim riječima, Mandiću se, ipak male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u Pljevljima, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čiji svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u ovom gradu. Kako smo već pisali Milan Lekić pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224190240_9f2c30777778b7254f607b51c1c77eb66fe1d9d322be8c460d0fbb1408ea8334" data-rendition-name="original" width="768" height="453" loading="lazy" alt="Opština Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Lekićevim nastojanjima da se riješi Vraneša sada u prilog ide činjenica da on više nema podršku odbornika partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad. Međutim, ta stranka je bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako i Demokrate traže smjenu Vraneša, svi zajedno nemaju većinu za tu inicijativu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika.

Tag: eksterna-provjera-znanja