Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Manastir Đurđevi Stupovi poslednjih sedam dana nalazi se pod danonoćnom prismotrom službenika Uprave policije, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Navodi se da u neposrednoj blizini i na prilazima manastira, sjedišta ove Eparhije, krajnje indiskretno i neobjašnjivo prisustvo različitih policijskih formacija i službenih automobila, stvara atmosferu opsadnog stanja, izazivajući uznemirenost žitelja manastira i vjernog naroda.
Ističe se da su takve scene policijskog opkoljavanja hramova posljednjih godina viđene samo u jeku, kako su naveli, "progona Crkve u vrijeme Đukanovićevog (Milo) totalitarnog režima".
- S obzirom na intenzitet javnog progona i anticrkvenu medijsku kampanju kojoj je ova Eparhija naročito izložena poslednjih mjeseci, kao i učestalosti pozivanja na informativne razgovore Mitropolita budimljansko- nikšićkog Metodija i sveštenstva, nastavak ove prakse vidimo kao pokušaj kriminalizacije i društvene izolacije Crkve putem upotrebe represivnog aparata - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj "uznemireni i zabrinuti zbog otvorenog nasilničkog odnosa aktuelnog režima prema srpskom narodu u Crnoj Gori".

Eparhija budimljansko-nikšićka: Manastir Đurđevi Stupovi pod danonoćnom prismotrom službenika UP

Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.
- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.
Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.
U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.
- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.
Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.
- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.
U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.
Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...
Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.
Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.
Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.
Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.
Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.
To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.
Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.
DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.
Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.
DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.
- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.
U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.
Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.
 
&nbsp;

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

Ministarstvo kulture i medija nije odborilo podizanje spomenika nekadašnjem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohiju Radoviću u Beranama.
To je saopšteno iz Eparhije budimljansko-nikšićke SPC.
Rješenje kojom je odbijena njihova inicijativa potpisala je resorna ministarka Tamara Vujović.
- Umjesto spomenika mitropolitu Amfilohiju dobili smo monumentalnu figuru birokratske malicioznosti po kojoj će biti upamćeni donosioci ovog rješenja. Rješenje nezakonito jer ne sadrži dovoljne razloge, a dati razlozi su proizvoljni i kontradiktorni, nažalost, jednim dijelom i maliciozni - naveli su u saopštenju.
Kažu da je nesporno da je zakonski rok od najmanje 20 godina od dana kada je lice umrlo propisan kao objektivni uslov potvrde statusa istaknute ličnosti.
- Međutim, Zakon u članu 9, stav 3 dozvoljava izuzetak i propisuje da se i prije proteka navedenog objektivnog roka može utvrditi status istaknute ličnosti uz prethodnu saglasnost Vlade. Uvažavajući postulat pravne tradicije i prakse prema kome se izuzeci u pravu usko tumače, ipak je u konkretnom slučaju potpuno izostala savjesna i brižljiva ocjena razloga navedenih u predlogu i njegovoj dopuni, zbog čega se ne može utvrditi na kojim argumentima je fundirano mišljenje Komisije, odnosno, na osnovu kojih činjenica i dokaza je Ministarstvo prihvatilo dato mišljenje i zauzelo a contrario stanovište datim razlozima - naveli su u sapštenju.
Nejasno im je, kažu, na temelju koje zakonske ili podzakonske norme se opravdanost primjene člana 9, stav 3 Zakona u smislu prethodne saglasnosti Vlade izvodi iz "mišljenja stručne i naučne javnosti".
Smatraju da to ukazuje na sasvim proizvoljno i arbitrarno tumačenje pravnih normi od strane Ministarstva.
- Naime, nijedan zakonski ili podzakonski propis ne predviđa da se status izuzetne ličnosti u smislu člana 9, stav 3 Zakona potvrđuje isključivo na osnovu mišljenja stručne i naučne javnosti. Napominjemo da se gotovo svakodnevno, ne samo kod nas nego i širom svijeta, stručno, naučno, društveno i politički, preispituje i osporava status mnogih istaknutih ličnosti. To je logična posljedica slobode naučnog istraživanja, kulturnog pluralizma i demokratskog uređenja, pa je prema tome životno i pravno apsurdno insistirati na jednoznačnoj i konsesualnoj „stručnoj i naučnoj“ verifikaciji statusa istaknute ličnosti bez obzira na protok vremena od dana smrti nekog lica. Dodatno, nije uopšte pojašnjeno ko predstavlja stručnu i naučnu javnost čije je mišljenje relevantno za predmetnu saglasnost Vlade - naveli su oni.
Dodaju kako je odbijanje, uz citiranje člana 10, "pravno skandalozno, a implicitno i zlonamjerno".
- Da li Ministarstvo insinuira da bi se ličnost i životno djelo blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija moglo supsumirati pod neko od prohibitivnih određenja navedenog člana? Navodeći ovaj član u obrazloženju Rješenja, „naše“ Ministarstvo nam poručuje da, ne samo da nećete sada podići spomenik mitropolitu Amfilohiju, nego nećete ni za sto godina, jer Mitropolitov lik i djelo članom 10 ovog Zakona Ministarstvo svrstava u „lice koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, lice koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje i ideologije, lice koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, lice koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovjerčanstva imalo negativnu ulogu - naglašavaju u SPC.
Ističu i da "u nevjerici i sa krajnjom indignacijom odbacuju rezon Ministarstva da se u slučaju mitropolita Amfilohija radi o licu koje je na udaru navedenog člana 10".
- Takođe, nemoguće je dokučiti racionalni smisao obrazloženja u dijelu pozivanja na crkvene kanone koji se ni logički, ni činjenično ni pravno ne može dovesti u vezu sa predmetnim zahtjevom. U zahtjevu i dopuni iscrpno su prikazana kulturna, društvena, naučna i prosvjetna dostignuća blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, kao i njegove posebne zasluge za opštinu Berane - zaključili su u saopštenju.

