Preporuke Evropske komisije (EK) su neprocjenjive i pomoći će Crnoj Gori da još brže ispuni preostale kriterijume i ubrza reformske procese, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Izvještaj EK donosi mnogo razloga za optimizam, prije svega jer je najbolji otkad je Crna Gora počela pregovore s Evropskom unijom (EU).
- Ovaj Izvještaj nije samo statistika, on odražava naš trud i predanost na putu ka EU - kazala je Gorčević u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla da je posebno raduje što su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, dobila ocjenu “dobar napredak”.
To znači, kako je navela Gorčević, da su reforme zaista počele da donose promjene, koje se mogu vidjeti i osjetiti.
- Osim toga, stabilnost političkog okruženja koju Izvještaj prepoznaje, stvara prostor za sve nas da zajedno radimo na jačanju našeg društva - rekla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je u 30 od 33 pregovračka poglavlja ostvaren napredak, da nema nazadovanja ni u jednom poglavlju, kao i da su prvi put pojedina poglavlja ocijenjena “vrlo dobrim napretkom”.
Gorčević je istakla da sve to ukazuje da Crna Gora ne samo da napreduje, već se i razvija kao društvo koje teži zajedničkim ciljevima.
- Smjernice koje je Komisija dala su neprocjenjive. One će nam pomoći da još brže ispunimo preostale kriterijume i ubrzamo reformske procese - navela je Gorčević.
Kako je kazala, evropska budućnost donosi stabilnost i sigurnost, a to je ono što svi građani zaslužuju.
Gorčević je kazala da su naredni koraci Crne Gore na putu ka EU jasni, navodeći da će se fokusirati na analizu preporuka iz Izvještaja EK, kako bi ih uspješno primjenili.
Ona je ponovila da je cilj da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, što bi bio veliki korak naprijed poslije dugog zastoja.
- Za zatvaranje smo pripremili poglavlja iz oblasti intelektualne svojine, informatičkog društva, preduzetništva i bezbjednosti, i radujemo se trećoj Međuvladinoj konferenciji, koja će potvrditi naš trud - navela je Gorčević.
Uporedo s tim, kako je rekla, rade i na pripremanju poglavlja koja će biti zatvorena već u prvoj polovini sljedeće godine, tokom predsjedavanja Poljske Savjetu EU.
Gorčević je istakla da Reformska agenda koju su usvojili jasno definiše prioritete, dodajući da će svaki uspjeh donijeti konkretne koristi za građane.
- Ova godina može biti zapamćena kao presudna za našu evropsku budućnost, a svi ćemo raditi zajedno kako bismo to ostvarili - poručila je Gorčević.
Govoreći o Reformskoj agendi, Gorčević je rekla da njeno usvajanje predstavlja temelj za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Kako je kazala, ta agenda znači da Crna Gora ima jasan plan sa 130 reformi i 60 važnih projekata koji pokrivaju ključna područja poput obrazovanja, razvoja ljudskog kapitala, zelene tranzicije i vladavine prava.
- Naš cilj je da građani već u doglednoj budućnosti vide koristi od evropskih standarda – kroz bolju infrastrukturu, kvalitetniju radnu sredinu i održivi rast - navela je Gorčević.
Kako je kazala, Reformska agenda, usklađena s pregovaračkim poglavljima, daje snažan zamajac brzom napretku ka članstvu u EU i dovodi Crnu Goru korak bliže životnom standardu građana Unije.
Gorčević je rekla da će ta agenda osnažiti crnogorski ekonomski i društveni razvoj, a sa njom dolazi i 383,5 miliona eura.
- Od toga, 178,5 miliona EUR ide na jačanje našeg budžeta, dok će preostalih 205 miliona biti usmjereno na ključne infrastrukturne projekte i oblasti koje direktno utiču na našu svakodnevicu - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da se očekuje da će značajan dio tog novca biti usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja, omogućavajući preduzećima lakši pristup tržištu i smanjenje administrativnih prepreka.
Tako će, prema riječima Gorčević, otvoriti vrata novim radnim mjestima i unaprijediti ekonomsku stabilnost.
Ona je naglasila da zelena energija postaje prioritet, jer će ulagati u obnovljive izvore, smanjujući račune i štiteći prelijepu prirodu Crne Gore.
- U digitalnom svijetu, unaprijedićemo infrastrukturu kako bismo obezbjedili brži internet i kvalitetnije e-usluge, omogućavajući svima nama da budemo povezani i informisani - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da će te reforme osigurati i da mladi ljudi u Crnoj Gori dobiju kvalitetno obrazovanje koje će ih pripremiti za izazove koje nosi budućnost.
Upitana šta za evropski put Crne Gore znači predlog Evropske komisije Savjetu EU da osnuje tehničku radnu grupu za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, Gorčević je odgovorila da je taj korak pravi znak da EU prepoznaje napredak Crne Gore.
Kako je rekla, to je znak da EU prepoznaje i spremnost Crne Gore da formalizuje budućnost u zajednici evropskih naroda.
- Osnivanje tehničke radne grupe je važan signal da se naš put ka članstvu ubrzava i da smo ozbiljan kandidat za EU. To nije samo još jedan korak – to je potvrda da naše reforme donose stvarne rezultate - istakla je Gorčević.
Iako još nema tačnog datuma kada će ugovor o pristupanju biti spreman, prema njenim riječima, sama najava tog procesa pruža novu energiju i motivaciju.
- Uporedo sa našim radom na zatvaranju pregovaračkih poglavlja i okončanju pregovaračkog procesa, radna grupa Savjeta EU će raditi na svim potrebnim detaljima ugovora, a kada potpišemo ugovor i sve države članice EU ga ratifikuju, to će biti konačna faza našeg pristupanja - rekla je Gorčević.
Kako je kazala, kada se dobije ugovor o pristupanju, Crna Gora će postati punopravna članica EU, što otvara vrata mnogim prednostima za građane.
- Sloboda kretanja, pristup zajedničkom tržištu, i jačanje demokratskih standarda samo su neki od benefita koji će poboljšati kvalitet našeg života - naglasila je Gorčević.
Ona je dodala da te promjene ne donose samo ekonomsku stabilnost, već i jačaju društvenu koheziju i povezanost unutar naše zajednice.Komentarišući posjetu predsjednice EK Urusele fon der Lajen Crnoj Gori, Gorčević je rekla da je ta posjeta donijela snažnu energiju i podsticaj za evropski put države.
- Njen entuzijazam i podrška su jasni signali da EU prepoznaje naš trud i napredak - istakla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je Fon der Lajen istakla konkretne uspjehe koje je Crna Gora postigla, što motiviše za nastavak reformi koje garantuju stabilnost, sigurnost i bolji životni standard za sve.
- Njene riječi potvrđuju da naše reforme nijesu prošle nezapaženo i da smo na pravom putu - naglasila je Gorčević.
Kako je kazala, veoma je značajno što EU vidi Crnu Goru kao važnog partnera koji zaslužuje dodatnu podršku.
Gorčević je dodala da to nije samo pomoć, već priznanje crnogorskog potencijala i spremnosti da država gradi bolju budućnost.
- Uz ovakvu podršku, možemo zajednički da radimo na stvaranju društva koje će pružiti jednake prilike za sve nas, jačajući našu zajednicu i osnažujući buduće generacije - navela je Gorčević.
Govoreći o prethodnoj godini, ona je kazala da je ta godina bila pravi iskorak za Crnu Goru.
Gorčević je kazala da su, od trenutka kada je Fon der Lajen, samo nekoliko sati nakon formiranja Vlade, posjetila Crnu Goru, znali da su na pravom putu.
- Njena ponovna posjeta ove godine potvrđuje koliko su naši rezultati i napori prepoznati i cijenjeni na najvišem evropskom nivou - dodala je Gorčević.
Ona je istakla da je MEP, kao spona s EU, intenzivno radilo na koordinaciji pregovora i evropskih fondova.
- S ponosom možemo reći da smo zajedničkim snagama postigli istorijske iskorake - naglasila je Gorčević.
Ona je rekla da je pravosuđe, nakon godina čekanja, konačno deblokirano kroz imenovanja vrhovnog državnom tužioca, u Sudskom savjetu i Ustavnom sudu.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora dobila i svoj prvi pozitivni IBAR izvještaj, što dodatno ohrabruje u reformama vladavine prava.
Ona je rekla da su, nakon duže pauze, održane dvije međuvladine konferencije s EU i napravljen je plan za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.
Gorčević je podsjetila da su predali i zahtjev za pridruživanje SEPA-i, čime će građanima omogućiti jednostavnije i brže platne transakcije širom Evrope.
- Pored uspješno završene Reformske agende, radili smo i na povlačenju novca iz EU fondova, pa je, između ostalog, obezbijeđeno finansiranje granta od 100 miliona eura za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice, ali i 112,6 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci - istakla je Gorčević.
Ona je rekla da je, kada su u pitanju bilateralni prekogranični programi, u protekoj godini, u fazi realizacije bilo 36 projekata, ukupno vrijednih nešto više od 13,5 miliona eura.
Prema riječima Gorčević, otpočeli su i realizaciju 169 projekata, u okviru kojih je za crnogorske korisnike opredijeljeno 30,7 miliona eura.
- Naš evropski put jeste pun izazova, ali zajedno idemo prema boljoj budućnosti za sve nas - zaključila je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Reforme zaista počele da donose vidne i osjetne promjene

