Šef američke diplomatije Entoni Blinken izjavio je 6. januara u Seulu da Rusija planira da proširi tehnološku saradnju sa Sjevernom Korejom u zamjenu za slanje snaga da pomogne Moskvi u borbi protiv Ukrajine.
- Sjeverna Koreja već ima koristi od ruske vojne opreme i obuke. Danas imamo razloga da vjerujemo da Moskva namjerava da podijeli napredne svemirske i satelitske tehnologije sa Pjongjangom - rekao je Blinken u oproštajnoj posjeti Južnoj Koreji.
Blinken je rekao da će položaj Ukrajinske vojske u ruskom regionu Kursk, gdje od prošlog ljeta vodi ofanzivu, biti "važan" u kontekstu mogućih mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve.
- Njihov (ukrajinski) položaj u Kursku je važan jer je svakako faktor u svim pregovorima koji bi mogli da budu održani u tekućoj godini - rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Seulu, prvoj stanici oproštajne turneje koja će ga takođe odvesti u Japan i Francuska.
Blinken je izrazio uvjerenje da bi prekid vatre u Pojasu Gaze mogao da bude postignut pre 20. januara, ili koji dan kasnije, u vrijeme kada republikanac Donald Tramp preuzima funkciju američkog predsjednika od Džozefa Bajdena.
- Ako ne stignemo do cilja u naredne dvije nedjelje, uvjeren sam da to može biti završeno u nekom trenutku, a kada bude, to će biti na osnovu plana koji predsjednik Bajden je predložio - rekao je američki državni sekretar.
Blinken je osudio lansiranje rakete Sjeverne Koreje u Japansko more, koje se dogodilo 6. januara, dok boravi u posjeti Seulu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Blinken: Rusija namjerava dati napredne satelitske tehnologije Pjongjangu

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da su Sjedinjene Američke Države imale direktne kontakte sa pobunjeničkom frakcijom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koja je predvodila operaciju tokom koje je srušen sirijski predsjednik Bašar al-Asad.
Nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova arapskih zemalja i Turske u Jordanu, Blinken je rekao da je postignuta saglasnost oko zajedničkog saopštenja u kojem su proklamovani principi koje druge zemlje žele da vide u političkoj tranziciji Sirije, prenosi Rojters.
Ranije je Blinken rekao da postoji širok konsenzus među regionalnim partnerima da nova vlada Sirije mora da bude inkluzivna, da mora poštovati prava žena i manjina, odbaciti terorizam i obezbijediti i uništiti zalihe hemijskog oružja iz Asadove ere.
Blinken je danas, na sastanku sa specijalnim izaslanikom UN za Siriju Geirom Pedersonom rekao da očekuje da će razgovarati o izazovima koji predstoje za Siriju i „odlučnosti da radimo zajedno na podršci tranziciji Sirije u kojoj UN igraju ključnu ulogu, posebno kada je riječ o pružanju pomoći i zaštiti manjina“.
- Ono što je toliko kritično u Siriji je da vidimo kredibilan i inkluzivan politički proces koji će okupiti sve zajednice u Siriji. A druga stvar je da treba da se pobrinemo da državne institucije ne kolabiraju i da što prije dobijemo humanitarnu pomoć - složio se Pederson.

500x500

Blinken: SAD su imale direktnu komunikaciju sa sirijskim pobunjenicima iz HTS-a

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da postoji širok konsenzus među regionalnim partnerima da nova Vlada Sirije mora da bude inkluzivna, da mora poštovati prava žena i manjina, odbaciti terorizam i obezbijediti i uništiti zalihe hemijskog oružja iz Asadove ere.
Blinken je danas, na sastanku sa specijalnim izaslanikom UN za Siriju Geirom Pedersonom, rekao da očekuje da će razgovarati o izazovima koji predstoje za Siriju i „odlučnosti da radimo zajedno na podršci tranziciji Sirije u kojoj UN igraju ključnu ulogu, posebno kada je riječ o pružanju pomoći i zaštiti manjina“.
- Ono što je toliko kritično u Siriji je da vidimo kredibilan i inkluzivan politički proces koji će okuplti sve zajednice u Siriji. A druga stvar je da treba da se pobrinemo da državne institucije ne kolabiraju i da što prije dobijemo humanitarnu pomoć - saglasan je Pederson.

