Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Dijelim zadovoljstvo građana Crne Gore, kao i državnih zvaničnika i svih koji su neposredno bili angažovani na ispunjavanju kriterijuma i dali doprinos današnjem privremenom zatvaranju pet pregovaračkih poglavlja, poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na mreži X.
- To je veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja – članstva u EU- istakao je Đukanović.
Pozdravio je obnovljeno strateško odlučivanje ključnih evropskih adresa u politici proširenja, što je ključ evropskog ujedinjenja, stabilnosti i prosperiteta Evrope i EU. 
- Ohrabrujem sve aktere crnogorskog društva da zajedno, uz puno poštovanje Ustava i zakona i bezuslovno prihvatanje i sprovođenje evropskog sistema vrijednosti, daju svoj maksimum kako bi Crna Gora što prije postala 28. članica Evropske unije- zaključio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F2001011168354427347%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001011168354427347%7Ctwgr%5E91aada00686488e92d887d661914341d49ad1ecc%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Zatvaranje pet poglavlja veliki iskorak koji našu zemlju približava ostvarenju ključnog strateškog cilja- članstva u EU

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

1250x600

1084x550

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, vodeća zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i nalazi se na dobrom putu da postane naredna članica EU, ocijenio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. Ipak, upozorava da predstoji odlučujuća godina i da posao još nije završen.
- 2028. godina &nbsp;je datum koji je postavila crnogorska Vlada. On je ambiciozan, ali se može dostići. Mislim da je ohrabrujuće ono što je postignuto ove godine. Ono što smo vidjeli i ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije govori da je Crna Gora na putu da postane prva naredna članica EU. To je, mislim, veoma ohrabrujuće, ali želim ovdje da pošaljem još jednu poruku - dogovor još nije postignut, još niste tamo i naravno naredna sedmica će biti važna, kada se održava Međuvladina konferencija. Neka poglavlja će biti zatvorena. To je dobra poruka zato što mi time potvrđujemo da je Crna Gora najnaprednija, ali naredna, 2026. godina će biti veoma odlučujuća kada će biti potrebno zatvoriti mnogo, mnogo poglavlja. Biće potrebno da se veliki broj zakona implementira u vašu legislativu. Imamo, takođe, mnogo predviđenih imenovanja u pojedinim važnim institucijama. Tako da sve će biti oči uprte u loptu koja je u vašim rukama, kako bi se završio ovaj veoma važan zadatak, kazao je ambasador Satler gostujući u Informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E.
Kao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori nije želio da komentariše izjave Aleksandra Vučića, ali je dodao da imamo ovaj veliki proces koji je dobio novi život posljednjih godina i &nbsp;te da je veoma zadovoljan da ima pozitivnih odgovora iz regiona na veliku otvorenost EU i veoma je zadovoljan što Crna Gora koristi tu ponudu i zapravo ubrzava svoju poziciju posljednjih godina.
- Imamo metodologiju i ona je zasnovana na zaslugama, tako da svako napreduje na bazi sopstvenih zasluga i zato imamo sve te izvještaje, poglavlja, mjerila, tako da postoji određena uporedivost. Evropska komisija dobija na stotine zakona od zemalja regiona i procjenjuje ih. Imali ste izvještaj koji je objavljen početkom prošlog mjeseca, u novembru, koji je pokazao da su neke zemlje napravile veoma dobar napredak. Druge imaju više internih problema i ne mogu da ostvare takav proces. Uvjeravam vas da mi želimo da što više zemalja regiona ostvari napredak i da na kraju postanu članice EU, da to bude konačna sudbina i ne vidim dobar plan B za bilo koju zemlju regiona. Bilo da je riječ o Sjevernoj Makedoniji, bilo da je riječ o Srbiji, ili o Bosni i Hercegovini. Ne smijemo ostaviti nijednu zemlju za sobom- kazao je ambasador Satler.
Smatra da, kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, &nbsp;i njihovom mogućem zajedničkom ulasku u EU, to nije alternativni put.
- Ako pogledate činjenice, ove dvije zemlje su u regiji napravile najveći napredak, tako da su obije pomenute. Ali nismo time mislili da će ući samo te dvije zemlje. One su do danas najbrže napredovale i na kraju krajeva to je kompetetivni proces. Svi vide svoje zasluge, ali važno je da imamo taj zamah I da sve zemlje napreduju- istakao je ambasador Satler.