Vujović odbila zahtjev da Amfilohije dobije spomenik u Beranama

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

Pretežno oblačno, povremeno kiša

&nbsp;Jedan sud, jedan predmet i dvije suprotstavljene odluke. Ono što je rijetkost u pravno uređenoj državi, desilo se u Apelacionom sudu Crne Gore. I to u slučaju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović. &nbsp; Maja 2023. godine Specijalno državno tužilaštvo optužilo je specijalnu tužiteljku Mitrović za zloupotrebu službenog položaja jer je - odbacila krivične prijave protiv tri osobe osumnjičene za utaju poreza. Mitrović se na odustajanje od krivičnog gojenja odlučila, kako je istakla u svojoj izjavi, nakon što su okrivljeni u državni budžet, nakon opomene, ipak uplatili zaostale poreske obaveze. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici "> <figcaption>POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PUT DO (NE)PRAVDE &nbsp;&nbsp;&nbsp; Potom je sve išlo brzinom kakvu crnogorko pravosuđe ne poznaje. Samo šest mjeseci nakon što je Specijalno tužilaštvo optužilo Mitrović, Viši sud u Podgorici je 2. novembra 2023. osudio specijalnu tužiteljku - na sedam mjeseci zatvorske kazne. &nbsp; Na tu presudu žalbu su uložili branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović, Specijalno tužilaštvo, ali i sama Lidija Mitrović koja je cijenila da je Viši sud učinio bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno utvrdio činjenično stanje, a da je odlukom o visini zatvorske kazne povrijedio Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. &nbsp; Vijeće Apelacionog suda koje su činili sudija Vesna Moštrokol, Srđan Vujović i Dragoje Jović ukinulo je 18. aprila 2024. godine presudu Višeg suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f" data-rendition-name="original" width="3868" height="1781" loading="lazy" alt="PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda"> <figcaption>PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  DVIJE ODLUKE JEDNOG SUDA &nbsp; -Prvostepeni sud je očigledno prilikom donošenja presude učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz tačke 8, ali i tačke 9 iz stava 1 člana 386 ZKP-a... Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje – piše, između ostalog, u obrazloženju Apelacionog suda. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Rješenje Apelacionog suda nije pokolebalo sudije Višeg suda. Očito, postojao je neki interes da specijalna tužiteljka Mitrović ima specijalni tretman. Viši sud je opet bio brz: decembra 2024. godine, Viši sud je ponovo osudio Mitrović na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp;I ponovo su uslijedile žalbe Apelacionom sudu. I ponovo je zasijedalo Vijeće Apelacionog suda.Ovog puta u drugom sastavu: predsjednik Vijeća je bio Predrag Tabaš, a članovi Zorica Milanović i Vesna Moštrokol. &nbsp; Drugačiji sastav značio je i drugačiju odluka Apelacionog suda: presudom od 6. maja 2025. godine potvrđena je i postala je pravosnažna prvobitna odluka Višeg suda u Podgorici. &nbsp; -Odbijaju se kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljene Lidije Mitrović i branioca okrivljene i potvrđuje presuda Višeg suda u Podgorici, Specijalno odjeljenje Ks.br. 26/24 od 23. 12. 2024. godine- ističe se u izreci presude Apalacionog suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2208" loading="lazy" alt="POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović"> <figcaption>POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  USTAVNA ŽALBA Da iza svega stoji politika, tvrdi razriješena tužiteljka Mitrović u Ustavnoj žalbi Ustavnom sudu. U dokumentu od 27. juna 2025. godine zahtijeva se – uz pozivanje na odredbe Ustava Crne Gore, ali i Evropske konvencije o ljudskim pravima - donošenje privremene mjere, odnosno obustava izvršenja kazne zatvora. &nbsp; Prvenstveno zbog toga što je odlukom Višeg suda došlo do kršenja prava na pravično suđenje, prava na djelotvorni pravni lijek, prava na rad, ali i prava na pretpostavku nevinosti. &nbsp;&nbsp; Mitrović u dopisu ističe da je proces protiv nje i presuda Višeg suda motivisana jednim ciljem – da se ona skloni sa mjesta specijalne tužiteljke – ocijenila je Mitrović u podnesku iz jula ove godine. ULOGA VLADIMIRA NOVOVIĆA Priča o uticaju politike na poziciju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović – nije novost. Naprotiv: informacije kojima raspolaže Televizija E ukazuju da su presude Višeg i Apelacionog suda samo su završni udarci jednog osmišljenog politički motivisanog progona. