Desetine intervjua svjedoka FBI-ja iz istrage protiv Džefrija Epstina nedostaje iz zbirke dosijea koje je Ministarstvo pravde objavilo prošlog mjeseca, piše CNN. Nedostaju i tri intervjua vezana za ženu koja je optužila predsjednika SAD Donalda Trampa da ju je seksualno napao prije nekoliko decenija.
Dnevnik dokaza, koji je dostavljen advokatima Epstinove saradnice Gilejn Maksvel, uključuje serijske brojeve za oko 325 zapisa o intervjuima svedoka FBI-ja, ali više od 90 tih zapisa, više od četvrtine liste, izgleda nije prisutno na veb stranici Ministarstva pravosuđa, prema pregledu CNN-a.
Među tim nestalim zapisima su i tri intervjua koja se odnose na ženu koja je agentima rekla da ju je Epstin više puta zlostavljao, počevši kad je imala oko 13 godina, a koja je takođe optužila Trampa da ju je seksualno napao.
Poslanik Demokrata u utorak je ukazao na dokumente koji očigledno nedostaju i doveo u pitanje obim objavljivanja Ministarstva pravosuđa, postavljajući pitanje da li je Trampova administracija slijedila zakon koji nalaže agenciji da objavi svoje dosijee vezane za Epstina, bogatog finansijera koji je umro u zatvoru 2019. godine dok se suočavao sa optužbama za seksualnu trgovinu.
- Imamo žrtvu koja je iznijela ozbiljne optužbe protiv predsjednika. Ali postoji niz dokumenata i moguće je da su intervjui, koje je FBI vodio sa preživjelom zapravo nestali, jer im nemamo pristup- &nbsp;rekao je za CNN republikanac Robert Garsija, demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma.
Tramp dosljedno negira optužbe koje ga povezuju sa Epstinom. U saopštenju, Bijela kuća je nazvala optužbe protiv Trampa "lažnim i senzacionalističkim" i ukazala na prethodnu izjavu Ministarstva pravosuđa da "neki od dokumenata sadrže neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsjednika Trampa".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

CNN: Desetine zapisa FBI nedostaju iz Epstinovih dosijea

Norveška policija saopštila je u četvrtak 5. februara da je otvorila istragu zbog „ozbiljne korupcije“ protiv bivšeg premijera Turbjorna Jaglanda, zbog njegovih veza sa osuđivanim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Ministar spoljnih poslova Norveške najavio je i da će zatražiti ukidanje Jaglandovog imuniteta, koji uživa kao bivši čelnik međunarodne organizacije, kako bi se istraga nesmetano sprovela, piše Le Monde.
Jagland je bio premijer Norveške od 1996. do 1997. godine, a generalni sekretar Savjeta Evrope od 2009. do 2019. godine.
U periodu od januara 2009. do marta 2015. predsjedavao je i komitetom koji bira dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Okokrim, policijska uprava za privredni kriminal, navela je u saopštenju da je „otvorena istraga protiv Turbjorna Jaglanda zbog sumnje na ozbiljnu korupciju“.
- Smatramo da postoje opravdani razlozi za istragu, s obzirom na to da je u periodu na koji se odnose objavljeni dokumenti obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope - izjavio je direktor Okokrima Pol K. Lunset.
Kako je dodao, istraga će, između ostalog, ispitati da li su u vezi sa njegovim funkcijama primani pokloni, finansirana putovanja ili odobravani zajmovi.
Pošto Jagland ima imunitet kao bivši čelnik međunarodne organizacije – Savjeta Evrope – policija je zatražila od Ministarstva spoljnih poslova da taj imunitet bude ukinut.
Ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide izjavio je u četvrtak da je „važno da se činjenice u ovom slučaju rasvijetle“ i dodao da Jaglandov imunitet „ne smije biti prepreka istrazi“.
- Zbog toga sam odlučio da Norveška Savjetu ministara Saveta Evrope uputi prijedlog da se Jaglandu ukine imunitet - naveo je Eide.

