Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) i bivši premijer Duško Marković smatra da aktuelna Vlada, ako ne pomijeni nešto u svom pristupu, nije sposobna da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju do 2028. godine.
Marković je u emisiji “Argumenti” na RTCG kazao da najveći dio vlasti, ne samo usporava integraciju, već želi da taj proces zaustavi, i istakao da SEP podržava odluku gradonačelnika Saše Mujovića da se gradi kolektor u Botunu, ali da nije optimista da će gradnja početi do kraja godine.
- Dosta je argumenata za takvu ocjenu. Činjenica je da kada god Crna Gora napravi iskorak prema EU, dio aktuelne vlasti pokrene neka pitanja koja je udaljavaju od EU, zaustavljaju je u tom procesu i prave distancu od onoga što su vrijednosti Unije - istakao je Marković.
On smatra da je sadašnja Vlada toliko heterogena da ne obezbjeđuje niti funkcionalno jedinstvo niti operativnu nadležnost.
- Nemamo jasno povučenu liniju niti operativnu odgovornost. Imamo nekoliko političkih blokova koji svaki za sebe ima svoj prostor u Vladi gdje se stranke namiruju pozicijama. Imaju preko ministarstava svoje autonomne budžete sa kojim raspolažu bez kontrole Vlade. Imaju različite politike - naveo je Marković.
Takva Vlada, kako je rekao, ne može da obezbijedi adekvatnu i odgovornu politiku na unutrašnjem i međunarodnom planu.
- Ne vjerujem da takva Vlada, kako sada stvari stoje, ako ne promijeni nešto u svom pristupu, ima sposobnost da uvede Crnu Goru u EU do 2028.godine - kazao je on.
Komentarišući trvenja između PES-a i DNP-a oko izgradnje kolektora u Botunu, Marković je kazao da SEP podržava odluku Mujovića da se prečišćivač otpadnih voda izgradi.
- To nije svrstavanje na jednu stranu, već odbrana javnog interesa i interesa građana - poručio je on.&nbsp;
Dodao je i da nije optimista da će gradnja kolektora početi do kraja godine.
Govoreći o odlasku iz Demokratske partije socijalista, izjavio je da je ponosan na svoje rezultate u toj partiji.
- DPS je sada opoziciona partija, želim joj sve najbolje, ja sam sad posvećen svojoj partiji - saopštio je Marković.
Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da je bio na čelu pregovaračkog tima sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem dok je DPS bio na vlasti.
- Ti pregovori su bili korektni, nije bilo politike, već su bili na bazi iskustva drugih zemalja, međunarodnog zakonodavstva, ali se nijesmo približili - naveo je on.
Ističe da mu je u jednom trenutku, dok je trajala rasprava u Skupštini, prišao Andrija Mandić i prenio poruku mitropolita da li želi da napravi pauzu u raspravi kako bi imali dodatan razgovor.
- Pošao sam u kabinet i razgovarali smo puna dva sata. Nije bilo saglasja - kazao je on.
Suština predloga je bila da se prihvate četiri sporna člana koja se bave imovinskim pitanjima između crkve i države.
- Moram da priznam da sam negdje bio sklon da idem u pravcu dogovora po tom pitanju, jer je mitropolit i njegov tim rekao da je samo to sporno i ako to prihvatimo, da su oni saglasni sa zakonom i stvari bi bile drugačije nego što su danas - istakao je on.
Kazao je da nije bilo dogovora ni unutar tadašnje vlasti. Međutim, kada je kasnije DPS htio da prihvati četiri amandmana, on je obavijestio mitropolita, ali oni, kako kaže, više nijesu bili za dogovore.
Na pitanje da li je predlagao dodatnu zaštitu za urednika lista Dan Duška Jovanovića koji je ubijen, on je kazao da jeste, ali da je tada ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević rekao da je to njegova nadležnost, a ne tadašnje službe bezbjednosti.
- On je kazao da će se time baviti policija i to je okončano - zaključio je Marković.