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prethodno je glavnu ulogu u političkom odstrijelu Lidije Mitrović imao - glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. U namjeri da po svaku cijenu zaštiti političku funkcionerku Pokreta sad, svojevremeno gradonačelnicu Podgorice, čelni čovjek Specijalnog tužilaštva je donio dva obezujuća uputstva prema specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović. Oba puta je tužilac naložio da tužiteljka Mitrović ne smije goniti Oliveru Injac, funkcionerku Pokreta Eropa sad! &nbsp; Novović je prvo obavezjuće uputstvo - da bi spriječio optužni prijedlog protiv Olivere Injac po prijavama advokata Mihaila Volkova zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog zapošljavanja – donio decembra 2022. godine. A drugo - aprila 2023. godine, i to samo dan prije izbora Injac za gradonačelnicu Podgorice. &nbsp; Postupajućoj tužiteljki Lidiji Mitrović, glavni specijalni tužilac je naredio da - povuče optužnicu koja je već bila predata i zavedena na pisarnici tužilaštva?! DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA?! &nbsp;Dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! U istom ,,slučaju Injac“ specijalni tužilac Novović dva puta izdavao obavezujuće uputstvo, što je nezabilježen slučaj od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine. &nbsp;Osim nevjerovatne, očito politički motivisane, akcije glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, da je Lidija Mitrović pod specijalnim tretmanom državnih institucija pokazuje i višemjesčno tihovanje Ustavnog suda. &nbsp; &nbsp;Iako je Mitrović Ustavnu žalbu predala još 28. jula – i to sa zahtjevom za donošenje privremene mjere – do danas nije bilo odluke Ustavnog suda, čak ni zasijedanja tim povodom. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore"> <figcaption>BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,TIHOVANJE” USTAVNOG SUDA &nbsp;Poznati crnogorski advokat Veselin Radulović ocjenjuje da različite odluke Apelacionog suda nikako ne moraju biti razlog da se zaključi o politički motivisanom procesu. &nbsp; &nbsp;No, ističe da zabrinjava nereagovanje Ustavnog suda i da to nije dobra poruka građanima. &nbsp; &nbsp;-Vidjeli smo da je u ovom predmetu bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović predala ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavljanje izvršenja krivične presude još krajem jula. I još nema odluke. Ovo su predmeti u kojima bi Ustavni sud trebalo da postupa prioritetno i kada izostane blagovremena reakciaj to svakako ne doprinosi povjerenju u rad Ustavnog suda i generalno ne doprinosi pravnoj sigurnosti građana Crne Gore – kazao je Radulović za Televiziju E. &nbsp; &nbsp;Na naše medijske kuće, iz Ustavnog suda nije bilo reakcije, pa se ne zna kada će – i hoće li uopšte – Vijeće Ustavnog suda razmatrati Ustavnu žalbu Lidije Mitrović. &nbsp; &nbsp;Bilo bi dobro kada bi neki pravni stručnjaci u međuvremenu mogli da razjasne pozadinu slučaja Lidije Mitrović. Preciznije, da rastumače jedan paradoks: kako je specijalna tužiteljka, kojoj je nadređeni glavni specijalni tužilac dva puta zabranjivao tužilačko postupanje, koju godinu kasnije sudski kažnjena zatvorom - jer je, postupajući samostalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, odustala od tužilačkog gonjenja. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Slučaj tužiteljke Mitrović: Kad politika ovlada pravosuđem