Crna Gora treba da odradi svoj dio posla kako bi bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine i u tom slučaju neće biti prepreka za učlanjenje, ocijenio je generalni sekretar Bledskog strateškog foruma Peter Grk.
On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da su Crna Gora i Zapadni Balkan srce Evrope, kao i da je region ključan za geostrateško pozicioniranje EU na međunarodnoj sceni.
Grk je rekao da je sa agresijom Rusije na Ukrajinu prices proširenja između EU i Zapadnog Balkana ušao u novu fazu, dodajući da je EU tada shvatila da taj proces nije tehnički, nego duboko geostrateški.
- Zapadni Balkan i Crna Gora u srcu su Evrope - rekao je Grk, koji je i nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u slovenačkom Ministarstvu vanjskih poslova.
Kako je podsjetio, sve države koje okružuju region su u NATO-u, ili u EU.
- Ovaj region je za geostrateško pozicioniranje EU u široj međunarodnoj zajednici jako bitan. Ja bih rekao i ključan, jer bez toga da ovaj region bude dio Unije i da se ona konsoliduje, mislim da će biti jako teško da mi, Evropljani, igramo neku značajniju ulogu u međunarodnoj zajednici - rekao je Grk.
On je naglasio da je sve više promjena trenutno, a multilateralni svijet je “u strašnom šoku”.
- Vidimo da institucije međunarodnog prava ne rade, da su institucije međunarodnog sistema u grču i vidimo da se i ostali globalni igrači nanovo pozicioniraju - kazao je Grk.
On smatra da se nanovo dijele karte i da EU, ukoliko želi da bude za stolom gdje se to dešava, najprije mora riješiti stvari u susjedstvu, ponavljajući da Zapadni Balkan nije samo susjedstvo, već i srce Evrope.
- Ako EU želi da bude igrač, onda mora učiniti sve da region Zapadnog Balkana bude dio te nove EU - poručio je Grk.
Govoreći o izazovima koji postoje u regionu, Grk je rekao da smatra da se glavni izazovi odnose na bilateralne sporove iz prošlosti i vladavinu prava.
- Bez rješavanja tih pitanja jako je teško na Zapadnom Balkanu pričati o budućnosti, o regionalnoj saradnji, jer svaki kompromis traži puno vremena, a vremena region i EU nemaju - pojasnio je Grk, dodajući da se na primjeru Grčke i Sjeverne Makedonije pokazalo da se sporovi mogu riješiti.
Kako je dodao, drugi izazov je vladavina prava. “U cijelom regionu je ključno da se uspostave institucije i vladavina prava jer će onda i ostale stvari doći na svoje mjesto”.
<h2>Jasan put</h2>
Na pitanje da li se može desiti da se zaoštravanje odnosa Crne Gore sa Hrvatskom odrazi na proces pridruživanja Crne Gore Uniji, Grk je naglasio da je najvažnije da Crna Gora odradi svoj dio posla.
- Ja mislim da su to hipotetička pitanja koja u ovom trenutku za put Crne Gore nijesu tako bitna - rekao je Grk.
Prema njegovim riječima, ono što je bitno je da Crna Gora odradi svoj dio posla.
- Mislim da ako Crna Gora bude spremna neće biti nikakvih prepreka za to da postane članica EU - rekao je Grk.
On je dodao da je sada u EU aktuelan jedan drugačiji momenat.
- I one države koje su bile rezervisane u prošlosti što se tiče prošljenja, sad razumiju i znaju zašto je ova stvar bitna . rekao je Grk.
On smatra da je u ovom trenutku najvažnije da političke elite u Crnoj Gori implementiraju ono što su obećale, a to je da će Crna Gora biti spremna do 2028.godine.
- Mislim da je to nešto na šta treba sva energija da se usmjeri u Crnoj Gori - rekao je Grk.
On je kazao da u ovom trenutku ne treba postavljati hipotetička pitanja, već treba raditi.
- Crna Gora ima jako jasan put - rekao je Grk, osvrćući se na kritike iz prošlosti države u pregovoima ne znaju šta EU želi od njih.
- Crna Gora u ovom trenutku ima jasan put, ima poglavlja, ima proces koji je jasan i ja mislim da je to u ovom trenutku bitno - rekao je Grk.
On je podsjetio i na izjave predsednice Evropske omisije (EK) Ursule Fon der Lajen da će prošitenje biti jedan od najznačajnijih resora nove EK.
Grk je ponovio da Crna Gora treba da odradi svoj dio posla, nakon čega smatra da neće biti nikakvih problema.

