Prijestonica Cetinje jedna je od sedam crnogorskih opština koje su odabrane u okviru javnog konkursa „Osnaživanje opština za evropsko djelovanje 2026“, koji je Ministarstvo evropskih poslova raspisalo kroz projekat EU4ME.
Odabrane opštine dobiće stručnu, mentorsku i finansijsku podršku za unapređenje komunikacije o procesu evropske integracije, kako bi se EU teme građanima približile na jasan, razumljiv i kreativan način.
U okviru ove podrške, prema riječima vd sekretarke Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, Dejane Dizdar, Prijestonica Cetinje planira organizaciju događaja na Dvorskom trgu, posvećenih približavanju evropskih vrijednosti i politika građanima.
- Ovaj projekat za nas znači dalje komuniciranje evropskih tema, jer je Cetinje snažno usmjereno ka evropskim vrijednostima. Događaji ovog tipa, na način na koji smo ih osmislili, mogu dodatno valorizovati našu turističku ponudu i privući ljude da prisustvuju zanimljivim aktivnostima usmjerenim na saradnju sa diplomatama, školama i organizacijama. Ono što planiramo jeste događaj koji će okupiti predstavnike različitih diplomatskih predstavništava, posebno onih koja su nekada bila prisutna na Cetinju, imajući u vidu njegov istorijski značaj kao prijestonice i važnog diplomatskog centra – kazala je sekretarka u razgovoru za Radio Cetinje.
Poseban akcenat, kako navodi, biće stavljen na mlade. U planu su debate na više jezika u okviru takozvanog „EU kafea“, čime se želi podstaći učenje jezika, ali i javni nastup mladih.
- U našem fokusu biće aktuelne teme – zapošljavanje, mobilnost mladih, kao i prilike koje se otvaraju ulaskom Crne Gore u EU. Znamo da mnogi mladi ljudi s nestrpljenjem očekuju otvaranje granica kako bi mogli putovati i studirati u drugim zemljama. Naravno, to je i prilika za nas, jer će i ljudi iz drugih zemalja dolaziti kod nas, što je potpuno prirodno – dodaje Dizdar.
Sekretarka naglašava da evropske integracije nijesu samo političko pitanje, već konkretna razvojna prilika za lokalnu zajednicu, posebno u oblasti zapošljavanja i ekonomskog razvoja.
- Sve ono što je novo i što može doprinijeti jačanju kapaciteta u različitim oblastima može imati pozitivan uticaj na ekonomski razvoj i zapošljavanje na Cetinju. Posebno ćemo imati segment koji se odnosi na zapošljavanje, jer je to jedan od ključnih prioriteta u ovom gradu. Moramo biti svjesni da smo mala sredina i da imamo izazove, ali upravo kroz komunikaciju o EU projektima, koje već realizujemo, možemo dobiti podršku za otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje startapova – istakla je Dizdar.
Cetinje, kako objašnjava, već ima iskustva sa evropskim fondovima, a ovaj događaj biće prilika da građani dobiju dodatne informacije o dostupnim sredstvima.
- Upravo sada imamo jedan projekat, a i ranije smo imali projekte finansirane iz evropskih sredstava, koji nam omogućavaju da dobijemo dodatne informacije o raspoloživim fondovima. Posebno mladi nemaju dovoljno informacija o suštinskim aspektima evropskih integracija. Imaćemo priliku da od diplomatskih predstavnika, koji će direktno odgovarati na pitanja, dobijemo relevantne informacije – objasnila je sekretarka.
Dizdar zaključuje da ovaj događaj, kroz direktan susret sa diplomatama, debate mladih i promociju mogućnosti koje donose evropske integracije, predstavlja važan korak ka snažnijem uključivanju lokalne zajednice u evropski put Crne Gore i jačanju kapaciteta Prijestonice za buduće izazove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dizdar: Cetinje otvara dijalog o EU integracijama

Institut alternativa upozorio je da Vlada i Skupština Crne Gore ulaze u jednu od najvažnijih godina u procesu evropskih integracija bez usvojenih planova rada, što ozbiljno otežava planiranje zakonodavnih reformi i ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji.
U saopštenju koje potpisuje Jelena Radulović navodi se da Vlada funkcioniše bez usvojenog programa rada za 2026. godinu, dok nijedan od 14 stalnih skupštinskih odbora do početka februara nije donio godišnji plan aktivnosti.
Kako se ističe, tokom decembra 2025. godine u skupštinsku proceduru su predata 73 zakonska prijedloga, dok je u januaru 2026. podnijeto još 23. Intenziviranje zakonodavne aktivnosti predviđa i Nacrt Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2026. godinu, prema kojem od usvajanja čak 122 strateška, zakonska i podzakonska akta zavisi ispunjenje mjerila i zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
I pored toga, naglašavaju iz Instituta, ni Vlada ni skupštinski odbori nemaju usvojene planove rada koji bi predstavljali osnov za organizaciju ovog obimnog zakonodavnog procesa.
Posebno se ukazuje da Poslovnik Skupštine ne propisuje obavezu ni rokove za usvajanje godišnjih planova rada odbora, izuzev Odbora za bezbjednost i odbranu, koji to mora učiniti na osnovu Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane.
Slična situacija je i sa Vladom, čiji Poslovnik predviđa da se godišnji program rada donosi do kraja tekuće godine za narednu, ali taj rok ni ranije nije poštovan – program za 2025. godinu usvojen je tek sredinom februara.
Iz Instituta alternativa ocjenjuju da bez jasnih obaveza, rokova i odgovornosti dobre prakse ostaju izuzetak, a ne pravilo. Podsjećaju da je Skupština početkom 2021. godine usvojila Plan zakonodavnog rada i Akcioni plan za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge, ali ta praksa nikada nije formalizovana kroz Poslovnik i u narednim godinama nije nastavljena.
Analiza pokazuje i da je prethodnih godina veliki broj odbora radio bez usvojenih planova rada – tokom 2025. čak četiri odbora, tokom 2024. jedan, a tokom 2023. godine čak osam odbora.
- U godini u kojoj se planira usvajanje skoro 500 akata i zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, rad bez jasno definisanih planova predstavlja ozbiljan rizik za efikasnost reformi i transparentnost zakonodavnog procesa - poručila je Radulović.
Iz Instituta alternativa apeluju na Vladu i Skupštinu da što prije usvoje programe i planove rada, kako bi se omogućilo kvalitetno planiranje reformi i uključivanje drugih aktera u društvu u zakonodavni proces.
Saopštenje je dio analize izrađene u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti“, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju.

