Erika Kirk, udovica Čarlija Kirka, obratila se javnosti putem naloga njegove kompanije Turning Point USA, rekavši da će poslije njegovog ubistva njegova misija postati samo još jača i da neće dozvoliti da njegova zaostavština nestane.
Ona se zahvalila svima koji su uz njenog muža i njihovu porodicu bili proteklih dana - od ljudi koji su mu pritekli u pomoć kada je ranjen, preko njegovih zaposlenih, predsjednika SAD Donalda Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je avionom Air Force 2 prenio njegove posmrtne ostatke iz Jute u Arizonu.
- Prije dva dana moj muž Čarli otišao je da vidi lice svog spasitelja i boga. Čarli je uvijek govorio da, kada ga više ne bude, želi da bude upamćen po svojoj hrabrosti i vjeri. I u jednom od posljednjih razgovora koje je vodio na ovoj zemlji, moj muž je posvjedočio o svom gospodu i spasitelju, Isusu Hristu. Sada i zauvijek, on će stajati pored svog spasitelja, noseći slavnu krunu mučenika - rekla je ona.
Istakla je koliko je njen muž volio njihovu porodicu. &nbsp;
- Čarli je volio svoju decu, i mene je volio cijelim svojim srcem - i ja sam to znala. Svakog dana bi me pitao: "Kako mogu bolje da ti služim? Kako mogu da budem bolji muž? Kako mogu da budem bolji otac?". Svakog dana. Bio je tako dobar čovjek. On jeste dobar čovjek. Bio je savršen otac i savršen muž. Čarli je uvijek vjerovao da je Božji plan za brak i porodicu nešto apsolutno predivno - i bio je u pravu. To jeste bila najveća radost njegovog života. I iznova i iznova govorio bi svim tim mladim ljudima da pronađu svoje buduće supružnike, da postanu muževi i žene, očevi i majke. A razlog za to bio je što je želio da svi vi iskusite ono što je on imao - i što još ima - kazala je Erika Kirk.
Njen muž je, kako dodaje, pokazao najuzvišeniju i najistinitiju zavjetnu ljubav.
- Iskreno, nemam pojma šta sve ovo znači. Znam da bog zna, ali ja ne znam... Već sada vidim izliv ljubavi iz cijelog svijeta prema mom mužu. Čula sam svjedočanstva ljudi koje je Čarli inspirisao da se vjenčaju, da osnuju porodice, da potraže odnos s bogom, a to je najvažnije od svega - navela je ona.
Ton joj se promijenio i rekla je da „zli ljudi koji su odgovorni za ubistvo njenog muža nemaju pojma šta su učinili“.
- Ubili su Čarlija zato što je propovijedao poruku patriotizma, vjere i božje milosrdne ljubavi. Moraju ovo znati - ako ste mislili da je Čarlijeva misija bila snažna dok je bio živ, nemate pojma. Nemate pojma šta ste upravo pokrenuli širom ove zemlje i svijeta. Nemate pojma kakav ste plamen zapalili u ovoj ženi. Vapaji ove udovice će odzvanjati svijetom kao ratni poklič. Svima koji večeras slušate širom Amerike: Pokret koji je moj muž izgradio neće umrijeti. Ja neću dozvoliti da se to desi. I niko od nas neće dozvoliti da se to desi. Niko nikada neće zaboraviti ime mog muža - i ja ću se postarati za to - poručila je ona.
Kirk je navela da će se svi poslovni planovi koje je njen muž postavio narednih mjeseci i dalje ostvariti - od posjeta koledžima, do radio i podkast emsija.
Pozvala je mlade ljude da postanu dio Turning Point USA, kao i pastore i roditelje. Pozvala je svoje slušaoce koji nisu dio crkve da se priključe crkvi koja vjeruje u Bibliju, jer „njihova borba nije samo politička, već je prije svega duhovna“.
- Duhovna borba je stvarna. Može se osjetiti. Čarli je volio svog spasitelja cijelim svojim srcem i želio je da svako od vas upozna njega. Želio je da svi znaju: Ako priznate gospoda Isusa Hrista koji je vaskrsao iz mrtvih - bićete spaseni - kazala je Erika Kirk.
Obratila se svome mužu i rekla da neće dozvoliti da njegova zaostavština umre.
- Napraviću da Turning Point USA postane najveća stvar koju je ova nacija ikada vidjela. Obećavam. Čarli, volim te. Volim te, dušo. Počivaj u naručju našeg gospoda, dok te on prekriva riječima koje si cijelog života želio da čuješ: "Dobro urađeno, dobri i vjerni slugo". Neka vas bog blagoslovi i neka blagoslovi Ameriku - zaključila je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Udovica Čarlija Kirka: Neću dozvoliti da njegovo nasljeđe umre, ljudi koji su ga ubili ne znaju šta su uradili