Ambasador Satler se osvrnuo i na izbor nedostajučih sudija Ustavnog suda, te je naglasio važnost vladavine prava, pravosuđa, poglavlja 23 i 24.
- I želimo da vidimo fokus države na ove oblasti. Mislim da je postalo jasno, nakon što sudije nisu izabrane, da je to bila propuštena prilika jer vjerujemo da je bilo kandidata, da je bilo dobrih razloga da sva tri kandidata dobiju neophodnu većinu glasova u Parlamentu. Sada je važno da nastavimo i ohrabren sam porukama koje dobijam da ćemo u narednim sedmicama imati preduzete korake kako bi se kompletirao broj neophodnih sudija. Dobrodošlo je to što i predsjednik države i predsjednik Skupštine djeluju brzo kada je riječ o raspisivanju poziva za nove kandidate i nadam se da ćemo narednih sedmica vidjeti napredak i izbor svih sudija Ustavnog suda- poručio je Satler.
Što se tiče situacije u Botunu, ambasador Satler je ohrabren i pozitiivan zbog dijaloga i činjenice da ljudi konačno pričaju jedni sa drugima.
- To je moja profesija, diplomatija, politika. Morate razgovarati, a ne vikati jedni na druge i morate se međusobno slušati. I raduje me što u ovom slučaju ima napretka. Gradonačelnik je imao sastanke sa mještanima, premijer se uključuje u rješavanje problema. Ovo je veoma važno. Takođe, veoma sam srećan što je na stolu dobra ponuda. Ne govorim samo o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objektu koji će pomoći da se riješe veliki problemi koje imate. Vi njime ne stvarate nego rješavate problem koji nastaje kada nefiltrirana voda 250.000 građana Glavnog grada odlazi u Moraču i završi u Jadranskom moru. Ali sam takođe zadovoljan što je dobar paket ponuda na stolu koji adresira legitimne brige građana Zete koje su godinama zanemarivane. Problem bazena crvenog mulja nije riješen ni nakon trideset godina, to je skandal. Tako da sam srećan što je u okviru paketa koji je Vlada predložila predviđeno da se narednih godina uz budžet od 30 miliona eura taj problem riješi. Srećan sam i što postoje i druge garancije vezano za postrojenje i raduje me, takođe, što vidim da sada ima transparentnosti jer je to bio jedan od zahtjeva građana. Ugovor sada možemo vidjeti, možemo pročitati sve djelove ugovora. Sada je otvoren i na veb sajtu je i možete ga pročitati. Mislim da su ovo sve važne poruke koje će, nadam se, dovesti do dobrog rješenja za ovu situaciju- optimističan je Satler.
Kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 27, o životnoj sredini:, ambasador Satler je ponovio da je ovo najveće i najteže poglavlje i da će se zato zatvarati na samom kraju procesa, na kraju 2026. godine.
- Ali ima još stvari da se uradi. Poglavlje 27 je životna baza: vazduh koji dišete, voda koju pijete, okolina u kojoj živite. To je veoma važno poglavlje i radujeme što ostvarujemo napredak. Trudimo se da dajemo doprinos sa naše strane da bismo uz pomoć Ministarstva ekologije, Ministarstva prosvjete i mnogih drugih institucija sproveli kampanju ''Čuvaj da te čuva'', kroz koju smo željeli da podstaknemo građane kako biste zaista ostvarili ono što stoji u vašem Ustavu - da ste ekološka država. Mislim da je sada vrijeme. Pravo je vrijeme jer se odlučno krećete ka Evropskoj uniji i moja poruka je uvijek: promjenite sve što je moguće i mijenjajte što je brže moguće- poručio je ambasador.
Naglasio je da Crnoj Gori nije potrebna smjena cijele generacije da bi promjenila stvari.&nbsp;
- Vidjeli smo samo u posljednjih pola godine da je to moguće: kada je u pitanju u smanjenje korišćenja plastičnih kesa, manje je plastike na deponijama, konačno se oslobađamo problema zvanog stare gume u Crnoj Gori, prepoznajemo problem nelegalnih deponija – to je zločin, to je eko kriminal. Bili smo u Kotoru I zatvorili smo nekoliko ilegalnih deponija, očistili I postavili kamere jer zločini moraju biti kažnjeni, a ekološki kriminal je kriminal. Raduje me što su mnoge institucije u zemlji angažovane, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju. Imamo sada jedinicu za eko kriminal u okviru policije koja se 24 sata dnevno bavi samo ovim problemom. Tako da vidim napredak sada na tom polju i ono što me inspiriše je da je ovo problem koji ujedinjuje zemlju. Ima mnogo problema koji dijele, ali ovaj problem zapravo ujedinjuje ljude. Jer svi bi voljeli da žive u lijepoj i čistoj okolini i svi bi željeli da to prenesu na buduće naraštaje. Tako da je ovo oblast u kojoj pravimo stvarni napredak i srećan sam što nam se tako veliki broj građana pridružio- zaključio je ambasador Satler.