Grk: Neće biti prepreka za učlanjenje ako Crna Gora odradi svoj dio posla

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

U Crnoj Gori i vlast i opozicija uporno ponavljaju da nas, prije isteka tekuće decenije, u Briselu i vodećim evropskim prijestonicama žele za člana Evropske unije (EU).
Sličnog mišljenja je i sagovornik Analitike, diplomata Arsim Zekoli iz Skoplja, koji u razgovoru za taj portal kaže da oslonac njegovog optimizma oko članstva Crne Gore u EU nije zasnovan na očekivanjima političara u Podgorici nego, kako je rekao, na nekoliko vanjskih argumenata koje idu u prilog takvoj tezi. 
<h2>CG dobrodošao primjer da EU pokaže kako nije zaboravila na Balkan</h2>
- Prvi argumenat jeste to da Crna Gora ne figurira previše u vokabularu Viktora Orbana, u poređenju sa Bosnom ili Sj.Makedonijom. Ukoliko je namjera da se taj faktor kompenzuje provociranjem Hrvatske putem jalovih rezolucija, ohrabruje to što Zagreb odgovara bilateralnim reciprocitetom, ali ne i multilateralnim prijetnjama u vezi članstva Crna Gore navodi Zekoli. 
Drugi faktor, dodaje on, jeste to što evropska vizija suvereniteta podrazumijeva cjelovitu kontrolu i dominaciju pomorskih područja, i u tome Crna Gora nije izuzetak, nego domina koja nedostaje. 
- Treći faktor jeste to da je članstvo Crne Gore dovoljno minoran demografski i u isto vrijeme dobrodošao primjer kao demonstracija politike EU da nijesu zaboravili na Balkan, da on pripada Evropi i da politika širenja nije prekinuta. Zato, jeste, članstvo Crne Gore prije ili oko 2030. je sasvim logična realnost, što se tiče vanjsko-političkih interesa. To nije upitno. Upitno i istinski izazov za crnogorsku politiku i građane jeste da li će Crna Gora u EU biti faktor poput Češke ili pion poput Slovačke - podvukao je Zekolli.
Logika „investicije iznad svega“ rezultirala erozijom uticaja evropskih institucija
Uprkos malignom uticaju Srbije na zemlje regiona, Beograd su tokom ljeta posjetili vodeći evropski političari – kancelar Njemačke Olaf Šolc i predsjednik Francuske Emanuel Markon. Analitika je pitala Zekolija da li će Evropa nastaviti da gleda na Zapadni Balkan kroz prizmu politike udovoljavanja Srbiji.
- Na koju Evropu mislimo? To je pitanje koje se nadovezuje na koju Ameriku mislimo? Političku ili ekonomsku, diplomatsku ili finansijsku, protokolarnu diplomatiju ili podzemnu ideologiju? Mi još diskutujemo prema starim parametrima u kojima politika odlučuje i dobija negativne ocjene, dok na ekonomski aspekt Zapada gledamo kao pozitivan uticaj - navodi Zekoli.
Ukazujed da stvari, ipak, nijesu tako jednostavne. 
- Obje posjete, Makrona i Šolca, su manje diktirane politikom, a više su rezultat logike „investicije iznad svega“ koja je rezultirala erozijom uticaja zvaničnih, vanjskopolitičkih, institucija Evrope i dominacijom polilateralnih faktora iz industrije, bankarstva, finansija na stavove država i diplomatija - objašnjava Zekoli. 
Tu su recepturu, kako napominje, prvo nametnule industrije iz Njemačke putem isisavanja domaćeg kvaliteta prema njima i upumpavanjem sumnjivih, eksploatatorskih kapaciteta putem korumpiranih domaćih oligarhija. 
- Balkanske oligarhije su odavno razumjele da put ka ljubavi Berlina ide preko Siemensa, Mercedesa, Lidla, da spas od pauperizovanih građana jeste njihovo diskretno nutkanje da se isele u Njemačku i da, na koncu, jeste puno isplativije imati direktne kontakte sa strankama nego sa tamo nekim diplomatama, emisarima, ministrima koji ionako čine to što im industrije nalažu. To je scenario već isproban u Centralnoj Aziji gdje je reputacija direktora velikih evropskih koncerna više cijenjena i uvažavana nego li premijeri ili ministri a da ne govorimo o svakojakim saracenima, lajčacima, šmitovima - ističe Zekoli. 
<h2>Lokalne autokrate mogu ugroziti karijere zapadnih diplomata</h2>
Francuska i Sjedinjene Američke Države (SAD), dodaje on, sada slijede model Njemačke i to, kako kaže, izaziva nervozu Berlina. 
- Naše su oči bile uprte u posjetu direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa, u čijoj sjenci se odvijaju neki drugi, dramatičniji i zloslutniji procesi. Najuticajniji likovi vanjske politike SAD u zadnjoj deceniji nijesu Entoni Blinken, Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Angela Ageler, ili Derek Šole nego Aleks Soros i Ričard Grenel koji su potpuno komercijalizovali Stejt department i Komitet za vanjske poslove Kongresa SAD i potpuno obezvrijedile uticaj i relevantnost njihovih diplomata u regionu koji ne smiju previše kritikovati lokalne autokrate koji im mogu zagorčati reputaciju i ugroziti karijeru putem Grenela i Sorosa - kaže Zekoli. 
I to, naglašava naš sagovornik, više nije pitanje iznimki, nego sve masovnija pojava. 
