Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Dijelim zadovoljstvo građana Crne Gore, kao i državnih zvaničnika i svih koji su neposredno bili angažovani na ispunjavanju kriterijuma i dali doprinos današnjem privremenom zatvaranju pet pregovaračkih poglavlja, poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na mreži X.
- To je veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja – članstva u EU- istakao je Đukanović.
Pozdravio je obnovljeno strateško odlučivanje ključnih evropskih adresa u politici proširenja, što je ključ evropskog ujedinjenja, stabilnosti i prosperiteta Evrope i EU. 
- Ohrabrujem sve aktere crnogorskog društva da zajedno, uz puno poštovanje Ustava i zakona i bezuslovno prihvatanje i sprovođenje evropskog sistema vrijednosti, daju svoj maksimum kako bi Crna Gora što prije postala 28. članica Evropske unije- zaključio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F2001011168354427347%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001011168354427347%7Ctwgr%5E91aada00686488e92d887d661914341d49ad1ecc%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Zatvaranje pet poglavlja veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja- članstva u EU

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

1250x600

1084x550

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, vodeća zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i nalazi se na dobrom putu da postane naredna članica EU, ocijenio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. Ipak, upozorava da predstoji odlučujuća godina i da posao još nije završen.
- 2028. godina &nbsp;je datum koji je postavila crnogorska Vlada. On je ambiciozan, ali se može dostići. Mislim da je ohrabrujuće ono što je postignuto ove godine. Ono što smo vidjeli i ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije govori da je Crna Gora na putu da postane prva naredna članica EU. To je, mislim, veoma ohrabrujuće, ali želim ovdje da pošaljem još jednu poruku - dogovor još nije postignut, još niste tamo i naravno naredna sedmica će biti važna, kada se održava Međuvladina konferencija. Neka poglavlja će biti zatvorena. To je dobra poruka zato što mi time potvrđujemo da je Crna Gora najnaprednija, ali naredna, 2026. godina će biti veoma odlučujuća kada će biti potrebno zatvoriti mnogo, mnogo poglavlja. Biće potrebno da se veliki broj zakona implementira u vašu legislativu. Imamo, takođe, mnogo predviđenih imenovanja u pojedinim važnim institucijama. Tako da sve će biti oči uprte u loptu koja je u vašim rukama, kako bi se završio ovaj veoma važan zadatak, kazao je ambasador Satler gostujući u Informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E.
Kao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori nije želio da komentariše izjave Aleksandra Vučića, ali je dodao da imamo ovaj veliki proces koji je dobio novi život posljednjih godina i &nbsp;te da je veoma zadovoljan da ima pozitivnih odgovora iz regiona na veliku otvorenost EU i veoma je zadovoljan što Crna Gora koristi tu ponudu i zapravo ubrzava svoju poziciju posljednjih godina.
- Imamo metodologiju i ona je zasnovana na zaslugama, tako da svako napreduje na bazi sopstvenih zasluga i zato imamo sve te izvještaje, poglavlja, mjerila, tako da postoji određena uporedivost. Evropska komisija dobija na stotine zakona od zemalja regiona i procjenjuje ih. Imali ste izvještaj koji je objavljen početkom prošlog mjeseca, u novembru, koji je pokazao da su neke zemlje napravile veoma dobar napredak. Druge imaju više internih problema i ne mogu da ostvare takav proces. Uvjeravam vas da mi želimo da što više zemalja regiona ostvari napredak i da na kraju postanu članice EU, da to bude konačna sudbina i ne vidim dobar plan B za bilo koju zemlju regiona. Bilo da je riječ o Sjevernoj Makedoniji, bilo da je riječ o Srbiji, ili o Bosni i Hercegovini. Ne smijemo ostaviti nijednu zemlju za sobom- kazao je ambasador Satler.
Smatra da, kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, &nbsp;i njihovom mogućem zajedničkom ulasku u EU, to nije alternativni put.
- Ako pogledate činjenice, ove dvije zemlje su u regiji napravile najveći napredak, tako da su obije pomenute. Ali nismo time mislili da će ući samo te dvije zemlje. One su do danas najbrže napredovale i na kraju krajeva to je kompetetivni proces. Svi vide svoje zasluge, ali važno je da imamo taj zamah I da sve zemlje napreduju- istakao je ambasador Satler.