Institut alternativa upozorava: Ključna godina za EU integracije počinje bez planova rada Vlade i Skupštine

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

&nbsp;Crna Gora napredovala je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke, dodajući da je uvjerena da crnogorska Vlada može ispuniti sve zadatke kako bi do kraja godine zatvorila sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unjiom (EU).
&nbsp;Rajnke je to kazala u intervjuu grupi crnogorskih medija pred završetak sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora suštinski ojačala ili oslabila ukupne demokratske i institucionalne kapacitete u odnosu na period kada je stupila na funkciju ambasadorke 2018. godine, Rajnke je kazala da je Crna Gora značajno napredovala.
&nbsp;- Crna Gora se kreće ka jačoj demokratiji sa boljim i otpornijim institucijama u evropskom okviru- rekla je Rajnke, dodajući da vjeruje da država sada ide brže ka evropskoj budućnosti.
&nbsp;Rajnke je kazala da se napredak može posmatrati kroz članstvo u NATO-u i pregovore sa Evropskom unijom (EU), dodajući da Crna Gora konstantno pozitivno doprinosi NATO-u i da je sada više nego ikada usklađena sa svojim obavezama u okviru Alijanse.
&nbsp;Podsjećajući da je članstvo u EU cilj velike većine građana Crne Gore, Rajnke je kazala da su pregovori, kada je stupila na funkciju ambasadorke, bili u punom jeku, ali da je proces tekao sporo.
&nbsp;- Posljednjih nekoliko godina, kako je postalo jasno da je nacionalni konsenzus da se Crna Gora pridruži EU, čak i uz političke debate, aktuelna Vlada se vrlo brzo kreće kako bi završila mehanizme, reforme i sve tehničke segmente procesa- &nbsp;kazala je Rajnke.
&nbsp;Prema njenim riječima, nakon toga je na parlamentu da usvaja zakone, a onda i na državama članicama EU da potvrde napredak.
&nbsp;- Vidim ubrzanje i jasan smjer za završetak procesa pridruživanja EU. Potpuno sam uvjerena da ova Vlada može usvojiti reforme i ispuniti tehničke obaveze ove godine- rekla je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, jasno je da će biti teško i da to nijesu lake reforme, ali će to dovesti i do boljeg funkcionisanja Vlade, procesa u državi, ali i samog društva.
&nbsp;Rajnke smatra da u Crnoj Gori postoji potpuna posvećenost završetku pregovora sa EU i ističe da svi akteri treba da ostave druga pitanja po strani i zajedno rade na postizanju važnog cilja – članstva u EU.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora pouzdani partner s jasnim smjerom, ili zemlja koja trenutno nije u fokusu vlade SAD-a, Rajnke je ukazala na važnu ulogu Crne Gore, ističući multikulturalnu prirodu crnogorskog društva koja, kako je navela, funkcioniše.
&nbsp;- Mislim da je različitost u okviru crnogorskog društva snaga Crne Gore- navela je Rajnke, dodajući da smatra da će Crna Gora kao dinamično i snažno društvo upravo to donijeti i u EU.
&nbsp;Na pitanje na koji način je smjena vlasti u Crnoj Gori 2020. godine uticala na odnose sa SAD, Rajnke je kazala da nije bilo nikakve promjene u pristupu SAD-a Crnoj Gori.
&nbsp;- Za nas je Crna Gora ostala saveznik s kojim smo nastavili raditi na jačanju kapaciteta, uz uvjerenje da će do poboljšanja doći- kazala je Rajnke, dodajući da smatra da je usklađivanje države s NATO-om još jače i jasnije definisano nego prije.
&nbsp;Rajnke je kazala da su sa Crnom Gorom, i prije i nakon izbora 2020. godine, radili posebno na jačanju u oblastima koje se odnose na vladavinu prava.
&nbsp;- SAD ovdje želi stabilnog partnera i da Crnoj Gori pomogne da izgradi prosperitetno društvo, koje se može izgraditi samo ako je vladavina prava čvrsto utemeljena- navela je Rajnke.
&nbsp;Ona je kazala da u Crnoj Gori vidi napredak u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodajući da je ponosna što su SAD mnogo učinile da pomognu Crnoj Gori u toj oblasti.
&nbsp;- Vidim jasan napredak. Znamo da je Crnoj Gori duboko stalo do rješavanja problema sa korupcijom i da se razbiju transnacionalne organizovane kriminalne grupe- navela je Rajnke, dodajući da SAD žele da država uspije u toj borbi.
&nbsp;Na pitanje koliko je, iz perspektive SAD-a, jak uticaj Rusije i Kine u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, Rajnke je kazala da prepoznaju njihovu aktivnost.
&nbsp;- Oni su ovdje. Rusija i Kina su aktivni- navela je Rajnke, navodeći da Crna Gora treba da povede računa o tome da njeni partneri priznaju njena suverena prava i da sarađuje sa partnerima koji poštuju njene interese.