1250x600

1084x550

Marković: Najveći dio vlasti želi da zaustavi EU integracije

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu pitanje od nacionalnog interesa.
- To pitanje je najvažnije, jer polovina države živi u glavnom gradu. Mislim da je to pitanje nacionalnog interesa. Taj projekat ima veliku podršku EU. Donedavno je to bio naš najveći grant, imali smo novac evropskih poreskih obveznika u tome i mislim da je odgovornost i ka crnogorskim ali i evropskim građanima, da se taj novac ne upropasti - rekao je Satler na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini.
Satler je dodao da se mnogo toga promijenilo od oktobra prošle godine, ali da je jedno ostalo isto - posvećenost proširenju.
- Samo ujedinjena Evropa može da bude nezavisna Evropa. Dobra vijest je da napredak postoji. Što ste bliže, teret je, međutim, veći -naglasio je on.
Iskazao je nadanje da se ide u smjeru zatvaranja pet poglavlja do kraja godine.
- Čestitke svima što su položili veliki politički test, ali ima tu jedna izreka Njegoševa o čaši meda i žuči. Pomenuo bih nekoliko stvari - Ustavni sud, čujem da će oktobar biti mjesec kada ćemo dobiti sudije, zatim imenovanja za Sudski i Tužilački savjet, Centralnu banku - dodao je Satler.
On je podsjetio da je Venecijanska komisija dala jasne preporuke kako da se izbjegnu problemi ubuduće u vezi sa penzionisanjem sudija.&nbsp;
- Važno je i konstantno raditi na najvažnijim poglavljima 23 i 24, te 27. Kada je riječ o vladavini prava organizovaćemo važnu konferenciju u novembru i nadam se da ćemo imati do tad značajne rezultate. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda treba riješiti, ono je od nacionalnog interesa - poručio je Satler.
Na kraju se osvrnuo na debatu po pitanju jedinstva, poručujući da treba da bude manje polarizacije.
- Napredak je ostvaren, ali ovo je maraton, a posljednja dio trke je najteže - zaključio je Satler.&nbsp;

Satler: Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje od nacionalnog interesa