610x380

500x500

Afera Epstin: Bivši norveški premijer pod istragom zbog sumnje na "ozbiljnu korupciju"

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obećao je da će objaviti sve dokumente o preminulom finansijeru i osuđenom pedofilu Džefriju Epstinu, ali je poručio da kritičari i teoretičari zavjere vjerovatno nikada neće biti zadovoljni.
- Daćemo im sve. Naravno… ali šta god da damo, nikad nije dovoljno. Dali smo 50.000 strana i isto je kao sa prevarom o Rusiji- rekao je Tramp na pitanje novinara. 
Epstinove dokumente uporedio je sa objavom dokumenata o atentatima na predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija i vođu pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg 1960-ih.
Kazao je da Epstin ni na koji način nije uporediv sa njima dvojicom, ali da postoji sličnost u pritisku za objavljivanjem ranije povjerljivih dokumenata o takvim slučajevima.
- Ne pričajte previše o tome, jer iskreno, ne želim da nam to odvlači pažnju. To je zaista problem demokrata. 
Demokrati su, kaže Tramp, bili Epstinovi prijatelji, svi oni. I to je prevara.
- Samo želim da ljudi prepoznaju odličan posao koji sam uradio sa cijenama, sa energijom, sa okončanjem osam ratova i još jednog koji će uskoro biti završen, vjerujem. Odličan posao smo uradili. I mrzim kada to skreće fokus sa tog odličnog posla- poručio je Tramp.

Tramp: Objavićemo sve o Epstinu, ali im to opet neće biti dovoljno

Predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa, Majk Džonson, rekao je kako vjeruje da bi predstojeće glasanje o objavljivanju dosjea ministarstva pravde, povezanih s Džefrijem Epstinom, trebalo da doprinese okončanju optužbi po kojima je predsjednik SAD Donald Tramp imao veze sa zlostavljanjem i trgovinom maloljetnicama za što je okrivljen pokojni Epstin.
- Oni to rade kako bi se pokazalo da predsjednik Tramp ima neke veze sa slučajem na temelju puke teorije. Nema - rekao je republikanac Džonson u emisiji "Fox News Sunday".
- Čitav njihov plan igre temelji se na Epstinu, pa ćemo im to oružje oduzeti iz ruku - rekao je Džonson, misleći na demokrate. "Dovršimo ovo i krenimo dalje. Nema se što skrivati."
Premda su Tramp i Epstin fotografisani zajedno prije nekoliko decenija, Predsjednik je rekao da su se njih dvojica posvađala prije Epstinove osude. No e-poruke koje je prošle sedmice objavio odbor Predstavničkog doma pokazale su kako je Epstin vjerovao da Tramp "zna za djevojke", iako nije jasno što ta fraza tačno znači.
Borba za otkrivanje većeg broja dokumenata povezanih s Epstinom, tema za koju se i sam Tramp u kampanji zalagao, rezultirala je razdorom s nekim od njegovih dosadašnjih saveznika u Kongresu, prenose mediji.
Tako je Tramp kasno u petak uskratio podršku američkoj poslanici Mardžori Tejlor Grin iz Džordžije, dugo jednoj od njegovih najvjernijih pristalica u Kongresu, nakon što je kritikovala republikance u vezi sa određenim pitanjima, uključujući odnos prema Epstinovim dosjeima.
U nedjeljnom gostovanju u CNN-ovoj emisiji "Stanje nacije" Grin je rekla kako ne vjeruje da bi još neobjavljeni dosjei ukazivali na umiješanost Predsjednika, ali je ponovno pozvala na veću transparentnost.
- Ne mislim da bi bogati i moćni ljudi trebali biti zaštićeni ako su učinili nešto krivo - rekla je.