Ambasador Satler se osvrnuo i na izbor nedostajučih sudija Ustavnog suda, te je naglasio važnost vladavine prava, pravosuđa, poglavlja 23 i 24.
- I želimo da vidimo fokus države na ove oblasti. Mislim da je postalo jasno, nakon što sudije nisu izabrane, da je to bila propuštena prilika jer vjerujemo da je bilo kandidata, da je bilo dobrih razloga da sva tri kandidata dobiju neophodnu većinu glasova u Parlamentu. Sada je važno da nastavimo i ohrabren sam porukama koje dobijam da ćemo u narednim sedmicama imati preduzete korake kako bi se kompletirao broj neophodnih sudija. Dobrodošlo je to što i predsjednik države i predsjednik Skupštine djeluju brzo kada je riječ o raspisivanju poziva za nove kandidate i nadam se da ćemo narednih sedmica vidjeti napredak i izbor svih sudija Ustavnog suda- poručio je Satler.
Što se tiče situacije u Botunu, ambasador Satler je ohrabren i pozitiivan zbog dijaloga i činjenice da ljudi konačno pričaju jedni sa drugima.
- To je moja profesija, diplomatija, politika. Morate razgovarati, a ne vikati jedni na druge i morate se međusobno slušati. I raduje me što u ovom slučaju ima napretka. Gradonačelnik je imao sastanke sa mještanima, premijer se uključuje u rješavanje problema. Ovo je veoma važno. Takođe, veoma sam srećan što je na stolu dobra ponuda. Ne govorim samo o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objektu koji će pomoći da se riješe veliki problemi koje imate. Vi njime ne stvarate nego rješavate problem koji nastaje kada nefiltrirana voda 250.000 građana Glavnog grada odlazi u Moraču i završi u Jadranskom moru. Ali sam takođe zadovoljan što je dobar paket ponuda na stolu koji adresira legitimne brige građana Zete koje su godinama zanemarivane. Problem bazena crvenog mulja nije riješen ni nakon trideset godina, to je skandal. Tako da sam srećan što je u okviru paketa koji je Vlada predložila predviđeno da se narednih godina uz budžet od 30 miliona eura taj problem riješi. Srećan sam i što postoje i druge garancije vezano za postrojenje i raduje me, takođe, što vidim da sada ima transparentnosti jer je to bio jedan od zahtjeva građana. Ugovor sada možemo vidjeti, možemo pročitati sve djelove ugovora. Sada je otvoren i na veb sajtu je i možete ga pročitati. Mislim da su ovo sve važne poruke koje će, nadam se, dovesti do dobrog rješenja za ovu situaciju- optimističan je Satler.
Kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 27, o životnoj sredini:, ambasador Satler je ponovio da je ovo najveće i najteže poglavlje i da će se zato zatvarati na samom kraju procesa, na kraju 2026. godine.
- Ali ima još stvari da se uradi. Poglavlje 27 je životna baza: vazduh koji dišete, voda koju pijete, okolina u kojoj živite. To je veoma važno poglavlje i radujeme što ostvarujemo napredak. Trudimo se da dajemo doprinos sa naše strane da bismo uz pomoć Ministarstva ekologije, Ministarstva prosvjete i mnogih drugih institucija sproveli kampanju ''Čuvaj da te čuva'', kroz koju smo željeli da podstaknemo građane kako biste zaista ostvarili ono što stoji u vašem Ustavu - da ste ekološka država. Mislim da je sada vrijeme. Pravo je vrijeme jer se odlučno krećete ka Evropskoj uniji i moja poruka je uvijek: promjenite sve što je moguće i mijenjajte što je brže moguće- poručio je ambasador.
Naglasio je da Crnoj Gori nije potrebna smjena cijele generacije da bi promjenila stvari.&nbsp;
- Vidjeli smo samo u posljednjih pola godine da je to moguće: kada je u pitanju u smanjenje korišćenja plastičnih kesa, manje je plastike na deponijama, konačno se oslobađamo problema zvanog stare gume u Crnoj Gori, prepoznajemo problem nelegalnih deponija – to je zločin, to je eko kriminal. Bili smo u Kotoru I zatvorili smo nekoliko ilegalnih deponija, očistili I postavili kamere jer zločini moraju biti kažnjeni, a ekološki kriminal je kriminal. Raduje me što su mnoge institucije u zemlji angažovane, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju. Imamo sada jedinicu za eko kriminal u okviru policije koja se 24 sata dnevno bavi samo ovim problemom. Tako da vidim napredak sada na tom polju i ono što me inspiriše je da je ovo problem koji ujedinjuje zemlju. Ima mnogo problema koji dijele, ali ovaj problem zapravo ujedinjuje ljude. Jer svi bi voljeli da žive u lijepoj i čistoj okolini i svi bi željeli da to prenesu na buduće naraštaje. Tako da je ovo oblast u kojoj pravimo stvarni napredak i srećan sam što nam se tako veliki broj građana pridružio- zaključio je ambasador Satler.