Blinken: Među regionalnim partnerima postoji konsenzus o budućnosti Sirije

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara.
- SAD će isporučiti još jednu značajnu pošiljku opreme i oružja našim ukrajinskim partnerima kojima je pomoć hitno potrebna dok se brane od napada Rusije - navodi se u saopštenju američkog ministra spoljnih poslova Entonija Blinkena.
Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, saopštila je Bijela kuća.
Ovog mjeseca bile su dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara.
U danas najavljenoj pošiljci opreme biće municija za raketne sisteme, artiljerijske granate, bespilotne letilice, vojna vozila, kao i zaštitna oprema protiv hemijskih, radioloških i nuklearnih napada.

SAD najavile novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara

Entoni Blinken odlazi na posljednji sastanak NATO-a dok obavlja funkciju državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, prije nego što administracija novoizabranog predsjednika Donalda Trampa stupi na dužnost.
Jačanje savezničke podrške Ukrajini uoči povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru biće na vrhu dnevnog reda na sastancima ministara spoljnih poslova NATO u Briselu, u utorak i srijedu, navodi se u saopštenju ministarstva.
Blinken će razgovarati o prioritetima za transatlantsku bezbjednost, uključujući podršku ukrajinskoj borbi protiv ruske invazije, produbljivanje saradnje sa južnim partnerima NATO na Bliskom istoku, sjevernoj Africi i pripremanje za predstojeći samit u Hagu.
Odlazeći predsjednik Džozef Bajden neće biti na vlasti kada se lideri NATO okupe na svom sljedećem samitu u junu, ali je pojačao isporuku oružja Ukrajini u posljednjih nekoliko mjeseci, a takođe je ublažio ograničenja u pogledu načina na koji Kijev može da ih koristi.
Bajdenov cilj je da dovede Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za pregovore o prekidu rata, nakon što je Moskva napravila značajan napredak na frontu, a sjevernokorejske trupe počele da pomažu ruskim snagama.
Nasuprot tome, Tramp je bio skeptičan prema pomoći SAD Ukrajini i sugerisao je da će je njegova administracija oštro smanjiti ili okončati.
On je takođe imenovao bivšeg generala Kita Keloga da nadgleda napore za posredovanje u okončanju rata.
Blinken će iz Brisela otputovati na Maltu, gdje će u četvrtak prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.

Blinken ide na posljednji sastanak NATO, na vrhu dnevnog reda podrška Ukrajini

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj razgovarao je danas u Briselu sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom o trenutnoj globalnoj političkoj situaciji uključujući rat u Ukrajini i poručio da bi trebalo zaustaviti rat na pravedan način za Ukrajince.
Borelj kome ističe mandat na mjestu šefa diplomatije EU zahvalio je Blinkenu na dosadašnjoj saradnji.
- Bili ste veoma dobar kolega i blizak prijatelj kojeg smo toliko puta pozivali u Savjet za spoljne poslove... Sjećam se prije ruskog rata u Ukrajini, koliko smo imali telefonskih poziva i sastanaka pokušavajući da izbjegnemo rat. U tome nismo uspjeli; sada bi trebalo da budemo u mogućnosti da zaustavimo rat na pravedan način za Ukrajince - istakao je Borelj, navodi se u saopštenju na sajtu EU, prenosi Tanjug.
Borelj je podsetio da je Blinken već pet puta imao sastanak u Savjetu za spoljne poslove, "mnogo više nego bilo koji drugi gost (osim Ukrajine)".&nbsp;
Takođe je američkom državnom sekretaru zahvalio na saradnji. &nbsp;