Svevremenskim hitovima Zdravko Čolić održao je spektakularni, trosatni koncert u Baru pred preko 30.000 ljudi ispred Sportske dvorane “Topolica”. U publici su bile i Čoline kćerke, Una i Lara. "Kraljevski", "Legenda", "Takvu atmosferu može samo Čola na napravi", "Muzička ikona Balkana" - samo su neki od komentara oduševljene publike u Baru kojoj je Čolić pjevao tri sata bez pauze. Uprkos hladnom vjetru publika je tražila bis.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102090140_591c3996537a98b638d06d89a44414c169c5a1a9cde9947c9b64df7714e2db18.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260102090140_591c3996537a98b638d06d89a44414c169c5a1a9cde9947c9b64df7714e2db18" data-rendition-name="original" width="1170" height="1578" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić u Baru"></figure>  Vratio se Čola na scenu nakon zvaničnog završetka koncerta, oduševljavajući publiku dodatnim izvođenjem popularnih hitova. Jedan od najvoljenijih regionalnih umjetnika Balkana prije dvije i po godine je imao koncert u Baru, za Dan nezavisnosti, ali publika se očigledno zaželjela izvanrednih vokalnih sposobnosti, kvalitetnih pjesama, energičnog i emotivnog koncerta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102090140_3f47e6780f28c367b2b68120b71935d115ec8afafac77f4b7f380aa73f9cc49b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260102090140_3f47e6780f28c367b2b68120b71935d115ec8afafac77f4b7f380aa73f9cc49b" data-rendition-name="original" width="1170" height="1052" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić u Baru"></figure>  - Ja sam srećan što su me tražili ponovo. Bila je inicijativa da pjevam u Baru za Novu godinu. Nova godina je jedan poseban dan, više fešta. Drago mi je što se ponovo družimo u Baru. Radujem se koncertu - kazao je Čolić. U Novoj godini i drugima i sebi Čola je poželio prije svega zdravlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102090140_a385bcbfb94c2e0cad406c1c3552e3e3b5b042ca12e63c2d29c1598d29d92d4a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260102090140_a385bcbfb94c2e0cad406c1c3552e3e3b5b042ca12e63c2d29c1598d29d92d4a" data-rendition-name="original" width="1170" height="620" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić u Baru"></figure>  - Da budemo zdravi, da možemo da radimo i da se volimo. Koliko se zaradi, zaradi. Važno je zdravlje, mir među nama - kazao je Čolić prije koncerta u Baru koji je organizovala Turistička organizacija Bar uz finansijsku podršku Opštine Bar.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102090140_b6d9641eed3e3bc388344b59ce11ee6e49d29bc68fd75e447b00bf653651adfc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260102090140_b6d9641eed3e3bc388344b59ce11ee6e49d29bc68fd75e447b00bf653651adfc" data-rendition-name="original" width="996" height="1600" loading="lazy" alt="Zdravko Čolić u Baru"></figure>  Govoreći o željama u narednom period, Čolić je kazao da bi volio u Crnoj Gori održati koncert sa simfonijskim orkestrom.