- Već znamo za privatne diplomatije Grenela i Sorosa sa zgradama u Beogradu i kupovinom ostrva u Albaniji. Da je vrag odnio šalu i da su neki u Vašingtonu i Berlinu razumijeli da su avanture njihovih oligarha po Balkanu postale opasnost, govore naslovi iz američkih medija koji posjetu Devina Nunjeza (kongresmena bliskog Donaldu Trampu) Sj. Makedoniji ocjenjuju kako najavu opasne destabilizacije. Ili pak napis Der Spiegela koji nakon što je potpuno uništio demokratiju i normalnost u Albaniji, na kraju pita da li Berlin i Brisel podržavaju pogrešne ljude u Tirani - navodi Zekoli. 
Upravo zato, ističe on, okosnica stabilnosti i pozitivnog imidža SAD u regionu jeste i ostaje Pentagon.
- Dok se diplomatske intrige Stejt departmenta kao i politika „it’s the economy dummy“, kompormitovane i preuzete od Trampa ili Berlina moraju tretirati sa veoma jakom dozom skepse i nepovjerenja. Jer nije “it’s the economy, it’s the investment” nego je „it’s the stability and it’s the equality“ - podvlači Zekoli. 
<h2>Zadnji aduti Srbije su šund, kič i potpirivanje religioznih strasti</h2>
Zanimalo nas je i kako demokratski činioci u BiH, Sj. Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori mogu podriti partnerski status koji Vučićev režim uživa u zapadnim centrima moći i nametnuti sebe kao glavne adrese za saradnju.
- Što važi za original, važi i za kopiju. Srbija, poput Rusije, izgubila je komunističku, a zatim i pan-slavensku kartu putem koje je ideologizovala ili humanizovala svoju nacionalističku vanjsku politiku. Njeni zadnji aduti jesu kulturološka dominacija putem šunda i kiča, demonstracija vojne nadmoćnosti i potpirivanje religioznih strasti. Mada još slabašan, trend suprotstavljanja akulturaciji narodnih tradicija putem šunda i kuča postaje sve glasniji kod svih susjeda Srbije - ukazuje Zekoli. 
Navodi i da Vojska Srbije jeste tehnološki dominantna, ali dodaje kako „motivacijski i organizaciono, susjedi više nijesu u stanju potpune bespomoćnosti, zbunjenosti i razoružanja kao što su bili na početku devedesetih“. 
- Pitanje religije jeste najjači adut beogradskog režima, kao na unutrašnjem tako i regionalnom nivou. Podsticaj i nametanje svetosavlja kao „državne religije“ jeste otkolon od trenda anti-zapadnog orijentalizma s početka osamdesetih i pokušaj da se putem takve neo-nacističke sekte pravoslavlje približi identitetskim trendovima nametnutim iz Moskve i prihvaćenim od ekstremih grupacija u EU i SAD. U osnovi, ista anti-zapadna politika u malo drugačijem pakovanju - ističe Zekoli. 
<h2>Kosovo model kako se odbijaju kratkovide politike Evrope i SAD</h2>
Sagovornik Analitike smatra da je po tom pitanju Kosovo model koji ukazuje na modalitete kako se usprotiviti trendovime iz Beograda, ali i onima iz proruskih krugova na Zapadu. 
- Srž sadašnje nervoze Beograda i Tirane oko Kosova jeste napuštanje marksističke logike o „dogovorime između naroda“ i insistiranje na savremenom, međunarodnom konceptu „dogovor između država“. Taj koncept favorizovan od strane Aleksandra Vučića, Edija Rame i Alija Ahmetija zasnovan je na ideji razmjene teritorija i naroda nauštrb Kosova, Crne Gore, BiH a u prilog ruskih i srpskih interesa u regionu. Koncept Aljbina Kurtija zasnovan na građanima i rezonu države jeste bila okosnica tenzija i mržnje prema njemu od strane navedenih „narodnjaka“ - kaže Zekoli.
Ističe kako taj proces podrazumijeva i spremnost na rezolutne, ali konstruktivne stavove kojima se odbijaju kratkovide politike ili „vrludanja“ Evrope i SAD. 
- To podrazumijeva da kompromis „vi nama crkvu ili teritoriju, mi vama kancelariju ministra i ručak u Bijeloj kući sa Blinkenom“ nije kompromis nego kolonijalizam u najcrnjem izdanju i najbrutalnoj formi. To podrazumijeva da se Ankara odnosi prema Bosancima i Albancima kao partnerima u biznisu poput Srba, a ne kao prema prema nekakvoj „braći“. To podrazumijeva da Berlin i Pariz tretiraju Crnogorce, Albance, Makedonce ne kao „male kamičke“ u cipelama biznismena Mercedesa koji sprečavaju nekakav fantazmagorijski „big market region“, nego kao narode sa istorijskim iskustvima i vizijama budućnosti - naglašava Zekoli.
<h2>Susjedi Srbije da zauzmu čvrst stav i ne dozvole reviziju nacionalnog identiteta</h2>
Zekoli je upitan i da li pomenute zemlje u intelektualnoj, političkoj i ekonomski višoj klasi, koja bi tu politiku finansijski podržala, imaju „kritičnu masu“ da opisano postane stvarnost.
- Zajednički imenitelj za BiH, Crnu Goru, Sj. Makedoniju u odnosu prema Srbiji, ali i sadašnjem režimu Tirani, jeste odbijanje bilo kakvih „ekumenizama“ poput jugosnostalgije, rusofilije, religijskih ukrpunjavanja poput apsurdne izjave šefa bosanke diplomatije Elmedina Konakovića „nas muslimana pet miliona“ ili prihvatanja svetosavskog kulta kao „trendseter pravoslavlja“. Snaga Bosanaca jeste u saznanju da su oni u očima Bajdena ili Erdogana, Šolca ili Putina faktor dok odlučuju o sebi i definišu svoj identitet i uticaj, umjesto da svoju moć prenose kao čip na pokerskom stolu Ankare, Amerike, Njemačke ili Rusije. Relevantnost Sj. Makedonije jeste u sticanju moći Makedonaca da napušte svetosavsku rasnu i supremacističku ulogu i ideološku matricu „makedonizma“ i prihvate makedonstvo kao samodefiniciju prema Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj - navodi Zekoli. 
