"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.
Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.
Komesarka za proširenje Marta Kos u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.
- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tvrdi da država ima razloga za ponos.
Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.
Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.
Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.
Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.
- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović.
Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".
U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.
Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.
<h3>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</h3>
Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.
Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...
<h3>Identitetska pitanja</h3>
Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.
Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.
Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.
<h3>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</h3>
Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.
Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.
Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.
Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.
Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.
Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.
Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.
Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.
- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.
Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.
- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.
Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.
- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.
Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".
Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.
- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.
Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.
- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.
Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.
Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.
Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.
Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.
Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.
- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.
Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.
- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.
Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.
- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.

1250x600

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese, poručio je zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić na sastansku sa Marjanom Šarecom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tokom njegove zvanične posjete našoj zemlji.&nbsp;
Izvjestilac Evropskog parlamenta Šarec istakao je da će i u budućnosti pružati podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu, ističući značaj jedinstva i saradnje.
- Postoje teme koje se nikada ne trebaju politički zloupotrebljavati, kao što postoje teme oko kojih se svi činioci društveno-političkog života trebaju ujediniti i zajednički djelovati. Upravo je to slučaj sa evropskim putem. Crna Gora je na dobrom putu da ostvari svoje nacionalne strateške ciljeve i na tom putu možete računati na našu podršku. Da bi se ostvario vaš evropski cilj, od presudne je važnosti da svi djelujemo zajednički, sa mudrošću i jasno postavljenim političkim i društvenim prioritetima. Svi smo dio istog tima, a vaš uspjeh je i naš uspjeh. Pozdravljam brojne uspjehe postignute u prethodnim mjesecima, ali i ističem da je neophodno da nastavite da ostvarujete konkretne rezultate u svim oblastima društvenog života, jer će oni biti presudni za dalje ubrzanje evropskog puta Crne Gore - istakao je Šarec.
Potpredsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo posjetom Šareca, uvjeren da će, kako je rekao, njegova iskrena prijateljska podrška i duboko razumijevanje prilika na Zapadnom Balkanu značajno doprinijeti ostvarenju ključnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Bečić je naglasio da su zatvaranje tri pregovaračka poglavlja i dobijanje pozitivnog IBAR-a jasan pokazatelj političke odlučnosti i efikasne saradnje crnogorskih institucija u ispunjavanju evropskih obaveza, ali i priznanje naših evropskih partnera za sprovedene reforme.
- Osim što nas dodatno motivišu, ostvareni rezultati nas obavezuju na još intenzivniji rad u narednom periodu, kako bismo ostvarili svoj cilj – zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja 2026. godine i punopravno članstvo u EU 2028. godine - istakao je on.
Bečić je istakao da su prioriteti Vlade od početka jasno definisani i vidljivi kroz konkretne rezultate, što, kako je rekao, potvrđuju najviši zvaničnici Evropske unije i godišnji izvještaj o napretku.
- Ubrzanje evropskih integracija, poboljšanje životnog standarda građana i odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioriteti su našeg djelovanja. Rezultati koji su postignuti uprkos zatečenoj institucionalnoj krizi, kadrovskim i normativnim deficitima, kao i decenijama vrjednosno urušavanom sitemu, svjedoče o našoj posvećenosti ovim ključnim temama koje garantuju stabilnost i okupljaju sve građane Crne Gore - naglasio je Bečić.
On je ukazao na rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije zahvaljući, kako je rekao, predanom radu, posvećenosti i međusobnom povjerenju bezbjednosnih i tužilačkih institucija, kao i međunarodnih partnera, ističući da izostanak efikasnosti brojnih sudskih procesa i blagovremenih presuda ostaje značajan izazov.&nbsp;
- Jasno je da u Crnoj Gori više nema zaštićenih i nedodirljivih i da nadležne institucije apsolutno ne interesuje kako se neko zove, kome pripada, kojoj kriminalnoj grupi služi, već isključivo da li je učinalac krivičnih djela. Zato je panika u redovima kriminalnih struktura i strah od reformi koje se sprovede sa ciljem čišćenja od nedozvoljenih uticaja, odnosno ozdravljenja i jačanja kapaciteta policijskih struktura - naglasio je Bečić.
Bečić je kazao Šarecu da postupak prijavljivanja na javni poziv za prijem novih policijskih službenika teče planiranom dinamikom, da je prijavljeno više od 500 kandidata, da su stavljena na javnu raspravu dva važna zakonska projekta kojim se, kako je rekao, drastično pooštravaju bezbjednosni, zdravstevni i drugi uslovi za držanje i nošenje oružja, ali i sankcije za nelegalno postupanje, odnosno izvršenje krivičnih djela po tom osnovu.
Takođe, Bečić ga je informisao da je u okviru akcije “Poštuje život, vrati oružje” do sada u januaru vraćeno preko 1.700 komada oružja i oko 55.000 komada municije, da se kontinuirano spovode akcije ka članovima organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, kao i sa realizacijom drugih mjera koje je utvrdilo Vijeće za nacionalnu bezbjednost.
- Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese. Ovaj trenutak zahtijeva jedinstvo i odlučnost svih društvenih činilaca, jer budućnost Crne Gore zavisi od naše spremnosti da zajedno gradimo društvo oslobođeno uticaja kriminala i korupcije, zasnovano na vladavini prava i snažnim institucijama - zaključio je Bečić.

Bečić sa Šarecom: Istorijska prilika da 2028. uđemo u EU - cilj koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese

Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike Peterom Pavelom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.
- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.
On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.
- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.
On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;
- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.
Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.
- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.
Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.
- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Bojim se da smo došli do faze u kojoj se sa sigurnošću može zaključiti da bez promjene političkog kursa, što u sadašnjoj konstelaciji odnosa koalicije na vlasti nije realno očekivati, ili bez promjene vlasti u Crnoj Gori možemo zaboraviti na njen evropski put, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Prema njegovim riječima, jedini koji je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći koliko toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine, bio je predsjednik države Jakov Milatović.
- Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u Parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni - poručio je Perović.
<h2>Brisel preko Zagreba šalje poruku Podgorici</h2>
Perović ističe kako je apsolutno netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranja pregovora Crne Gore sa EU. 
- Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro, očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo - naveo je Perović.
Ipak, kaže, Crna Gora se ponaša sasvim suprotno. 
- Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo Hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU - kazao je Perović.
Ističe da je Hrvatska kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu. 
- Posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom, prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika Mila Đukanovića, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU - kazao je Perović . 
Podsjeća da su sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non peperu od strane Zagreba postojala i ranije ali ih, kaže, Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore.
- Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja - navodi Perović.
<h2>MIP-u fali patriotskog naboja, bez toga je samo prazna forma</h2>
Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova (MIP) Crne Gore, sagovornik Analitike kaže da ono kao da ne postoji. 
- Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljno-politički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbogtoga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine - ističe Perović. 
Upozorava da se Ministarstvo inostranih poslova, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ obesmišljava i svakim danom sve više unižava. 
- Uostalom kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj bez čega je samo prazna forma - navodi Perović. 
MIP, kaže, nažalost pristaje na poziciju koja je „strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala“. 
- Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu u odnosima sa susjednim zemljama - naglasio je Perović.
Istine radi, kaže naš sagovornik, urušavanje crnogorske diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. 
- Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore - ističe Perović. 
Ipak, dodaje on, u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad.
- U manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u “avgustovsku oslobodilačku diplomatiju” - ocijenio je Perović.
<h2>Spoljnu politiku Crne Gore usmjeravaju Mandić i Knežević</h2>
Osvrnuvši se na činjenicu da su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, ističe kako takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. 
- To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivseg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Uniji - naglašava Perović. 
U pitanju je, kaže on, politika koja se sugeriše iz „rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima“. 
- Onog najboljeg dijela politike do 2020 godine. Politike koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane - upozorava Perović. 
Ističe da su negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima.
- Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta, kojačini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore - zaključio je Perović.