Zdravko Čolić trosatnim koncertom oduševio 30.000 ljudi u Baru, u publici bile i njegove kćerke

Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori tokom 2025. godine ostavila je duboke posljedice po osjećaj sigurnosti građana i povjerenje u institucije. Tragični događaji, ozbiljni propusti u radu policije i izostanak odgovornosti otvorili su brojna pitanja o funkcionisanju bezbjednosnog sektora, kaže u intervjuu portalu Standard penzionisani visoki policijski funkcioner i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić.
Pad povjerenja građana u policiju, normalizacija nasilja i izostanak odgovornosti u vrhu bezbjednosnog sektora obilježili su godinu u kojoj je država zakazala tamo gdje mora biti najjača – u zaštiti života svojih građana.
Kako biste ukratko ocijenili bezbjednosnu situaciju u zemlji u protekloj godini? Koji su bili najveći izazovi?
JASAVIĆ: Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori tokom 2025. godine bila je izrazito zahtjevna i obilježena nizom tragičnih događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom tih bezbjednosno izazovnih okolnosti policija je napravila ozbiljne propuste, što je uslovilo pad povjerenja građana u njen rad.
Prema anketi CEDEMA iz 2025. godine, povjerenje građana u bezbjednosne institucije palo je sa 50,8% u prethodnoj godini na 44,1 odsto, što jasno ukazuje na rast osjećaja nesigurnosti i nezadovoljstva.
Na početku 2025. godine dogodio se nezapamćen masakr na Cetinju, u kojem je ubijeno 13 nedužnih građana, među kojima su bila i djeca. Taj događaj ostao je bez adekvatne odgovornosti u MUP-u i Upravi policije, što je dodatno produbilo nezadovoljstvo javnosti.
Tokom godine zabilježeno je više ubistava, uključujući i žrtve međuklanovskih sukoba u Podgorici, Cetinju, Budvi i Kotoru, gdje su korišćeni snajperi i sačekuše, ne samo noću već i tokom dana. Brojni drugi incidenti nasilničkog ponašanja, pokušaji ubistava i oružani sukobi, kako na periferijama tako i u urbanim djelovima gradova, dodatno su povećali osjećaj nesigurnosti.
Posebno zabrinjavajući bio je incident u naselju Zabjelo u Podgorici, gdje je došlo do fizičkog obračuna između građana Crne Gore i stranih državljana. Policijska intervencija rezultirala je pogrešnim hapšenjima, a paljenje imovine turskih državljana izazvalo je politički skandal, osudu javnosti i dodatno smanjilo povjerenje građana u bezbjednosni sektor.
Takođe, neadekvatno postupanje u vezi sa bistom ratnog zločinca, ozloglašenog četničkog vojvode Pavla Đurišića u Zaostru kod Berana, koja do danas nije pronađena niti oduzeta, ukazuje na ozbiljne propuste u preventivnom i operativnom radu. Sveukupno, ovi događaji naglašavaju potrebu za jačanjem proaktivnog pristupa i bolje koordinacije bezbjednosnog sektora.
Koje prijetnje ili rizike smatrate najznačajnijim za bezbjednost građana i države u protekloj godini?