&nbsp;Kako je navela, članstvo u NATO-u pokazuje da partneri iz Alijanse, uključujući i SAD, brinu o najboljim interesima Crne Gore.
&nbsp;- Ne znam da li Rusija i Kina brinu o najboljim interesima Crne Gore. To je na Crnoj Gori da procijen-i navela je Rajnke.
Na pitanje kako vidi budućnost NATO-a u ovom trenutku, posebno u svjetlu rata u Ukrajini, Rajnke je naglasila da SAD ostaju posvećena članica NATO-a.
&nbsp;- Nedavni samiti su potvrdili posvećenost svih članica da NATO učine još jačim- kazala je Rajnke.
&nbsp;Navodeći da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zahtjevima članstva u Alijansi, u smislu budžetskih i obaveza prema ciljevima sposobnosti, Rajnke je navela da su i SAD usklađene.
&nbsp;- Radimo na tome da osiguramo da naša vojska uvijek bude spremna. Ne vidim nijednu državu članicu da oklijeva u jačanju NATO-a kao institucije- rekla je Rajnke, ističući da sve države članice žele jači NATO.
&nbsp;Upitana da li bi potencijalna intervencija SAD-a na Grenlandu mogla dovesti u pitanje budućnost NATO-a, Rajnke je kazala da su Kina i Rusija veoma blizu na Arktiku i da to stvara zabrinutost u SAD.
&nbsp;Kako je dodala, to je briga i za Dansku, EU, ali i ostale saveznike u NATO-u.
&nbsp;- Prisustvo tih zemalja, i to u velikom broju, u toj arktičkoj regiji utiče na bezbjednost i stabilnost regije- navela je Rajnke, dodajući da je za SAD to pitanje nacionalne odbrane.
&nbsp;Upitana da prokomentariše američku intervenciju u Venecueli, Rajnke je, ističući da je Nikolas Maduro bio nelegitiman vođa kog mnoge države nijesu priznavale i da je optužen za trgovinu narkoticima, kazala da je akcija SAD-a u Venecueli bila akcija sprovođenja zakona.
&nbsp;- To je bila hirurški precizna operacija sprovođenja zakona- kazala je Rajnke, dodajući da je cilj te intervencije postizanje dobrobiti i za SAD i za građane Venecuele.
&nbsp;SAD, kako je naglasila, želi bolju budućnost za Venecuelu.
&nbsp;- Mislimo da bolja budućnost za narod Venecuele stabilizuje region i čini susjedstvo u kojem živimo boljim i sigurnijim- rekla je Rajnke, podsjećajući i na ranije izjave američkih zvaničnika.
&nbsp;Na pitanje o povlačenju SAD iz brojnih agencija Ujedinjenih nacija, ali i Venecijanske komisije, Rajnke je pojasnila da je to u skladu sa generalnom politikom administracije predsjednika Donalda Trampa da, na osnovu mandata koji ima od građana, smanji Vladu.
Kada su u pitanju vanjska politika i učešće u međunarodnim organizacijama, Rajnke je rekla da američka administracija procjenjuje da li određene organizacije služe interesima SAD-a.
&nbsp;- Ne mogu komentarisati nijednu od tih organizacija pojedinačno, ali svaka od njih je bila odlučna da u velikoj mjeri ne služi interesima SAD-a- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je istakla, SAD se fokusira na bilateralne odnose sa pojedinačnim državama, dodajući da su uvjereni da na taj način mogu rješavati sva pitanja.
&nbsp;Upitana o politikama Trampa i njegove administracije, Rajnke je kazala da Tramp želi da učini da SAD budu bezbjednije, jače i prosperitetnije.
&nbsp;- Predsjednik Tramp stvari govori na mnogo direktniji način nego što to obično drugi političari čine- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, ljudi možda nekada ne razumiju da on sprovodi volju građana SAD-a koji su ga izabrali.
&nbsp;- Građani SAD-a žele da Amerika bude prva- istakla je Rajnke. &nbsp;
&nbsp;Ističući da je i sama uvijek predstavljala Ameriku i radila za nju, Rajnke je kazala da to čini i u Crnoj Gori dok se trudi da, u saradnji sa crnogorskom vladom, kreira najbolje moguće bilateralne odnose između dvije države.&nbsp;
&nbsp;Na pitanje šta američke kompanije vide kao glavne prednosti Crne Gore, a šta kao prepreke za investiranje, Rajnke je naglasila da Crna Gora ima važne potencijale, ali da je potrebno dalje graditi predvidljivost poslovnog okruženja.
&nbsp;- Stabilnost u regiji dolazi i vidim mnogo stabilnije okruženje- rekla je Rajnke, dodajući da će se više američkih kompanija opredijeliti za investicije kada postoji predvidljiv i stabilan ambijent.
&nbsp;Rajnke, koja je ambasadorka SAD u Crnoj Gori od 2018. godine, mandat završava 16. januara.
&nbsp;Ona je kazala da ne zna ko će je naslijediti na tom mjestu, jer nije dio procesa nominacije koji će se odvijati u Vašingtonu.
&nbsp;Funkciju otpravnice poslova u Ambasadi SAD-a u Podgorici obavljaće na kratko viša službenica Deni Holder, dok se u Crnu Goru ne vrati zamjenica ambasadorke Nikol Otala, koja će funkciju otpravnice poslova obavljati do izbora novog ambasadora.&nbsp;