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

Iako je ministarka evropskih integracija Maida Gorčević juče ponovila kako Vlada optimistično očekuje zatvaranje četiri poglavlja na međuvladinoj konferenciji koja bi, kako je kazala, mogla biti održana već tokom naredne sedmice, informacije koje je juče objavio Večernji list, znatno su drugačije. 
Naime, u tekstu tog medija navodi se da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje četiri, već tri poglavlja Crnoj Gori. Koje bi moglo biti sporno poglavlje, te šta bi mogli biti motivi za odluku da Hrvatska pristupi blokadi, za Portal Analitika govori bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Vesna Pusić. 
Pusić ukazuje kako je njena pretpostavka da bi se potencijalna blokada mogla odnositi na poglavlje 31 vanjska i bezbjednosna politika, jer je to poglavlje koje se tiče dobrosusjedskih odnosa. Razlog bi, kako kaže, mogao biti zaoštravanje hrvatsko-crnogorskih odnosa i konstantna trvenja na relaciji dvije zemlje. 
<h2>Glavni kočničar crnogorskog EU puta Andrija Mandić </h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Andrije Mandića da je sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori rukopis iz Podgorice, Pusić naglašava da ako je neko doprinio stvaranju prepreka na crnogorskom EU putu, onda je to upravo Mandić. 
- Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU. Međutim, u međuvremenu se malo promijenila atmosfera, tako da i nekadašnji tvrdi protivnici EU i ulaska Crne Gore, kao što je recimo Rusija, možda imaju drugu viziju, a to je takozvano Orbanovsko proširenje - pojašnjava Pusić. 
Kako dodaje, to podrazumijeva unutrašnju destabilizaciju EU, i kako navodi, u metaforičkom smislu, što veće uključivanje Orbana u funkcionisanje Unije. 
- Autokrata i država koje će doprinijeti nekoj transformaciji EU prema Rusiji, odnosno konceptu nekog bližeg savezništva sa Rusijom. U tom novom kontekstu, Andrija Mandić mogao bi vidjeti neku novu ulogu za sebe - podvlači Pusić. 
Kako napominje, svi potezi Crne Gore u prethodnom periodu bili su usmjereni na pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, odnosno na slabljenje već izgrađenih odnosa. 
- Naravno, za ulazak u EU treba pričekati još neko vrijeme, tako da pitanje hoće li biti zatvorena tri ili četiri poglavlja u ovom trenutku nije presudno značajno. Ono što bi svakako trebalo shvatiti kao veoma ozbiljnu poruku za dalji proces, jeste da je od samog zatvaranja poglavlja važnije to da posao mora biti dobro obavljen - izričita je sagovornica Analitike. 
Pusić smatra da Mandićeve nedavne izjave nijesu uticale na odluku Hrvatske. 
- Njegove posljednje izjave nijesu previše bitne, iako je on sam najviše i direktno doprinio ovakvom stanju i, iskreno rečeno, potrudio se, tako da glavnog krivca svakako treba tražiti u njemu - ponavlja Pusić. 
Ona ocjenjuje da je non paper zapravo nagovještaj toga da se neka poglavlja neće zatvoriti i da će negdje zakočiti. 
- E sad, da li ima nekoga da to ozbiljno shvati, ja ne znam, a ne bi bilo loše da ovakva poruka bude ozbiljno shvaćena - poručuje Pusić. 
<h2>Mandićevo pismo bez odjeka u Hrvatskoj </h2>
Komentarišući poziv koji je Mandić uputio predsjedniku i delegaciji Hrvatskog sabora da posjete Crnu Goru, Pusić ističe da je riječ o pismu bez značaja. 
- To pismo u Hrvatskoj nema neki odjek. Ono se pretjerano ne komentariše, niti se o njemu govori - naglašava Pusić. 
Kako ukazuje, ako je posrijedi i bila nova provokacija od strane Mandića, niko je nije ni primijetio. 
- Ako je u pitanju nešto drugo, bilo bi zaista nevjerovatno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovom trenutku odluči da posjeti Crnu Goru - podvlači Pusić. 
<h2>Otkazivanje Mandićevog sastanka sa predsjednicom EP neće donijeti dramatične promjene </h2>
Pusić je mišljenja da iznenadno otkazivanje sastanka Andrije Mandića sa predsjednicom EP Robertom Metsolom neće donijeti dramatične promjene, ali će, svakako usporiti dinamiku samog procesa, u odnosu na brzinu kojom je izgledalo da će se stvari odvijati.
- Bilo bi važno da se razumije o čemu se tu radi. To cijelo vrijeme govorim. Bilo bi važno da postoji želja i interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju - naglašava Pusić. 
Problematičnim smatra to što o ovom pitanju nema jedinstvenog stava, odnosno različiti su stavovi i mišljenja koalicionih partnera koji su dio aktuelne vlasti. 
- Evropa sad je tome sklonija ne zbog nekih proevropskih stavova, već da bi to proglasila kao Vladin uspjeh. I tada bi to bilo iz nekih pragmatičnih razloga, odnosno koristi - kategorična je Pusić.
Ističe da se prekretnica na EU putu ne bi lako dogodila, čak i kad bi PES svojim stavovima i vrijednosnom orijentacijom istinski bio okrenut procesu pristupanja. 
- Što se tiče ove druge strane koju ja zovem „Evropa nikad“, za njih nisam sigurna koliko su zainteresovani da Crna Gora uspije u tome, ma koliko ponavljaju mantru da su za građansku Crnu Goru i ulazak u EU kao izraz volje građana. Jednom kad se izgubi podrška građana i ljudi se obeshrabre, a za to postoji puno razloga, poput željenih promjena, onda se stalno mogu očekivati još neke komplikacije - ističe Pusić. 
<h2>Pitanje da li PES ima snage da se odupre Mandiću </h2>
Pusić ukazuje da je pitanje ima li partija Milojka Spajića snage da se odupre Mandićevom uticaju. 
- Nije tu pitanje samo da li bi oni htjeli. Vi ste vidjeli proces koji se dogodio nakon izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, a zatim forsiranjem Rezolucije o Jasenovcu - podsjeća Pusić. 
Ukazuje da je to urađeno s očitim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom, te izjednačavanja genocida u Srebrenici sa, kako je rezolucijom okarakterisan, genocidom u Jasenovcu. 
Podsjeća da se genocid u Srebrenici i dalje negira, dok hrvatski zvaničnici svake godine odaju počast jasenovačkim žrtvama. 
- Interes pokreta Evropa sad bio je da ne dođe do izglasavanja te rezolucije u Parlamentu, ako ni zbog čega drugog, onda iz razloga što umanjuju šansu za put prema Evropskoj uniji. Ja ne mislim da oni to rade zato što ne razumiju posljedice takvih poteza, već da jednostavno nemaju snage da se suprotstave Mandiću, koji ih de fakto šikanira - zaključuje Pusić.