Mirko Stanić, funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, navodi da ispunjavanje svega jedne trećine agende kad je u pitanju naš evropski put jasnije od svega pokazuje koliko je ova vlada suštinski posvećena ulasku u EU.
Crna Gora je u prvoj polovini ove godine ispunila svega 65 odsto planiranih obaveza iz procesa pristupanja EU, što je primjetan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je taj procenat bio 92 odsto. Iako iz Vlade tvrde da se reformski procesi nastavljaju predviđenom dinamikom, ovakav rezultat otvara dilemu da li su institucije izgubile zamah na evropskom putu. Pojedini analitičari već dugo upozoravaju da politika 44. Vlade može ozbiljno usporiti pregovore sa EU, dok neki predstavnici opozicije smatraju da se na ovom konkretnom primjeru demonstrira jasan pokazatelj nedostatka političke volje i odgovornosti vlasti.
Sličan stav u razgovoru za "Dan" iznosi i Mirko Stanić, funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, navodeći da ispunjavanje svega jedne trećine agende kad je u pitanju naš evropski put jasnije od svega pokazuje koliko je ova vlada suštinski posvećena ulasku u EU.
– Vlast Milojka Spajića i Andrije Mandića u međuvremenu je sprovodila agendu mržnje, nacionalnih pod‌jela i zavade među građanima. Suštinska nesposobnost vidi se na svakom polju, od katastrofalne sezone sa 400.000 manje noćenja od prošle (loše sezone), sezone požara koje smo dočekali poptuno nespremni, do sve većih cijena i pada životnog standarda – navodi Stanić.
Kako je dodao, zato i ne čudi što se Crna Gora danas nalazi na lošem putu po mišljenju ubjedljive većine ispitanika u svim anketama.
– Evropske integracije nijesu kad napadate predstavnike civilnog društva sa pozicija vlasti, što je jasno podvučeno ovih dana. Nijesu ni kad fizički napadate novinare i kad moraju da rade u atmosferi linča. Ne ide se u EU ni tako što se podižu spomenici ratnim zločincima, a vlast to podržava ili ne smije da pisne na raspirivanje mržnje, poput predstavnika PES-a – kazao je Stanić.
Zbog toga nam je, kako zaključuje, potrebna promjena kako bismo dobili suštinsku evropsku, građanima posvećenu vlast, koja će iskoristiti povoljan geopolitički momenat za proširenje i ulazak u EU.
– Sada su jasne sve kritike koje smo upućivali zbog nedostatka suštinske volje za evropske integracije, dok se istovremno sprovodi provincijalizacija Crne Gore i urušavanje svega što je dobro u našoj zemlji – navodi Stanić.
S druge strane, Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je za Antenu M da kada govorimo o učinku Vlade u procesu evropskih integracija u prvih šest mjeseci ove godine, važno je istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje Reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti.
– Upravo te obaveze imaju presudan značaj za ukupan rezultat, jer nas vode zatvaranju pregovaračkih poglavlja dogovorenih sa Evropskom komisijom za ovu godinu. Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti već je započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate - istakla je ministarka evropskih poslova.
Kako je dodala, kada se sagleda šira slika, fokus je jasno bio usmjeren na prioritetne obaveze koje su ključne za zatvaranje poglavlja i sprovođenje Reformske agende u prvoj polovini 2025.
– Sve ostale aktivnosti realizuju se u skladu sa dinamikom predviđenom do 2026. godine. Drugim riječima, nismo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji – kazala je Gorčević.
Tempo varira iz godine u godinu
U posljednjem izvještajnom periodu bilježi se manji procenat ispunjenih obaveza iz evropske agende u odnosu na prošlu godinu. Dok su rezultati u pojedinim pregovaračkim poglavljima bilježila određeni napredak, ukupna dinamika usklađivanja sa evropskim standardima bila je sporija. Takav rezultat pokazuje da tempo reformi varira iz godine u godinu i da postoje oblasti u kojima je potrebna veća posvećenost kako bi se održala stabilnost procesa i kako bi se usklađivanje sa evropskim pravilima odvijalo planiranom brzinom.

Stanić: Umjesto EU integracija, vlast sprovodi provincijalizaciju

Da aktuelna vlast obmanjuje javnost pričom o tome da će Crna Gora, do kraja 2026. ili 2027. godine, biti spremna da postane dio Evropske unije, potvrdio je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec koji je istakao da će biti zadovoljan ako se čitava integracija završi do kraja 2029. godine - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-evropskom-putu-crne-gore-ne-ide-u-korist-podizanje-spomenika-pavlu-durisicu-bicu-zadovoljan-ako-se-proces-integracija-zavrsi-do-2029&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šarecova ocjena da Crnu Goru čeka još mnogo posla na njenom evropskom putu, te da istom zasigurno ne doprinosi nezakonito podizanje spomenika najozloglašenijem četničkom komandantu i fašisti Pavlu Đurišiću, potvrđuje, podvlači Vuković, ono na šta Demokratska partija socijalista sve ovo vrijeme i ukazuje - da aktuelna vladajuća većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.&nbsp;
- Vlast, čiji je stvarni šef četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je simbol nazadne, retrogradne politike, politike koja afirmiše postavljanje spomenika četničkom koljaču, u čijim okvirima se ratni zločinci slave kao heroji, politike koja neskriveno bi da prekraja i lažira istoriju, ne može učiniti Crnu Goru dijelom evropske porodice - istakao je Vuković.
Jasno je to, kaže, iz svega što se dešava.
- Jer kad god Crna Gora napravi korak ka EU, Mandić i ostale persone non grata u susjednim zemljama, proizvedu neki skandal međunarodnih razmjera, zbog kojeg pljušte protestne note iz komšiluka ili preduzmu neki ovakav korak kojim nastoje da podrivaju temelje Crne Gore koja je davno izabrala antifašizam za svoje trajno vrjednosno opredjeljenje - naveo je Vuković.
Na kraju, jedino Crna Gora, kao građanska i antifašistička zemlja, kao država u kojoj se poštuju ljudska prava i slobode može, decidan je Vuković, postati članica Evropske unije.
- Jasno je da Crna Gora, u kojoj određene politike sa pozicija vlasti bi da unište građanski koncept, da unize antifašističko nasljeđe, da tuđa prava i slobode poštuju onoliko koliko im taj neko ide uz dlaku, ne može ući u EU - ne do kraja 2026. odnosno 2027. godine, kojima neopravdano i neutemeljeno licitiraju predstvanici vlasti, nego ni do kraja 2029. koja se pojavljuje kao mogućnost u najoptmističnijim obraćanjima evropskih zvaničnika - zaključio je Vuković.