Borelj sa Blinkenom: Zaustaviti rat na pravedan način za Ukrajince

Američki državni sekretar Entoni Blinken poručio je da učešće vojnika Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini zahtijeva "čvrst odgovor" saveznika.
- Ovaj dodatni element, kada su sjevernokorejske snage ubačene u bitku i sada bukvalno u borbu, zahtijeva i dobiće čvrst odgovor - poručio je američki državni sekretar nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom.
Blinken je ponovio odlučnost odlazećeg američkog predsjednika Džoa Bajdena da radi na jačanju sjevernoatlantskog saveza koji je, kako je rekao, kritičan za bezbjednost Sjedinjenih Država i Evrope.
- Mi ćemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu, kako bismo bili sigurni da može efikasno da se odbrani od ove ruske agresije - poručio je Blinken.
Posjeta Blinkena Briselu se održava sedam dana poslije američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio republikanac Donald Tramp.
Blinken će ponovo posjetiti Brisel sredinom decembra, kada se održava sastanak ministara inostranih poslova Alijanse.
Biće to, najvjerovatnije, posljednja Blinkenova posjeta u svojstvu državnog sekretara Briselu.
Šef NATO-a je poručio da Alijansa treba da uradi više kako bi se spriječio eventualni uspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
Osvrćući se na učešće sjevernokorejskih vojnika u ratu, Rute je ocijenio da to ima svoju cijenu.
- Ovi sjevernokorejski vojnici predstavljaju dodatnu prijetnju Ukrajini i povećaće potencijal Putina da nanese štetu. Ali, istovremeno, on to mora da plati i on to plaća tehnologijom, na primjer, raketnom tehnologijom koja ide kroz Sjevernu Koreju. A to predstavlja prijetnju ne samo Evropljanima - naglasio je Rute.

Blinken: Učešće Sjeverne Koreje u ruskom ratu u Ukrajini zahtijeva čvrst odgovor saveznika

Državni sekretar SAD Entoni Blinken ocijenio je tokom posjete Izraelu da ubistvo vođe Hamasa pruža "značajnu priliku" da se okonča rat u Gazi. 
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu razgovarao je sa Blinkenom u Jerusalimu "o vrsti vlade u Gazi poslije rata", navedeno je u saopštenju Netanjahuovog kabineta.
- Iskreno verujem da smrt (Jahje) Sinvara stvara značajnu priliku da se vrate nazad taoci, okonča rat i obezbijedi sigurnost Izraela - rekao je Blinken tokom sastanka sa izraelskim predsednikom Isakom Hercogom, koji je uslijedio posle njegovog razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Netanjahu je takođe rekao Blinkenu da bi smrt lidera Hamasa Jahje Sinvara, kojeg su 16. oktobra ubili izraelski vojnici u Pojasu Gaze, mogla imati pozitivan efekat na povratak talaca zatočenih na toj palestinskoj teritoriji.
Izraelski lider i državni sekretar SAD su razgovarali i o „potrebi“ da njihove dvije zemlje „udruže snage protiv iranske prijetnje“, dodaje se u saopštenju Netanjahuovog kabineta.
- Tokom sastanka postavljeno je pitanje iranske prijetnje i potrebe da dvije zemlje ujedine snage da joj se suprotstave - navedeno je u saopštenju.
Netanjahu je zahvalio Blinkenu za podršku SAD u borbi protvi osovine zla i iranskog terorizma, prenijela je agencija Frans pres.
Blinken je pozvao Netanjahua da preduzme dodatne korake da osigura da humanitarna pomoć stigne u ratom razorenu Gazu.
Tokom sastanka u Jerusalimu Blinken je naglasio potrebu da Izrael preduzme dodatne korake i održi dotok humanitarne pomoći Gazi i osigura da pomoć stigne do civila širom te teritorije, rekao je portparol Stejt deprtmenta Metju Miler novinarima.
Danas započeta Blinkenova posjeta regionu je 11. od izbijanja rata Izraela i Hamasa u Gazi 7. oktobra prošle godine.
On je doputovao u vrijeme kada se SAD nadaju obnovi nastojanja za postizanje prekida vatre poslije ubistva vođe Hamasa.
Netanjahu je sastanak sa Blinkenom koji je trajao više od dva sata označio „prijateljskim i produktivnim“.
Blinken je doputovao u Izrael nekoliko sati pošto je libanski Hezbolah ispalio baražnu vatru na centralni dio te zemlje, zbog čega su aktivirane sirene za protivraketnu uzbunu u naseljenim područjima, ali nije bilo očite štete, ni povreda.
Netanjahu je obavijestio Blinkena o operacijama izraelske vojske u Libanu i potrebi da se uspostavi bezbjednosna i politička promjena na sjeveru kako bi Izrael vratio svoje stanovnike bezbjedno u njihove domove kraj granice.
Blinken je rekao da je šokiran zbog „iranskog pokušaja da preko Hezbolaha ubije premijera Izraela“ napadom drona na Netanjahuovu kuću tokom vikenda, prenijeli su izraelski mediji.
Poslije Izraela Blinken će posjetiti nekoliko arapskih zemalja, vjerovatno uključujući Jordan, Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, navodi Asošijejted pres.