Uprošćeno, kaže on, susjedi Srbije „moraju zauzeti čvrst i nepokolebljiv stav prema EU i SAD, da neće prihvatiti redukciju svog stanja na nivo „humanitarne pomoći“ i još manje reviziju nacionalnog identiteta kao religijske ili lingvističke manjine kojima će sva prava biti udovoljena od strane „savremene, civilizovane, evropske savremene nacije Srbije“ sa garancijama u godišnjim izvještajima o ljudskim pravima“.
<h2>Okosnica nove politike mora biti u jeziku</h2>
- To podrazumijeva stvaranje potpuno novog vokabulara, nasuprot već izgrađenom jeziku eurobirokratije i balkan-kleptokratije. Sve počinje od jezika kao distinkcije između euro-američkog praznogovora i balkanske šoven-terminologije. Okosnica politike Kurtija jeste bila lingvistička. Samoopredjeljenje i reciprocitet nausprot kolonijalizma i kompromisa na svoju štetu, a na slavu „uspjeha diplomatije“ - ističe Zekoli. 
Napominje da su Brisel i Vašington demonstrirali spremnost na gaženje ustavnih i građanskih sloboda u Crnoj Gori i Bosni u ime „konstruktivnih kompromisa“ u prilog Beograda. 
- Puno je riječi u bosanskom i crnogorskom jeziku koje mogu biti iskorišćene od strane domaćih intelektualaca i političara u nametanju novih vrsta dijaloga i poruka sa zapadnim saveznicima - poručuje Zekolli. 
<h2>Želje Vašingtona i Berlina bile isuviše optimistične</h2>
Sagovornik Analitke nedavno je na mreži X podsjetio da su svi političari u regionu koji su bili ključni u osiguravanju članstva svojih zemalja u NATO-u, „nemilosrdno proganjani, ponižavani, klevetani, kažnjavani i svrgnuti s blagoslovom od strane najviših država članica Alijanse“.
- Ukoliko pogledate istorije novoprimljenih članica NATO-a iz istočne Evrope, uvidjećete trend da upavo one vlade koje su omogućile članstvo su padale nakon godinu-dvije od učlanjenja u Alijansi. I to je sasvim normalno. Ulazak u novi sistem bezbjednosnih politika podrazumijeva „top-bottom“ promjene sa kompatabilnim sistemima Alijanse. Ali za razliku od njih, u regionu su oni koji su doveli do članstva u NATO-u zamijenjeni sa likovima koji su (in)direktno povezani sa starim ideološkim i bezbjednosnim sistemima komunizma -ističe Zekoli.
Tako je, kako podsjeća, bilo sa Edijem Ramom i njegovom Socijalističkom partijom Albanije.
- Tako je sa antizapadnim strankama u Crnoj Gori, tako je i u Sj. Makedoniji sa prosrpskim i rusofilskim grupacijama. U svim slučajevima jasno je da su se Vašington i posebno Berlin vodili fokusom na ono što ne valja danas i isuviše optimističnim, euforičnim, i čak histeričnim željama da ne vide što nude kao zamjenu. Takva kratkovida politika vođena idejom da se preko proruskih agentura obezbjedi nekakav uticaj na Srbiju, djelimično jeste rezultat „fondacijskih demokratija“ koje su Zapadu nudile sve što je želio čuti, a u isto vrijeme nastavljale dominaciju starih beogradskih ili filoruskih bezbjednosnih struktura na terenu. Ipak, trendovi ponašanja Pentagona i Londona ukazuju na to da su odgovorne, profesionalne bezbjednosne strukture svjesne realnosti i da ne dijele uvijek ushićenost svojih diplomatskih i političkih institucija - ukazuje Zekolli.
<h2>Posjeta direktora CIA ne obavezuje antizapadne strukture u regionu</h2>
Osvrnuo se i na nedavnu posjeta direktora CIA zemljama Zapadnog Balkana u kontekstu garanta da u regionu neće doći do nove eskalacije sukoba poput nemira na sjeveru Kosova i incidenta u Banjskoj prošle godine.
- Jeste garant da će iskreno prozapadne snage u regiji učiniti sve da do incidenata ne dođe, posebno ne u kritičnom predizbornom i postizbornom periodu u SAD. Ipak, za (ne)stabilnost trebaju dvije strane, tako da ta posjeta ne obavezuje antizapadne strukture kao ni one koje kalkulišu sa eventualnim promjenama u administraciji SAD - upozorava Zekoli. 
Navodi da su događanja u Kosovskoj Mitrovici koja su uslijedila neposredno nakon posjete Vilijama Bernsa potvrda tih strahova. 
- Podjednako kao i vokabular pro-trampovskih krugova koji bi htjeli steći njegovu naklonost putem podrivanja stabilnosti i kompromitacije politike Bajdena i Blinkena u regionu. A ta popularnost Trampa nije dovoljno analizirana kod nas. Nema sumnje da likovi poput Vučića, Rame, Dodika, Mickovskog, Ahmetija, Haradinaja kao i dobar dio organizovanog kriminala priželjkuju pobjedu Trampa kao garanta amnestije i reaktivizacije odbačenih planova. No, zanimljivo je da se pobjedi Trampa nadaju i likovi poput Salija Beriše, Zorana Zaeva koji cijene da bi njegova pobjeda rezultirala njihovim povratkom na vlast. I to je nešto što treba duboko da zamisli ljude u CIA i Bijeloj kući - zaključio je Zekolli.