Vuković: Šarecova izjava potvrda da Vlada obmanjuje javnost, ova većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Vlada Crne Gore ozbiljno je shvatila svoj godišnji odmor, za razliku od diplomatskog požara koji prijeti da ugrozi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, koje je, kako stalno ističu, glavni spoljnopolitički i strateški cilj države.
Dok su se predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti prethodnih dana promptno oglašavali saoštenjem da upute čestitke za različite povode, za upozorenja iz Hrvatske, koja, pored ostalih zemalja članica EU, drži ulaznicu za priključenje Crne Gore evropskoj porodici, nema ni slova. Nema saopštenja, ali ni odgovora na pitanja koja su iz Redakcije Dana uputili Vladi i nadležnom ministarstvu na čijem je čelu Maida Gorčević – da li će novonastala situacija na relaciji Crne Gore i Hrvatske ugroziti evropske integracije i šta će se učiniti kako bi se to spriječilo.
Javnost Crne Gore nije nenaviknuta da premijer Milojko Spajić izbjegava da odgovara na pitanja novinara. Tome se svjedočilo nebrojeno puta do sada, a ipak, očekivano bi bilo da u trenutku kada postoji mogućnost da se, zbog odluke jednog od članova njegove administracije, Crnoj Gori uputi protestna nota, da i odgovor na pitanja kako će to uticati na jedno od najvažnijih državnih procesa – pristupanju EU. 
 Šta planiraju da urade povodom upozorenja koje je stiglo u vidu protestne note iz Hrvatske, da li postoji rizik da bi odluka Minsitarstva odbrane, zbog kojeg negoduju iz susjedne države, mogla da ugrozi evropske integracije, posebno kada je riječ o poglavlju 31, koje spremno za zatvaranje čeka dobru volju Hrvata, iz Vlade nisu odgovorili. Odgovore u Danu nijesu dobili ni iz kabineta premijera, ni iz Ministarstva evrospkih poslova, kojim rukovodi Gorčević, na pitanje da li su bili upoznati da će resor Dragana Krapovića donijeti takvu odluku, te šta će u konačnom uraditi kako bi se spriječile eventualne nove prepreke na EU putu.
Na pozive nije odgovarao ni ministar vanjske politike Ervin Ibrahimović, ali su u Danu, nakon zvaničnog obraćanja resoru, dobili povratnu reakciju. Ipak, umjesto konkretnih odgovora, iz Ministarstva vanjskih poslova samo poručuju da "Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose".
– Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, u petak, 1. avgusta, primilo je notu Republike Hrvatske. Kako smo ranije istakli, Crna Gora je više puta potvrdila spremnost da o svim zajednički identifikovanim, otvorenim pitanjima vodi konstruktivan i iskren dijalog sa Republikom Hrvatskom, te da ih rješava bilateralno, u duhu dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva. Tu spremnost ćemo još jednom potvrditi i u daljoj diplomatskoj komunikaciji sa Republikom Hrvatskom. Takođe, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja. To se posebno odnosi na susjedne države sa kojima dijelimo evropske i evroatlantske vrijednosti – glasi odgovor Ministarstva vanjskih poslova na pitanja da li su preduzeli konkretne korake kako se kriza u odnosima dviju država ne bi produbljivala, te da li su podržali odluku Ministarstva odbrane da se urade značke na kojima je simbol jedna od tačaka sporenja sa susjedima.
Protestnu notu ignorišu, podršku cijene
Jedno od pitanja upućenih Ministarstvu vanjskih poslova bilo je i da li bi upućena protestna nota mogla i na koji način da utiče na dalji tok bilateralnih konsultacija koje traju već neko vrijeme, a na kojim se razmatraju opcije za rješavanje otvorenih pitanja. Šta očekuju od note nisu rekli, ali ističu da cijene podršku Hrvatske.
– Visoko cijenimo bezrezervnu podršku Republike Hrvatske našem članstvu u NATO-u, kao i njenu kontinuiranu pomoć na evropskom putu Crne Gore, koju su najviši hrvatski zvaničnici više puta isticali kao prioritet i u interesu svoje države – zaključak je iz Ibrahimovićevog resora.