1250x600

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

Nažalost nijesam optimista da sadašnja vlast oličena u Andriji Mandiću i Milanu Kneževića želi da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. Smatram da imaju zadatak iz Beograda, ali i da su oni lično protiv pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i učiniće sve što mogu da to spriječe – kazao je u razgovoru za Portal ETV advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Istakao je da se oni ne pitaju toliko jer drugi dio koalicije, trenutno vladajuće, ako je stvarno proevropski orjentisan i ako hoće da Crna Gora postane članica EU uvijek može da se obrati opoziciji koja je nesumnjivo proevrospki orjentisana, a to je prvenstveno Demokratska partija socijalista, ili da budu novi izbori.
Tada bi se, na tim izborima, jasno znalo da je, kako kaže Olenik, Vlada pala jer Knežević i Mandić neće da uvedu Crnu Goru u Evropsku uniju. On misli da bi to građani Crne Gore umjeli da kazne na nekim novim izborima...
- Ostaje da se vidi, ali nijesam optimista da vlast koju čine Mandić i Knežević može i hoće da uvedu Crnu Goru u EU – rekao je Olenik.
<h3>&nbsp;„PRELOMNA“</h3>
Naš sagovornik smatra da se trenutna politička situacija u Crnoj Gori može okarakterisati kao prelomna. Podsjetio je da je Crna Gora već članica NATO pakta i da posljednji civilizacijsli korak je da pristupi Evropskoj uniji što je realno očekivati 2028. godine.
- Prelomna je što će u ovoj i sljedećoj godini svi oni koji su protiv pristupanja Evropskoj Uniji, a ima ih i na vlasti i u opoziciji morati da se pokažu da ostave svoj trag. Jasno će morati da preuzmu odgovornost i više neće moći da kriju jesu li za evropski put Crne Gore. Izgovora više neće moći biti pogotovo što je u opoziciji Demokrtaska partija socijalista kao pojedinačno najjača stranka, kad gledamo sve partije koje jesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, tako da sadašnji koalicioni partneri uvijek imaju mogućnost da zamijene ove koji su na vlasti a koji su protiv pristupanja Evropskoj uniji ili da raspišu nove izbore. Znači ova godina prelomna je po pitanju pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji – kazao je Olenik.
Na pitanje kako komentariše zahtjev DNP na čijem je čelu Milan Knežević koji je uslovio podršku premijeru Milojku Spajiću i gardonačelniku Saši Mujoviću naš sagovornik ističe da su Kneževića partija deklarisano antievropska i oni sprovode politiku Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.
<h3>JEDINI CILJ</h3>
- To je jedna duboko konzervativna, radikalna, nacionalistička, agresivna srpska politika i njima je prvi i jedini cilj da Crna Gora nikad ne uđe u Evropsku uniju, kao što je i Vučiću u Srbiji cilj da Srbija nikad ne uđe u EU. Oni sad prosto moraju da otvore sva pitanja, da ako treba izmisle i nova pitanja i da urade sve za što imaju kapacitete kako bi spriječili državnu administraciju Crne Gore da se bavi na tehničkom nivou pristupanjem, a da na političkom nivou izazovu sukobe što većih razmjera sa istim ciljem da se ni tehnički ni politički sadašnja vlast ne može baviti pristupanjem EU. Oni su počeli sa zahtjevima (dvojno državljasntvo, da službeni jezik bude srpski, da trobojka bude normirana kao narodna zastava) ali sa druge strane im se ne izlazi iz vlasti. Oni znaju da pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori - Demokratska partija socijalista može, ako bi to trebalo, da podrži konkretne korake za ulazak u EU, tako da oni nijesu od presudnog značaja ako budu htjeli da napuste vlast, a što je malo vjerovatno – decidan je Olenik.
On naglašava da Knežević i njegova politička ekipa nemaju kapaciteta osim da napreve „puno sitnih problema“. Čak ni sa predsjednikom Skupštine, Olenik smatra, nemaju snagu da zaustave evropski put Crne Gore.
Mandić je čestitao neustavni Dan Republike Srpske a predsjednik opštine Pljevalja Dario Vraneš je bio na proslavi i na taj način, preme mišljenju Olenika, šalju poruke kakve su uvijek slali - da su „predstavnici radikalnih, anticivilizacijskih, agresivnih, nacionalističkih srpskih opcija u Crnoj Gori koje negiraju i Bosnu i Hercegovinu i njenu samostalnost i nezavisnost i koji negiraju nezavisnost i Crne Gore sa pozicija vlasti“.
- To već rade godinama i nemaju namjeru da prestanu sa anticivilizacijskim ponašanjem. Pogotovo, kako sam rekao, Crna Gora je na korak od Evropske unije i to bi za njih bio najveći poraz - da Crna Gora postane članica EU, pogotovo 2028. Ovakvim političkim provokacijama pokušavaju da destabilizuju ne samo Crnu Goru nego i cio region, ne bi li spriječili ulazak Crne Gore u Evropsku uniju – istakao je Olenik.
Na pitanje da prokomentariše postupak dijela studenata u blokadi koji su čestitali neustavni dan Republike Srpske naš sagovornik objašnjava da su to uradila tri ili četiri plenuma i da su oni u manjini. Ostalih devet ili deset Fakulteta to nije uradilo, a neki plenumi su se i javno ogradili.
- Tako da, suštinski, kakvi su građani u Srbiji studenti su bolji, u prosjeku, ali ne mogu biti puno drugačiji. I na fakultetima, tako da kažem postoji jedna desnija orjentacija, istovremeno to je i razlog zašto oni kao studenti i ne ulaze u klasična politička pitanja nego su sebi postavili cilj - smjena režima i vraćanja ustavnosti i zakonitosti u Srbiji, odgovornosti za korupciju i tu su stavili tačku. To je realnost. Liga socijaldemokrata Vojvodine bi voljela da niko od studenata a ne plenum, nije uradio to, ali to nije realno i moramo da prihvatimo da postoje desno orjentisani plenumi ili grupe studenata, ali da su u manjini u cijelom studentskom pokretu – zaključio je Olenik.