JASAVIĆ: Najznačajnije prijetnje i rizici uključivali su: nedostatak preventivnog rada policije po svim segmentima i linijama rada; nedostatak terenskog rada, kako uniformisane tako i kriminalističke policije; izostanak subjektivne i objektivne odgovornosti bezbjednosnog sektora za ozbiljne propuste u slučaju masakra na Cetinju i događaja na Zabjelu, vezanih za pogrešna hapšenja stranih državljana, što je izazvalo političke i diplomatske tenzije; međuklanovske sukobe; vršnjačko nasilje i fizička nasilja, posebno u školama i lokalnim zajednicama; nasilje u porodici i femicide, koji ukazuju na sistemske slabosti u zaštiti ranjivih grupa; veliki broj poginulih na crnogorskim drumovima, što govori o neadekvatnoj preventivnoj i operativnoj pripremljenosti i neblagovremeno reagovanje u vezi sa oduzimanjem biste Pavla Đurišića u Zaostru.
Sve navedeno ukazuje da bezbjednosni sektor nije bio dovoljno proaktivan, zbog čega građani opravdano osjećaju nedostatak zaštite i sigurnosti.
Kada pogledate unazad, da li smatrate da je bezbjednosni sektor ove godine bio reaktivan umjesto proaktivan? Gdje se to najjasnije vidjelo?
JASAVIĆ: Bezbjednosni sektor tokom 2025. godine uglavnom je djelovao reaktivno. To potvrđuje neadekvatno postupanje policije u slučaju masakra na Cetinju, incidenta na Zabjelu i drugih događaja. Upravo takvo reaktivno djelovanje direktno je uticalo na pad povjerenja građana sa 50,8 posto na 44,1posto.
Koje situacije su pokazale slabosti u sistemu komandovanja policijom i eventualne političke uticaje?
JASAVIĆ: Analiza 2025. godine pokazuje da komandni sistem policije nije uvijek funkcionisao efikasno i da su politički faktori uticali na operativni rad. Propusti su posebno vidljivi u: sporoj reakciji u slučaju masakra na Cetinju i međuklanovskih sukoba; neprihvatanju odgovornosti u tim slučajevima; incidentu na Zabjelu, koji je razotkrio slabosti u koordinaciji, donošenju odluka i pogrešnim hapšenjima osporenim pred sudom; neoduzimanju biste Pavla Đurišića u Zaostru i nedovoljnoj prevenciji vršnjačkog i porodičnog nasilja, femicida i saobraćajnih tragedija.
Naglašavam da se odgovornost ne smije kolektivno pripisivati svim policajcima, jer u svakom sistemu ima časnih profesionalaca. Međutim, rukovodstvo mora snositi odgovornost kada sistem zakaže.
Koliko je rukovodeći kadar bio fokusiran na profesionalan rad, a koliko na interne borbe?
JASAVIĆ: Dio rukovodećeg kadra bio je primarno fokusiran na interne političke i kadrovske borbe, što je umanjilo efikasnost profesionalnog rada. Terenski operativni rad bio je nedovoljan, pa je policija često djelovala represivno i reaktivno, umjesto preventivno.
Šta su posljedice neadekvatnog rada policije?
JASAVIĆ: Kada policija ne reaguje profesionalno, nasilje se normalizuje. Građani mogu steći utisak da je dozvoljeno uzimati pravdu u svoje ruke, stvaraju se etničke i nacionalne tenzije, a šteta se kasnije teško popravlja, čak i naknadnim hapšenjima.
Kako ocjenjujete transparentnost rada policije?
JASAVIĆ: Transparentnost je bila ograničena, a javnost često nije bila pravovremeno informisana. Policija je neprimjereno koristila silu na građanskim skupovima, kao u slučaju protesta ispred Vile Gorica, dok u drugim situacijama nije reagovala adekvatno. Neophodno je unaprijediti transparentnost, dosljednost i uniformnost u postupanju.
Postoji li odgovornost na najvišim nivoima bezbjednosnog sektora i kako ona treba da izgleda u praksi?
JASAVIĆ: Odgovornost rukovodstva MUP-a i Uprave policije nesporno postoji – i objektivna i subjektivna, po vertikali, horizontali i komandnoj liniji, ali je ona, nažalost, izostala.