Vlada na odmoru, sudbina integracija na čekanju

Vođeni nasljeđem 13. jula i uz podršku partnera, sigurno možemo ostvariti ključni vanjskopolitički cilj i uvesti Crnu Goru u porodicu EU država, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Briselu, na svečanosti povodom Dana državnosti Crne Gore, koju su organizovale Ambasada Crne Gore u Kraljevini Belgiji, Misija pri Evropskoj uniji i Stalna misijom pri NATO-u.&nbsp; Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, diplomatskog i kulturnog života, uključujući i zamjenicu generalnog sekretara NATO-a Radmilu Šekerinsku.&nbsp; Ibrahimović je, u obraćanju, istakao da Crna Gora, kao 27. međunarodno priznata nezavisna država na Berlinskom kongresu i buduća 28. članica Evropske unije, baštini istoriju slobode uklesanu u kamen državnosti, ali da danas pobjede ostvaruje perom, kroz reforme, dijalog i evropske vrijednosti.&nbsp; - Večeras smo obilježili Dan državnosti Crne Gore u srcu Evrope, u Briselu – sa našim saveznicima, partnerima i prijateljima - poručio je Ibrahimović, dodajući da ovaj događaj simbolično slavi istorijske uspjehe i projektuje zajedničku evropsku budućnost.&nbsp; Tokom svečanosti, ministar je podsjetio na nedavna postignuća Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući privremeno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, kao i ispunjavanje mjerila u ključnim poglavljima vladavine prava.&nbsp; - Skoro 90 odsto naših građana podržava članstvo u EU, a mi smo odlučni da taj cilj ostvarimo do kraja 2028. godine. ”28 do 28“ nije samo slogan, već i obećanje - naglasio je Ibrahimović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Briselu"> <figcaption>Ibrahimović u Briselu(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je poručio da Crna Gora u Brisel dolazi kao stara evropska nacija sa jasnom prozapadnom orijentacijom.&nbsp; - Potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, stajali smo uz Evropu po svim ključnim pitanjima, uključujući sankcije nakon agresije na Ukrajinu - istakao je ministar.&nbsp; Svečanost je bila i prilika za otvaranje novih prostorija Ambasade Crne Gore u Belgiji.&nbsp; - Adresa je nova, ali je prijateljstvo staro – i oboje će trajati - kazao je Ibrahimović, dodajući da se ovim stvara prostor za jačanje predstavljanja pri EU, u skladu sa crnogorskim strateškim opredjeljenjem.&nbsp; Poseban akcenat stavljen je i na ulogu crnogorske dijaspore.&nbsp; - Oni su produžena ruka Crne Gore i važan most sa Evropom i svijetom - rekao je ministar, zahvalivši se sunarodnicima u Belgiji i Luksemburgu na doprinosu međunarodnoj afirmaciji Crne Gore.&nbsp; Na kraju, Ibrahimović je uputio da se,