Satler: Izvještaj EK ohrabruje ali dogovor još nije postignut, lopta je u vašim rukama

Odluka Francuske da Crnoj Gori blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja je politička, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BiEPAG-a Jovana Marović, dodajući da se ta država i dalje najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja.
Crna Gora će do kraja godine vjerovatno zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima EU u petak blokirali zatvaranje poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Marović je agenciji MINA rekla da je sedmicama unazad bilo jasno da među državama članicama Unije ne postoji konsenzus oko zatvaranja svih pet poglavlja koja su bila na sjednicama radnih tijela EU i o kojima je utvrđena zajednička pozicija.&nbsp;
- Uprkos tome, javni diskurs u Crnoj Gori bio je obilježen uvjeravanjem da je proces nepovratan, brz i gotovo završen- navela je Marović.&nbsp;
Prema njenim riječima, u tom raskoraku između političke realnosti u Briselu i poruka koje su slale crnogorske institucije, postalo je očigledno da ne postoji ni ozbiljna strategija lobiranja, ni krizni menadžment, ni spremnost da se preuzme odgovornost za nepredviđanje mogućih rizika.&nbsp;
- Sve su ovo stvari o kojima treba dublje i dalekosežnije razmišljati, bez obzira na to koliko ćemo brzo odmicati u procesu pregovora nakon ove blokade- ukazala je Marović.
Ona smatra da je blokada Francuske politička.
- Uprkos tome što sam sigurna da imamo još dosta toga da uradimo na ispunjavanju uslova, jer se sve to moglo definisati kroz prelazne periode- navela je Marović.&nbsp;
Ona je kazala da je poruka jasna – da nema prečica i da pregovori neće tako lako biti zatvoreni.
- Uvijek nam može biti pronađen novi nedostatak u ispunjavanju uslova i time priča svesti na meritum, a ne na nepostojanje političke volje da se proširenje desi- upozorila je Marović.
Kako je dodala, sve bi to bilo legitimno da se sa svih adresa u EU kontinuirano nije čulo da Crna Gora ima šanse da postane članica 2028. godine, uključujući i nedavnu izjavu komesarke za proširenje da je država „na putu da zatvori pregovore do kraja 2026.
Marović je podsjetila i da je Evropska komisija procijenila da su ispunjeni uslovi za zatvaranje ovih poglavlja, pri čemu je ona namjerodavnija da ocjenjuje suštinu.
Ona je dodala da bi sve bilo legitimno i da Ministarstvo poljoprivrede Francuske nije dalo zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja.
&nbsp;- I da njemački kancelar Fridrih Merc nije prekjuče rekao da treba uskoro početi pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore i da isto to o Ugovoru o pristupanju nije pomenuto i u nacrtu zaključcima Savjeta EU- navela je Marović.
Ona je rekla da potez Pariza dovodi u pitanje proširenje Unije.
- Taj potez Francuske ponovo otvara brojna pitanja o tome da li će se proširenje uopšte desiti i kada, jer pokazuje da se ta država i dalje najprije i najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja, koje tradicionalno nije naklonjeno proširenje- kazala je Marović.
Ona je ocijenila da je očigledno da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu Zapadni Balkan ostao jedini poligon za treniranje sopstvene bitnosti.
Prema riječima Marović, nastavlja se i igra toplo-hladno između Francuske i Njemačke, koja je, kako je navela, postala gotovo predvidiva.
Ona je naglasila da, bez obzira na optimistične izjave, nikada nije postojala vizija EU kako bi sljedeće proširenje trebalo da izgleda.
Marović je istakla da se situacija dodatno komplikuje i jučerašnjim medijskim pisanjem o mirovnom sporazumu koji bi predviđao da Ukrajina uđe u EU 2027.
- Iako takav scenario trenutno izgleda kao nemoguć, ukoliko bi do njega potencijalno došlo, to bi dodatno zakomplikovalo ulazak drugih država upravo zbog potrebe interne reforme- smatra Marović.
Ona je kazala da je interesantno to što Francuska nema problem sa tim da uvijek bude ona država koja blokira.
&nbsp;- Ostajemo nam da se nadamo da titulu kočničara neće zamijeniti titulom grobara procesa proširenja- naglasila je Marović.
Ona ja navela da je simptomatično i to što su se zvaničnici Srbije u četvrtal utrkivali s izjavama da članstvo Crne Gore u EU nije izvjesno.
- Pa ne bih isključila ni mogućnost direktnog lobiranja s najviše adrese da se ovo desi- rekla je Marović.
Ona je poručila da je cilj Crne Gore nepromijenjen, ali da put do tog cilja mora biti redefinisan.&nbsp;
Marović je istakla da taj cilj više ne može počivati na pretpostavkama, optimističnim interpretacijama i uvjerenju da je politička volja u EU trajna i neupitna.
- Taj cilj podrazumijeva mobilisanje svih raspoloživih kapaciteta, jasno definisanu i realističnu strategiju, ozbiljno lobiranje, odgovornost institucija i spremnost da se proces vodi i u uslovima zastoja, blokada i otvorenih političkih poruka koje nijesu uvijek ohrabrujuće- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, samo takvim pristupom Crna Gora može pokazati da je kredibilan partner, bez obzira na to koliko će Unija biti spremna da taj kredibilitet u datom trenutku prizna.

Marović: Politička odluka Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja

Crna Gora će sljedeće sedmice zatvoriti dva poglavlja iz sektora poljoprivrede. To su: Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 13 – Ribarstvo, kazao je za Portal ETV ministar poljoprivrede i lider SNP-a Vladimir Joković.
Ministar je za Portal ETV podvukao da u okviru njegovog resora ostaje da se naredne godine zatvori još i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi.
- Sve ovo je veoma značajno za ulazak Crne Gore u EU. To znači da smo na pravom putu da ubrzano, i u skladu sa postignutim rezultatima, postanemo članica Evropske unije. Ovo je i svojevrsno priznanje da ova Vlada radi odličan posao kako bismo ispunili zacrtano i postali prva sljedeća članica EU - istakao je Joković u izjavi za Portal ETV.
Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj jedno je od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Važno je napomenuti da će, ulaskom Crne Gore u EU, poljoprivrednici imati pristup značajnim fondovima finansijske podrške.
Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije, na kojoj bi trebalo da zatvorimo pet poglavlja, prema najavama biće održana 16. decembra u Briselu.