Jasavić: Bezbjednosni sistem zakazao u 2025. - nasilje normalizovano, građani ostavljeni bez adekvatne zaštite

Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje „jednog“ kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
- Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite - poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da cijeli Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
- Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to - izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je nemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i pre potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u poslednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj meri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

Crna Gora juri ka EU i ima svoje probleme

Botun je danas, prema ocjeni šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, više od ekološkog pitanja - postao je simptom nefunkcionalne, međusobno sukobljene većine, koja ne uspijeva da upravlja ni ključnim državnim projektima ni evropskim obavezama. U intervjuu za Portal ETV, Nikolić upozorava da aktuelna kriza ima potencijal da direktno ugrozi poglavlja u procesu pristupanja EU, te da politički otpor koji pojedini lideri vlasti pružaju projektu kolektora „djeluje toliko neuobičajeno da nameće sumnju u spoljne pritiske“. Istovremeno, Nikolić analizira rezultate DPS-a, stanje u institucijama nakon tragedija na Cetinju i predstojeći politički kurs za 2026. godinu. Portal ETV: Kada se podvuče crta ispod 2025. godine, što vidite kao najveće političke domete i rezultate DPS-a iz opozicionih klupa, a što kao najopasnije poteze aktuelne parlamentarne većine ( koje konkretne odluke, promašaje ili propuste vlasti smatrate najštetnijim po stabilnost sistema, vladavinu prava i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija)? Nikolić: Što se tiče Demokratske partije socijalista, u najkraćem, rekao bih da smo nastavili sa kontinuiranim unutarpartijskim reformama i jačanjem političkog rejtinga. Podsjetiću vas da smo početkom 2025. godine imali Kongres na kojem smo izabrali nove stranačke organe, te da smo se nedugo nakon toga vratili na vlast u Budvi, a na izborima u Nikšiću, drugom gradu po broju stanovnika u Crnoj Gori, ostvarili rezultat od 36 odsto podrške.&nbsp; Takođe, podsjećam vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u širokoj koaliciji ostvarili rezultat od 23 odsto, a da je DPS trenutno po svim istraživanjima javnog mnjenja, sa samostalnim rejtingom oko 27 odsto, što nas čini ubjedljivo najjačom političkom strankom u Crnoj Gori. Sa legatom koji imamo kao državotvorna stranka, kad podvučemo crtu, nijesmo se ponašali antisistemski, niti smo pristajali na dogovore na štetu države koju smo stvarali, zarad kratkoročne političke koristi. Isto tako, ne zaboravite da smo onda kada smo procijenili da djelovanje vlasti ugrožava ustavni poredak - poput situacije sa neustavnom smjenom sutkinje Ustavnog suda, odgovorili blokadom Skupštine Crne Gore.&nbsp; Na drugoj strani, parlamentarna većina je nastavila sa svojom difuznom, neusaglašenom politikom, koja u praksi dovodi do inflacije problema. Najnoviji takav primjer predstavljaju posljednji dogadjaji u Botunu. Pa ipak, bez obzira što Vučićeva politička postava u Crnoj Gori nije ispunila ništa od onoga što je obećavala prije dolaska na vlast (napuštanje NATO-a, ukidanje sankcija Rusiji, otpriznavanje Kosova, promjena državnih simbola, dvojno državljanstvo, itd) kao najopasnije vidim učestale pokušaje istorijskog revizionizma i zatiranja antifašističkog nasljeđa.&nbsp; Vjerujem da je to tema koja zaslužuje angažman svih odgovornih društvenih subjekata, ne samo opozicionih političkih partija i malobrojnih nezavisnih medija i intelektualaca.&nbsp; Portal ETV: Na protestima, ali i u odbrani državnih interesa, najglasniji su dugogodišnji članovi DPS-a koji od partije nikada nijesu imali nikakvu ličnu korist. Među njima nema, ili uglavnom nema, onih koji su godinama bili privilegovani dok je DPS bio na vlasti, a mnogi su već 2020. prešli na drugu stranu političkog spektra. Takođe, sadašnje rukovodstvo bez ijedne mrlje u političkoj karijeri, sa snažnim patriotskim ośećajem uživa veliko poštovanje. Što to govori &nbsp;o vrijednosnoj strukturi, reformama u partiji, ali i dubini autentične podrške biračkog jezgra DPS-a? Nikolić: Danas Demokratsku partiju socijalista podržavaju oni koji to rade iz čistog uvjerenja i bez klijentelističkih interesa. I kao što vidite - nije ih malo. Nijesu se ostvarile prognoze da će gubitkom vlasti Demokratska partija socijalista doći na jednocifren procenat podrške.