Ibrahimović u Briselu: Vođeni nasljeđem 13. jula sigurno možemo uvesti Crnu Goru u porodicu EU

Malo je vjerovatno da će doći do rekonstrukcije aktuelne crnogorske Vlade kojom bi Demokratska partija socijalista (DPS) zamijenila nekog od postojećih koalicionih partnera, uprkos sve češćim spekulacijama i navodima pojedinih evropskih diplomata o mogućnosti formiranja nove većine sa PES-om, DPS-om i partijama manjina, u cilju ubrzanja EU integracija, ocijenila je profesorica Nikoleta Đukanović.
Ona je za Portal Standard kazala da, iako su odnosi između pojedinih partija unutar većine često opterećeni animozitetima i medijskim nadgornjavanjima, ti sukobi su isključivo personalnog karaktera.
- Sumnjam da bi premijer dopustio narušavanje postojeće koalicije, jer sa liderima stranaka ima dobru komunikaciju i jasan dogovor koji se bazira na međusobnoj podjeli vlasti i funkcija - smatra Đukanović.
Ona upozorava da je perspektiva evropskih integracija sa ovakvom Vladom i većinom krajnje neizvjesna i komplikovana, posebno imajući u vidu, kako navodi, da Demokratski front (DF) teško može pokazati stvarni kapacitet, a kamoli volju da aktivno doprinese evropskom putu Crne Gore.
- Ovoj Vladi nije prioritet evropska agenda i ispunjavanje uslova, već isključivo očuvanje vlasti i ostanak na funkcijama što je duže moguće. Sabotaža procesa EU integracija je otvorena, a stvarni dogovor među partijama koji bi vodio napretku u tom pravcu očigledno nije u fokusu - ocijenila je ona.
Đukanović smatra da aktuelna vlast nema demokratski kapacitet niti razumijevanje osnovnih demokratskih procesa, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. 
- Svjedočimo sistematskom obračunu sa neistomišljenicima, marginalizaciji medija, gušenju civilnog sektora i kritičkog mišljenja, netransparentnosti, partijskom zapošljavanju, urušavanju institucija i njihovoj brutalnoj politizaciji. Sve to jasno pokazuje da su evropske vrijednosti daleko ispod liste prioriteta ove Vlade -zaključuje Đukanović.

Đukanović: Ova Vlada nema kapacitet za EU integracije

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, sastao se danas u Ljubljani sa Marjanom Šarecom, stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru. - Tokom izuzetno prijatnog poslijepodneva, u društvu dragih prijatelja, razmijenili smo mišljenja o napretku naše zemlje na evropskom putu i značajnoj ulozi koju Skupština ima u tom procesu -izjavio je Mandić. Kako je naveo, posebno je istaknuta dobra dinamika rada parlamenta u prethodnim mjesecima. - Očekujemo da do kraja godine zatvorimo sedam pregovaračkih poglavlja, što bi predstavljalo istorijski iskorak za Crnu Goru - poručio je Mandić. U saopštenju se dodaje da su potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, ministar Slaven Radunović, kao i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Mediterana i poslanik Dejan Đurović, istakli da su Vlada i parlamentarna većina u potpunosti posvećeni ključnom spoljnopolitičkom cilju – punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. - Uz predan rad na poboljšanju životnog standarda svih građana kroz velike infrastrukturne projekte poput Veljeg Brda, nove dionice autoputa i brojnih drugih – zajedno gradimo budućnost Crne Gore - zaključio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6" data-rendition-name="original" width="596" height="549" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  &nbsp;

Mandić sa Šarecom o pregovorima: Očekuje se zatvaranje sedam poglavlja do kraja godine

U udesu koji se dogodio večeras u Nikšiću teške tjelesne povrede zadobile su dvije ženske osobe.
Kako je portalu RTNK nezvanično potvrđeno, na njih je naletjelo vozilo na pješačkom prelazu u Ulici VI Crnogorske.
Udes se dogodio oko 21.40 sati.

