Liderka njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alis Vajdel je na stranačkom mitingu u Rokenhauzenu iznijela niz kontroverznih stavova o vanjskoj i unutrašnjoj politici, oštro kritikujući Zapad zbog odnosa prema ratu u Ukrajini te pozivajući na ponovnu kupovinu jeftinih ruskih energenata.
Vajdel se u svom obraćanju dotakla gorućih tema, s posebnim fokusom na rat u Ukrajini, energetsku krizu u Njemačkoj i politiku njenih glavnih rivala, stranaka CDU i CSU.
Govoreći o ratu na istoku Evrope, Vajdel je naglasila da se njena stranka oduvijek zalagala za mirovne pregovore te je iznijela stav da je mir u Evropi nemoguće postići bez direktnog učešća Moskve.
- Okončajte ovo besmisleno umiranje u Ukrajini. Zašto su zapadne države, predvođene prije svega Velikom Britanijom, spriječile Istanbulski sporazum 2022. godine? To bi za Zelenskog bio mnogo bolji mirovni dogovor od onoga o čemu se danas raspravlja - poručila je Vajdel.
Takođe, oštro je osudila politički diskurs u Njemačkoj i Evropi, istakavši da je "svako ko je pozivao na diplomatiju bio ocrnjen kao Putinov simpatizer", upitavši se kakav je to uopće argument u ozbiljnoj politici.
Prelazeći na ekonomska pitanja, liderka AfD-a je upozorila da njemačke kompanije ubrzano gube svoju konkurentnost zbog previsokih troškova i prekomjerne birokratije. Istakla je da Njemačka danas ima najviše cijene energije na svijetu, za šta je direktno okrivila bivšu kancelarku.
- Ipak, oni jednostavno nastavljaju ovim putem zbog katastrofalne energetske tranzicije Angele Merkel. Samo nastavljaju s tom zelenom politikom. Moramo ukinuti CO₂ taksu. Riješite je se - kategorična je bila Vajdel.
Ona je ponudila i rješenje za energetsku krizu, navodeći da se Njemačka mora vratiti pristupačnoj i sigurnoj energiji, što podrazumijeva povratak nuklearnim elektranama, ali i obnavljanje trgovinskih veza s Rusijom.
- Moramo kupovati naftu i plin tamo gdje su najjeftiniji, a to je u Rusiji - dodala je.
Na kraju, Vajdel nije štedjela svoje političke rivale iz reda hrišćanskih demokrata. Optužila je sestrinske stranke CDU i CSU da vole "prepisivati" program AfD-a, ali da u praksi rade potpuno suprotno od onoga što obećavaju.
Kao najočitiji primjer licemjerja navela je dešavanja u Bavarskoj.
- Grijeh iz oktobra prošle godine je to što je CSU u Bavarskoj uništio nuklearnu elektranu Isar 2, a istovremeno imaju drskosti da govore o povratku nuklearnoj energiji - rekla je Vajdel.
Svoje obraćanje je zaključila oštrom porukom glasačima: "Od jutra do mraka ne rade ništa osim što lažu. A mi ćemo, dame i gospodo, tome stati u kraj, jer mi vodimo politiku za vas".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Liderka njemačkih desničara "udarila" po Zapadu: Mir u Evropi je moguć samo s Rusijom, Britanci su krivi za krvoproliće

Predsjednik ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje Žordan Bardela izjavio je danas tokom prvog dana kampanje za lokalne izbore u Francuskoj da podržava liderku ekstremne desnice Marin Le Pen.
Francusko tužilaštvo zatražilo je 3. februara potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen u žalbenom postupku u Parizu, kao i potvrdu kazne za pomoćnike poslanika stranke Nacionalno okupljanje u Evropskom parlamentu.
Ukoliko se ta kazna potvrdi, Le Pen bi bila spriječena da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine, u vrijeme kada se očekuje da ekstremna desnica dobije na zamahu, prenijeli su francuski mediji.
Odluka apelacionog suda, koja nije u obavezi da se drži preporuka tužilaštva, očekuje se do ljeta.
- Nadam se da će nas ona (Le Pen) predstavljati - rekao je Bardela kada su ga pitali o mogućnosti da zamijeni Marin Le Pen, kao kandidata 2027. godine.
- Zajedno se pripremamo, ruku pod ruku, da preuzmemo najviše državne funkcije, sa Marin Le Pen u Jelisejskoj palati, a ja kao premijer - rekao je Bardela.
On je danas na jugu Francuske rekao da će se truditi da ubijedi maksimum lokalnih zajednica pred lokalne izbore zakazane u dva kruga u Francuskoj, 15. i 22. marta.
Prema najnovijoj anketi, 69 odsto pristalica francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje vjeruje da bi Žordan Bardela bio bolji kandidat od Marin Le Pen na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Dok kandidatura liderke ekstremne desnice zavisi od odluke suda u žalbenom postupku, koja se očekuje tokom ljeta, pokazalo se da je mladi Bardela popularniji od Le Pen.
Oko 45 odsto ispitanih ima dobro mišljenje o Bardeli, a o Marin Le Pen 42 odsto.
Sajt Medijapar (Mediapart) je prenio da je Le Pen već ranije stavila do znanja da bi svoje mjesto kandidata za predsjedničke izbore ustupila Bardeli, ako joj sud onemogući obavljanje javnih funkcija.