Blinken: Smrt vođe Hamas pruža značajnu priliku za okončanje rata u Gazi

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Izraela da u narednih 30 dana poveća dostavu humanitarne pomoći Palestincima u Pojasu Gaze – ili se suoči sa smanjenjem američke vojne podrške u sukobu sa Hamasom, palestinskom militantnom organizacijom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i sekretar za odbranu Loyd Ostin prenijeli su u pismu izraelskim zvaničnicima zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Pojasu Gaze, tražeći, kako je navedeno, hitne i održive akcije vlasti – da bi se poboljšala situacija.
Blinken i Ostin su u pismu izraelskom ministru odbrane Joavu Galantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru ukazali na konkretne korake koje je Izrael potrebno da preduzme u roku od 30 dana.
Obuhvataju i dozvolu za ulazak u Pojas Gaze najmanje 350 kamiona sa pomoći kroz četiri dostupna prelaza i otvaranje petog, kao i privremeno obustavljanje sukoba da bi se omogućila isporuka pomoći.
Traži se i ukidanje naloga za evakuaciju palestinskih civila kada za time nema, kako je naznačeno, operativnih potreba, piše Glas Amerike (VOA).
- Neuspjeh u demonstraciji trajnoj posvećenost primjeni i održavanju mjera može imati implikacije na američku politiku i relevantne američke zakone - ukazano je u pismu američkih državnika.
Pominje se i američki zakon koji zabranjuje dostavljanje vojnih sredstava državama koje ometaju isporuku američke humanitarne pomoći.
U američkoj javnosti se tokom posljednje godine ukazivalo na mogućnost da je Izrael prekršio međunarodno humanitarno pravo koristeći američko oružje tokom vojne operacije u Pojasu Gaze.
Blinken i Ostin u pismu pominju memorandum američkog predsjednika Džoa Bajdena o nacionalnoj bezbjednosti kojim se od Stejt departmenta zahtijeva da informiše Kongres o tome krši li izraelska upotreba američkog naoružanja američko ili međunarodno pravo.
- Tokom nekoliko mjeseci, količina humanitarne pomoći koja je poslata u Pojas Gaze opala je za više od 50 odsto, a količina isporučena u septembru bila je najniža u bilo kojem mjesecu tokom prošle godine - upozorili su Blinken i Ostin.
Portparol Stejt departmenta Metju Miler potvrdio je autentičnost pisma, rekavši da je obraćanje američkih zvaničnika izraelskim vlastima trebalo da bude privatna diplomatska komunikacija.
Sjedinjene Države su mjesecima, čak i u vrijeme borbi protiv Hamasa, od Izraela zahtijevale da povećaju dostavu hrane, vode, medicinskih zaliha i goriva palestinskim civilima.
Napore su otežale krađe humanitarne pomoći militanata Hamasa, borbe u blizini punktova za istovar, kao i sporenja u vezi sa područjima sa kojih bi bili dopremljeni u Pojas Gaze.
Uprkos pozivima dijela članova Kongresa da se Izraelu obustavi vojna pomoć kao vid pritiska u svrhe postizanja primirja, Sjedinjene Države su nastavile snabdijevanje.
Protekle sedmice, američki predsjednik je Pentagonu naložio isporuku naprednih sistema protivraketne odbrane i raspoređivanje američkih vojnika koji će njima rukovali.
Zahtjev Sjedinjenim Država Izraelu da pospješi humanitarnu pomoć Palestincima upućen je u trenutku intenziviranja napada na ekstremiste Hezbolaha u Libanu i Hamasa u sjevernoj Gazi.
Hezbolah i Hamas, koje je SAD označio kao terorističke grupe, Iran finansijski i vojno podržava.
Takođe, Sjedinjene Države su se, protekle sedmice u Savjetu bezbjednosti založile da Izrael što prije treba da poboljša, kako je navedeno, katastrofalne uslove u kojima žive palestinski civili u Pojasu Gaze i prestane da intenzivira njihovu patnju ograničavanjem isporuka pomoći.