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Preporuke Evropske komisije (EK) su neprocjenjive i pomoći će Crnoj Gori da još brže ispuni preostale kriterijume i ubrza reformske procese, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Izvještaj EK donosi mnogo razloga za optimizam, prije svega jer je najbolji otkad je Crna Gora počela pregovore s Evropskom unijom (EU).
- Ovaj Izvještaj nije samo statistika, on odražava naš trud i predanost na putu ka EU - kazala je Gorčević u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla da je posebno raduje što su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, dobila ocjenu “dobar napredak”.
To znači, kako je navela Gorčević, da su reforme zaista počele da donose promjene, koje se mogu vidjeti i osjetiti.
- Osim toga, stabilnost političkog okruženja koju Izvještaj prepoznaje, stvara prostor za sve nas da zajedno radimo na jačanju našeg društva - rekla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je u 30 od 33 pregovračka poglavlja ostvaren napredak, da nema nazadovanja ni u jednom poglavlju, kao i da su prvi put pojedina poglavlja ocijenjena “vrlo dobrim napretkom”.
Gorčević je istakla da sve to ukazuje da Crna Gora ne samo da napreduje, već se i razvija kao društvo koje teži zajedničkim ciljevima.
- Smjernice koje je Komisija dala su neprocjenjive. One će nam pomoći da još brže ispunimo preostale kriterijume i ubrzamo reformske procese - navela je Gorčević.
Kako je kazala, evropska budućnost donosi stabilnost i sigurnost, a to je ono što svi građani zaslužuju.
Gorčević je kazala da su naredni koraci Crne Gore na putu ka EU jasni, navodeći da će se fokusirati na analizu preporuka iz Izvještaja EK, kako bi ih uspješno primjenili.
Ona je ponovila da je cilj da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, što bi bio veliki korak naprijed poslije dugog zastoja.
- Za zatvaranje smo pripremili poglavlja iz oblasti intelektualne svojine, informatičkog društva, preduzetništva i bezbjednosti, i radujemo se trećoj Međuvladinoj konferenciji, koja će potvrditi naš trud - navela je Gorčević.
Uporedo s tim, kako je rekla, rade i na pripremanju poglavlja koja će biti zatvorena već u prvoj polovini sljedeće godine, tokom predsjedavanja Poljske Savjetu EU.
Gorčević je istakla da Reformska agenda koju su usvojili jasno definiše prioritete, dodajući da će svaki uspjeh donijeti konkretne koristi za građane.
- Ova godina može biti zapamćena kao presudna za našu evropsku budućnost, a svi ćemo raditi zajedno kako bismo to ostvarili - poručila je Gorčević.
Govoreći o Reformskoj agendi, Gorčević je rekla da njeno usvajanje predstavlja temelj za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Kako je kazala, ta agenda znači da Crna Gora ima jasan plan sa 130 reformi i 60 važnih projekata koji pokrivaju ključna područja poput obrazovanja, razvoja ljudskog kapitala, zelene tranzicije i vladavine prava.
- Naš cilj je da građani već u doglednoj budućnosti vide koristi od evropskih standarda – kroz bolju infrastrukturu, kvalitetniju radnu sredinu i održivi rast - navela je Gorčević.
Kako je kazala, Reformska agenda, usklađena s pregovaračkim poglavljima, daje snažan zamajac brzom napretku ka članstvu u EU i dovodi Crnu Goru korak bliže životnom standardu građana Unije.
Gorčević je rekla da će ta agenda osnažiti crnogorski ekonomski i društveni razvoj, a sa njom dolazi i 383,5 miliona eura.
- Od toga, 178,5 miliona EUR ide na jačanje našeg budžeta, dok će preostalih 205 miliona biti usmjereno na ključne infrastrukturne projekte i oblasti koje direktno utiču na našu svakodnevicu - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da se očekuje da će značajan dio tog novca biti usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja, omogućavajući preduzećima lakši pristup tržištu i smanjenje administrativnih prepreka.
Tako će, prema riječima Gorčević, otvoriti vrata novim radnim mjestima i unaprijediti ekonomsku stabilnost.
Ona je naglasila da zelena energija postaje prioritet, jer će ulagati u obnovljive izvore, smanjujući račune i štiteći prelijepu prirodu Crne Gore.
- U digitalnom svijetu, unaprijedićemo infrastrukturu kako bismo obezbjedili brži internet i kvalitetnije e-usluge, omogućavajući svima nama da budemo povezani i informisani - kazala je Gorčević.
Ona je istakla da će te reforme osigurati i da mladi ljudi u Crnoj Gori dobiju kvalitetno obrazovanje koje će ih pripremiti za izazove koje nosi budućnost.
Upitana šta za evropski put Crne Gore znači predlog Evropske komisije Savjetu EU da osnuje tehničku radnu grupu za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, Gorčević je odgovorila da je taj korak pravi znak da EU prepoznaje napredak Crne Gore.
Kako je rekla, to je znak da EU prepoznaje i spremnost Crne Gore da formalizuje budućnost u zajednici evropskih naroda.
- Osnivanje tehničke radne grupe je važan signal da se naš put ka članstvu ubrzava i da smo ozbiljan kandidat za EU. To nije samo još jedan korak – to je potvrda da naše reforme donose stvarne rezultate - istakla je Gorčević.
Iako još nema tačnog datuma kada će ugovor o pristupanju biti spreman, prema njenim riječima, sama najava tog procesa pruža novu energiju i motivaciju.
- Uporedo sa našim radom na zatvaranju pregovaračkih poglavlja i okončanju pregovaračkog procesa, radna grupa Savjeta EU će raditi na svim potrebnim detaljima ugovora, a kada potpišemo ugovor i sve države članice EU ga ratifikuju, to će biti konačna faza našeg pristupanja - rekla je Gorčević.
Kako je kazala, kada se dobije ugovor o pristupanju, Crna Gora će postati punopravna članica EU, što otvara vrata mnogim prednostima za građane.
- Sloboda kretanja, pristup zajedničkom tržištu, i jačanje demokratskih standarda samo su neki od benefita koji će poboljšati kvalitet našeg života - naglasila je Gorčević.
Ona je dodala da te promjene ne donose samo ekonomsku stabilnost, već i jačaju društvenu koheziju i povezanost unutar naše zajednice.Komentarišući posjetu predsjednice EK Urusele fon der Lajen Crnoj Gori, Gorčević je rekla da je ta posjeta donijela snažnu energiju i podsticaj za evropski put države.
- Njen entuzijazam i podrška su jasni signali da EU prepoznaje naš trud i napredak - istakla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je Fon der Lajen istakla konkretne uspjehe koje je Crna Gora postigla, što motiviše za nastavak reformi koje garantuju stabilnost, sigurnost i bolji životni standard za sve.
- Njene riječi potvrđuju da naše reforme nijesu prošle nezapaženo i da smo na pravom putu - naglasila je Gorčević.
Kako je kazala, veoma je značajno što EU vidi Crnu Goru kao važnog partnera koji zaslužuje dodatnu podršku.
Gorčević je dodala da to nije samo pomoć, već priznanje crnogorskog potencijala i spremnosti da država gradi bolju budućnost.
- Uz ovakvu podršku, možemo zajednički da radimo na stvaranju društva koje će pružiti jednake prilike za sve nas, jačajući našu zajednicu i osnažujući buduće generacije - navela je Gorčević.
Govoreći o prethodnoj godini, ona je kazala da je ta godina bila pravi iskorak za Crnu Goru.
Gorčević je kazala da su, od trenutka kada je Fon der Lajen, samo nekoliko sati nakon formiranja Vlade, posjetila Crnu Goru, znali da su na pravom putu.
- Njena ponovna posjeta ove godine potvrđuje koliko su naši rezultati i napori prepoznati i cijenjeni na najvišem evropskom nivou - dodala je Gorčević.
Ona je istakla da je MEP, kao spona s EU, intenzivno radilo na koordinaciji pregovora i evropskih fondova.
- S ponosom možemo reći da smo zajedničkim snagama postigli istorijske iskorake - naglasila je Gorčević.
Ona je rekla da je pravosuđe, nakon godina čekanja, konačno deblokirano kroz imenovanja vrhovnog državnom tužioca, u Sudskom savjetu i Ustavnom sudu.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora dobila i svoj prvi pozitivni IBAR izvještaj, što dodatno ohrabruje u reformama vladavine prava.
Ona je rekla da su, nakon duže pauze, održane dvije međuvladine konferencije s EU i napravljen je plan za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.
Gorčević je podsjetila da su predali i zahtjev za pridruživanje SEPA-i, čime će građanima omogućiti jednostavnije i brže platne transakcije širom Evrope.
- Pored uspješno završene Reformske agende, radili smo i na povlačenju novca iz EU fondova, pa je, između ostalog, obezbijeđeno finansiranje granta od 100 miliona eura za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice, ali i 112,6 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci - istakla je Gorčević.
Ona je rekla da je, kada su u pitanju bilateralni prekogranični programi, u protekoj godini, u fazi realizacije bilo 36 projekata, ukupno vrijednih nešto više od 13,5 miliona eura.
Prema riječima Gorčević, otpočeli su i realizaciju 169 projekata, u okviru kojih je za crnogorske korisnike opredijeljeno 30,7 miliona eura.
- Naš evropski put jeste pun izazova, ali zajedno idemo prema boljoj budućnosti za sve nas - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Reforme zaista počele da donose vidne i osjetne promjene