Predsjednik Predstavničkog doma: Nema šta da se krije u Epstinovim dosjeima

Američki ekonomista, nekadašnji ministar finansija za vrijeme mandata predsjednika Bila Klintona i bivši predsjednik Univerziteta Harvard Leri Samers, podnijeće ostavku na funkciju predavača na tom univerzitetu, nakon što je u dokumentima povezanim sa slučajem osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina otkriveno da je sa Epstinom imao blizak odnos.
On će ostavku podnijeti na kraju tekuće akademske godine, prenosi Njujork tajms.
Kako se navodi, u objavljenim dokumentima vidi se da su Samers i Epstin ostali u bliskim odnosima dugo nakon što je Epstin osuđen za prostituciju u slučaju koji uključuje maloljetnu osobu.
Samers je na odsustvu sa Harvarda od novembra prošle godine i neće se vratiti na predavanja prije nego što podnese ostavku.
Pored toga, Samers je podnio ostavku i na funkciju koordinatora Centra za biznis i upravljanje vladama Mosavar-Rahmani.
Samers je putem saopštenja izjavio da je donio "tešku odluku" da se penzioniše i da će "uvijek biti zahvalan hiljadama studenata i kolega", prenosi Tanjug.

Epstinova afera uzdrmala akademsku elitu: Leri Samers odlazi sa Harvarda

Bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaće s radom 31. marta zbog ukidanja američkog finansiranja, rekla su agenciji Frans pres dva člana osoblja, nekoliko sedmica nakon što je sličan scenario objavljen za Rumuniju.
Tim aktivno radi na rešenju koje će "nam omogućiti da nastavimo da služimo našoj publici", rekao je jedan od izvora iz RSE, tražeći anonimnost do zvanične objave.
Direktorka servisa Slobodna Evropa Rumunija Elena Vijulije Tanase takođe je najavila zatvaranje 31. marta, u objavi na Fejsbuku prije dvije neđelje, prenosi Hina.
- To su svakako loše vijesti, ne samo za moje kolege i mene - napisala je.
On je naglasila da je ostala samo "šačica profesionalnih novinara, dok ova vremena zahtijevaju naš rad na toliko mnogo frontova.
- Razumemo da je Radio Slobodna Evropa morao napraviti rezove kako bi sačuvao sve svoje aktivnosti, uključujući i emitovanje u diktaturama kao što je Rusija - rekao je za AFP direktor Reportera bez granica u Češkoj Pavol Salai.
Ta zatvaranja „će ugroziti pravo građana na pouzdane informacije - dodao je, naglašavajući da je „rizik veći u Bugarskoj koju čekaju izbori, budući da je to zemlja s ionako malo nezavisnih medija“.
Krajem novembra je najavljeno zatvaranje tog radija i u Mađarskoj, odlukom američka vlade, kako bi umirila mađarskog premijera Viktora Orbana, saveznika Donalda Trampa.
Bugarska i Rumunija bile su među prvim zemljama koje je pokrivao Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kada je osnovan 1950. godine.
Slobodna Evropa, koju je do sedamdesetih godina delimično finansirala CIA, igrala je ključnu ulogu u širenju informacija izvan Gvozdene zavjese, uprkos stalnim pokušajima komunističkih vlasti da ometaju njen signal.