Predsjednik ekstremno desničarske stranke u Francuskoj podržao Marin Le Pen

Desetine političara iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) otputovaće u decembru u Vašington na poziv grupe republikanskih zastupnika u Predstavničkom domu, rekla je američka kongresmenka Ana Paulina Luna.
Poziv AfD političarima dolazi u trenutku kada njemačke krajnje desne figure sve više traže podršku MAGA republikanaca u SAD-u za ono što predstavljaju kao borbu protiv političkog progona i cenzure kod kuće.
- Ugostićemo 40 članova AfD-a. I neću biti samo ja, biće tu i drugih članova Kongresa - rekla je Luna u intervjuu za "Welt".
Luna je pokazala aktivno interesovanje za tvrdnje njemačkih krajnje desnih aktera da su progonjeni u Njemačkoj zbog svojih stavova, nedavno rekavši za Politico da "nedavne akcije njemačke vlade protiv vlastitih građana više podsjećaju na autoritarizam Sovjetskog Saveza prije njegovog pada nego na današnju Rusiju".
Neki zvaničnici iz administracije američkog predsjednika Donalda Trampa takođe su izrazili podršku AfD-u.
Kada je njemačka savezna obavještajna služba za unutrašnju sigurnost ranije ove godine proglasila AfD ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je taj potez "tiranjom pod maskom".
Tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je evropske mejnstrim političare da sruše "zidove" koji drže krajnje desne stranke izvan vlade.
Njemački poslijeratni ustav dopušta domaćim obavještajnim agencijama nadzor političkih stranaka, aktera i organizacija koje se smatraju ekstremističkim, te čini teoretski mogućim i zabranu takvih stranaka.
Ova ograničenja su tvorci zapadnonjemačkog ustava uveli kako bi spriječili ponavljanje nacističkog uspona na vlast, kada su antidemokratske snage uspjele potkopati demokratiju iznutra.
Lideri AfD-a vide poziv u Vašington kao priliku da steknu veću legitimnost kod kuće za svoje tvrdnje o progonu. Luna je krajem prošlog mjeseca putem objave na mreži Iks (X) pozvala kopredsjednicu AfD-a Alis Vajdel u Vašington. Vajdel je reagovala pozitivno i rekla da će se javiti kako bi dogovorile daljnje aranžmane.
Luna se nedavno sastala i s Naomi Seibt, desničarskom influensericom i saveznicom AfD-a, koja je nedavno rekla da je zatražila azil u SAD-u, tvrdeći da je meta "ozbiljnog nadzora i maltretiranja od vlade i obavještajnih službi" zbog svojih političkih stavova i odbrane slobode govora u Njemačkoj.
- Mislim da je Seibt sjajna mlada žena i vjerujem da ima obećavajuću budućnost, čime god se odluči baviti, i zato ćemo je u potpunosti podržati - rekla je Luna za "Welt".
Dodala je da neće pomagati samo Seibt, nego i drugima iz Njemačke koji su u "sličnoj situaciji".
- Nadam se da će ovo barem otvoriti neku vrstu dijaloga o tome kako njemačka vlada, posebno političari i policija, tretiraju vlastite građane čak i ako se ne slažu s njima - rekla je Luna.
Putovanje članova AfD-a u Vašington u decembru trebalo bi biti praćeno većom konferencijom početkom iduće godine, rekla je Luna, nečim što će "biti kontrateža Davosu", mjestu gdje se održava Svjetski ekonomski forum, i što će biti više fokusirano na "suverenitet država".