Zekoli: Crna Gora može ubrzo postati dio EU, istinski izazov je hoće li u Uniji biti faktor ili pion

Politička podrška Evropske unije Crnoj Gori je bez presedana. To se vidi u političkim smjernicama predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Jasno je naznačeno da je politika proširenja geostrateški, ekonomski i moralni imperativ - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, nekadašnja pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom, Zorka Kordić.
- Moramo iskoristiti šansu naredne dvije godine da na najbolji način unaprijedimo naše strateške okvire, zakonodavni okvir, da sve ono što je obuhvaćeno planskim dokumentima, a naročito reformskom agendom, zaista implementiramo na najefikasniji način - kaže Kordić.
Govoreći o Planu rasta za Zapadni Balkan, kroz koji su za Crnu Goru planirana 383 i po milona eura, Kordić vjeruje da čitav proces dobija na dinamici. Objašnjava da će novac u Crnu Goru stizati u zavisnosti od učinka u reformama. Vjeruje i da će nadzorni mehanizam stvoriti dodatni pritisak na sve aktere, naročito političke. Kordić pozdravlja najavu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević da će do kraja godine biti zatvorena četiri poglavlja.
- Pozdravljam ako je sistem spreman da odgovori obavezama u četiri poglavlja, koja se odnose na intelektualnu svojinu, informatičko društvo i medije, preduzetništvo i industrijsku politiku. Da su bile bolje političke okolnosti, ta poglavlja smo mogli i ranije zatvoriti. Ono što je interesantno, naravno, ako je to oprjedeljenje Vlade, da se ide u zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku, gdje se Crna Gora apsolutno usklađuje sa politikom Evropske unije - naglasila je Kordić.
Nekadašnja glavna pregovaračica sa EU vjeruje da evropske vrijednosti treba njegovati i unapređivati, pogotovo imajući u vidu političke okolnosti. Objašnjava da je važno da se razumije odnos međuzavisnosti, onoga što je EU agenda i agenda održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Kordić dodaje da nekada u drugi plan pada i naša nacionalna strategija održivog razvoja i sve ono što su ciljevi i aktivnosti koje proizlaze iz nje.
- Smatram da je mnogo važnije na koji način će naša zemlja biti predstavljena, u smislu kako ćemo dati doprinos, prije svega, debati koja se vodi oko takozvanog pakta za budućnost, gdje se kroz reformu multilateralizma i svega onoga što je sistem Ujedinjenih nacija, želi uticati na kvalitet javnih politika na nacionalnom nivou - zaključila je Kordić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4aFwyFzZCBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kordić: Crna Gora mora iskoristiti šansu, novac će stizati u zavisnosti od učinka u reformama

Crna Gora prednjači u evropskim integracijama i najviše je napredovala na reformskom putu, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom.
Ivanović je čestitao ambasadoru Štajneru stupanje na dužnost i izrazio uvjerenje da će prijateljski i partnerski odnosi između Crne Gore i Austrije biti dodatno unaprijeđeni tokom njegovog mandata.
On je naglasio značaj podrške Austrije u očuvanju fokusa EU na Zapadni Balkan i zahvalio se na diplomatskim inicijativama koje je Austrija pokrenula u tom pravcu, uključujući Grupu prijatelja Zapadnog Balkana.
Posebno je istakao zasluge ministra za evropske i vanjske poslove Austrije, Aleksandera Šalenberga, za njegovu iznimnu posvećenost i doprinos razvoju odnosa između naše dvije zemlje.
Ivanović je, takođe, informisao ambasadora Štajnera o namjeri Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja mandata ove Vlade.&nbsp;
Štajner je istakao da je integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju prioritet austrijske vanjske politike.
On je naglasio da „postepena integracija“ predstavlja dobar mehanizam za postizanje tog cilja i izrazio spremnost Austrije da pruži ekspertsku podršku Crnoj Gori u implementaciji Plana rasta EU.
Ambasador Štajner je pružio snažnu podršku naporima Crne Gore, naglasivši potrebu za očuvanjem trenutnog momentuma i političke stabilnosti.
Na sastanku je konstatovana odlična i sadržajna saradnju Crne Gore i Austrije u oblastima odbrane i unutrašnjih poslova, a ukazano je i na važnost daljeg snaženja partnerstva u domenima pravde, zdravstva i turizma.
Ivanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim austrijskim direktnim investicijama i naglasio interes za intenziviranje saradnje između Agencije za investicije Crne Gore i Advantage Austria.
Ambasador Štajner je potvrdio da su reformski procesi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije ključni za privlačenje investicija i obećao stručnu pomoć Austrije u različitim domenima, uz podršku austrijskim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori.

Ivanović sa Štajnerom: Crna Gora prednjači u evropskim integracijama

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić u razgovoru za Antenu M kaže da je tempo približavanja Crne Gore ka EU nakon dobijanja IBAR-a usporen zbog, kako navodi, prevelikog angažovanja ministara na lokalnim izborima.
Bajramspahić ukazuje da se to najbolje vidi po tome šta je na dnevnom redu sjednice Vlade jer, dodaje, više nemamo intenzivnu zakonodavnu inicijativu.
- Prilika postoji, mapa puta koja je sačinjena i plan za stvaranje pogleda koji je vrlo širok i veoma veliki broj problema može da iskrsne na tom putu, to ne znači nikakvu izvjesnost, već neku dinamiku i zamisao kako bi u idealnim uslovima stvari mogle da funkcionišu. Ne samo da nisam sigurna da se držimo tog plana, već nažalost se ne ulažu dovoljni napori da ne iskočimo iz šina i da ne dođemo u naše standardne konflikte zbog kojih institucije neće imati dovoljno fokusa u onome što su naše evropske obaveze - smatra Bajramspahić.
Bajramspahić navodi da ukoliko bi Vlada ispunjavala sve obaveze postoji mogućnost da do kraja decembra zatvori još četiri poglavlja ali pod uslovom, kako napominje, da se ne prave uporedo problemi u oblasti vladavine prava.
Smatra da su poruke, da će Crna Gora postati članica EU do 2028, jedino realne u domenu teorije.
- Da bismo to uspjeli, potrebno je da u kontinuitet uvjeravamo svih 27 članica, da dajemo sve od sebe, da ispunimo sve direktive, da sprovedemo novo zakonodavstvo, da sprovedemo sve moguće reforme u svim pogledima i da ne proizvodimo nove probleme zbog kojih bi taj put bio zaustavljen. A to je vrlo, vrlo teško jer u Vladi ali i u društvu, iako se svi deklarativno zalažu za evropski put, imamo oni koji ne prihvataju reforme, već kad god imaju priliku sprovode aktivnosti koje su suprotne reformskim ciljevima i principima vladavine prava i jednog demokratskog društva - smatra Bajramspahić.
Na pitanje da li je IBAR bio poklon Crnoj Gori od Evropske unije, Bajramspahić odgovara: "Kada pažljivo pogledate obaveze koje smo imali, odnosno onih 83 mjerila, od kojih jedna trećina nije bila ispunjena u trenutku kada je ova aktualna vlada preuzela odgovornost za ispunjenje obaveza iz poglavlja 23-24 i kada uporedite ono što je realizovano i ono što nije realizovano, vidite da značajan broj mjerila nije ispunjen. Nema dileme da je dobijanje IBAR-a bio određeni izraz dobre volje od strane EU".
Davanjem IBAR-a, smatra Bajramspahić, Brisel je ohrabrio Crnu Goru da se vrati evropskom putu poslije dužeg zastoja. 
- Pitanje je da li smo tu poruku Brisela razumjeli - zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Usporen tempo približavanja Crne Gore EU nakon IBAR-a