Marija Žižić

Olenik: Za Mandića, Kneževića i Vraneša bi bio najveći poraz da Crna Gora uđe u EU

Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Dijelim zadovoljstvo građana Crne Gore, kao i državnih zvaničnika i svih koji su neposredno bili angažovani na ispunjavanju kriterijuma i dali doprinos današnjem privremenom zatvaranju pet pregovaračkih poglavlja, poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na mreži X.
- To je veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja – članstva u EU- istakao je Đukanović.
Pozdravio je obnovljeno strateško odlučivanje ključnih evropskih adresa u politici proširenja, što je ključ evropskog ujedinjenja, stabilnosti i prosperiteta Evrope i EU. 
- Ohrabrujem sve aktere crnogorskog društva da zajedno, uz puno poštovanje Ustava i zakona i bezuslovno prihvatanje i sprovođenje evropskog sistema vrijednosti, daju svoj maksimum kako bi Crna Gora što prije postala 28. članica Evropske unije- zaključio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F2001011168354427347%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001011168354427347%7Ctwgr%5E91aada00686488e92d887d661914341d49ad1ecc%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Zatvaranje pet poglavlja veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja- članstva u EU

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, vodeća zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i nalazi se na dobrom putu da postane naredna članica EU, ocijenio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. Ipak, upozorava da predstoji odlučujuća godina i da posao još nije završen.
- 2028. godina &nbsp;je datum koji je postavila crnogorska Vlada. On je ambiciozan, ali se može dostići. Mislim da je ohrabrujuće ono što je postignuto ove godine. Ono što smo vidjeli i ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije govori da je Crna Gora na putu da postane prva naredna članica EU. To je, mislim, veoma ohrabrujuće, ali želim ovdje da pošaljem još jednu poruku - dogovor još nije postignut, još niste tamo i naravno naredna sedmica će biti važna, kada se održava Međuvladina konferencija. Neka poglavlja će biti zatvorena. To je dobra poruka zato što mi time potvrđujemo da je Crna Gora najnaprednija, ali naredna, 2026. godina će biti veoma odlučujuća kada će biti potrebno zatvoriti mnogo, mnogo poglavlja. Biće potrebno da se veliki broj zakona implementira u vašu legislativu. Imamo, takođe, mnogo predviđenih imenovanja u pojedinim važnim institucijama. Tako da sve će biti oči uprte u loptu koja je u vašim rukama, kako bi se završio ovaj veoma važan zadatak, kazao je ambasador Satler gostujući u Informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E.
Kao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori nije želio da komentariše izjave Aleksandra Vučića, ali je dodao da imamo ovaj veliki proces koji je dobio novi život posljednjih godina i &nbsp;te da je veoma zadovoljan da ima pozitivnih odgovora iz regiona na veliku otvorenost EU i veoma je zadovoljan što Crna Gora koristi tu ponudu i zapravo ubrzava svoju poziciju posljednjih godina.
- Imamo metodologiju i ona je zasnovana na zaslugama, tako da svako napreduje na bazi sopstvenih zasluga i zato imamo sve te izvještaje, poglavlja, mjerila, tako da postoji određena uporedivost. Evropska komisija dobija na stotine zakona od zemalja regiona i procjenjuje ih. Imali ste izvještaj koji je objavljen početkom prošlog mjeseca, u novembru, koji je pokazao da su neke zemlje napravile veoma dobar napredak. Druge imaju više internih problema i ne mogu da ostvare takav proces. Uvjeravam vas da mi želimo da što više zemalja regiona ostvari napredak i da na kraju postanu članice EU, da to bude konačna sudbina i ne vidim dobar plan B za bilo koju zemlju regiona. Bilo da je riječ o Sjevernoj Makedoniji, bilo da je riječ o Srbiji, ili o Bosni i Hercegovini. Ne smijemo ostaviti nijednu zemlju za sobom- kazao je ambasador Satler.
Smatra da, kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, &nbsp;i njihovom mogućem zajedničkom ulasku u EU, to nije alternativni put.
- Ako pogledate činjenice, ove dvije zemlje su u regiji napravile najveći napredak, tako da su obije pomenute. Ali nismo time mislili da će ući samo te dvije zemlje. One su do danas najbrže napredovale i na kraju krajeva to je kompetetivni proces. Svi vide svoje zasluge, ali važno je da imamo taj zamah I da sve zemlje napreduju- istakao je ambasador Satler.
