Sudanske paravojne formacije ubile su 56 civila tokom dva dana napada na grad koji su zauzeli na putu za El-Fašer, posljednji veliki grad u regionu Darfura koji je još u rukama sudanske vojske, saopštili su aktivisti. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, u ubistvima su uglavnom stradili stanovnici Um Kadadaha i, prema lokalnom komitetu za otpor, zasnovana su na etničkoj osnovi. 
 
Napadi na Um Kadadah, oko 180 kilometara istočno od El-Fašera, uslijedili su dan nakon što su borci Paravojnih snaga za brzu podršku (RSF) rekli da su preuzeli grad od vojnih snaga. 
 
RSF je pojačao napade na opkoljenu prijestonicu Sjevernog Darfura, El-Fašer, otkako je vojska prošlog mjeseca ponovo zauzela sudansku prijestonicu Kartum. 
 
Lokalni komitet je podijelio spisak ubijenih u Um Kadadahu i saopštio da je RSF počinio "široko rasprostranjene prekršaje", "prisilno raseljavao" građane iz grada i isključio sve telekomunikacije. 
 
Rat između vojske i RSF-a počeo je 15. aprila 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U sukobima u Darfuru ubijeno 56 civila

Mehmed Zenka je tražio da se izostavi predlog Vlade da se u dnevni red uvrste sporazumi Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Radi se o poklanjanju jednog grada i bankrotiranju i ovako olako staviti u dnevni red ovu tačku sa ovakvim zakonskim ovlašćenjima nije primjereno niđe - ni u jednoj državi, bar što se Evrope tiče. Stavljate u dnevni red jedan zakon koji nije ni za vrijeme komunizma - poručio je on.
Ni agrarna reforma, kaže, nije svojim državljanima kao što se namjerava učinjeti ovim zakonom.
On je apelovao na sve da ovo ne podrže.
- Svaka ruka koja bude glasala za ovo je uperena protiv Crne Gore i svih građana Ulcinja. Krajnje će da plati Crna Gora, ne Ulcinj - poručio je on.
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je nakon dva sata kašnjenja.

Zenka: Svaka ruka koja bude glasala za sporazum sa UAE je uperena protiv Crne Gore i građana Ulcinja