Satler: Izvještaj EK ohrabruje ali dogovor još nije postignut, lopta je u vašim rukama

Odluka Francuske da Crnoj Gori blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja je politička, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BiEPAG-a Jovana Marović, dodajući da se ta država i dalje najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja.
Crna Gora će do kraja godine vjerovatno zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima EU u petak blokirali zatvaranje poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Marović je agenciji MINA rekla da je sedmicama unazad bilo jasno da među državama članicama Unije ne postoji konsenzus oko zatvaranja svih pet poglavlja koja su bila na sjednicama radnih tijela EU i o kojima je utvrđena zajednička pozicija.&nbsp;
- Uprkos tome, javni diskurs u Crnoj Gori bio je obilježen uvjeravanjem da je proces nepovratan, brz i gotovo završen- navela je Marović.&nbsp;
Prema njenim riječima, u tom raskoraku između političke realnosti u Briselu i poruka koje su slale crnogorske institucije, postalo je očigledno da ne postoji ni ozbiljna strategija lobiranja, ni krizni menadžment, ni spremnost da se preuzme odgovornost za nepredviđanje mogućih rizika.&nbsp;
- Sve su ovo stvari o kojima treba dublje i dalekosežnije razmišljati, bez obzira na to koliko ćemo brzo odmicati u procesu pregovora nakon ove blokade- ukazala je Marović.
Ona smatra da je blokada Francuske politička.
- Uprkos tome što sam sigurna da imamo još dosta toga da uradimo na ispunjavanju uslova, jer se sve to moglo definisati kroz prelazne periode- navela je Marović.&nbsp;
Ona je kazala da je poruka jasna – da nema prečica i da pregovori neće tako lako biti zatvoreni.
- Uvijek nam može biti pronađen novi nedostatak u ispunjavanju uslova i time priča svesti na meritum, a ne na nepostojanje političke volje da se proširenje desi- upozorila je Marović.
Kako je dodala, sve bi to bilo legitimno da se sa svih adresa u EU kontinuirano nije čulo da Crna Gora ima šanse da postane članica 2028. godine, uključujući i nedavnu izjavu komesarke za proširenje da je država „na putu da zatvori pregovore do kraja 2026.
Marović je podsjetila i da je Evropska komisija procijenila da su ispunjeni uslovi za zatvaranje ovih poglavlja, pri čemu je ona namjerodavnija da ocjenjuje suštinu.
Ona je dodala da bi sve bilo legitimno i da Ministarstvo poljoprivrede Francuske nije dalo zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja.