Ambasador Satler se osvrnuo i na izbor nedostajučih sudija Ustavnog suda, te je naglasio važnost vladavine prava, pravosuđa, poglavlja 23 i 24.
- I želimo da vidimo fokus države na ove oblasti. Mislim da je postalo jasno, nakon što sudije nisu izabrane, da je to bila propuštena prilika jer vjerujemo da je bilo kandidata, da je bilo dobrih razloga da sva tri kandidata dobiju neophodnu većinu glasova u Parlamentu. Sada je važno da nastavimo i ohrabren sam porukama koje dobijam da ćemo u narednim sedmicama imati preduzete korake kako bi se kompletirao broj neophodnih sudija. Dobrodošlo je to što i predsjednik države i predsjednik Skupštine djeluju brzo kada je riječ o raspisivanju poziva za nove kandidate i nadam se da ćemo narednih sedmica vidjeti napredak i izbor svih sudija Ustavnog suda- poručio je Satler.
Što se tiče situacije u Botunu, ambasador Satler je ohrabren i pozitiivan zbog dijaloga i činjenice da ljudi konačno pričaju jedni sa drugima.
- To je moja profesija, diplomatija, politika. Morate razgovarati, a ne vikati jedni na druge i morate se međusobno slušati. I raduje me što u ovom slučaju ima napretka. Gradonačelnik je imao sastanke sa mještanima, premijer se uključuje u rješavanje problema. Ovo je veoma važno. Takođe, veoma sam srećan što je na stolu dobra ponuda. Ne govorim samo o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objektu koji će pomoći da se riješe veliki problemi koje imate. Vi njime ne stvarate nego rješavate problem koji nastaje kada nefiltrirana voda 250.000 građana Glavnog grada odlazi u Moraču i završi u Jadranskom moru. Ali sam takođe zadovoljan što je dobar paket ponuda na stolu koji adresira legitimne brige građana Zete koje su godinama zanemarivane. Problem bazena crvenog mulja nije riješen ni nakon trideset godina, to je skandal. Tako da sam srećan što je u okviru paketa koji je Vlada predložila predviđeno da se narednih godina uz budžet od 30 miliona eura taj problem riješi. Srećan sam i što postoje i druge garancije vezano za postrojenje i raduje me, takođe, što vidim da sada ima transparentnosti jer je to bio jedan od zahtjeva građana. Ugovor sada možemo vidjeti, možemo pročitati sve djelove ugovora. Sada je otvoren i na veb sajtu je i možete ga pročitati. Mislim da su ovo sve važne poruke koje će, nadam se, dovesti do dobrog rješenja za ovu situaciju- optimističan je Satler.
Kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 27, o životnoj sredini:, ambasador Satler je ponovio da je ovo najveće i najteže poglavlje i da će se zato zatvarati na samom kraju procesa, na kraju 2026. godine.
- Ali ima još stvari da se uradi. Poglavlje 27 je životna baza: vazduh koji dišete, voda koju pijete, okolina u kojoj živite. To je veoma važno poglavlje i radujeme što ostvarujemo napredak. Trudimo se da dajemo doprinos sa naše strane da bismo uz pomoć Ministarstva ekologije, Ministarstva prosvjete i mnogih drugih institucija sproveli kampanju ''Čuvaj da te čuva'', kroz koju smo željeli da podstaknemo građane kako biste zaista ostvarili ono što stoji u vašem Ustavu - da ste ekološka država. Mislim da je sada vrijeme. Pravo je vrijeme jer se odlučno krećete ka Evropskoj uniji i moja poruka je uvijek: promjenite sve što je moguće i mijenjajte što je brže moguće- poručio je ambasador.
Naglasio je da Crnoj Gori nije potrebna smjena cijele generacije da bi promjenila stvari.&nbsp;
- Vidjeli smo samo u posljednjih pola godine da je to moguće: kada je u pitanju u smanjenje korišćenja plastičnih kesa, manje je plastike na deponijama, konačno se oslobađamo problema zvanog stare gume u Crnoj Gori, prepoznajemo problem nelegalnih deponija – to je zločin, to je eko kriminal. Bili smo u Kotoru I zatvorili smo nekoliko ilegalnih deponija, očistili I postavili kamere jer zločini moraju biti kažnjeni, a ekološki kriminal je kriminal. Raduje me što su mnoge institucije u zemlji angažovane, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju. Imamo sada jedinicu za eko kriminal u okviru policije koja se 24 sata dnevno bavi samo ovim problemom. Tako da vidim napredak sada na tom polju i ono što me inspiriše je da je ovo problem koji ujedinjuje zemlju. Ima mnogo problema koji dijele, ali ovaj problem zapravo ujedinjuje ljude. Jer svi bi voljeli da žive u lijepoj i čistoj okolini i svi bi željeli da to prenesu na buduće naraštaje. Tako da je ovo oblast u kojoj pravimo stvarni napredak i srećan sam što nam se tako veliki broj građana pridružio- zaključio je ambasador Satler.