&nbsp; Uprkos svim napadima koje smo bili izloženi tokom prethodnih pola decenije opozicionog staža, pokazali smo snagu ideje i žilavost naše politike. Logično, neki ljudi koji su ranije bili uz DPS da bi koristili benefite vlasti, više nijesu DPS. Ne znam šta ti ljudi danas vide kad se pogledaju u ogledalo, ali znam šta u njima vide građani i njihovi novi poslodavci – tipične preletače.&nbsp; I dobro je da takvih više nema među nama. Takvi su morali da odu, da bi došli neki novi. Vraćam se direktnom odgovoru na vaše pitanje. Demokratska partija socijalista je nakon gubitka vlasti 2020. godine, dakle, onda kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru i dostojanstvu svojih birača, dominantno onih koji su sa nama od 1997. godine.&nbsp; To je temelj na kojeg se danas naslanja i nova politička generacija naših glasača. Znamo dobro da je među onima koji su ostali uz Demokratsku partiju socijalista, mnogo vrijednih i poštenih ljudi koji od prvog do prvog sastavljaju kraj s krajem, ali koji drže do porodične tradicije i obraza, jer dobro znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Njima i njihovim porodicama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i prema njima osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja.&nbsp; Portal ETV: Može li Crna Gora realno završiti pregovore sa EU u očekivanom roku i još važnije: može li to uraditi sa postojećom vlašću? Da li u Vladi i parlamentu vidite dovoljno institucionalne zrelosti, političkog jedinstva i iskrene otpornosti na spoljne uticaje koji dolaze i sa istoka i iz regiona?&nbsp; Nikolić: Brzinu kretanja Crne Gore ka EU u ovom trenutku diktiraju geopolitički interesi koji su sračunati sa pravilno postavljenom tezom - da Evropa može biti snažna i rezistentna u odnosu na maligne uticaje samo ukoliko je ujedinjena.&nbsp; U tom kontekstu postoji jasna namjera naših partnera da Crna Gora što prije postane prva naredna članica Evropske Unije. I kao što ste vidjeli, Demokratska partija socijalista, i iz opozicije, daje svoj puni doprinos da se to dogodi. Upravo zbog toga smo i našli put do dogovora sa vladom o popisu i izbornom zakonodavstvu, te glasali za IBAR i zakone sa plavom zastavicom. Dakle, da se razumijemo, naši napori jesu usmjereni na promjenu, kako mi vjerujemo, loše vlasti, ali su još više usmjereni na ostvarivanje državnih interesa Crne Gore. Ključni državni interes danas je ubrzati učlanjenje Crne Gore u Evropsku Uniju. Taj strateški cilj postavila je Demokratska partija socijalista kada je usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. otvorila put ka evropskim i evratlanskim integracijama. Zato Demokratska partija socijalista i kad je u opoziciji, ima veću obavezu prema nacionalnim interesima Crne Gore od postojeće vlasti, i nastavićemo da dajemo maksimalan doprinos da se članstvo Crne Gore u EU što prije dogodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Portal ETV: Slučaj kolektora u Botunu prerastao je u ozbiljan institucionalni problem, sa političkim tenzijama, blokadama i neslaganjima u samoj vlasti. Kako očekujete da će se ova situacija razvijati, &nbsp;može li dalja opstrukcija projekta, koji se direktno tiče ekologije, javnog zdravlja i evropskih standarda, usporiti ili čak blokirati zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU? Nikolić: Crna Gora ima vladu koja u kontinuitetu ima više međusobno suprostavljenih politika koje stalno atakuju jedna na drugu. Posljedično, problemi se javljaju non stop i svaki put do sada prevazilazili su se otvaranjem novih ministarstava i novim rasprčavanjem državne uprave po partijskom ključu. Da li će tako biti i nakon krize koja je eskalirala u Botunu, vidjećemo.&nbsp; Upadljivo je da je situacija u Botunu umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog skandala u kojem se stiče utisak da Milan Knežević i Andrija Mandić imaju pojačani politički interes u odnosu na taj projekat, više nego što to sagledavaju kao ugrožavanje zdravlja ljudi u Botunu.