U Budvi je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja mr Slađana Perišić, predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, direktor Zavoda dr Vuk Niković i pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić. Ministar dr Vojislav Šimun podsjetio je da je ovo 14. adaptirana jedinica hitne medicinske pomoći od ukupno 24 jedinice u Crnoj Gori, te da je dio šireg projekta Ministarstva zdravlja i menadžmenta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u okviru kojeg je predviđena adaptacija svih jedinica širom zemlje. - Pokušavamo da standardizujemo i podignemo kvalitet i dostupnost primarne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore, a u ovom slučaju za građane Budve. Ovakav jedan primjer adaptacije i nabavke savremene opreme i sanitetskih vozila je upravo ono što želimo da postignemo na nivou svih opština Crne Gore i da na taj način osiguramo jedan standard urgentne medicine i hitne medicinske pomoći širom naše države. Osiguravanjem jednog ovakvog objekta zaposleni Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, naši ljekari, srednje medicinsko osoblje, nemedicinsko osoblje koji nose gro posla pružanja zdravstvene zaštite u ovoj opštini zajedno sa kolegama iz Doma zdravlja stiču bolje uslove za rad i nadam se da im se na ovaj način odužujemo za sve ono što rade za zdravstveni sistem, ali i sve građane Crne Gore - naveo je Šimun. Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Budvi opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta. Na važnost otvaranja adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći u Budvi ukazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković. - Kada sam došao i obišao Budvu bilo mi je nespojivo – metropola turizma, a Hitna pomoć u nekom stanju koje nije bilo baš reprezentativno. Odlučili smo da sve jedinice budu uniformne, da izgledaju savremeno i da budu privedene standardima Evropske unije. Težimo da uslovi boravka i rada ljudi koji ovdje rade 12 sati na dan ili noć budu dostojanstveni. Budva će po prvi put u istoriji postojanja Hitne pomoći u ovoj opštini imati laboratorijsku dijagnostiku za troponin, krvnu sliku i CRP. Pošto opština Budva nema bolnicu analizom određenih parametara ćemo znati da li pacijenta treba transportovati u neku referentnu zdravstvenu ustanovu. Sve ovo radimo zbog građana, pacijenata i turista kojih je ovdje u velikom broju i biće ih sve više i više - naveo je Niković. Najavio je i rješavanje pitanja hitne medicinske pomoći u Petrovcu. - Zalaganjem ministra i predsjednika Opštine naći ćemo rješenje da i tom dijelu opštine koji je udaljeniji i do koga je teško doći u toku ljetnje turističke sezone bude dostupnija hitna medicinska pomoć - najavio je Niković. Posebnu zahvalnost na dobroj saradnji direktor Zavoda je uputio predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću i njegovom timu na značajnoj donaciji i zalaganju za unapređenje uslova u ovoj jedinici hitne pomoći. Zahvaljujući donaciji Opštine Budva od oko 100.000 eura jedinica hitne pomoći opremljena je i savremenom medicinskom opremom i novim sanitetskim vozilom. Donacija obuhvata sanitetsko vozilo, video laringoskop, eksterni defibrilator, aparat za automatsku masažu srca i aparat za brzo određivanje troponina, čime su značajno poboljšani uslovi za rad i kvalitet pružene zdravstvene zaštite. Tenderska procedura za nabavku opreme je u toku. Opština je dodatno opredijelila i dodatnih 10.000 eura za sanaciju krova Doma zdravlja, potvrđujući odgovoran odnos prema sistemu zdravstvene zaštite i njegovim korisnicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417130456_f11c3a6befaea21a4fbb1cdf726624af7d1843d0e24d5cfdeed405f6ffc3b0cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250417130456_f11c3a6befaea21a4fbb1cdf726624af7d1843d0e24d5cfdeed405f6ffc3b0cd" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Hitna BD"> </figure>  - Posebno želim da zahvalim zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć koji svakodnevno rade, koji su po mom mišljenju heroji ovog grada jer rade jedan human i kvalitetan posao za naše turiste i građane. Adaptacija ovih prostorija je možda najbolji način da se njima odužimo stvarajući bolje uslove za rad. Opština Budva će svakako biti tu i za vas kao iza druge ustanove. Mislim da na ovome nećemo stati, raspoloženi smo da kao lokalna samouprava budemo partneri. To potvrđuje nabavka kompletne laboratorije i specijalizovanog vozila za koje je Opština Budva u ovoj godini predvidjela preko 60.000 eura - ispričao je Jovanović. Otvaranjem jedinice hitne medicinske pomoći u Budvi, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore podiže nivo spremnosti za efikasno reagovanje u jednoj od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Povećana dostupnost i kapacitet hitne službe doprinose sigurnosti kako građana, tako i brojnih posjetilaca tokom ljetnje sezone.