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da evropske integracije ne predstavljaju nepoštovanje prema susjedima, već, naprotiv, da su sporni postupci i čestitke pojedinih visokih funkcionera Skupštine i Vlade znak nastavka politike koju je obilježilo nasljeđe genocida, ratova i deportacija.
Fejzić je ocijenio da je izostanak snažnije reakcije javnosti na takve pojave porazan i zabrinjavajući.
– Biramo li mračne devedesete ili evropsku budućnost? – upitao je Fejzić u objavi na mreži X.
Podsjećamo, više crnogorskih funkcionera danas je uputilo čestitke povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske.

Fejzić: Evropa ili mračne devedesete – vrijeme je da se Crna Gora jasno opredijeli

Djelovi Podgorice trenutno su bez napajanja električnom energijom usljed ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako navode iz CEDIS-a, bez struje su potrošači koji se napajaju sa trafostanica 35/10 kV „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“.
– Zbog ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, konzum koji se napaja iz trafostanica „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“ trenutno je bez napajanja električnom energijom – naveli su iz CEDIS-a.
Dodaju da su njihove ekipe na terenu i da se očekuje brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja.
Bez struje su i djelovi Zete. Kako je saopšteno, do prekida u napajanju došlo je zbog ispada dalekovoda 35 kV „PG1 – Gornja Zeta“.
– Konzum koji se napaja iz trafostanica 35/10 kV Gornja Zeta, Golubovci i Barutana trenutno je bez napajanja. Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja, a zbog prevelikog opterećenja korisnici će biti postepeno uključivani – saopštili su iz CEDIS-a.

Tag: eparhija-budimljansko-niksicka