&nbsp; Nesporno je da je izostala angažovanija komunikacija vlade sa ljudima iz Botuna, jednako kao što je nesporno da je započeti projekat za prečišćavanje otpadnih voda, važan i za životnu sredinu, i za zaštitu zdravlja ljudi, ali i za proces evropskih integracija Crne Gore.&nbsp; Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, djeluje neobično njihov agresivan otpor tom projektu. Toliko neobično, da navodi na sumnju da su izloženi političkim pritiscima sa strane, ne bi li podstičući komplikacije u Botunu, iskomplikovali EU put Crne Gore.&nbsp; Ono što je činjenica, je da je riječ o nefunkcionalnoj parlamentarnoj većini i da je Crnoj Goroj što hitnije potrebna snažna, proevropska Vlada. A takve vlade, jasno je, ne može biti bez Demokratske partije socijalista.&nbsp; Portal ETV: Dvije tragedije na Cetinju duboko su uzdrmale povjerenje građana u institucije. Očekujete li da će ti slučajevi dobiti jasan, potpun i pravno valjan epilog? Ima li sistem kapaciteta i volje da utvrdi odgovornost čak i ako vodi ka politički osjetljivim mjestima i što biste Vi smatrali minimumom pravde za žrtve i njihove porodice? Nikolić: Nažalost, nijesam optimista po tom pitanju, jer nijesam uočio da je protok vremena doveo do bilo kakvog suočavanja sa odgovornošću. Čini mi se da, posebno kod stranaka koje rukovode sektorom bezbjednosti, nema dovoljno ni lične ni političke zrelosti da pravilno razumiju odgovornost koja ih je zapala.&nbsp; Svejedno, da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Umjesto toga, svjedočimo tome da se bezbjednosni sektor često doživljava kao instrument za sijanje dnevno-političkih intriga. U takvoj atmosferi, razgovor o minimumu pravde za žrtve i njihove porodice, nemoguće je voditi, jer na drugoj strani nema adekvatnih sagovornika.&nbsp; Portal ETV: Što će biti ključni politički kurs DPS-a u 2026. godini? Da li slijedi jačanje opozicionog savezništva, novo programsko pozicioniranje ili širi politički front? Koja će biti glavna poruka DPS-a biračima u godini koja bi mogla biti presudna za dalji razvoj političke scene u Crnoj Gori? Nikolić: Demokratska partija socijalista nastaviće da radi na obnovi povjerenja kod gradjana i u tokom 2026. godine. Cilj nam je da što spremniji uđemo u predizbornu trku za naredne parlamentarne izbore, bilo da nas čekaju u vanrednom ili u redovnom terminu.&nbsp; Kako god, vjerujemo da će to biti sudbonosni izbori za Crnu Goru. Prelomna tačka. Jer, iako Crnoj Gori trenutno ide solidno na EU putu, opšti je utisak da ova vlast nije zadovoljila. Ni one koji su je u početku podržali, kao ni nas koji smo je kritikovali.&nbsp; Prema tome, ako ne uspijemo na narednim izborima, do nas je. Crnoj Gori moramo vratiti normalnost, a uslov za to je da se svi dobronamjerni ljudi zapitaju, da li smo dovoljno odgovorni pred sobom i šta ostavljamo našoj djeci?! Država ne može preživjeti još četiri godine zadovoljavanja dječačkih ambicija, tolerisanja neznanja i vrijednosnog propadanja. Odgovorni i savjesni pojedinci imaju moralnu dužnost da na tim izborima glasaju za one stranke koje baštine građansku, proevropsku i antifašističku Crnu Goru. Puno je takvih.&nbsp; Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, kakav će konkretno biti modalitet nastupa Demokratske partije socijalista, ostaje da se vidi. Procjenjivaćemo u skladu sa najpragmatičnijim interesima, koji garantuju najbolji izborni rezultat, promjenu vlasti i kraj političke agonije koju živimo u Crnoj Gori od 2020.godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a" data-rendition-name="original" width="896" height="528" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'“, saopštili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saopštili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usled ovog poremećaja palo &nbsp;i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).
"Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova", navode u saopštenju dostavljenom Anteni M.

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: erika-kirk

Udovica Čarlija Kirka: Neću dozvoliti da njegovo nasljeđe umre, ljudi koji su ga ubili ne znaju šta su uradili

Zdravko Čolić trosatnim koncertom oduševio 30.000 ljudi u Baru, u publici bile i njegove kćerke

Jasavić: Bezbjednosni sistem zakazao u 2025. - nasilje normalizovano, građani ostavljeni bez adekvatne zaštite

Crna Gora juri ka EU i ima svoje probleme

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

PRATITE TVe UŽIVO