Budva dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je danas kandidatima za članstvo u EU sa foruma "EU sreće Balkan" u Sofiji da će im ona, kada postignu neophodne reforme, biti najbolji zagovornik u Uniji i njenim članicama.
Kos je kazala da ne sumnja da će i kandidati i Evropska unija iskoristiti trenutni istorijski momenat i dovršiti ujedinjenje kontinenta.
Ističući da na svih deset kandidata za članstvo u EU gleda jednako i da će nastaviti da se zalaže za njihov napredak ka članstvu, Kos je rekla da u nekim zemljama kršenja ljudskih prava, osnovnih sloboda i demokratskih principa otežavaju pristupanje Uniji.
Kos je navela da je ujedinjenje Evrope način da se konsoliduje stabilnost, a da je proširenje najvažniji strateški alat Evropske unije.
Dodala je da EU ne donosi samo ekonomsku snagu i demokratske institucije, već i pravnu sigurnost i osjećaj pripadnosti zajednici koja dijeli iste vrijednosti.
Kos je istakla i da se to ne odnosi samo na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, dodajući da Island planira referendum o ponovnom pokretanju pregovora sa EU, da je raspoloženje javnosti u Norveškoj prema Uniji najpozitivnije u posljednjih 25 godina, te da se Švajcarska sprema da po prvi put učestvuje na sastanku ministara finansija EU.
Evropska komesarka kazala je i da joj je poznata frustracija mnogih kandidata zbog toga što se EU proteklih 15 godina više bavila sopstvenim problemima (dužnička kriza, migracioni izazovi, izlazak važne članice, pandemija, energetska kriza), ali da je, prema njenim riječima, „period zamora od proširenja završen“.
- &nbsp;Sadašnja generacija evropskih lidera razumije da je ujedinjenje kontinenta ključno za garantovanje mira, slobode, bezbjednosti i prosperiteta svih Evropljana - naglasila je Marta Kos.
Ona je kazala da Brisel radi na ubrzanju pregovora sa kandidatima koliko god je to moguće, te da se već bilježi napredak koji je donedavno bio nezamisliv. Kao dobar primjer navela je Albaniju, koja je tokom njenih prvih pet mjeseci mandata otvorila dva pregovaračka klastera.
Na skupu u Sofiji, Kos je govorila i o Planu rasta za Zapadni Balkan, Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), čije su članice već četiri zemlje kandidata, kao i o „zelenim linijama“ koje će prepoloviti vrijeme čekanja na granicama i time doprinijeti boljoj regionalnoj saradnji.
Kos je istakla i da će sve ideje Brisela o produbljivanju ekonomskih i investicionih veza sa Ukrajinom biti razmatrane i za ostale kandidate za članstvo u EU.
Takođe je kazala da je Evropska komisija u prethodnim mjesecima pokrenula brojne nove inicijative, u kojima su uzete u obzir i zemlje kandidati, jer je, kako je navela, „u zajedničkom interesu da buduće članice budu uključene od samog početka implementacije“.
O evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana govorio je i bugarski premijer Rosen Željazkov na sastanku sa evropskom komesarkom prije početka foruma.
- Evropska budućnost Zapadnog Balkana je garancija prosperiteta i mira, ali i zaštita od uticaja sila koje žele nejedinstvo i nestabilnost kako u regionu, tako i u cijeloj Evropi - poručio je bugarski premijer.
Potpredsjednica Bugarske Ilijana Jotova kazala je na forumu, na kojem su prisustvovali i predstavnici Turske, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, da Bugarska neće postavljati dodatne uslove u pregovorima sa Sjevernom Makedonijom.
- Ono što Bugarska traži jeste usklađivanje sa evropskim kriterijumima – onim istim koje je morala da ispuni svaka zemlja na putu ka članstvu u EU, često uz teške odluke i kompromise - zaključila je Jotova.