&nbsp;- I da njemački kancelar Fridrih Merc nije prekjuče rekao da treba uskoro početi pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore i da isto to o Ugovoru o pristupanju nije pomenuto i u nacrtu zaključcima Savjeta EU- navela je Marović.
Ona je rekla da potez Pariza dovodi u pitanje proširenje Unije.
- Taj potez Francuske ponovo otvara brojna pitanja o tome da li će se proširenje uopšte desiti i kada, jer pokazuje da se ta država i dalje najprije i najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja, koje tradicionalno nije naklonjeno proširenje- kazala je Marović.
Ona je ocijenila da je očigledno da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu Zapadni Balkan ostao jedini poligon za treniranje sopstvene bitnosti.
Prema riječima Marović, nastavlja se i igra toplo-hladno između Francuske i Njemačke, koja je, kako je navela, postala gotovo predvidiva.
Ona je naglasila da, bez obzira na optimistične izjave, nikada nije postojala vizija EU kako bi sljedeće proširenje trebalo da izgleda.
Marović je istakla da se situacija dodatno komplikuje i jučerašnjim medijskim pisanjem o mirovnom sporazumu koji bi predviđao da Ukrajina uđe u EU 2027.
- Iako takav scenario trenutno izgleda kao nemoguć, ukoliko bi do njega potencijalno došlo, to bi dodatno zakomplikovalo ulazak drugih država upravo zbog potrebe interne reforme- smatra Marović.
Ona je kazala da je interesantno to što Francuska nema problem sa tim da uvijek bude ona država koja blokira.
&nbsp;- Ostajemo nam da se nadamo da titulu kočničara neće zamijeniti titulom grobara procesa proširenja- naglasila je Marović.
Ona ja navela da je simptomatično i to što su se zvaničnici Srbije u četvrtal utrkivali s izjavama da članstvo Crne Gore u EU nije izvjesno.
- Pa ne bih isključila ni mogućnost direktnog lobiranja s najviše adrese da se ovo desi- rekla je Marović.
Ona je poručila da je cilj Crne Gore nepromijenjen, ali da put do tog cilja mora biti redefinisan.&nbsp;
Marović je istakla da taj cilj više ne može počivati na pretpostavkama, optimističnim interpretacijama i uvjerenju da je politička volja u EU trajna i neupitna.
- Taj cilj podrazumijeva mobilisanje svih raspoloživih kapaciteta, jasno definisanu i realističnu strategiju, ozbiljno lobiranje, odgovornost institucija i spremnost da se proces vodi i u uslovima zastoja, blokada i otvorenih političkih poruka koje nijesu uvijek ohrabrujuće- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, samo takvim pristupom Crna Gora može pokazati da je kredibilan partner, bez obzira na to koliko će Unija biti spremna da taj kredibilitet u datom trenutku prizna.