Satler: Izvještaj EK ohrabruje ali dogovor još nije postignut, lopta je u vašim rukama

Najmanje sedam osoba je ranjeno kada je iranska raketa večeras pogodila kvart Jerusalima, saopštila je izraelska hitna služba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Zvučne sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u mnogim djelovima Izraela, a eksplozije su se čule iznad zapadnih djelova Jerusalima, nakon što je izraelska vojska saopštila da je uočila projektile lansirane iz Iran prema Izraelu, prenosi Klix.ba - Odbrambeni sistemi rade na presretanju prijetnje - navedeno je u saopštenju Israel Defense Forces (IDF), uz poziv građanima da ostanu u skloništima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRT_com%2Fstatus%2F2028220305345269795%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028220305345269795%7Ctwgr%5Ef97020b6569e81aa12128c06ed19d8652d95f8b0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Građani su upozoreni da ne objavljuju niti dijele lokacije, ili video-snimke mjesta udara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, stižu informacije da je prilikom udara rakete pogođeno vozilo u pokretu u Jerusalimu.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F5uMDCgoH%2F5uMDCgoH.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Tom prilikom povrijeđeno je sedam osoba, od kojih najmanje jedna ima teške povrede. Medicinski timovi odgovaraju na dojave o udaru balističke rakete na put u okolini Jerusalima, navode izraelski mediji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Prema izvještajima, ostaci iranskih raketa pogodili su kuću na Zapadnoj obali, a padali su i na javne površine grada, uključujući ulice i trgove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de" data-rendition-name="original" width="6135" height="4090" loading="lazy" alt="Napad na Jerusalim"> </figure>

(FOTO i VIDEO) Vatreno nebo nad Jerusalimom: Najmanje sedam povrijeđenih u novom iranskom napadu

Policija istražuje da li je napad na Iran bio motiv za pucnjavu jutros u zabavnom dijelu Ostin, u kojoj su dvije osobe ubijene, a 14 je ranjeno. Napadač je takođe ubijen. Iako zvaničnici upozoravaju da je prerano za konačne zaključke, više policijskih izvora upoznatih sa slučajem potvrdilo je pravac istrage, piše CNN.
Napadač, koji je takođe stradao, nosio je majicu s motivom iranske zastave, potvrdila su za CNN dva policijska zvaničnika. Vlasti provjeravaju i da li je osumnjičeni imao problema s mentalnim zdravljem dok je živio u Teksasu. Troje hospitalizovanih i dalje je u kritičnom stanju.
- Očigledno je još prerano za utvrđivanje tačnog motiva, ali su na osumnjičenom i u njegovom vozilu pronađeni pokazatelji koji upućuju na moguću povezanost s terorizmom - rekao je na konferenciji za novinare Aleks Doran, vršilac dužnosti specijalnog agenta kancelarije Federal Bureau of Investigation (FBI) u San Antoniju.
<h2>Napadač porijeklom iz Senegala</h2>
Kancelarija FBI-ja u San Antoniju, koja pokriva i područje Ostina, potvrdila je da se u istragu uključila i Zajednička radna grupa za borbu protiv terorizma, na osnovu dokaza pronađenih na mjestu događaja.
Prema riječima policijskog zvaničnika upoznatog s istragom, napadač je porijeklom iz Senegala. Čini se da je u Sjedinjene Američke Države stigao početkom 2.000-ih godina i da se isprva nastanio u Njujorku. Nije poznato kada je stigao u Teksas, ali je u toj saveznoj državi imao više prijavljenih adresa.
Šefica policije u Ostinu, Lisa Dejvis, izjavila je da su vlasti primile dojavu o muškarcu koji puca iz velikog terenskog vozila ispred lokala Buford’s Backyard Beer Garden. Vozilo je primijećeno kako kruži oko bloka neposredno prije pucnjave.
<h2>Pucao na ljude na ulici, policija uzvratila vatru</h2>
- U jednom trenutku uključio je pokazivače pravca, spustio prozor i počeo da puca iz pištolja kroz prozor automobila, pogađajući goste koji su bili na terasi i ispred bara - kazala je Dejvis.&nbsp;
Osumnjičeni se potom odvezao dalje Šestom ulicom, parkirao vozilo i izašao naoružan puškom, nakon čega je počeo da puca na prolaznike.
S obzirom na to da su policijske i hitne medicinske ekipe preventivno bile raspoređene u centru grada tokom vikenda, vlasti su do osumnjičenog stigle za manje od minuta, navela je Dejvis.&nbsp;
- Osumnjičeni se kretao prema istočnom dijelu Ostina, odnosno Istočnoj Šestoj ulici, a policajci su mu krenuli u susret. Na raskrsnici je pogođen i ubijen - kazala je ona.
Prethodno je izjavila da su tri policajca „uzvratila vatru“ tokom sukoba s napadačem. Pozvan je i tim za deaktivaciju eksplozivnih naprava nakon što su istražitelji u vozilu osumnjičenog uočili sumnjive predmete, ali je vozilo brzo pregledano i utvrđeno je da u njemu nema eksploziva.
<h2>Na teren izašlo više od 20 timova hitne pomoći</h2>
- Ovo je tragičan, tragičan incident. Naši savezni partneri su ovdje, kao i drugi, i obrada mjesta događaja trajaće nekoliko sati - dodala je Dejvis.
Robert Lukric, šef hitne medicinske službe okruga Ostin-Trevis, izjavio je da su bolničari, koji vikendom dežuraju s policijom u zabavnom dijelu grada, brzo reagovali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBfphw-NNVfU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Na teren je izašlo više od 20 timova hitne medicinske pomoći. Sve kritično povrijeđene pacijente zbrinuli smo i prevezli s mjesta događaja u roku od 24 minuta, a sve ostale u roku od 47 minuta - rekao je Lukric.
Gradonačelnik Ostina Kirk Votson poručio je da su njihove misli uz žrtve.
- Želim još jednom da zahvalim našim službama javne bezbjednosti i policajcima koji su tako brzo stigli na lice mjesta. Nesumnjivo su spasili živote - izjavio je Votson.