Sve jače veze američkih i njemačkih desničara: Velika delegacija AfD-a stiže u Vašington

Krajnje desni europarlamentarac i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u Poljskoj Gžegož Braun spalio je zastavu Evropske unije u zgradi Ministarstva industrije u Katovicama, a prije nego što je zapalio zastavu, obrisao je cipele o nju.
Braunu je inače skinut europarlamentari imunitet i ovo mu nije prvi incident ove vrste.
Naime, u decembru 2023. godine je u poljskom parlamentu uzeo aparat za gašenje požara i ugasio svijeće za Hanuku, kao znak protetsta protiv proslave jevrejskih praznika u Poljskoj. Zbog toga ga poljske vlasti i krivično gone.
Taj potez Braun je branio tvrdnjom da Hanuka nije vjerski praznik, nego istorijski događaj strane države, te je izrazio zabrinutost zbog onoga što smatra kontroverznim izjavama i postupcima predstavnika organizacije Habad-Lubavic, koja organizuje godišnju proslavu Hanuke u poljskom parlamentu.
Zbog činjenice da je izabran za poslanika u Evropskom parlamentu na izborima u junu 2024, poljska advokatska komora je podnijela Evropskom parlamentu zahtjev za ukidanje imuniteta od kaznenog progona.
Braun se suočava s više optužbi, uključujući vrijeđanje vjerske grupe u poljskom parlamentu, prekidanje predavanja o Holokaustu u Njemačkom istorijskom institutu u znak protesta protiv tvrdnji o poljskoj umiješanosti te uklanjanje novogodišnje jelke ukrašene LGBT simbolima iz suda u Krakovu i bacanja u smeće.

Katovice: Poljski krajnje desni europarlamentarac obrisao cipele o EU zastavu, pa je zapalio

Nekoliko desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak protesta protiv ekstremne desnice koju ne žele na vlasti, a skup je održan sedam &nbsp;dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj.
Policija je saopštila da je bilo oko 30.000 ljudi, dok su organizatori naveli broj od 38.000 okupljenih protiv ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Sličan skup održan je 8. februara u Minhenu gdje je bilo 250.000 ljudi, a 2. februara u glavnom gradu Njemačke bilo je između 160.000 i 250.000 ljudi.
Slogan današnjeg skupa u Berlinu bio je „Ruku pod ruku, mi smo zaštitni (sanitarni) zid“.
Izraz „sanitarni kordon“ su koristile tradicionalne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata da bi odbile bilo kakvu saradnju na nacionalnom nivou sa ekstremno desničarskim pokretima.
U Berlinu su mnogi demonstranti zabrinuti da stranka AfD ne postane druga po veličini u Njemačkoj poslije parlamentarnih izbora 23. februara, dok najnovije ankete predviđaju da će ona osvojiti 20 do 21 odsto glasova, iza konzervativne opozicije kojoj se pripisuje 30 do 32 odsto glasova.

U Berlinu protest protiv ekstremne desnice

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Nekoliko desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice širom Njemačke da protestuje protiv ekstremno desničarske stranke Alternative za Njemačku (AfD) pozivajući na blokadu te političke formacije optužene da ugrožava demokratiju.
Najveći skupovi održani su u Berlinu i Kelnu, gdje se okupilo oko 35.000 i 20.000 ljudi, prema podacima policije, dok su organizatori saopštili da je u glavnom gradu bilo oko 100.000 demonstranata.
Okupljeni su upalili mobilne telefone dok je padao mrak noseći natpise „Više svjetlosti za demokratiju“, „Otpor“, „AfD nije alternativa“ i „Nacisti napolje“.
Nekoliko organizacija pozvalo je na skupove u 60 gradova, četiri nedjelje prije prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 23. februar.
AfD je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Istovremeno u gradu Hale održan je danas skup pristalica AfD-a na kojem se putem video linka obratio američki milijarder Ilon Mask koji je podržao tu stranku.

Protesti protiv ekstremne desnice širom Njemačke

Švajcarska vlada najavila je danas da će isplatiti po 50.000 franaka (oko 55.000 eura) porodicama žrtava i teško povrijeđenima u novogodišnjem požaru u baru u skijaškom odmaralištu Kran-Montana.
Cilj tog "doprinosa solidarnosti" je da pruži brzu finansijsku podršku porodicama žrtava i preživjelima, te da posluži kao gest saosjećanja, saopštilo je švajcarsko Savezno vijeće, prenosi Rojters.
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je na konferenciji za novinare da vlasti dijele sa žrtvama i njihovim porodicama želju za istinu i pravdu.
- Želimo da znamo šta se desilo, zašto i kako je moglo biti spriječeno - rekao je Parmelin.
U požaru je stradala 41 osoba, a više od sto ih je povrijeđeno.

Švajcarska će žrtvama u požaru u Kran-Montani isplatiti po 55.000 eura

Sudski savjet je na današnjoj elektronskoj sjednici donio odluku o izmjeni Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova shodno preporukama Venecijanske komisije.
Takođe, na sjednici je konstatovan prestanak sudijske funkcije sutkinji Višeg suda u Bijelom Polju Rafiji Kadić.
Kako je pojašnjeno iz Sudskog savjeta, Kadić je ispunila uslove za odlazak u penziju.