Miraš Dušević

Joković za Portal ETV: Crna Gora ubrzava ka EU - dva poglavlja zatvaramo odmah, treće naredne godine

Više puta je ponovljeno da bi na narednoj Međuvladinoj konferenciji, koja bi trebalo da se održi već naredne sedmice, trebalo da se zatvori pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, poslednjih dana sa više strana izražava se očekivanje da bi taj broj mogao biti i veći. Takvu mogućnost najavio je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kao i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović. Iz Ministarstva evropskih poslova nisu mogli da potvrde takvu mogućnost. Kako su naveli, paralelno rade na ispunjavanju mjerila u mnogo većem broju oblasti, a pregovarački proces je dinamičan i nije dobro licitirati brojem poglavlja koja bi mogla da budu zatvorena.
Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije trebalo bi da se održi naredne nedjelje u Briselu, a prema dosadašnjim najavama, očekuje se zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, prethodnih dana mogla su se čuti i optimističnija očekivanja. Naime, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović kazao je da postoji mogućnost da se ovog mjeseca zatvori i više od pet poglavlja. Takve prognoze prije nekoliko dana dao je i poslanik NSD-a Dejan Đurović, koji je tokom zvanične posjete Briselu kazao da bi naredne sedmice moglo da se zatvori šest poglavlja.
U resoru ministarke Maide Gorčević nisu željeli da licitiraju brojevima, navodeći da Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa drugim institucijama, paralelno radi na ispunjavanju mjerila u mnogo širem obimu od poglavlja koja su u određenom trenutku planirana za zatvaranje.
– Pregovarački proces je po svojoj prirodi dinamičan i višeslojan. Prema planu dogovorenom sa Evropskom komisijom za decembar 2025. godine, predviđeno je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Pored toga, u kontinuitetu radimo na ispunjavanju mjerila za sva poglavlja pravne tekovine, imajući u vidu planiranu dinamiku za završetak pregovora – kraj 2026. godine – kazala je Gorčević za "Dan".
Kako ističe, važno je da se naglasi da se radi o dvosmjernom procesu i da nije dovoljno da samo Crna Gora obavi svoj dio posla.
– Sve što Crna Gora pripremi mora proći analize i verifikaciju Evropske komisije, koje takođe zahtijevaju vrijeme. Konačno, za privremeno zatvaranje svakog poglavlja potrebna je jednoglasna podrška svih 27 država članica. Zbog toga, dok ne prođu sve procedure i dok Savjet EU ne završi proces internih konsultacija oko pregovaračkih poglavlja koja su spremna za zatvaranje, nije odgovorno licitirati brojem poglavlja – istakla je ministarka evropskih poslova.
Na pitanje da li se mogućnost zatvaranja više od pet pregovaračkih poglavlja odnosi na poglavlje čije je zatvaranje blokirala Hrvatska, a koje je spremno već neko vrijeme, Gorčević podsjeća da je Crna Gora svoj dio posla završila.
– Sva mjerila za poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika – Crna Gora je u potpunosti ispunila. Sa naše strane, to poglavlje je spremno za zatvaranje i mi vrlo jasno stojimo iza toga. U ovom trenutku u toku su političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske. Vjerujemo da postoji dobra volja da se pitanje razriješi u konstruktivnom duhu i na obostrano zadovoljstvo. Crna Gora ostaje dosljedno usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i očekujemo da će i to biti adekvatno vrednovano u procesu odlučivanja – rekla je Gorčević.

Gorčević: Nema licitiranja poglavljima

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) i bivši premijer Duško Marković smatra da aktuelna Vlada, ako ne pomijeni nešto u svom pristupu, nije sposobna da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju do 2028. godine.
Marković je u emisiji “Argumenti” na RTCG kazao da najveći dio vlasti, ne samo usporava integraciju, već želi da taj proces zaustavi, i istakao da SEP podržava odluku gradonačelnika Saše Mujovića da se gradi kolektor u Botunu, ali da nije optimista da će gradnja početi do kraja godine.
- Dosta je argumenata za takvu ocjenu. Činjenica je da kada god Crna Gora napravi iskorak prema EU, dio aktuelne vlasti pokrene neka pitanja koja je udaljavaju od EU, zaustavljaju je u tom procesu i prave distancu od onoga što su vrijednosti Unije - istakao je Marković.
On smatra da je sadašnja Vlada toliko heterogena da ne obezbjeđuje niti funkcionalno jedinstvo niti operativnu nadležnost.
- Nemamo jasno povučenu liniju niti operativnu odgovornost. Imamo nekoliko političkih blokova koji svaki za sebe ima svoj prostor u Vladi gdje se stranke namiruju pozicijama. Imaju preko ministarstava svoje autonomne budžete sa kojim raspolažu bez kontrole Vlade. Imaju različite politike - naveo je Marković.
Takva Vlada, kako je rekao, ne može da obezbijedi adekvatnu i odgovornu politiku na unutrašnjem i međunarodnom planu.
- Ne vjerujem da takva Vlada, kako sada stvari stoje, ako ne promijeni nešto u svom pristupu, ima sposobnost da uvede Crnu Goru u EU do 2028.godine - kazao je on.
Komentarišući trvenja između PES-a i DNP-a oko izgradnje kolektora u Botunu, Marković je kazao da SEP podržava odluku Mujovića da se prečišćivač otpadnih voda izgradi.
- To nije svrstavanje na jednu stranu, već odbrana javnog interesa i interesa građana - poručio je on.&nbsp;
Dodao je i da nije optimista da će gradnja kolektora početi do kraja godine.
Govoreći o odlasku iz Demokratske partije socijalista, izjavio je da je ponosan na svoje rezultate u toj partiji.
- DPS je sada opoziciona partija, želim joj sve najbolje, ja sam sad posvećen svojoj partiji - saopštio je Marković.
Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da je bio na čelu pregovaračkog tima sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem dok je DPS bio na vlasti.
- Ti pregovori su bili korektni, nije bilo politike, već su bili na bazi iskustva drugih zemalja, međunarodnog zakonodavstva, ali se nijesmo približili - naveo je on.
Ističe da mu je u jednom trenutku, dok je trajala rasprava u Skupštini, prišao Andrija Mandić i prenio poruku mitropolita da li želi da napravi pauzu u raspravi kako bi imali dodatan razgovor.
- Pošao sam u kabinet i razgovarali smo puna dva sata. Nije bilo saglasja - kazao je on.
Suština predloga je bila da se prihvate četiri sporna člana koja se bave imovinskim pitanjima između crkve i države.
- Moram da priznam da sam negdje bio sklon da idem u pravcu dogovora po tom pitanju, jer je mitropolit i njegov tim rekao da je samo to sporno i ako to prihvatimo, da su oni saglasni sa zakonom i stvari bi bile drugačije nego što su danas - istakao je on.
Kazao je da nije bilo dogovora ni unutar tadašnje vlasti. Međutim, kada je kasnije DPS htio da prihvati četiri amandmana, on je obavijestio mitropolita, ali oni, kako kaže, više nijesu bili za dogovore.
Na pitanje da li je predlagao dodatnu zaštitu za urednika lista Dan Duška Jovanovića koji je ubijen, on je kazao da jeste, ali da je tada ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević rekao da je to njegova nadležnost, a ne tadašnje službe bezbjednosti.
- On je kazao da će se time baviti policija i to je okončano - zaključio je Marković.