Ukida se bugarski servis RSE

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da ima pomaka u potrazi za odbjeglim Milošem Medenicom, ali da ne može da govori o detaljima.
Medenica je 28. januara pred Višim sudom u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina i dva mjeseca zbog stvaranja kriminalne organizacije. Nakon presude, Medenica nije pronađen na kućnoj adresi i od tada policija traga za njim. U međuvremenu raspisana je i crvena potjernica.
Koprivica je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da je bjekstvo Medenice otvorilo šire pitanje funkcionisanja sistema i sistemskih nedostataka. Međutim, poručuje da ne bi upirao prstom ni u koga.
On je napomenuo i da prvostepena presuda Medenicama nije donijeta u propisnom roku.
- Kao pravnik ne shvatam zašto se neke presude ne donose ranije. Presuda nije donijeta u propisnom roku i to je otvorilo pitanje što je moglo da se uradi. Moramo da razmotrimo sistemske nedostatke, nadležni moraju da urade sve da nađu bjegunca - poručio je Koprivica.
Nedavno je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo dva predmeta povodom bjekstva Medenice.
<h2>Logistika</h2>
Prema saznanjima Portala ETV, jedan predmet se tiče okolnosti i detalja bjekstva Medenice, logistike koja mu je pružena itd, a drugi snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama a na kojima je navodno on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-dva-predmeta-u-slucaju-milosa-medenice-bavice-se-okolnostima-bjekstva-i-snimcima-na-drustvenim-mrezama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ranije je saopštio da je policija utvrdila gdje je Medenica boravio u noći kada je napustio svoj stan i ko mu je dao logistiku, ali detalje nije otkrio.
On je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, rekao da je pregledom video nadzora utvrđeno da je 27. januara, odnosno dan prije izricanja presude, poslije 18 sati u njegov stan došla njegova majka Vesna Medenica, te da je on izašao oko 23 sata.
- U večernjim satima, u 23:03, lice se udaljilo iz stana na određenu lokaciju, za koju su službenici utvrdili gdje je boravio i ko mu je pružio logistiku i upoznali državnog tužioca koji daje naloge i dobija naredbe suda za preduzimanje mjera i radnji. Radi zaštite potrage, kako se ne bi uticalo na određena lica i mjere koje će, nadam se, dati rezultate, moram da dodam da je pregledano preko 100 objekata u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović ranije.
<h2>Presuda</h2>
Prvostepenom odlukom Višeg suda, koju je izrekla sutkinja Vesna Kovačević, osim Miloša Medenice, osuđena je na 10 godina zatvora i njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Medenica je proglašena krivom za četiri krivična djela protivzakonitog uticaja, dok je njenom sinu, zbog opasnosti od bjekstva, određen pritvor do pravosnažnosti presude, uz novčane kazne od po 50.000 eura.
Sud je Vesnu Medenicu oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, ali je oglasio krivom u dva odvojena predmeta protivzakonitog uticaja, koji su se odnosili na primanje mita i uticanje na sudske odluke.
Njen sin Miloš Medenica oslobođen je optužbi za nedozvoljeno držanje oružja i omogućavanje uživanja opojnih droga za više lica.
Milošu Medenici je određen pritvor, a Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i oduzet joj pasoš.

Koprivica tvrdi da ima pomaka u potrazi za Medenicom, ali ne otkriva detalje: Uraditi sve da se pronađe bjegunac