Crna Gora treba da odradi svoj dio posla kako bi bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine i u tom slučaju neće biti prepreka za učlanjenje, ocijenio je generalni sekretar Bledskog strateškog foruma Peter Grk.
On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da su Crna Gora i Zapadni Balkan srce Evrope, kao i da je region ključan za geostrateško pozicioniranje EU na međunarodnoj sceni.
Grk je rekao da je sa agresijom Rusije na Ukrajinu prices proširenja između EU i Zapadnog Balkana ušao u novu fazu, dodajući da je EU tada shvatila da taj proces nije tehnički, nego duboko geostrateški.
- Zapadni Balkan i Crna Gora u srcu su Evrope - rekao je Grk, koji je i nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u slovenačkom Ministarstvu vanjskih poslova.
Kako je podsjetio, sve države koje okružuju region su u NATO-u, ili u EU.
- Ovaj region je za geostrateško pozicioniranje EU u široj međunarodnoj zajednici jako bitan. Ja bih rekao i ključan, jer bez toga da ovaj region bude dio Unije i da se ona konsoliduje, mislim da će biti jako teško da mi, Evropljani, igramo neku značajniju ulogu u međunarodnoj zajednici - rekao je Grk.
On je naglasio da je sve više promjena trenutno, a multilateralni svijet je “u strašnom šoku”.
- Vidimo da institucije međunarodnog prava ne rade, da su institucije međunarodnog sistema u grču i vidimo da se i ostali globalni igrači nanovo pozicioniraju - kazao je Grk.
On smatra da se nanovo dijele karte i da EU, ukoliko želi da bude za stolom gdje se to dešava, najprije mora riješiti stvari u susjedstvu, ponavljajući da Zapadni Balkan nije samo susjedstvo, već i srce Evrope.
- Ako EU želi da bude igrač, onda mora učiniti sve da region Zapadnog Balkana bude dio te nove EU - poručio je Grk.
Govoreći o izazovima koji postoje u regionu, Grk je rekao da smatra da se glavni izazovi odnose na bilateralne sporove iz prošlosti i vladavinu prava.
- Bez rješavanja tih pitanja jako je teško na Zapadnom Balkanu pričati o budućnosti, o regionalnoj saradnji, jer svaki kompromis traži puno vremena, a vremena region i EU nemaju - pojasnio je Grk, dodajući da se na primjeru Grčke i Sjeverne Makedonije pokazalo da se sporovi mogu riješiti.
Kako je dodao, drugi izazov je vladavina prava. “U cijelom regionu je ključno da se uspostave institucije i vladavina prava jer će onda i ostale stvari doći na svoje mjesto”.
<h2>Jasan put</h2>
Na pitanje da li se može desiti da se zaoštravanje odnosa Crne Gore sa Hrvatskom odrazi na proces pridruživanja Crne Gore Uniji, Grk je naglasio da je najvažnije da Crna Gora odradi svoj dio posla.
- Ja mislim da su to hipotetička pitanja koja u ovom trenutku za put Crne Gore nijesu tako bitna - rekao je Grk.
Prema njegovim riječima, ono što je bitno je da Crna Gora odradi svoj dio posla.
- Mislim da ako Crna Gora bude spremna neće biti nikakvih prepreka za to da postane članica EU - rekao je Grk.
On je dodao da je sada u EU aktuelan jedan drugačiji momenat.
- I one države koje su bile rezervisane u prošlosti što se tiče prošljenja, sad razumiju i znaju zašto je ova stvar bitna . rekao je Grk.
On smatra da je u ovom trenutku najvažnije da političke elite u Crnoj Gori implementiraju ono što su obećale, a to je da će Crna Gora biti spremna do 2028.godine.
- Mislim da je to nešto na šta treba sva energija da se usmjeri u Crnoj Gori - rekao je Grk.
On je kazao da u ovom trenutku ne treba postavljati hipotetička pitanja, već treba raditi.
- Crna Gora ima jako jasan put - rekao je Grk, osvrćući se na kritike iz prošlosti države u pregovoima ne znaju šta EU želi od njih.
- Crna Gora u ovom trenutku ima jasan put, ima poglavlja, ima proces koji je jasan i ja mislim da je to u ovom trenutku bitno - rekao je Grk.
On je podsjetio i na izjave predsednice Evropske omisije (EK) Ursule Fon der Lajen da će prošitenje biti jedan od najznačajnijih resora nove EK.
Grk je ponovio da Crna Gora treba da odradi svoj dio posla, nakon čega smatra da neće biti nikakvih problema.