Marković: Najveći dio vlasti želi da zaustavi EU integracije

Crnogorska stranka u osnivanju ocijenila je da izjava odbornika Demokratska partija socijalista u Budvi Nikole Milovića, kojom je obrazložena podrška budžetu Opštine Budva – uključujući i stavku od milion eura za izgradnju pravoslavnog hrama Srpske crkve, dok je ostalim vjerskim zajednicama, uključujući i Crnogorsku pravoslavnu crkvu, opredijeljeno po 7.500 eura – nije neočekivana.
Kako navode, iako su se nadali da je DPS iz devedesetih godina prošlog vijeka stvar prošlosti, ova odluka pokazuje da takva politika, po njihovom mišljenju, i dalje opstaje, uz saglasnost najviših organa stranke.
- DPS je tokom devedesetih bio ratnohuškačka stranka koja je, između ostalog, u maju 1992. godine uskratila azil osamdesetorici Bošnjaka i vratila ih u Bosnu, snabdijevala vojsku Radovana Karadžića oružjem i gorivom, te huškala crnogorske građane na oružani napad na Hrvatsku u oktobru 1991. godine, što je rezultiralo razaranjem i pljačkom dubrovačkog područja - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je DPS, prema ocjeni Crnogorske stranke u osnivanju, godinama sprovodio politiku prepisivanja crkvene imovine sa države Crne Gore na Srpsku pravoslavnu crkvu, čime je, kako tvrde, direktno djelovao protiv državnih interesa i Crnogorske pravoslavne crkve. Cilj takve politike, smatraju, bio je onemogućavanje Crnogorske crkve da raspolaže imovinom, kulturnom baštinom i adekvatnom institucionalnom i materijalnom podrškom, što su, kako navode, ključni preduslovi za međunarodno crkveno priznanje.
- Takva politika, oličena i u budvanskom ogranku DPS-a, na duže staze predstavlja egzistencijalnu prijetnju opstanku Crne Gore kao suverene države - poručuju iz Crnogorske stranke u osnivanju.
U saopštenju se posebno apeluje na članstvo DPS-a koje se, kako navode, iskreno zalaže za crnogorsku državnost, da izvrši politički pritisak na rukovodstvo stranke kako bi se, prema njihovim riječima, odustalo od politike koja „teče anticrnogorskom maticom“.

Crnogorska stranka u osnivanju: Odluka DPS-a u Budvi potvrda kontinuiteta anticrnogorske politike

Predsjednik Nikolas Maduro proglasio je vanredno stanje u Venecueli nakon serije snažnih eksplozija koje su tokom noći potresle više djelova Karakasa i njegove okoline. Prema navodima vlasti, riječ je o „američkoj agresiji“, a kao krajnji cilj napada navodi se preuzimanje kontrole nad venecuelanskim naftnim i mineralnim resursima.
Očevici i svjetske agencije izvještavaju da je najmanje sedam eksplozija odjeknulo u različitim djelovima prijestonice, kao i u priobalnim zonama i u blizini ključnih vojnih objekata. Dim je viđen iznad aerodroma La Karlota, dok je u južnim djelovima grada, u blizini velike vojne baze, došlo do prekida u snabdijevanju električnom energijom. Mediji navode da su avioni kružili iznad Karakasa, a da je stanovništvo u pojedinim kvartovima evakuisano iz zgrada nakon detonacija.
Ministarstvo vanjskih poslova Venecuele oštro je osudilo, kako je navedeno, „američku agresiju“, dok je Maduro naložio hitno raspoređivanje sveobuhvatne odbrane i aktiviranje pojačanih planova mobilizacije. Državni vrh pozvao je bezbjednosne strukture i saveznike u zemlji da budu u punoj pripravnosti.
Istovremeno, novinarka CBS News Dženifer Džejkobs, pozivajući se na američke zvaničnike, objavila je da je predsjednik Donald Tramp naredio udare na više ciljeva u Venecueli, uključujući i vojne objekte. Američki zvaničnici su, međutim, za New York Times odbili da direktno potvrde umiješanost SAD-a, navodeći da su „svjesni izvještaja o eksplozijama“.
Reakcije iz regiona i međunarodne zajednice uslijedile su brzo. Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je Organizacija američkih država i Ujedinjene nacije da održe hitan sastanak povodom, kako je naveo, „bombardovanja Venecuele od strane američkih snaga“.
Napetosti između Vašingtona i Karakasa eskalirale su prethodnih mjeseci, nakon što su SAD intenzivirale vojne operacije u Karipskom moru protiv plovila za koja tvrde da su povezana sa trgovinom drogom. Tramp je ranije više puta poručio da su Sjedinjene Države spremne da ciljaju navodne narko-kartele i na kopnu, što je Venecuela ocijenila kao direktnu prijetnju svom suverenitetu.
Prema navodima CBS Newsa, američki predsjednik je nekoliko dana prije same operacije dao „zeleno svjetlo“ vojsci za sprovođenje kopnenih napada u Venecueli. Kako su za tu mrežu izjavila dva američka zvaničnika, pod uslovom anonimnosti, vojni vrh je razmatrao izvođenje misije tokom božićnih praznika, ali su tada prioritet dobili američki vazdušni napadi na ciljeve ISIL-a u Nigeriji. Izvori navode i da je američka vojska čekala povoljne vremenske uslove za uspjeh operacije.