Nikšić: U udesu teško povrijeđene dvije osobe

Nakon sastanka američkih predstavnika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je planove za nove razgovore između ukrajinskih i američkih zvaničnika.
„Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, dodajući da Ukrajina očekuje vijesti o tome u narednih nekoliko dana.
Pregovore će predvoditi Rustem Umerov, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost, i Andrij Hnatov, načelnik Generalštaba Ukrajine, saopštio je predsjednik Zelenski.
On je ocijenio da je napredak diplomatskog procesa „prilično dobar“, osvrćući se na ranije razgovore u Ženevi i Floridi o američkom planu za potencijalno okončanje rata u Ukrajini. Zelenski je naglasio da uspjeh zavisi od kombinacije konstruktivne diplomatije i pritiska na Rusiju.
Na šestom sastanku s Putinom, posebni američki izaslanik Stiv Vitkof informisao je o statusu američkih razmatranja o miru u Ukrajini. Prvi put sastanku se pridružio i Džared Kušner, zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za spoljnu politiku, nakon petosatnog sastanka izjavio je da kompromis još nije postignut.

Zelenski: Pripremamo se za nove razgovore u Americi

Hamas je danas saopštio da će predati tijela izraelskih zarobljenika, nakon što su izraelske forenzičke službe zaključile da posmrtni ostaci vraćeni dan ranije ne pripadaju jednom od dva tražena zarobljenika.
Predaja tijela posljednja dva taoca u Gazi ispunila bi ključni uslov početnog dijela plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi, piše Klix.
Iz oružanog krilo Palestinskog islamskog džihada saopštili su da su proveli pretragu u sjevernoj Gazi, zajedno s timom Crvenog krsta. Dodali su da je pronađena tijela odgovaraju licima koja su prepoznata kao dva posljednja izraelska zarobljenika.
Riječ je o izraelskom policajcu Ran Gviliju i tajlandskom državljaninu Sudthisaku Rinthalaku, koji su oteti tokom napada Hamasa iz 7. oktobra 2023. godine.
Snimke iz ovakvih akcija najbolje prikazuju nivo destrukcije i uništenja objekata u Pojasu Gaze jer je većina ulica zakrčena šutom i ostacima okolnih zgrada koje su stradale u bombardovanjima izraelskih zračnih snaga.

Hamas predao izraelskim vlastima tijela posljednja dva zarobljenika, izvlačili ih iz ruševina zgrade

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ ugostiće u srijedu, 4. decembra u 20h jedno od najznačajnijih pozorišta iz regiona — Narodno pozorište Sombor, koje će izvesti Nušićevu komediju „Sumnjivo lice“, u režiji, adaptaciji i scenografiji Jagoša Markovića.
Kako navode i Kraljevskog pozorišta, ova kultna komedija Branislava Nušića, snažno ukorijenjena u balkansku svakodnevicu, progovara o korupciji, zabludama vlasti, birokratskom apsurdu i mentalitetu koji se ne mijenja uprkos protoku vremena. Markovićeva inscenacija ističe živu komiku teksta, dinamičnu glumačku igru i prepoznatljiv teatarski humor koji je obilježio njegov rad.
„Sumnjivo lice“ ostaje jedan od najaktuelnijih Nušićevih komada, jer sa lakoćom ogoljava slabosti društvenih struktura i odnosa moći, potvrđujući zašto je ovaj tekst više od vijeka omiljeni klasik regionalnih scena – saopšteno je.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti na 067/428-655.

Narodno pozorište Sombor gostuje u Zetskom domu sa predstavom „Sumnjivo lice“

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: eu-integracije