Troje mrtvih u pucnjavi u Teksasu, policija istražuje da li je motiv napad na Iran

Crnogorske osnovne škole u školskoj 2024/2025. godini pohađalo je 5.082 djece sa stranih govornih područja, a najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) navode da je crnogorski obrazovni sistem u potpunosti otvoren za uključivanje djece sa drugih govornih područja u vaspitno-obrazovne ustanove.
Prema podacima iz izvještaja o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti MPNI za 2025. godinu, taj resor je dao saglasnosti 17 osnovnih škola za podršku učenju našeg jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu, sa dva dodatna časa sedmično koji su finansirani iz budžeta ministarstva.
– Realizuju se časovi dopunske i dodatne nastave, slobodnih aktivnosti i djeca sa drugih govornih područja uključena su u aktivnosti u ustanovama, što doprinosi njihovoj boljoj integraciji sa vršnjacima – navodi se u izvještaju.
U toku 2025. godine, licencirano je pet produženih boravka za učenike osnovne škole. To su privatni produženi boravci „Ananas“, „Smol steps“, „Školarac“, „Koddos klub“ i „Dječiji svijet“.
Resor ministarke Anđele Jakšić Stojanović lani je pripremio preko 150 saglasnosti za formiranje odjeljenja, kao i saglasnosti na participaciju troškova obrazovanja u muzičkim školama.
U izvještaju MPNI navodi se da se dvojezična nastava – na našem i albanskom jeziku organizuje na svim nivoima. Kako je objašnjeno, u predškolskom vaspitanju ukupno ima 642 djece, u osnovnom obrazovanju 2.543 učenika, a u srednjem 881 učenik. U muzičkim školama sa nastavom na albanskom jeziku ima 240 učenika. Na albanskom jeziku nastava se odvija u šest osnovnih škola.
U tom dokumentu je navedeno da ministarstvo obezbjeđuje besplatan boravak u predškolskim ustanovama za djecu RE populacije.
<h2>Kašnjenje u razvoju detektovano kod 120 mališana</h2>
Iz MPNI ukazuju da se u resursnim centrima „Podgorica“ i „1. jun“ sprovode aktivnosti rane intervencije koje obuhvataju oko 120 djece uzrasta od nula do šest godina, kod kojih je detektovano kašnjenje u razvoju.
– U skladu sa realnim potrebama sistema, povećan je broj asistenata u nastavi u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Inicirali smo izmjene standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za asistente u nastavi, što je bio preduslov za izmjenu i unapređenje programa obuke za asistente u nastavi.

Crnogorske osnovne škole pohađa više od 5.000 stranaca, najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza imali su krajnje neobično otkriće tokom pregleda paketa na milanskom aerodromu Malpensa, kada su u pošiljci iz BiH otkrili lobanju medvjeda.
Kako prenose italijanski mediji, navodno je pokušano da se pošalje kao „obični paket“.
Dalje se navodi da je jednom od carinika „zapao za oko“ ovaj paket koji nije djelovao ništa drugačije od ostalih. Ali, na sreću on je obratio pažnju na sadržaj i shvatio da se unutra nalazi nešto jezivo: lobanja medvjeda pronađena je u paketu na aerodromu Malpensa. Vjerovatno se radilo o morbidnom trofeju nekog lovačkog turnira, koji svakako nije mogao biti poslat na ovakav način.
Među mnogim čudnim predmetima koji svakodnevno prolaze transportnim trakama na velikom aerodromu kao što je Milano-Malpensa, ovo je sigurno jedan od najmorbidnijih koje je nadzor mogao da otkrije. Iz Guardia di Finanza su potvrdili da je pošiljka stigla iz Bosne i Hercegovine.
U CITES dokumentima, koji su neophodni za transport životinjskih ostataka (kože, trofeji, oklopi itd.), bila je prijavljena samo koža životinje, ali ne i ono što je ostalo od njene glave. Lobanja je bila nespretno sakrivena među ambalažom i lako je otkrivena od strane operativnog odjeljenja Agencije za carine i monopole i CITES grupe u Malpensi.
Iako je u dokumentaciji stajala opšta definicija „lovački trofej“, lobanja je zaplijenjena jer nije bila prijavljena.
Kako prenose mediji, ovo, nažalost, nije bio izolovan slučaj – ostaci ubijenih životinja često se šalju kao lovački trofeji. Mnogi lovci i ljubitelji lova odlaze u inostranstvo, naročito u zemlje Balkana ili istočne Evrope, da bi praktikovali ono što smatraju sportom ili običnim hobijem.
Tokom svojih lovačkih avantura dolaze do trofeja koje žele da ponesu kući. Za to koriste CITES dokumentaciju. Inače, prije slanja, svi ti trofeji moraju proći proces taksidermije, kojim se koža i ostaci pripremaju da zadrže prirodan izgled.
Vjerovatno je upravo to bio slučaj sa ovim paketom, koji je poslala jedna od organizacija iz Bosne i Hercegovine, koje često nude ovakve „usluge“.

Tag: eu-integracije