SAD daje Izraelu 30 dana da poveća pomoć Gazi ili riskira smanjenje vojne podrške

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković kazao je da brzina u donošenju izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima ne treba da igra ulogu, već da je mnogo važniji kvalitet.
Laković je na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kazao da nema očekivanja da će biti prihvaćeni njegovih pet amandmana kojima, kako je rekao, želi da zaštiti časne policajce, a prljavi policajci, ističe, nemaju nikakvu štetu od ovog zakona.
- Vidim da je donešem stav i kad su u pitanju predlagači i članovi Odbora. Mislim da je ovaj zakon jako važan i argumentacija koja je išla u pravcu da ga treba usvojiti što prije, po meni, nije dovoljna da obrazloži na najbolji način da ovako usvojimo zakon. Da bismo bili fer, moramo reći da su amandmani Vlade danas došli nakon što smo ušli u plenarnu salu. Mislim da brzina ovdje ne igra ulogu i da je mnogo važniji kvalitet - naglasio je Laković.
On je podsjetio da se ovom temom intenzivnije bavi, te da je problematizovao 27. januara prošle godine kada je zakazana sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu na ovu temu i da je traženo mišljenje MUP-a i Uprave policije.
- Mislim i da zakon iz 2021. godine je takođe problematičan i dao je zakonsku mogućnost za pokretanje disciplinskih postupaka u odnosu na radnje koje nisu jasno definisane u zakonu. Disciplinski prekršaj mora biti unaprijed definisan da bi policijski službenici i drugi imali pravnu sigurnost u odnosu na to što može biti biće disciplinskog prekršaja ako ga počine. Preširoka je formulacija "održavanje neovlašćenog kontakta sa bezbjednosno interesantnim licima". U neovlašćenne kontakte možemo uvrstiti i komšijske relacije, poznanstva i smatrao sam da se jasnije propiše biće tog disciplinskog prekršaja - naveo je, pored ostalog, Laković.
Prema njegovim riječima, dobar motiv nije garancija da ćemo imati dobar i koristan rezultat.
- Potreba je da posebno zaštitimo časne policajce i da ovaj sistem razradimo do svake pojedinosti da bi oni imali pouzdanje da će sistem biti pravičan, pravedan i da oni ni u jednoj varijanti, ako nisu skrivili nešto, ne mogu biti pod nekim sancijama, ili "progonom" kad je u pitanju njihov status u službi - poručio je Laković.

Laković o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima: Kvalitet važniji od brzine, amandmani Vlade stigli nakon što smo ušli u plenarnu salu

Evropski savez najoštrije osuđuje prostakluk, lične uvrede i prizemnu retoriku kojom je Bošnjačka stranka reagovala na intervju uvaženog univerzitetskog profesora dr Šerba Rastodera, saopšteno iz ES-a.
Umjesto da odgovore argumentima na izrečene stavove, svjedočili smo, ističu u ES-u, nekulturnom pokušaju lične diskreditacije i govoru koji ne priliči javnom prostoru. Takav nastup, kako kažu, više govori o onima koji ga koriste nego o onome kome je upućen.
- Profesor Rastoder je u intervjuu jasno ukazao na istorijsku ulogu bošnjačkog naroda, koji je vazda bio snažan oslonac državnosti Crne Gore i njenog građanskog koncepta, naglašavajući da je saradnja Bošnjaka i Crnogoraca temelj savremene, evropske i multietničke Crne Gore. Istovremeno, otvoreno je kritikovao ulazak Bošnjačke stranke u vlast sa predstavnicima politike koja i dalje negira genocid u Srebrenici i relativizuje ili glorifikuje odgovorne za najteže zločine devedesetih - naglašeno je u saopštenju ES-a.
Očigledno je, navode, da je pojedine najviše zaboljela njegova jasna osuda rukovodstva Bošnjačke stranke zbog “hvatanja u četničko kolo”, "odnosno političkih savezništava i kalkulacija sa strukturama koje baštine šovinističku i antievropsku ideologiju, nanoseći time trajnu političku i moralnu štetu narodu koji navodno predstavljaju. Umjesto da odgovore na tu suštinsku kritiku i objasne svoje političke izbore, odlučili su se za uvrede".
- Profesora Rastodera možete voljeti ili ne voljeti, možete se slagati ili ne slagati sa njegovim ocjenama, ali njegov naučni autoritet i doprinos crnogorskoj istoriografiji obavezuju na minimum poštovanja - poričeno je u saopštenju ES-a.

Evropski savez: Umjesto da izađe iz “četničkog kola”, BS prostački izvrijeđala Šerba Rastodera

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u nižim predjelima na sjeveru tokom jutra tek ponegdje moguća magla.
Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam stepeni, najviša dnevna od deset do 20 stepeni.