Grk: Neće biti prepreka za učlanjenje ako Crna Gora odradi svoj dio posla

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

U Crnoj Gori i vlast i opozicija uporno ponavljaju da nas, prije isteka tekuće decenije, u Briselu i vodećim evropskim prijestonicama žele za člana Evropske unije (EU).
Sličnog mišljenja je i sagovornik Analitike, diplomata Arsim Zekoli iz Skoplja, koji u razgovoru za taj portal kaže da oslonac njegovog optimizma oko članstva Crne Gore u EU nije zasnovan na očekivanjima političara u Podgorici nego, kako je rekao, na nekoliko vanjskih argumenata koje idu u prilog takvoj tezi. 
<h2>CG dobrodošao primjer da EU pokaže kako nije zaboravila na Balkan</h2>
- Prvi argumenat jeste to da Crna Gora ne figurira previše u vokabularu Viktora Orbana, u poređenju sa Bosnom ili Sj.Makedonijom. Ukoliko je namjera da se taj faktor kompenzuje provociranjem Hrvatske putem jalovih rezolucija, ohrabruje to što Zagreb odgovara bilateralnim reciprocitetom, ali ne i multilateralnim prijetnjama u vezi članstva Crna Gore navodi Zekoli. 
Drugi faktor, dodaje on, jeste to što evropska vizija suvereniteta podrazumijeva cjelovitu kontrolu i dominaciju pomorskih područja, i u tome Crna Gora nije izuzetak, nego domina koja nedostaje. 
- Treći faktor jeste to da je članstvo Crne Gore dovoljno minoran demografski i u isto vrijeme dobrodošao primjer kao demonstracija politike EU da nijesu zaboravili na Balkan, da on pripada Evropi i da politika širenja nije prekinuta. Zato, jeste, članstvo Crne Gore prije ili oko 2030. je sasvim logična realnost, što se tiče vanjsko-političkih interesa. To nije upitno. Upitno i istinski izazov za crnogorsku politiku i građane jeste da li će Crna Gora u EU biti faktor poput Češke ili pion poput Slovačke - podvukao je Zekolli.
Logika „investicije iznad svega“ rezultirala erozijom uticaja evropskih institucija
Uprkos malignom uticaju Srbije na zemlje regiona, Beograd su tokom ljeta posjetili vodeći evropski političari – kancelar Njemačke Olaf Šolc i predsjednik Francuske Emanuel Markon. Analitika je pitala Zekolija da li će Evropa nastaviti da gleda na Zapadni Balkan kroz prizmu politike udovoljavanja Srbiji.
- Na koju Evropu mislimo? To je pitanje koje se nadovezuje na koju Ameriku mislimo? Političku ili ekonomsku, diplomatsku ili finansijsku, protokolarnu diplomatiju ili podzemnu ideologiju? Mi još diskutujemo prema starim parametrima u kojima politika odlučuje i dobija negativne ocjene, dok na ekonomski aspekt Zapada gledamo kao pozitivan uticaj - navodi Zekoli.
Ukazujed da stvari, ipak, nijesu tako jednostavne. 
- Obje posjete, Makrona i Šolca, su manje diktirane politikom, a više su rezultat logike „investicije iznad svega“ koja je rezultirala erozijom uticaja zvaničnih, vanjskopolitičkih, institucija Evrope i dominacijom polilateralnih faktora iz industrije, bankarstva, finansija na stavove država i diplomatija - objašnjava Zekoli. 
Tu su recepturu, kako napominje, prvo nametnule industrije iz Njemačke putem isisavanja domaćeg kvaliteta prema njima i upumpavanjem sumnjivih, eksploatatorskih kapaciteta putem korumpiranih domaćih oligarhija. 
- Balkanske oligarhije su odavno razumjele da put ka ljubavi Berlina ide preko Siemensa, Mercedesa, Lidla, da spas od pauperizovanih građana jeste njihovo diskretno nutkanje da se isele u Njemačku i da, na koncu, jeste puno isplativije imati direktne kontakte sa strankama nego sa tamo nekim diplomatama, emisarima, ministrima koji ionako čine to što im industrije nalažu. To je scenario već isproban u Centralnoj Aziji gdje je reputacija direktora velikih evropskih koncerna više cijenjena i uvažavana nego li premijeri ili ministri a da ne govorimo o svakojakim saracenima, lajčacima, šmitovima - ističe Zekoli. 
<h2>Lokalne autokrate mogu ugroziti karijere zapadnih diplomata</h2>
Francuska i Sjedinjene Američke Države (SAD), dodaje on, sada slijede model Njemačke i to, kako kaže, izaziva nervozu Berlina. 
- Naše su oči bile uprte u posjetu direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa, u čijoj sjenci se odvijaju neki drugi, dramatičniji i zloslutniji procesi. Najuticajniji likovi vanjske politike SAD u zadnjoj deceniji nijesu Entoni Blinken, Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Angela Ageler, ili Derek Šole nego Aleks Soros i Ričard Grenel koji su potpuno komercijalizovali Stejt department i Komitet za vanjske poslove Kongresa SAD i potpuno obezvrijedile uticaj i relevantnost njihovih diplomata u regionu koji ne smiju previše kritikovati lokalne autokrate koji im mogu zagorčati reputaciju i ugroziti karijeru putem Grenela i Sorosa - kaže Zekoli. 
I to, naglašava naš sagovornik, više nije pitanje iznimki, nego sve masovnija pojava. 
- Već znamo za privatne diplomatije Grenela i Sorosa sa zgradama u Beogradu i kupovinom ostrva u Albaniji. Da je vrag odnio šalu i da su neki u Vašingtonu i Berlinu razumijeli da su avanture njihovih oligarha po Balkanu postale opasnost, govore naslovi iz američkih medija koji posjetu Devina Nunjeza (kongresmena bliskog Donaldu Trampu) Sj. Makedoniji ocjenjuju kako najavu opasne destabilizacije. Ili pak napis Der Spiegela koji nakon što je potpuno uništio demokratiju i normalnost u Albaniji, na kraju pita da li Berlin i Brisel podržavaju pogrešne ljude u Tirani - navodi Zekoli. 
Upravo zato, ističe on, okosnica stabilnosti i pozitivnog imidža SAD u regionu jeste i ostaje Pentagon.
- Dok se diplomatske intrige Stejt departmenta kao i politika „it’s the economy dummy“, kompormitovane i preuzete od Trampa ili Berlina moraju tretirati sa veoma jakom dozom skepse i nepovjerenja. Jer nije “it’s the economy, it’s the investment” nego je „it’s the stability and it’s the equality“ - podvlači Zekoli. 
<h2>Zadnji aduti Srbije su šund, kič i potpirivanje religioznih strasti</h2>
Zanimalo nas je i kako demokratski činioci u BiH, Sj. Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori mogu podriti partnerski status koji Vučićev režim uživa u zapadnim centrima moći i nametnuti sebe kao glavne adrese za saradnju.
- Što važi za original, važi i za kopiju. Srbija, poput Rusije, izgubila je komunističku, a zatim i pan-slavensku kartu putem koje je ideologizovala ili humanizovala svoju nacionalističku vanjsku politiku. Njeni zadnji aduti jesu kulturološka dominacija putem šunda i kiča, demonstracija vojne nadmoćnosti i potpirivanje religioznih strasti. Mada još slabašan, trend suprotstavljanja akulturaciji narodnih tradicija putem šunda i kuča postaje sve glasniji kod svih susjeda Srbije - ukazuje Zekoli. 
Navodi i da Vojska Srbije jeste tehnološki dominantna, ali dodaje kako „motivacijski i organizaciono, susjedi više nijesu u stanju potpune bespomoćnosti, zbunjenosti i razoružanja kao što su bili na početku devedesetih“. 
- Pitanje religije jeste najjači adut beogradskog režima, kao na unutrašnjem tako i regionalnom nivou. Podsticaj i nametanje svetosavlja kao „državne religije“ jeste otkolon od trenda anti-zapadnog orijentalizma s početka osamdesetih i pokušaj da se putem takve neo-nacističke sekte pravoslavlje približi identitetskim trendovima nametnutim iz Moskve i prihvaćenim od ekstremih grupacija u EU i SAD. U osnovi, ista anti-zapadna politika u malo drugačijem pakovanju - ističe Zekoli. 
<h2>Kosovo model kako se odbijaju kratkovide politike Evrope i SAD</h2>