Kvalitet usvojenih zakona ne prati zahtjevnu dinamiku EU pregovora. Proces njihovog donošenja često netransparentan i neinkluzivan - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa članovima Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) koji borave u dvodnevnoj radnoj posjeti našoj zemlji.
Zbog toga je, kako je dodao, iskoristio svoju ustavnu nadležnost i dio zakona vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
<h2>Ambiciozan i realan cilj</h2>
Tokom tog sastanka Milatović je poručio da je ambiciozan ali i realan cilj Crne Gore da do 2028. godine postane članica Evropske unije.
- &nbsp;Evropska integracija Crne Gore je priča veća od same zemlje, svjetlo na kraju tunela i pozitivan signal za zemlje regiona da je proces pristupanja moguć - naveo je Milatović.
Istakao je da je u aktuelnom geopolitičkom trenutku proces proširenja EU važan za bezbjednost samog kontinenta i da Crna Gora treba da iskoristi šansu i “otvoreni prozor” u Briselu, sprovede neophodne reforme i postane 28. država članica Unije.
Milatović je evropske integracije nazvao “glavnim pokretačem reformi u zemlji”, i kazao da je cilj postići istinsku demokratiju uz punu političku i institucionalnu stabilnost. Kao izazove je označio oblast vladavine prava, reformu javne uprave i strukturne reforme u oblasti ekonomije.
- Današnji sastanak vidim kao prirodni nastavak intenzivnog političkog dijaloga sa EU na najvišem nivou, koji dolazi nakon mog nedavnog susreta sa novoizabranom predsjednicom Evropske komisije gospođom Fon der Lajen. Ovo je prilika da ponovim, sa pozicije Predsjednika Crne Gore, svoju maksimalnu i nepokolebljivu posvećenost EU agendi i pregovorima o pristupanju i prilika da još jednom izrazim očekivanje da će tokom mandata novoformirane EK politika proširenja, kao najuspješnija politika EU, ostati u vrhu agende - kazao je on.
<h2>IBAR uzor za druge kandidate</h2>
Predstavnici država članica EU ocijenili su, kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, da je dobijanje pozitivnog IBAR-a i mogućnost zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja do kraja godine važan korak za Crnu Goru, koju vide kao uzor drugim zemljama kandidatima u procesu pristupanja.
Oni su iskazali punu podršku ubrzanju reformi kako bi naša zemlja ispunila sve obaveze i postala sljedeća članica EU, i istakli da Crna Gora može računati na nastavak finansijske, tehničke i ekspertske pomoći na tom putu.

Milatović: Donošenje zakona je netransparentno i ne prati dinamiku EU pregovora, zato ih i vraćam parlamentu

Unapređenjem regionalne saradnje, razmjenom znanja i iskustva, osiguraćemo da, zajednička težnja Sjeverne Makedonije i Crne Gore da postanu punopravne članice Evropske unije, postane bliska budućnost, ocijenili su ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i ministar evropskih poslova Sjeverne Makedonije Orhan Murtezani.
Oni su danas u Podgorici razgovarali o aktuelnim reformskim agendama Sjeverne Makedonije i Crne Gore, sa fokusom na ključne oblasti reforme javne uprave, pravosuđa i unapređenja demokratskog upravljanja.
Ministri su, takođe, razmijenili mišljenje o angažmanu Evropske unije na Zapadnom Balkanu, koji je, kako su istakli, sa novom Evropskom komisijom dobio novi zamah. Na toj liniji, sagovornici su ukazali na značaj novog instrumenta, Plana rasta EU za Zapadni Balkan, čiji je cilj dalja podrška ekonomskoj integraciji regiona u jedinstveno evropsko tržište.
Gorčević i Murtezani su se saglasili o važnosti brzog sprovođenja ključnih elemenata Plana, koji uključuju ulaganja u infrastrukturu, energetsku tranziciju i podršku malim i srednjim preduzecima.
Gorčević je istakla da je, uz sve veći fokus EU na produbljivanju veza sa regionom, veoma važno da države koje su u procesu pristupanja pokažu snažnu posvećenost sprovođenju neophodnih reformi i usklađivanju sa standardima EU.
U tom kontekstu, dogovorili su da u narednom periodu intenziviraju saradnju između svojih ministarstava.

Gorčević sa Murtezanijem: Saradnjom do ulaska u EU u bliskoj budućnosti

Dobrosusjedska saradnja i sprovođenje suštinskih reformi prioritet su na putu ka Evropskoj uniji (EU), poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je danas u posjetu primio specijalnog izaslanika Francuske za Zapadni Balkan, Renea Trokaza. 
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, u otvorenom i sadržajnom razgovoru potvrđeni su odlični i prijateljski odnosi Crne Gore i Francuske, koje karakteriše intenzivna bilateralna saradnja, savezništvo u okviru NATO-a i podrška evropskoj integraciji naše zemlje.
Milatović je istakao da Crna Gora kao lider u pregovaračkom procesu mora iskoristiti momenat da ispuni zadatke i da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije. 
- U tom smislu, naveo je da dobrosusjedska saradnja i sprovođenje suštinskih reformi moraju biti prioritet donosilaca odluka, te poručio da bi učlanjenje Crne Gore u EU bio pozitivan signal i ostalim zemljama kandidatima, da se reforme isplate i je proces proširenja i dalje živ - navedeno je u saopštenju kabineta predsjednika države.
Francuski izaslanik Trokaz je poručio da će Francuska nastaviti da snažno podržava napore Crne Gore na evropskom putu i naglasio je da naša zemlja predstavlja važnog partnera u regionu Zapadnog Balkana. 
Takođe, Milatović je izrazio je zadovoljstvo što će učestvovati na predstojećem Samitu Frankofonije u Parizu, 4. i 5. oktobra.
To će, kako je ocijenjeno u njegovom kabinetu, biti prilika da Crna Gora dodatno ojača svoju poziciju na multilateralnom planu.