Vanredno stanje u Venecueli: Eksplozije potresle Karakas, Maduro optužio SAD, djelovi grada ostali bez struje

Crnogorske šume se uništavaju, sječe bez planova i programa. Ne pamti se da se ovako nešto radilo. U Rožajama više nijesu u pitanju stotine hiljada eura zarade od nezakonite sječe, nego milioni – ogorčeni su Rožajci koji su se pismom obratili Portalu ETV, upozoravajući da su rožajske šume na meti orhanizovanog kriminala, a da su posljedice već nesagledive, u nekim zonama i nepopravljive. Umjesto savremenog, održivog upravljanja, ističu oni, na djelu je „kolonijalni odnos prema rožajskim šumama“, a struka, nauka i zakon, dodaju, ne postoje „za bahate rukovodioce Područne jedinice Rožaje“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_d07c2b03500e784020742eb13f2364c5749030f9b942baee887f4262d7eb325c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260103090144_d07c2b03500e784020742eb13f2364c5749030f9b942baee887f4262d7eb325c" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita nadoznaka i sječa u odjeljenju 3 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  <h2> ŠTETA MILIONSKA</h2> - Ovakav način gazdovanja jedino je bio poznat nekada u šumama afričkih kolonija. Unazad nekoliko godina tražili smo od nadležnih da se zaustave nekontrolisane sječe. Rožajske šume nestaju zbog nepoštovanja godišnjih planova, programa gazdovanja i Zakona o šumama, zbog nebrige resornog ministarstva i Uprave za šume – naglašavaju oni u dopisu dostavljenom našem portalu. Tvrde da „pretprošle i prošle godine nije bilo gazdinske jedinice i odjeljenja gdje nijesu izvođene nezakonite doznake i sječe najkvalitetnijih stabala“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_0650f1eaeb452e017bf5c52b6fd5343e434e30442d410f009a513874933c98ed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260103090144_0650f1eaeb452e017bf5c52b6fd5343e434e30442d410f009a513874933c98ed" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita nadoznaka i sječa u odjeljenju 3 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  - Povlačenjem inspekcijskog sektora u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvršena je centralizacija moći upravljanja šumama, razvlašćena je inspekcijska služba koja više nema samostalnost djelovanja i moć odlučivanja, a što je dovelo do toga da su neke Područne jedinice Uprave za šume postale centri kriminala i korupcije – upozoravaju naši sagovornici. Tvrde da je na teritoriji Rožaja, pod patronatom rožajske jedinice Uprave za šume, na djelu besprizorno uništavanje šuma „gdje se, osim redovnih doznaka i sječa datih na javnom tenderu, izvode, ništa manjeg obima, naknadne doznake i sječe najkvalitetnijih stabala, a novac završava u privatnim džepovima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_01358f996410720fff4bebf3395cbd8c6e2e93c983aded47a5ed6f0a4f723088.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260103090144_01358f996410720fff4bebf3395cbd8c6e2e93c983aded47a5ed6f0a4f723088" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita sječa u odjeljenju 45 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  Grupa građana koja se obratila Portalu ETV ogorčena je na rožajsku područnu jedinicu Uprave za šume, tvrdeći da su proizveli štetu „koja se mjeri milionima eura“. - Posljednjih nekoliko godina nezakonito je posječeno više desetina hiljada metara kubnih najkvalitetnije drvne mase. Kao rezultat ovih sječa narušen je princip trajnosti, biodiverzitet, ekološka, socijalna i zaštitna funkcija šume. U park šumi „Brezovačko brdo“, sprovode se neplanske sječe sirovih stabala – naglašavaju oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_8d1f3b3e87c8cfeb3b8d9b3464995fbeb0e4aaf8ea306ddeacd190a1e9d60d2c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260103090144_8d1f3b3e87c8cfeb3b8d9b3464995fbeb0e4aaf8ea306ddeacd190a1e9d60d2c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita sječa u odjeljenju 45 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  U pismu dostavljenom našem portalu objasnili su i na koje načine se organizovano devastiraju rožajske šume. <h2>BRUTALNO UNIŠTAVANJE</h2> Po nalogu šefa PJ Rožaje, tvrde oni, „vršena je nadoznaka odabranih stabala od 200 do 1.000 metara kubnih u toku ili nakon isteka ugovora sa korisnikom šuma i bez prisustva čuvara šuma“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_8b21d2aa1942d28240dabdaa9682e5a2409d3c7783f34969aeb3bb83f6b56166.