Sagovornik Analitike smatra da je po tom pitanju Kosovo model koji ukazuje na modalitete kako se usprotiviti trendovime iz Beograda, ali i onima iz proruskih krugova na Zapadu. 
- Srž sadašnje nervoze Beograda i Tirane oko Kosova jeste napuštanje marksističke logike o „dogovorime između naroda“ i insistiranje na savremenom, međunarodnom konceptu „dogovor između država“. Taj koncept favorizovan od strane Aleksandra Vučića, Edija Rame i Alija Ahmetija zasnovan je na ideji razmjene teritorija i naroda nauštrb Kosova, Crne Gore, BiH a u prilog ruskih i srpskih interesa u regionu. Koncept Aljbina Kurtija zasnovan na građanima i rezonu države jeste bila okosnica tenzija i mržnje prema njemu od strane navedenih „narodnjaka“ - kaže Zekoli.
Ističe kako taj proces podrazumijeva i spremnost na rezolutne, ali konstruktivne stavove kojima se odbijaju kratkovide politike ili „vrludanja“ Evrope i SAD. 
- To podrazumijeva da kompromis „vi nama crkvu ili teritoriju, mi vama kancelariju ministra i ručak u Bijeloj kući sa Blinkenom“ nije kompromis nego kolonijalizam u najcrnjem izdanju i najbrutalnoj formi. To podrazumijeva da se Ankara odnosi prema Bosancima i Albancima kao partnerima u biznisu poput Srba, a ne kao prema prema nekakvoj „braći“. To podrazumijeva da Berlin i Pariz tretiraju Crnogorce, Albance, Makedonce ne kao „male kamičke“ u cipelama biznismena Mercedesa koji sprečavaju nekakav fantazmagorijski „big market region“, nego kao narode sa istorijskim iskustvima i vizijama budućnosti - naglašava Zekoli.
<h2>Susjedi Srbije da zauzmu čvrst stav i ne dozvole reviziju nacionalnog identiteta</h2>
Zekoli je upitan i da li pomenute zemlje u intelektualnoj, političkoj i ekonomski višoj klasi, koja bi tu politiku finansijski podržala, imaju „kritičnu masu“ da opisano postane stvarnost.
- Zajednički imenitelj za BiH, Crnu Goru, Sj. Makedoniju u odnosu prema Srbiji, ali i sadašnjem režimu Tirani, jeste odbijanje bilo kakvih „ekumenizama“ poput jugosnostalgije, rusofilije, religijskih ukrpunjavanja poput apsurdne izjave šefa bosanke diplomatije Elmedina Konakovića „nas muslimana pet miliona“ ili prihvatanja svetosavskog kulta kao „trendseter pravoslavlja“. Snaga Bosanaca jeste u saznanju da su oni u očima Bajdena ili Erdogana, Šolca ili Putina faktor dok odlučuju o sebi i definišu svoj identitet i uticaj, umjesto da svoju moć prenose kao čip na pokerskom stolu Ankare, Amerike, Njemačke ili Rusije. Relevantnost Sj. Makedonije jeste u sticanju moći Makedonaca da napušte svetosavsku rasnu i supremacističku ulogu i ideološku matricu „makedonizma“ i prihvate makedonstvo kao samodefiniciju prema Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj - navodi Zekoli. 
Uprošćeno, kaže on, susjedi Srbije „moraju zauzeti čvrst i nepokolebljiv stav prema EU i SAD, da neće prihvatiti redukciju svog stanja na nivo „humanitarne pomoći“ i još manje reviziju nacionalnog identiteta kao religijske ili lingvističke manjine kojima će sva prava biti udovoljena od strane „savremene, civilizovane, evropske savremene nacije Srbije“ sa garancijama u godišnjim izvještajima o ljudskim pravima“.
<h2>Okosnica nove politike mora biti u jeziku</h2>
- To podrazumijeva stvaranje potpuno novog vokabulara, nasuprot već izgrađenom jeziku eurobirokratije i balkan-kleptokratije. Sve počinje od jezika kao distinkcije između euro-američkog praznogovora i balkanske šoven-terminologije. Okosnica politike Kurtija jeste bila lingvistička. Samoopredjeljenje i reciprocitet nausprot kolonijalizma i kompromisa na svoju štetu, a na slavu „uspjeha diplomatije“ - ističe Zekoli. 
Napominje da su Brisel i Vašington demonstrirali spremnost na gaženje ustavnih i građanskih sloboda u Crnoj Gori i Bosni u ime „konstruktivnih kompromisa“ u prilog Beograda. 
- Puno je riječi u bosanskom i crnogorskom jeziku koje mogu biti iskorišćene od strane domaćih intelektualaca i političara u nametanju novih vrsta dijaloga i poruka sa zapadnim saveznicima - poručuje Zekolli. 
<h2>Želje Vašingtona i Berlina bile isuviše optimistične</h2>
Sagovornik Analitke nedavno je na mreži X podsjetio da su svi političari u regionu koji su bili ključni u osiguravanju članstva svojih zemalja u NATO-u, „nemilosrdno proganjani, ponižavani, klevetani, kažnjavani i svrgnuti s blagoslovom od strane najviših država članica Alijanse“.
- Ukoliko pogledate istorije novoprimljenih članica NATO-a iz istočne Evrope, uvidjećete trend da upavo one vlade koje su omogućile članstvo su padale nakon godinu-dvije od učlanjenja u Alijansi. I to je sasvim normalno. Ulazak u novi sistem bezbjednosnih politika podrazumijeva „top-bottom“ promjene sa kompatabilnim sistemima Alijanse. Ali za razliku od njih, u regionu su oni koji su doveli do članstva u NATO-u zamijenjeni sa likovima koji su (in)direktno povezani sa starim ideološkim i bezbjednosnim sistemima komunizma -ističe Zekoli.
Tako je, kako podsjeća, bilo sa Edijem Ramom i njegovom Socijalističkom partijom Albanije.
- Tako je sa antizapadnim strankama u Crnoj Gori, tako je i u Sj. Makedoniji sa prosrpskim i rusofilskim grupacijama. U svim slučajevima jasno je da su se Vašington i posebno Berlin vodili fokusom na ono što ne valja danas i isuviše optimističnim, euforičnim, i čak histeričnim željama da ne vide što nude kao zamjenu. Takva kratkovida politika vođena idejom da se preko proruskih agentura obezbjedi nekakav uticaj na Srbiju, djelimično jeste rezultat „fondacijskih demokratija“ koje su Zapadu nudile sve što je želio čuti, a u isto vrijeme nastavljale dominaciju starih beogradskih ili filoruskih bezbjednosnih struktura na terenu. Ipak, trendovi ponašanja Pentagona i Londona ukazuju na to da su odgovorne, profesionalne bezbjednosne strukture svjesne realnosti i da ne dijele uvijek ushićenost svojih diplomatskih i političkih institucija - ukazuje Zekolli.
<h2>Posjeta direktora CIA ne obavezuje antizapadne strukture u regionu</h2>
Osvrnuo se i na nedavnu posjeta direktora CIA zemljama Zapadnog Balkana u kontekstu garanta da u regionu neće doći do nove eskalacije sukoba poput nemira na sjeveru Kosova i incidenta u Banjskoj prošle godine.
- Jeste garant da će iskreno prozapadne snage u regiji učiniti sve da do incidenata ne dođe, posebno ne u kritičnom predizbornom i postizbornom periodu u SAD. Ipak, za (ne)stabilnost trebaju dvije strane, tako da ta posjeta ne obavezuje antizapadne strukture kao ni one koje kalkulišu sa eventualnim promjenama u administraciji SAD - upozorava Zekoli. 
Navodi da su događanja u Kosovskoj Mitrovici koja su uslijedila neposredno nakon posjete Vilijama Bernsa potvrda tih strahova. 
- Podjednako kao i vokabular pro-trampovskih krugova koji bi htjeli steći njegovu naklonost putem podrivanja stabilnosti i kompromitacije politike Bajdena i Blinkena u regionu. A ta popularnost Trampa nije dovoljno analizirana kod nas. Nema sumnje da likovi poput Vučića, Rame, Dodika, Mickovskog, Ahmetija, Haradinaja kao i dobar dio organizovanog kriminala priželjkuju pobjedu Trampa kao garanta amnestije i reaktivizacije odbačenih planova. No, zanimljivo je da se pobjedi Trampa nadaju i likovi poput Salija Beriše, Zorana Zaeva koji cijene da bi njegova pobjeda rezultirala njihovim povratkom na vlast. I to je nešto što treba duboko da zamisli ljude u CIA i Bijeloj kući - zaključio je Zekolli.