Kos: Period zamora od proširenja EU je gotov

Nemate dovoljno argumenata da se krijete iza nečega što je do sada neviđeno u Crnoj Gori - i to bez tendera i procedura - poručio je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na sjednici Odbora za međunarodne odnose iseljenike uoči sjednice Skupštine na kojoj je planirano da se u dnevni red uvrsti sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnimanbegu-uputili-smo-zahtjev-da-se-sporazum-ne-nade-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na sjednici Odbora je podvukao da se radi o čistoj korupciji.
- Ovo nije običan dan i glasanje. Ako se želite spasiti ovoga nemojte glasati da uđe u dnevni red. Ovo je nešto demonski i ovo se ne planira svojim građanima. Milojko Spajić da ima poštovanje prema Ustavu Crne Gore, zakonima, proceduri, instituciji lokalne samouprave i gradonačelnika - ovo ne bi smio da radi. Svako insistiranje vodiće ovu državu u nestabilnost - upozorio je Nimanbegu.
Pozvao je članove odbora da ne razmatraju ovo pitanje i da apeluju na Milojka Spajića da povuče sporazum sa UAE.
- Vi ste ljudi sa imenom i prezimenom i pripada Vam odgovornost da poštujete Ustav i zakon o manjinskim pravama i slobodama, zakon o planiranju i prostoru, o državnoj imovini i eksproprijaciji - a svi se oni ovim urušavaju - jasan je Nimanbegu.
Ministarku Adžović je pitao hoće li moći nakon ovoga da dođe u Ulcinj.
- Recite mi koji je razlog hitnosti da to mora danas - pred Uskrs i Vaskrs. Spajić je građanima Ulcinja pokvario Ramazan, meni Bajram. Zbog čega? Kakva je to žurba? Što se dobija i koja je hitnost da mora ovakav zakon preko noći? Čekali smo godinama investitore - rekao je on.
Nimanbegu je podvukao da oni brane evropski put Crne Gore.
- Jer će se ovim sve prekršiti jer niko neće više vjerovati u procese. Eksproprijacija u Crnoj Gori - znate li kakva je to procedura i koliko traje? I vi ste pripremili zakon o eksproprijaciji da se u roku od tri dana rješava - zbog čega? Što nijeste to ranije nego sada? Što vam stoji zakon o sadašnjim investitorima na stolu? Da bi omogućili da zarađuju na našoj - ulcinjskoj, crnogroskoj, lokalnoj, štojskoj imovini da grade stanove. Mi nijesmo više toliko siromašni. Prosjek je preko 50 odsto BDP EU - rekao je on.
Mi, kako je podvukao, nijesmo zemlja trećeg svijeta.
- Pa da nam neko sa strane može doći i reći što će da radi. Zašto smo radili planove? Za Veliku plažu planovi su rađeni od Njemaca. I nikako oni ne bi predvidjeli da se tu gradi megalomanski. Nebitno je je li pet ili 15-20 spratova. Zauzimanje prostora znači to i to će ući u imovinu - naveo je on.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković je tražila da se da prilika da se ovo popravi.
- Je li još koja partija ili poslanik iz Skupštine išao na pregovore sa Alabarom ili ste iz medija saznali što je Spajić dogovorio? Je li vas neko nešto pitao ili vas je stavio pred svršen čin? Zato vas molim da vi to ne uradite - ako je neko pogriješio - ne znači da svi treba da pogriješe. Usvojite mu prvi sporazum, ali je drugi katastrofalan za ovu državu - poručila je Ćalović-Marković.
Ona je pozvala sve građane da ih pitaju zašto su ovo glasali.
- Poslanik Dragović je juče potvrdio da je prevod loš. Možete li bar prevod da uredite ili se mora silom &nbsp;na sramotu uoči Velikog petka ovo mora usvojiti? Ne vidim da je bilo što hitno. Mi želimo investicije u ovoj državi - ali konačno u skladu sa zakonom. Evropska unija nam je dala jedinstvenu šansu, mislim da vam je svima jasno da smo je dobili zbog geopolitičkih okolnosti, a ne jer smo je zaslužili. Imamo ozbiljniju konkurenciju - kada je u pitanju Albanija. Ne pravite ovakve greške, ne šaljite im takvu poruku. Kad nas vrate biće kasno - poručila je Ćalović-Marković.
Ukazala je da Agencija za zaštitu konkurencije i EU pozivaju na stopiranje.
- Ako oni kažu: stopirajte ovo suprotno je Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju - ko će to da plati? Mi gospodo. Zato dobro razmislite - dodala je ona. &nbsp;
Preozbiljna je, kaže, ovo stvar da se preko noći lomi. Istakla je da ima informacije da je elektronska sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju trajala 33 minuta.
- Trideset i tri minuta vaši predstavnici u izvršnoj vlasti su imali da o ovome odlučuju. Garantujem da bar pola nije stiglo da ga pročita. Vi imate pravo sad da pročitate i da ga popravite, da bude najbolji mogući i da svi budete s njim zadovoljni - zaključila je ona.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović je dao pauzu jer su dobili poziv da se spuste u plenum.

Nimanbegu na Odboru: Apelujte na Spajića da povuče sporazum sa UAE, ovo je nešto demonski i što se ne planira svojim građanima

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: el-faser

U sukobima u Darfuru ubijeno 56 civila

Zenka: Svaka ruka koja bude glasala za sporazum sa UAE je uperena protiv Crne Gore i građana Ulcinja

Budva dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Kos: Period zamora od proširenja EU je gotov

Nimanbegu na Odboru: Apelujte na Spajića da povuče sporazum sa UAE, ovo je nešto demonski i što se ne planira svojim građanima

PRATITE TVe UŽIVO