Marović: Politička odluka Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja

Crna Gora će sljedeće sedmice zatvoriti dva poglavlja iz sektora poljoprivrede. To su: Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 13 – Ribarstvo, kazao je za Portal ETV ministar poljoprivrede i lider SNP-a Vladimir Joković.
Ministar je za Portal ETV podvukao da u okviru njegovog resora ostaje da se naredne godine zatvori još i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi.
- Sve ovo je veoma značajno za ulazak Crne Gore u EU. To znači da smo na pravom putu da ubrzano, i u skladu sa postignutim rezultatima, postanemo članica Evropske unije. Ovo je i svojevrsno priznanje da ova Vlada radi odličan posao kako bismo ispunili zacrtano i postali prva sljedeća članica EU - istakao je Joković u izjavi za Portal ETV.
Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj jedno je od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Važno je napomenuti da će, ulaskom Crne Gore u EU, poljoprivrednici imati pristup značajnim fondovima finansijske podrške.
Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije, na kojoj bi trebalo da zatvorimo pet poglavlja, prema najavama biće održana 16. decembra u Briselu.

Miraš Dušević

Joković za Portal ETV: Crna Gora ubrzava ka EU - dva poglavlja zatvaramo odmah, treće naredne godine

Više puta je ponovljeno da bi na narednoj Međuvladinoj konferenciji, koja bi trebalo da se održi već naredne sedmice, trebalo da se zatvori pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, poslednjih dana sa više strana izražava se očekivanje da bi taj broj mogao biti i veći. Takvu mogućnost najavio je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kao i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović. Iz Ministarstva evropskih poslova nisu mogli da potvrde takvu mogućnost. Kako su naveli, paralelno rade na ispunjavanju mjerila u mnogo većem broju oblasti, a pregovarački proces je dinamičan i nije dobro licitirati brojem poglavlja koja bi mogla da budu zatvorena.
Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije trebalo bi da se održi naredne nedjelje u Briselu, a prema dosadašnjim najavama, očekuje se zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, prethodnih dana mogla su se čuti i optimističnija očekivanja. Naime, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović kazao je da postoji mogućnost da se ovog mjeseca zatvori i više od pet poglavlja. Takve prognoze prije nekoliko dana dao je i poslanik NSD-a Dejan Đurović, koji je tokom zvanične posjete Briselu kazao da bi naredne sedmice moglo da se zatvori šest poglavlja.
U resoru ministarke Maide Gorčević nisu željeli da licitiraju brojevima, navodeći da Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa drugim institucijama, paralelno radi na ispunjavanju mjerila u mnogo širem obimu od poglavlja koja su u određenom trenutku planirana za zatvaranje.
– Pregovarački proces je po svojoj prirodi dinamičan i višeslojan. Prema planu dogovorenom sa Evropskom komisijom za decembar 2025. godine, predviđeno je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Pored toga, u kontinuitetu radimo na ispunjavanju mjerila za sva poglavlja pravne tekovine, imajući u vidu planiranu dinamiku za završetak pregovora – kraj 2026. godine – kazala je Gorčević za "Dan".
Kako ističe, važno je da se naglasi da se radi o dvosmjernom procesu i da nije dovoljno da samo Crna Gora obavi svoj dio posla.
– Sve što Crna Gora pripremi mora proći analize i verifikaciju Evropske komisije, koje takođe zahtijevaju vrijeme. Konačno, za privremeno zatvaranje svakog poglavlja potrebna je jednoglasna podrška svih 27 država članica. Zbog toga, dok ne prođu sve procedure i dok Savjet EU ne završi proces internih konsultacija oko pregovaračkih poglavlja koja su spremna za zatvaranje, nije odgovorno licitirati brojem poglavlja – istakla je ministarka evropskih poslova.
Na pitanje da li se mogućnost zatvaranja više od pet pregovaračkih poglavlja odnosi na poglavlje čije je zatvaranje blokirala Hrvatska, a koje je spremno već neko vrijeme, Gorčević podsjeća da je Crna Gora svoj dio posla završila.
– Sva mjerila za poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika – Crna Gora je u potpunosti ispunila. Sa naše strane, to poglavlje je spremno za zatvaranje i mi vrlo jasno stojimo iza toga. U ovom trenutku u toku su političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske. Vjerujemo da postoji dobra volja da se pitanje razriješi u konstruktivnom duhu i na obostrano zadovoljstvo. Crna Gora ostaje dosljedno usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i očekujemo da će i to biti adekvatno vrednovano u procesu odlučivanja – rekla je Gorčević.

