Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.
- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.
Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.
U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.
- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.
Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.
- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.
U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.
Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...
Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.
Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.
Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.
Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.
Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.
To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.
Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.
DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.
Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.
DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.
- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.
U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.
Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

Ministarstvo kulture i medija nije odborilo podizanje spomenika nekadašnjem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohiju Radoviću u Beranama.
To je saopšteno iz Eparhije budimljansko-nikšićke SPC.
Rješenje kojom je odbijena njihova inicijativa potpisala je resorna ministarka Tamara Vujović.
- Umjesto spomenika mitropolitu Amfilohiju dobili smo monumentalnu figuru birokratske malicioznosti po kojoj će biti upamćeni donosioci ovog rješenja. Rješenje nezakonito jer ne sadrži dovoljne razloge, a dati razlozi su proizvoljni i kontradiktorni, nažalost, jednim dijelom i maliciozni - naveli su u saopštenju.
Kažu da je nesporno da je zakonski rok od najmanje 20 godina od dana kada je lice umrlo propisan kao objektivni uslov potvrde statusa istaknute ličnosti.
- Međutim, Zakon u članu 9, stav 3 dozvoljava izuzetak i propisuje da se i prije proteka navedenog objektivnog roka može utvrditi status istaknute ličnosti uz prethodnu saglasnost Vlade. Uvažavajući postulat pravne tradicije i prakse prema kome se izuzeci u pravu usko tumače, ipak je u konkretnom slučaju potpuno izostala savjesna i brižljiva ocjena razloga navedenih u predlogu i njegovoj dopuni, zbog čega se ne može utvrditi na kojim argumentima je fundirano mišljenje Komisije, odnosno, na osnovu kojih činjenica i dokaza je Ministarstvo prihvatilo dato mišljenje i zauzelo a contrario stanovište datim razlozima - naveli su u sapštenju.
Nejasno im je, kažu, na temelju koje zakonske ili podzakonske norme se opravdanost primjene člana 9, stav 3 Zakona u smislu prethodne saglasnosti Vlade izvodi iz "mišljenja stručne i naučne javnosti".
Smatraju da to ukazuje na sasvim proizvoljno i arbitrarno tumačenje pravnih normi od strane Ministarstva.
- Naime, nijedan zakonski ili podzakonski propis ne predviđa da se status izuzetne ličnosti u smislu člana 9, stav 3 Zakona potvrđuje isključivo na osnovu mišljenja stručne i naučne javnosti. Napominjemo da se gotovo svakodnevno, ne samo kod nas nego i širom svijeta, stručno, naučno, društveno i politički, preispituje i osporava status mnogih istaknutih ličnosti. To je logična posljedica slobode naučnog istraživanja, kulturnog pluralizma i demokratskog uređenja, pa je prema tome životno i pravno apsurdno insistirati na jednoznačnoj i konsesualnoj „stručnoj i naučnoj“ verifikaciji statusa istaknute ličnosti bez obzira na protok vremena od dana smrti nekog lica. Dodatno, nije uopšte pojašnjeno ko predstavlja stručnu i naučnu javnost čije je mišljenje relevantno za predmetnu saglasnost Vlade - naveli su oni.
Dodaju kako je odbijanje, uz citiranje člana 10, "pravno skandalozno, a implicitno i zlonamjerno".
- Da li Ministarstvo insinuira da bi se ličnost i životno djelo blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija moglo supsumirati pod neko od prohibitivnih određenja navedenog člana? Navodeći ovaj član u obrazloženju Rješenja, „naše“ Ministarstvo nam poručuje da, ne samo da nećete sada podići spomenik mitropolitu Amfilohiju, nego nećete ni za sto godina, jer Mitropolitov lik i djelo članom 10 ovog Zakona Ministarstvo svrstava u „lice koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, lice koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje i ideologije, lice koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, lice koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovjerčanstva imalo negativnu ulogu - naglašavaju u SPC.
Ističu i da "u nevjerici i sa krajnjom indignacijom odbacuju rezon Ministarstva da se u slučaju mitropolita Amfilohija radi o licu koje je na udaru navedenog člana 10".
- Takođe, nemoguće je dokučiti racionalni smisao obrazloženja u dijelu pozivanja na crkvene kanone koji se ni logički, ni činjenično ni pravno ne može dovesti u vezu sa predmetnim zahtjevom. U zahtjevu i dopuni iscrpno su prikazana kulturna, društvena, naučna i prosvjetna dostignuća blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, kao i njegove posebne zasluge za opštinu Berane - zaključili su u saopštenju.

Vujović odbila zahtjev da Amfilohije dobije spomenik u Beranama

Suđenje bivšim policajcima Mileti Ojdaniću i Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe danas nije počelo u Višem sudu zbog zdravstvenih razloga predsjednika vijeća sudije Sima Rašovića.
Optuženi koji su u UIKS- u nijesu sprovedeni u Viši sud a o početku suđenja biće nakadno saopšten termin.
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Odgođen početak suđenja Milu Božoviću i grupi

Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković uputio je čestitku građankama i građanima Crne Gore, ističući da 21. maj nije samo datum već zavjet – da budemo dostojni žrtava i snova onih koji su vjerovali u slobodnu, građansku i evropsku Crnu Goru.
- Na današnji dan prije devetnaest godina, Crna Gora je mirno, demokratski i ponosno obnovila svoju nezavisnost. Bio je to istorijski čin odgovornosti i samopouzdanja. Ali nezavisnost se ne čuva samo granicama – već etikom, poštovanjem institucija, brigom o slabijima i vjerom da ova zemlja može više i bolje - poručio je Marković.
Dodao je da je pred nama obaveza da nezavisnost ispunimo sadržajem – pravdom, solidarnošću i progresom, kako bi svaka mlada osoba u Crnoj Gori imala razlog da ostane, vjeruje i gradi svoju budućnost ovdje.
- Crna Gora će biti jaka i nezavisna onoliko koliko bude pravedna i razvijena. Naš zavjet nije protiv drugih – nego za nas. Za zemlju gdje se poštuje znanje, rad, dostojanstvo i različitost. Za zajednicu koja pomaže, koja ne isključuje. Takvu Crnu Goru smo sanjali i obnovili – takvu ćemo graditi - poručio je predsjednik SEP-a.
U ime Stranke evropskog progresa i u svoje lično, Marković je svim građanima poželio da ovaj praznik provedu u miru, zajedništvu i ponosu – s vjerom u sebe, svoju zemlju i njenu evropsku budućnost.
 