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260103090144_8b21d2aa1942d28240dabdaa9682e5a2409d3c7783f34969aeb3bb83f6b56166" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Doznake sirovih stabala na ime ogrjeva</figcaption></figure>  - Primjer ovakve nezakonitosti je 1ab i 3a odjeljenje u GJ „Paučinske šume“. U ovim odjeljenjima je naknadno doznačeno oko 350 metara kubnih. Vrijednost prodate drvne mase: 350 m3 pomnoženo sa 80 eura je 28.000 eura. Na ovaj način vršena je nadoznaka mnogih odjeljenja – piše u pismu. Drugi način organizovanog pustošenja šuma bez plana je, objašnjavaju, nezakonita doznaka odjeljenja koja nijesu planirana - bez ugovora i tendera. - Primjer odjeljenje 45 u GJ „Paučinske šume“ - izvršena je doznaka od strane pretpostavljenih čuvarima šuma. U ovom odjeljenju izvrsšna je nezakonita doznaka oko 1.000 metara kubnih. Direktna šteta po državu je: 1.000 m3 pomnoženo sa 80 eura - 80.000 eura. Posljedične štete su nekoliko puta više – ističu u pismu. Treći način pustošenja rožajskih šuma, kako tvrde, je doznakom sirovih stabala na ime ogrjeva za građane. - Suva stabla ostaju u šumi, a vršila se doznaka i sječa sirovih stabala. Na ovaj način napravljena je velika šteta po šume i ekonomska šteta za drzavu. U toku 2025. godine na ime ogrjeva doznačeno je oko 13.000 metara kubnih, od čega oko 7.000 metara kubnih sirovih stabala. Napravljena šteta Upravi za šume je: 7.000 m3 pomnoženo sa 70 eura - 49.000 eura. Na ime odluka sječena su i odjeljenja koja nijesu planirana - primjer odjeljenje 97 GJ „Baćko-besničke šume“, odjeljenja 6 i 23 GJ „Županica“. Realizovana su rješenja izdata na ime građana, a za koja građani nijesu ni znali, i doznačena građa, po rješenjima, prodata je korisnicima šuma – piše u pismu grupe građana dostavljenom Portalu ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_3762ad70a0c23c1c7c1fe51187e3f642bc6d51c6451dd4b76bf037144aec42c8.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260103090148_3762ad70a0c23c1c7c1fe51187e3f642bc6d51c6451dd4b76bf037144aec42c8" data-rendition-name="original" width="1024" height="624" loading="lazy" alt="joković"><figcaption>Vladimir Joković (Foto: SNP)</figcaption></figure>  O svemu su, naglašavaju, obaviješeteni policija i tužilaštvo. - U toku su terenska izviđanja vještaka šumarske struke i šumarskog inspektora za koje vjerujemo da će posao odraditi profesionalno, uz podršku Uprave policije. Očekujemo da će rožajsko tužilaštvo preduzeti zakonom predviđene mjere, utvrditi činjenično stanje i procesuirati odgovorne za počinjena krivična djela. Očekujemo da će resorni ministar Vladimir Joković preduzeti mjere u skladu sa svojim ovlašćenjima i da će zaustaviti pustošenje rožajskih šuma – zaključili su u pismu. <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Portal ETV 26. decembra prošle godine uputio je pitanja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, naslovljena na ministra Jokovića, Upravi za šume i Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, ali do danas nijesmo dobili odgovore. Umjesto odgovora na naša pitanja 29. decembra saopštenjem su se oglasili načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu Andrija Delić, koji su u sukobu sa ministrom Jokovićem, ističući kako su oni od početka oktobra podnijeli tužilaštvu tri krivične prijave za bespravnu sječu šuma. Napisali su da su, shodno velikom broju prijava za bespravne sječe u šumama u Crnoj Gori, kao i, kako su rekli, katastrofalnom nalazu Državne revizorske institucije o prekomjernim sječama šuma, sproveli službene akcije obilaska šuma i otkrivanja organizatora i izvršilaca tih nezakonitosti. U saradnji sa policijom u Beranama su procesuirali bespravnu sječu na prostoru katuna Glođija, krivična prijava tužilaštvu podnešena je protiv tri osobe iz Uprave za šume, uključujući i v. d. direktora Uprave. Vršilac dužnosti direktora je Miloš Rajković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_871e47306cefe4c5e3f591c3f9fea8d2af121bdeeb64f554476f652e0bf4d4bc.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260103090148_871e47306cefe4c5e3f591c3f9fea8d2af121bdeeb64f554476f652e0bf4d4bc" data-rendition-name="original" width="393" height="408" loading="lazy" alt="Miloš Rajković"><figcaption>Miloš Rajković</figcaption></figure>  Saopštili su da su u novembru „urađeni i prikazani snimci prekomjernih i neplanskih sječa šuma u gazdinskoj jedinici Paučinske šume, u Područnoj jedinici Rožaje“. - U toku je prikupljanje dokumentacije radi podnošenja krivičnih prijava ODT-u u Rožajama – napisali su Kankaraš i Delić, naglašavajući da su „u nastavku službenih radnji na procesuiranju dostavljenih prijava tokom decembra“, konstatovali dalja pustošenja šuma na širem prostoru Rožaja. Njih dvojica potvrdili su upozorenja iz pisma dostavljenog Portalu ETV, ističući „da se dobar dio otkrivenih bespravnih sječa u Rožajama dešavao nakon isteka ugovora o korišćenju šuma i da je dolazilo do nastavka sječe stabala u sastojinama (po pravilu najvrjednijih), prekomjerne sječe na većim površinama ili do uništavanja rubova šuma“. - Sada imamo pojavu da se u okolini Rožaja umjesto obnove šuma grade kuće i šire naselja na državnom zemljištu – napisali su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_33d404d4689e78d9c5053a3c85224856b32e481a8fb0d9ed791d1fb27de5fcad.