Sjutra sunčano, do 19 stepeni

Bjegunac za kojim je tragalo više evropskih zemalja, a koji je porijeklom iz Crne Gore, Željko Martinović, uhapšen je u akciji Europola kojom je razbijena kriminalna grupa koja se sumnjiči da je oprala više miliona eura zarađenih švercom kokaina.
Martinoviću su lisice na ruke stavljene u okolini Kana, na jugu Francuske. Osim njega, privedeni su i Đorđe i Tamara Martinović, takođe porijeklom iz Crne Gore, kao i još četiri osobe na teritoriji Francuske, Italije, Belgije i Švajcarske. Policija je zaplijenila imovinu vrijednu preko pet miliona eura. Akcija hapšenja izvedena ja u ponedjeljak u šest ujutru, kada su policijske snage razbile prozore i vrata na luksuznoj vili osumnjičenog Martinovića kako bi uhapsili bjegunca.
Martinovića sumnjiče da je bio dio grupe koja je prala novac stečen od kokaina za italijanske ozloglašene grupe Kamora i Ndrangeta. Porijeklom je iz Crne Gore, a državljanin je Kanade, i s pasošem te države je i lišen slobode. Istraga je počela prije tri godine, a istražitelji iz više zemalja i međunarodnih bezbjednosnih službi pratili su tokove novca širom Evrope. U zvaničnom saopštenju Europola navodi se da je uhapšeni Crnogorac bio na listi najtraženijih kriminalaca za kojima je ta policijska organizacija tragala.
Francuski mediji navode da je uhapšeni jedan od najznačajnijih evropskih mafijaša. Prenose da je u pitanju muškarac koji je porijeklom iz Crne Gore, a koji je nekoliko godina živio sa porodicom u luksuznoj vili u blizini Kana. On je bio prioritetna meta Europola, koji ga sumnjiči da je vodio skoro stotinu Signal naloga za trgovinu, uglavnom drogom i svoje aktivnosti pranja novca.
– U novembru 2025. godine, u luci Antverpen, zaplijenjen je kokain iz Latinske Amerike, koju akciju su izveli belgijski carinici, što je omogućilo utvrđivanje veza između raznih osumnjičenih, Italijana i Crnogoraca, i raznih kompanija i fiktivnih kompanija uključenih u pranje novca, posebno putem lažnih faktura i investicija u nekretnine – piše u saopštenju tamošnjeg tužilaštva.
Ova operacija je rezultirala hapšenjem četiri osobe u Francuskoj i zaplenom nekoliko luksuznih vozila, nekretnina vrijednih preko pet miliona eura, 60.000 eura u kriptovalutama i 26.000 eura u gotovini.
– Na italijanskoj strani, još tri osobe su uhapšene po evropskim potjernicama koje je izdala Francuska – izjavio je tužilac iz Marselja.
U saopštenju Europola navedeno je da se ta agencija u istragu uključila od 2023. godine i da je ovaj slučaj brzo postao jedna od najaktivnijih operacija u okviru njenog Evropskog centra za finansijski i ekonomski kriminal. Slučaj je dobio kompletan spektar aktivnosti Europola: naprednu kriminalističku i finansijsku analizu, bezbjednu komunikaciju i raspoređivanje na terenu u Francuskoj i Italiji radi podrške nacionalnim istražiteljima i izgradnji zajedničke operativne slike. Godinu kasnije u Eurodžastu je osnovan Zajednički istražni tim (JIT) između Francuske, Italije i Švajcarske, što je omogućilo blisku pravosudnu koordinaciju. Preko Europola, u slučaj su se uključili dodatni partneri – Belgija, Njemačka i Ekvador. Italijanska Direkcija za istrage protiv mafije (DIA) finansijski je podržala operativne sastanke i raspoređivanje istražitelja.
<h2>Privedena i supruga</h2>
Francuski tužilac Nikola Beson saopštio je da je tokom istrage utvrđeno postojanje međunarodne organizacije koja je krijumčarila kokain iz Južne Amerike i prala tako stečen novac. Francuski istražitelji su takođe istakli „postojanje nekretnina kod glavnog osumnjičenog i njegove supruge“, a provjerava se i nekoliko francuskih i stranih kompanija sa sumnjivim finansijskim vezama sa italijanskim kompanijama. Mediji prenose da se među osumnjičenima našla i supruga glavnog osumnjičenog Tamara, koja je takođe iz Crne Gore, a čiji otac je navodno poznat evropskim istražiteljima po trgovini drogom.

Tag: entoni-blinken