&nbsp;

Marković: Nezavisnost se ne čuva samo granicama – već etikom, poštovanjem institucija, brigom o slabijima i vjerom da ova zemlja može više i bolje

Svako prećutno brisanje džamija i prepravljanje istorijskih činjenica, pod plaštom uređenja, da bi se njima podržavali mitovi koji bi služili kojekakvim projektima, predstavlja grubu zloupotrebu institucija, bahato kršenje međuvjerskih i međunacionalnih odnosa i veoma opasan posao na štetu evropske i građanske, multietničke, multivjerske i multikulturalne Crne Gore, poručila je poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić, povodom slučaja revitalizacije lokaliteta Depedogen, od strane Glavnog grada Podgorice. &nbsp;
Dodaje da u dokumentaciji koja je javno dostupna, projekat revitalizacije Tvrđave na Ribnici izopštava postojanje elemenata kulturno – istorijske tekovine muslimana, prije svega džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom.
- Nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Slični procesi dešavaju se i u Pljevljima, Bijelom Polju i drugim gradovima, gdje se islamsko nasljeđe zanemaruje, potiskuje ili pokrštava, kao što je to urađeno sa Sahat kulom u Podgorici. Iz Islamske zajednice Crne Gore zahtijevaju da se ova nepravda ispravi, uvođenjem ispravne terminološke identifikacije ovog lokaliteta, uvrštavanjem džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje, te da se omoguće arheološka iskopavanja na prostoru nekadašnje džamije - kazala je Strujić-Harbić.
Ona ističe da brisanje djelova istorije prilikom revitalizacije lokaliteta nije nikakva revitalizacija, već falsifikovanje prošlosti sa namjerom da se iz nje izbaci islamsko – bošnjačka i osmanska komponenta.&nbsp;
- Na kraju, onaj ko pokušava da zatiranjem kulturno – istorijske baštine zatre pokazatelje o trajanju jednog naroda isto bi to uradio i sa tim narodom, kada bi mu moglo biti - zaključila je poslanica Strujić-Harbić.&nbsp;

Strujić-Harbić: Svako prećutno brisanje džamija pod plaštom uređenja veoma je opasan posao

Podgorička policija je u saradnji sa sektorom za borbu protiv kriminala u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvo rasvijetlila pokušaj ubistva Igora Nedovića (29) i identifikovala direktnog - neposrednog izvršioca i pomagača, A.R. (22) i T.K. (21) iz Podgorice, saopšteno je iz Uprave policije.
Nedović je ranjen 17. maja u jednom lokalu u Siti kvartu u Podgorici.
Policija je saopštila da se A.R. sumnjiči da je 17. maja prišao stolu za kojim su se nalazile tri osobe i iz pištolja ispalio tri projektila u pravcu Nedovića, nakon čega je pobjegao.
- Policijski službenici su opsežnom pretragom šireg područja i pravca bjekstva pronašli sredstva koja potiču iz krivičnog djela i koja su korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela. Usljed zadobijenih povreda od dejstva vatrenog oružja I.N. je transportovan u KCCG radi ukazivanja ljekarske pomoći - navedeno je u saopštenju policije.
Podsjećaju da je ovaj događaj prijavljen Upravi policije 18 minuta nakon izvršenja krivičnog djela, od strane zdravstvenih radnika KCCG.
- Preduzimajući izviđajne mjere i radnje u saradnji sa postupajućim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, obezbijeđeni su dokazi koji nedvosmisleno upućuju na osnovanu sumnju da je A.R. izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija dok se licu T.K. na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo u pokušaju izvršeno putem pomaganja, te će protiv A.R. i T.K. Višem državnom tužilaštvu u Podgorici danas biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili pomenuta krivična djela - navedeno je u saopštenju UP.
Poručuju da policijski službenici preduzimaju potražne mjere i radnje na lociranju i hapšenja osumnjičenih.
A.R. se u evidencijama policije vodi kao povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja i krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija, dok je T.K. povrtanik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, imovinskog kriminaliteta i zloupotrebe opojnih droga.
Nedović se u evidencijama Uprave policije vodi kao operativno interesantno lice blisko članu jedne organizovane kriminalne grupe.
Iz policije su rekli da se, na osnovu operativnih i obavještajnih analiza, zaključuje da je ovo krivično djelo izvršeno kao posljedica djelovanja suprostavljenih organizovanih kriminalnih grupa.
- Uprava policije snažno i odlučno preduzima aktivnosti na suzbijanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, razbijanju kriminalnih mreža te samim tim preduzete proaktivne i reaktivne aktivnosti su potvrda efikasnosti na otkrivanju najtežih krivičnih djela - poručeno je iz Uprave policije.

Rasvijetljen pokušaj ubistva Nedovića: Policija traga za dvojicom Podgoričana, povratnika u izvršenju krivičnih djela

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;