Zekoli: Crna Gora može ubrzo postati dio EU, istinski izazov je hoće li u Uniji biti faktor ili pion

Na cijeloj teritoriji Banjaluke proglašena je vanredna situacija zbog odrona i klizišta nakon obilnih padavina u proteklih nekoliko dana, izjavio je danas šef Odsjeka za poslove civilne zaštite u Gradskoj upravi grada Banjaluka Dragan Babić.
Formirano je 10 komisija koje će od danas biti na terenu u svim mjesnim zajednicama i evidentirati nastalu štetu, saopšteno je na sajtu Grada Banjaluke.
- Trenutno imamo oko 120 prijava i zbog toga smo formirali 10 timova koji će u što kraćem roku izaći na teren i evidentirati štetu, a potom predložiti korake za rješavanje tih izazova. Još nijesmo imali nijednu prijavu o oštećenju, nijedan objekat nije pretrpio materijalnu štetu - rekao je Babić.
Rijeka Vrbas se stabilizovala i dotok rijeke Vrbas u Hidrocentralu Bočac je na radnom nivou, a obje turbine rade u punom kapacitetu, dok se rijeka Vrbanja povukla skoro na svoj minimum, naveo je Babić.
Radio-televizija Republike Srpske javlja da je najkritičnije u mjestu Bronzani Majdan, a jedno od klizišta je i u Jagarama kod Karanovca.