Milatović sa Trokazom: Dobrosusjedska saradnja i sprovođenje suštinskih reformi prioritet na putu ka EU

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kaže da je šef kabineta premijera Branko Krvavac, koji je član predsjedništva PES-a, pisao zakon o RTCG i unaprijed znao koga će Savjet RTCG naimenovati te definisao kriterijume u zakonu shodno kandidatu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1864794109384232974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1864794109384232974%7Ctwgr%5Ea01308abe2e1f76edcdcbfc454fca10931caff69%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne želi Krvavac samo obezbjedjenje i blinkere na automobilu već i partijsku kontrolu RTCG-a. Evropski - napisao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Klikovac: Krvavac želi partijsku kontrolu RTCG-a

U Crnoj Gori se, u posljednja 24 sata, dogodilo 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene teže, a tri lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam saobraćajnih nezgoda, Baru i Budvi po tri, a u Kotoru dvije. 
 
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom i Pljevljima. 
 
Izdato je 215 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 30 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Podgoričanin Ž.V. (62) uhapšen je zbog sumnje na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - a nakon što su barska i podgorička policija pretresle prostorije koje koristi u ta dva grada.
- Pretresom navedenih objekata pronađeni su ručno pravljena cigareta tzv. džoint, torba u kojoj se nalazilo 20 pvc pakovanja sa biljnom materijom zelene boje ukupne mase oko 20 kg za koje je vještačenjem utvrđeno da je opojna droga marihuana, kao i novac u iznosu od 8800 eura za koji se sumnja da potiče iz krivičnog djela - saopšteno je iz Upave policije.
Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, Ž.V. je uhapšen uz krivičnu prijavu. Protiv njega je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprječavanju zloupotrebe opojnih droga.

Podgoričanin uhapšen nakon što su u njegovim objektima pronađeni marihuna i novac

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović obavijestio je premijera Milojka Spajića da SD neće prisustvovati sastanku povodom platforme „Barometar 26“, ocjenjujući da dokument izostavlja suštinske odgovore na evropske izazove, ali i služi kao sredstvo za politički obračun unutar aktuelne parlamentarne većine.
- Nakon pažljive analize sadržaja dokumenta, obavještavamo Vas da se istom nećemo odazvati, jer smatramo da Platforma ne ispunjava osnovne kriterijume koji bi je kvalifikovali kao dovoljno kvalitetan okvir za okupljanje svih političkih i društvenih struktura oko evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović.
Kako je naveo u odgovoru, stiče se utisak da dokument, umjesto da ponudi konkretna i mjerljiva rješenja za značajne izazove s kojima se Crna Gora suočava na evropskom putu, sadrži niz opštih fraza i uopštenih ocjena koje ne adresiraju ključne prepreke u procesu evropskih integracija.
- Takav pristup ne doprinosi građenju stvarnog političkog konsenzusa, već se može posmatrati kao politički gest koji nema stvarnu ambiciju da riješi naše suštinske evropske izazove, već bi se prije reklo da služi političkom obračunu unutar same parlamentarne većine. Unutar koje, inače, takođe ne postoji saglasnost u vezi ovog dokumenta - istakao je Šehović.
On je jasno poručio da političkog krivca za izazove u evropskim integracijama ne treba tražiti u parlamentarnoj opoziciji, već u aktuelnoj vladajućoj strukturi, odnosno posebno u dijelu parlamentarne većine, za koju i sam premijer snosi ne samo funkcionalnu, nego i političku odgovornost.&nbsp;
- Taj dio vlasti, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, svojim djelovanjem i narativom, uporno demonstrira antievropski i antizapadni karakter, narušava odnose s pojedinim državama članicama Evropske unije i drugim susjednim, tradicionalno prijateljskim zemljama, negira antifašističku tradiciju i otvoreno glorifikuje ratne zločince, te gotovo svakodnevno otvara pitanja koja doprinose novim identitetskim podjelama i širenju međunacionalne i međuvjerske mržnje, što nas udaljava od osnovnih vrijednosti Evropske unije i ugrožava mukotrpno stvaran građanski karakter države i društva. Decenijama su te snage pokazivale jasnu antizapadnu orijentaciju, što se ni danas nije promijenilo, uprkos sitnim, tj. politički jeftinim retoričkim prilagođavanjima - obrazložio je Šehović.
On je istakao uvjerenje da jedino istinska i kredibilna proevropska većina može ubrzati i privesti kraju proces evropskih integracija, te dodao da trenutna politička struktura nema taj kapacitet, niti povjerenje da povede Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Socijaldemokrate Crne Gore i naši partneri iz Evropskog saveza bili su utemeljivači evropskih vrijednosti u Crnoj Gori još u devedesetim godinama, kada je ideja evropske budućnosti naše države bila neprihvatljiva svim drugim političkim akterima. Upravo zahvaljujući našoj viziji i istrajnosti, evropska agenda je postala sastavni dio državne politike. Ova istorijska odgovornost obavezuje nas da svakom pitanju koje se odnosi na evropski put naše države pristupimo krajnje ozbiljno i odgovorno - napisao je Šehović u odgovoru.
Šehović je naveo da je ova odluka predstavlja svjesno odbijanje inicijativa koje, kako je kazao, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore.
- Naša odluka da ne učestvujemo u ovom procesu rezultat je dosljednosti u odbrani evropskih vrijednosti i svjesnog odbijanja da podržimo inicijative koje, po nama, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore - zaključio je Šehović u zvaničnom odgovoru Spajiću.

Šehović odbio Spajićev poziv: „Barometar 26“ služi za obračun unutar vlasti, čiji dio ima antievropski i antizapadni karakter

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: eu-integracije