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20260103090148_33d404d4689e78d9c5053a3c85224856b32e481a8fb0d9ed791d1fb27de5fcad" data-rendition-name="original" width="1536" height="746" loading="lazy" alt="kankaraš"><figcaption>Ranko Kankaraš (Foto: Gradski.me)</figcaption></figure>  <h2>NA DJELU PUSTOŠENJE</h2> Naglasili su i da snimci pokazuju sječe većih razmjera koje imaju karakter pustošenja šuma na većim površinama, što, kako se dodaje, do zadnje dvije godine nije bilo karakteristično za Rožaje. - Najdrastičniji primjeri pokazuju obešumljene površine čistim sječama veličine i do jednog hektara, a da je planskim dokumentom na toj površini bila planirana proreda kao uzgojna mjera za tu šumu – upozorili su Kankaraš i Delić. Potvrdili su da se u unutrašnjosti šume „nailazi na hrpe osušenih stabala koje i dalje stoje u šumi, a okolo su posječena zdrava stabla velike vrijednosti, na ime tih suvih stabala“. - Sve sječe se, obzirom da nema aktivnih ugovora, odvijaju u formi sanitarnih sječa, preko naloga koje potpisuje direktor Uprave za šume, a realizuju se preko Područne jedinice u Rožajama. Za običan narod, tužilaštvo i policiju izgleda sve regularno, jer su svuda stavljene pločice i šumski čekići – piše u njihovom saopštenju. Konstatuju da osnova za sječu nema u planskim dokumentima i odlukama Vlade o prodaji drveta iz šuma u državnom vlasništvu. - Najgori utisak od svega je činjenica da su sječe legalizovane od Područne jedinice Uprave za šume u Rožajama – saopštili su Kankaraš i Delić. Najavili su da će u narednom periodu rožajskom tužilaštvu biti procesuiran veći broj prijava. Potvrdili su i da stiže veliki broj prijava iz Rožaja, uz koje građani dostavljaju i dokaze - fotografije i snimke uništavanja šuma. Poručili su da će „nastaviti službene radnje i aktivnosti sve do otkrivanja i procesuiranja svake dostavljene prijave“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_e543356cd3ce27348f6d3e284cebeedda721e5f2eb5b080a751c9da5e0fdc9df.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20260103090148_e543356cd3ce27348f6d3e284cebeedda721e5f2eb5b080a751c9da5e0fdc9df" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="delić"><figcaption>Andrija Delić (Foto: Gradski.me)</figcaption></figure>  <h2>RAT BEZ EPILOGA</h2> Dok u Jokovićevom resoru već duže vrijeme bjesni rat između njega i Rajkovića s jedne strane i Kankaraša i Delića s druge premijer Milojko Spajić ne reaguje. Vlada je Rajkovića 6. novembra prošle godine čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume. Samo neđelju dana kasnije Kankaraš i Delić podnijeli su krivičnu prijavu protiv njega i još dvije osobe zbog nezakonite sječe više stotina stabala u šumi na katunu Glođija, u opštini Berane. Delić je nedavno, u izjavi za TV Vijesti, rekao da je „iz šuma sivom ekonomijom otišlo 280 miliona eura za samo četiri godine“. Kankaraš i Delić su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije čiji je lider premijer Spajić. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković lider je Socijalističke narodne partije, iz koje dolazi i Miloš Rajković. Iako se već godinama u javnosti pojavljuju brojni dokazi koji nedvosmisleno ukazuju da su crnogorske šume u lancu organizovanog kriminala koji državi nanosi ogromne ekonomske štete i uništava jedan od najznačajnijih resursa naše zemlje Specijalno državno tužilaštvo ćuti.

Rožajske šume meta organizovanog kriminala

Službenici Uprava policije, odnosno Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u nastavku aktivnosti u okviru akcije „Petarda“, pronašli su i oduzeli 7.115 komada različitih vrsta petardi i 30 komada vatrometa kod jednog lica u ciljanoj kontroli.
Kako je saopšteno, policijski službenici su, na osnovu operativnih saznanja da S.F. (26) iz Nikšića posjeduje veću količinu pirotehničkih sredstava radi ilegalne prodaje, izvršili kontrolu vozila kojim je upravljao. Tom prilikom u vozilu je pronađena pomenuta količina pirotehnike, koja je od lica i oduzeta.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Akcija „Petarda“, usmjerena na suzbijanje nedozvoljene trgovine pirotehničkim sredstvima i sprečavanje njihove zloupotrebe, sprovodi se na nacionalnom nivou.

Nikšić: U akciji „Petarda“ oduzeto više od 7.000 petardi i 30 komada vatrometa

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta.

Tag: eu-integracije