U skladu sa preporukama VK: Sudski savjet usvojio izmjene Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova

Crna Gora i Irska možda ne dijele vjekove zajedničke istorije, ali dijele nešto podjednako snažno: čvrstu vjeru u projekat Evropske unije, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog predsjednika Crne Gore toj zemlji od obnove nezavisnosti.
Nakon tet-a-tet razgovora sa premijerom Mihalom Martinom, dvojica zvaničnika su se obratila javnosti na zajedničkoj konferenciji za medije, naglasivši značaj daljeg snaženja međudržavnih odnosa, unapređenja saradnje u ključnim oblastima i podrške evropskom putu Crne Gore.
- Istinska je privilegija biti danas u Dablinu, u trenutku koji je važan ne samo za naše dvije države, već i za budućnost evropskog proširenja. Ovo je prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove naše nezavisnosti 2006. godine. Želim da zahvalim premijeru na pozivu. Ova posjeta označava novo poglavlje u našim odnosima, poglavlje obilježeno dubljim političkim dijalogom i zajedničkom odlučnošću da prijateljstvo pretvorimo u konkretnu saradnju - naveo je Milatović.
On je istakao da je irska evropska priča - priča o transformaciji.&nbsp;
- Irska je pokazala kako članstvo u EU može ojačati institucije, privući investicije i stvoriti ekonomske prilike za generacije. To iskustvo snažno odjekuje i u Crnoj Gori - naveo je Milatović.
Kako je istakao, proširenje ne doživljavamo kao birokratsku ili geopolitičku vježbu, već je vidimo kao spoljni oslonac i mapu puta za reforme.
Milatović poručuje da će za Crnu Goru, koja je predvodnica među zemljama kandidatima, 2026. biti odlučujuća godina.&nbsp;
- Tokom kiparskog predsjedavanja očekujemo da započnemo izradu Ugovora o pristupanju, a tokom predstojećeg irskog predsjedavanja cilj nam je da zatvorimo sva poglavlja i privedemo pregovore kraju, simbolično, u godini kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. To ne bi bio samo uspjeh Crne Gore. To bi bila snažna poruka Evropske unije da proširenje i dalje ostaje vjerodostojno. To je svjetlo na kraju tunela i za ostale zemlje kandidate - ocijenio je Milatović.
On je ponovio da je namjera da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, kroz mjerljive rezultate, a ne samo kroz formalni napredak.
Milatović se zahvalio Irskoj na, kako je rekao, principijelnoj podršci i spremnosti da čvrsto stane iza procesa proširenja zasnovanog na zaslugama.
- Posebno cijenimo vašu podršku u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije, upravljanja javnim finansijama, ekonomske tranzicije, bezbjednosti hrane i digitalizacije javne uprave. Irska može biti uzor razvoju Crne Gore. Istovremeno, vidimo realan potencijal da dodatno produbimo ekonomsku saradnju. Trgovina i investicije mogu značajno rasti. Crna Gora je sada u fazi da gradi predvidivo i konkurentno okruženje za irske investitore i za druge investitore naročito u digitalnim inovacijama, obnovljivim izvorima energije i održivom turizmu - naglasio je Milatović.
Važna je, kako je naglasio, i povezanost. Milatović je konstatovao da Rajaner već povezuje Crnu Goru sa mnogim evropskim destinacijama, ali ne i sa Irskom, pa je izrazio nadu da se to može promijeniti, kako bi se uspostavile direktne veze između naših zemalja.
- Ranije danas imao sam priliku da vidim dio Dablina i van ove zgrade. Njen pejzaž odražava zemlju duboko ukorijenjenu u svom identitetu, a ipak sigurnu u svoje mjesto u Evropi i svijetu. Crna Gora danas dijeli isti osjećaj pravca i usmjerenja - kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, predstojeći Samit EU–Zapadni Balkan, koji će prvi put biti održan u našoj zemlji 5. juna, biće najbolja prilika da Crna Gora svim državama članicama, uključujući i Irskoj, pokaže koliko je ozbiljna u namjeri da postane punopravna članica EU.&nbsp;
- Zato se radujemo što ćemo vas ugostiti u Crnoj Gori. Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Milatović premijeru Irske: Momentum je stvaran, vidimo se u EU

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.307 ambulantnih pregleda, od čega 382 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 199 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 310. 
 
- U istom periodu obavljen je 91 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljen je 141 pacijent, od čega 15 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 559 dijagnostičkih procedura, od čega 93 CT i 88 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 96 dijagnostičkih procedura, od čega sedam MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.178 pacijenata i odrađeno 36.277 analiza - navodi se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

Tag: ekstremna-desnica