Sukob u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima ne jenjava, iako je juče izgledalo, nakon što je prvi čovjek ove stranke u gradu Milan Lekić, otključao stranačke prostorije za pobunjenike i sastao se sa njima, a i on i vođa pobunjeničke grupe Blažo Kotlaja, potom medijima dali pomirljive izjave. Dio članova Opštinskog odbora i dio članstva danas se oglasio saopštenjem s porukom - nećemo dozvoliti da nas Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast. - Nakon najnovijeg oglašavanja grupe odbornika i predsjednika Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Milana Lekića, očigledno je da je ta grupa uzurpirala Opštinski odbor naše stranke – poručili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="SUKOB KOJI TRAJE: Milan Lekić i Dario Vraneš kratko bili „u ljubavi“ "><figcaption>Sukob Vraneša i Lekića doveo do raskola u stranci(Photo: Rudnik uglja)</figcaption></figure>  Lekić i „već poznata četiri odbornika“, poručili su oni, iznijeli su u svom saopštenju niz neistina. - Prije svega, neistinita je tvrdnja da je na sastanku bilo osam odbornika. Pored toga, prisutni odbornici su dovedeni u zabludu tvrdnjama da su odbornici koalicionih partnera protiv usvajanja budžeta. Lekić i pomenuti odbornici pokušavaju da prebace krivicu za neusvajanje budžeta za 2026. godinu na odbornike koalicionih partnera, dok istovremeno tvrde da neće sarađivati sa DPS-om, a u praksi rade upravo ono što radi DPS – saopštili su oni. Ističu da „članstvo NSD neće dozvoliti da ih Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast, kao što je to učinio 2006. i 2014. godine“. - Ako smo mu tada vjerovali, danas mu više ne vjerujemo. Za neusvajanje budžeta isključivo su odgovorni Lekić i četiri odbornika koji sa njim pripremaju novi raskol i novu golgotu za Srbe u Pljevljima – zaključili su oni u saopštenju koje su potpisali kao članovi Opštinskog odbora i članovi Nove srpske demokratije Pljevlja. Portal ETV tražio je komentar od Lekića, Kotlaje, kao i odbornika NSD Ane Jović i Boža Jelovca, ali nam nijesu odgovorili. Jedino je Kotlaja kazao da, za sada, ne bi da komentariše aktuelnu situaciju u pljevaljskom odboru NSD i da se nada da će se situacija smiriti. Pitali smo i predsjednika Opštine Daria Vraneša zbog kojeg je i došlo do raskola u stranci, jer su on i Lekić skoro dvije godine u sukobu od kada Lekić, koji je do tada bio najuticajniji čovjek ove partije u Pljevljima, pokušava da ga smijeni. Ni Vraneš nije odgovorio. On je sinoć na svom Instagram profilu objavio da će budžet opštine biti usvojen „bez DPS-a i onih koji nijesu DPS a podržavaju DPS“. - Pokušaj političke trgovine opet je propao!!! Razvoj opštine niko ne može zaustaviti – poručio je on. Lekić je juče nakon sastanka sa Kotlajom i dijelom pobunjenika saopštio da će pozvati predsjednika partije Andriju Mandića da dođe u Pljevlja i uključi se u rješavanje problema. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, rekao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja ispred stranačkih prostorija nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Na društvenoj mreži Fejsbuk juče se pojavio i snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nije saopšteno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_b51f85576c6c61ad21f6a8e5587ed28d5ae8da4e56795a600ce7bc857293d928.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223190216_b51f85576c6c61ad21f6a8e5587ed28d5ae8da4e56795a600ce7bc857293d928" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="pljevlja"><figcaption>Za pobunjenike u poneđeljak stranačke prostorije bile zaključane</figcaption></figure>  Saopštenjem su se juče oglasili i odbornici NSD s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om, navodeći da se je sastanku u stranačkim prostorijama prisustvovalo osam odbornika, što je u današnjem saopštenju koje su potpisali članovi Opštinskog odbora i članovi Nove srpske demokratije Pljevlja, kategorično demantovano. - Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – saopštila je juče grupa odbornika, očito se obraćajući pobunjenicima. Naaši izvori su sinoć kazali da pouzdano znaju da tom sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde, čvrsto uz Vraneša. Član GO NSD Blažo Kotlaja u poneđeljak je sa grupom pristalica organizovao protest ispred stranačkih prostorija koje su bile zaključane. Pobunili su se zbog toga što dio odbornika ove partije odbija da podrži opštinski budžet. On je u poneđeljak poručivao kako će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“. Nakon što im je Lekić juče otključao stranačke prostorije i sastao se sa njima, Kotlaja je bio mnogo umjereniji u izjavama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="kotlaja"><figcaption>Blažo Kotlaja</figcaption></figure>  Izvori Portala ETV iz Pljevalja i sinoć su kazali da iako je juče izgledalo da je Andrija Mandić uspio da sanira problem i umiri pobunjenike, da su male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u ovom gradu, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čije svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u Pljevljima. Na društevnim mrežama u poneđeljak je na stranici „Pljevlja odbranila svet“, uz fotografije četiri odbornika NSD – Slobodana Radovića, Marka Potparića, Boriše Kankaraša i Vuja Grbovića objavljeno da oni „trguju sa PES-om i neće da glasaju za budžet“. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika. Pljevlja su na privremenom finansiranju jer nije usvojen budžet za 2026, a više pokušaja da se održi sjednica Skupštine opštine je propalo, jer nema kvoruma. Osim dijela odbornika NSD, Vranešovu smjenu žele i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i Demokrate potpredsjednika Vlade Alekse Bečića. Bez glasova opozicije u lokalnom parlamentu smjena Vraneša je nemoguća. Iz Demokratske partije socijalista ranije su pozvali stranke na vlasti da podrže njihovu inicijativu za razrješenje Vraneša

Tag: epstinovi-dosijei