Vanredna situacija u Banjaluci

Skoro 90 odsto mladih smatra da ljudska prava nijesu podjednako dostupna svim građanima Crne Gore, dok 72,8 odsto njih prepoznaje žene žrtve nasilja kao najugroženiju marginalizovanu grupu, pokazalo je istraživanje nevladinih organizacija (NVO) LGBT Forum Progres i Socijalni centar.
Kako je saopšteno iz LGBT Foruma Progres, istraživanje "Od saznanja do akcije: Stavovi mladih o aktivizmu i ljudskim pravima u Crnoj Gori" realizovano je u okviru projekta "Promjene počinju od mladih!", koji finansijski podržava Ministarstvo sporta i mladih.
Iz te NVO su rekli da istraživanje, koje je obuhvatilo 202 mlade osobe starosti od 15 do 30 godina iz različitih regiona Crne Gore, pruža sveobuhvatni uvid u stavove i iskustva mladih kada su u pitanju ljudska prava i aktivizam.
Oni su naveli da čak 74,3 odsto mladih vjeruje da aktivizam može poboljšati stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, što pokazuje da mladi prepoznaju značaj građanskog angažmana uprkos preprekama.
- Zabrinjavajućih 87 odsto ispitanika smatra da ljudska prava nijesu podjednako dostupna svim građanima Crne Gore, ukazujući na percepciju nejednakosti u crnogorskom društvu - kaže se u saopštenju.
Navodi se da svega 8,9 odsto mladih smatra da su ljudska prava adekvatno integrisana u obrazovni sistem, dok većina - 51,5 odsto, procjenjuje da ona nijesu dovoljno zastupljena.
Iz LGBT Foruma Progres su rekli da skoro polovina mladih - 49,5 odsto, smatra da nemaju dovoljno prilika za angažman u oblasti ljudskih prava, dok je dodatnih 39,5 odsto nesigurno povodom tog pitanja.
Kako su kazali, iako je 48,5 odsto ispitanika učestvovalo u nekoj akciji vezanoj za ljudska prava, većina njih - 51,5 odsto, nikada nije bila aktivno uključena u takve aktivnosti.
- Alarmantan nalaz predstavlja činjenica da 72,8 odsto mladih prepoznaje žene žrtve nasilja kao najugroženiju marginalizovanu grupu u Crnoj Gori, nakon čega slijede LGBTI zajednica (57,9 odsto) i osobe sa invaliditetom (55 odsto) - navodi se u saopštenju.
Rezultati, kako su rekli iz LGBT Foruma Progres, jasno pokazuju da većina mladih ima samo osnovno ili djelimično poznavanje ljudskih prava, dok skoro trećina ispitanika - 30,2 odsto, smatra da su slabo ili nimalo informisani.
Iz te NVO su dodali da to ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama i kampanjama, kako bi se unaprijedila svijest mladih o toj važnoj temi.
Prema njihovim riječima, posebno zabrinjavajući podatak je da čak 86 odsto mladih izražava snažno nepovjerenje prema objektivnosti medija kada izvještavaju o pitanjima ljudskih prava, dok 74 odsto vjeruje da državne institucije ne čine dovoljno za zaštitu ljudskih prava.
- Kada je riječ o izvorima informisanja o ljudskim pravima, najviše ispitanika (54,5 odsto) navelo je NVO kao primarni izvor, dok internet i društvene mreže aktivno koristi 46,5 odsto ispitanika - kaže se u saopštenju.
Navodi se da obrazovne ustanove predstavljaju izvor informacija za samo 33,7 odsto ispitanika.
- Ključni motivatori koji bi podstakli mlade na veći angažman uključuju konkretne beneficije poput sertifikata ili stipendija (57,9 odsto), bolju informisanost o prilikama za angažman (52,5 odsto) i veći uticaj aktivizma u društvu (51,5 odsto) - dodaje se u saopštenju.
Istraživanje, kako su rekli iz LGBT Foruma Progres, takođe pokazuje da više od polovine mladih - 54,5 odsto, izražava snažnu želju za većim brojem prilika za edukaciju o ljudskim pravima.
U saopštenju se navodi da su, na osnovu rezultata istraživanja, LGBT Forum Progres i Socijalni Centar formulisali preporuke koje uključuju povećanje dostupnosti informacija o aktivizmu i ljudskim pravima i uvođenje edukativnih programa u obrazovni sistem.
- Kao i razvoj mehanizama za podršku mladima kroz stipendije i priznanja za aktivizam i unapređenje institucionalne podrške i transparentnosti rada državnih institucija - kaže se u saopštenju.

Mladi smatraju da ljudska prava nijesu jednako dostupna građanima

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva nije realizovalo preporuku o definisanju i evidentiranju rezervi u Statutu, iako je sprovelo većinu drugih preporuka iz revizije finansijskog izvještaja za 2022. godinu.&nbsp;
Preduzeće tvrdi da za to ne postoji zakonska obaveza i predlaže ukidanje rezervi kroz povećanje neraspoređene dobiti, dok DRI insistira na njihovom jasnom regulisanju, uz dalji nadzor do kraja 2025. godine.
DRI je objavila izvještaj o realizaciji preporuka datih u reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva za 2022. godinu.&nbsp;
Na osnovu dostavljenih podataka, DRI je obavila kontrolu sprovođenja preporuka i utvrdila da je od ukupno 17 preporuka, preduzeće u potpunosti realizovalo 12, dok su četiri djelimično sprovedene, a jedna ostala nerealizovana.
Nadležni kolegijum DRI, koji čine senator Zoran Jelić (rukovodilac) i senator dr Milan Dabović (član), zaključio je da je neophodno da preduzeće do 31. decembra 2025. godine dostavi novi izvještaj o realizaciji pet preporuka koje i dalje zahtijevaju nadzor i dodatne aktivnosti.
Jedina preporuka koja nije realizovana odnosi se na definisanje i evidentiranje rezervi u Statutu preduzeća. DRI je preporučila da preduzeće jasno odredi način formiranja, iznos i korišćenje rezervi, te da ih adekvatno evidentira u knjigovodstvenim evidencijama.&nbsp;
Međutim, iz preduzeća su naveli da iznos od 7.806,51 eura potiče iz perioda prije 2004. i da se prenosio u narednim godinama kroz početno stanje.&nbsp;
Takođe, pozivajući se na Zakon o privrednim društvima, ističu da ne postoji zakonska obaveza da se rezerve regulišu Statutom, zbog čega smatraju da ih mogu ukinuti kroz povećanje neraspoređene dobiti.
Kao rješenje, preduzeće predlaže da se navedene rezerve brišu kroz popis ili posebnu odluku koju bi usvojio Odbor direktora najkasnije do 31. marta 2025. godine.
Ipak, DRI naglašava da pitanje rezervi ostaje otvoreno i da će se njihova realizacija pratiti u narednom periodu.&nbsp;
Cilj revizije i preporuka je osiguravanje finansijske transparentnosti i usklađenosti poslovanja preduzeća sa relevantnim propisima.

DRI: Morsko dobro realizovalo većinu preporuka, pitanje rezervi i dalje otvoreno

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: eu-integracije