Gorčević: Nema licitiranja poglavljima

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) i bivši premijer Duško Marković smatra da aktuelna Vlada, ako ne pomijeni nešto u svom pristupu, nije sposobna da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju do 2028. godine.
Marković je u emisiji “Argumenti” na RTCG kazao da najveći dio vlasti, ne samo usporava integraciju, već želi da taj proces zaustavi, i istakao da SEP podržava odluku gradonačelnika Saše Mujovića da se gradi kolektor u Botunu, ali da nije optimista da će gradnja početi do kraja godine.
- Dosta je argumenata za takvu ocjenu. Činjenica je da kada god Crna Gora napravi iskorak prema EU, dio aktuelne vlasti pokrene neka pitanja koja je udaljavaju od EU, zaustavljaju je u tom procesu i prave distancu od onoga što su vrijednosti Unije - istakao je Marković.
On smatra da je sadašnja Vlada toliko heterogena da ne obezbjeđuje niti funkcionalno jedinstvo niti operativnu nadležnost.
- Nemamo jasno povučenu liniju niti operativnu odgovornost. Imamo nekoliko političkih blokova koji svaki za sebe ima svoj prostor u Vladi gdje se stranke namiruju pozicijama. Imaju preko ministarstava svoje autonomne budžete sa kojim raspolažu bez kontrole Vlade. Imaju različite politike - naveo je Marković.
Takva Vlada, kako je rekao, ne može da obezbijedi adekvatnu i odgovornu politiku na unutrašnjem i međunarodnom planu.
- Ne vjerujem da takva Vlada, kako sada stvari stoje, ako ne promijeni nešto u svom pristupu, ima sposobnost da uvede Crnu Goru u EU do 2028.godine - kazao je on.
Komentarišući trvenja između PES-a i DNP-a oko izgradnje kolektora u Botunu, Marković je kazao da SEP podržava odluku Mujovića da se prečišćivač otpadnih voda izgradi.
- To nije svrstavanje na jednu stranu, već odbrana javnog interesa i interesa građana - poručio je on.&nbsp;
Dodao je i da nije optimista da će gradnja kolektora početi do kraja godine.
Govoreći o odlasku iz Demokratske partije socijalista, izjavio je da je ponosan na svoje rezultate u toj partiji.
- DPS je sada opoziciona partija, želim joj sve najbolje, ja sam sad posvećen svojoj partiji - saopštio je Marković.
Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da je bio na čelu pregovaračkog tima sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem dok je DPS bio na vlasti.
- Ti pregovori su bili korektni, nije bilo politike, već su bili na bazi iskustva drugih zemalja, međunarodnog zakonodavstva, ali se nijesmo približili - naveo je on.
Ističe da mu je u jednom trenutku, dok je trajala rasprava u Skupštini, prišao Andrija Mandić i prenio poruku mitropolita da li želi da napravi pauzu u raspravi kako bi imali dodatan razgovor.
- Pošao sam u kabinet i razgovarali smo puna dva sata. Nije bilo saglasja - kazao je on.
Suština predloga je bila da se prihvate četiri sporna člana koja se bave imovinskim pitanjima između crkve i države.
- Moram da priznam da sam negdje bio sklon da idem u pravcu dogovora po tom pitanju, jer je mitropolit i njegov tim rekao da je samo to sporno i ako to prihvatimo, da su oni saglasni sa zakonom i stvari bi bile drugačije nego što su danas - istakao je on.
Kazao je da nije bilo dogovora ni unutar tadašnje vlasti. Međutim, kada je kasnije DPS htio da prihvati četiri amandmana, on je obavijestio mitropolita, ali oni, kako kaže, više nijesu bili za dogovore.
Na pitanje da li je predlagao dodatnu zaštitu za urednika lista Dan Duška Jovanovića koji je ubijen, on je kazao da jeste, ali da je tada ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević rekao da je to njegova nadležnost, a ne tadašnje službe bezbjednosti.
- On je kazao da će se time baviti policija i to je okončano - zaključio je Marković.

Marković: Najveći dio vlasti želi da zaustavi EU integracije

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da su uništena još četiri drona koja su letjela ka Moskvi, čime su oborene ukupno 32 bespilotne letjelice koje su letjele ka ruskoj prijestonici.
- Sistemi protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane oborili su četiri bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada - napisao je Sobjanjin na svom Max kanalu, prenosi Interfaks.
Gradonačelnik Moskve je ranije rekao da su snage protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane uništile 28 bespilotnih letjelica koje su letjele ka ruskoj prijestonici.

Sobjanjin: Oborene 32 bespilotne letjelice koje su se kretale ka Moskvi

Svrgavanje predsjednika Nikolas Madura izvelo je u prvi plan dugu krizu Venecuele – jednu od najvećih neriješenih suverenih nesolventnosti na svijetu.
Nakon godina ekonomske krize i američkih sankcija koje su odvojile zemlju od međunarodnih tržišta kapitala, Venecuela je u kasnoj 2017. godini proglasila nesolventnost nakon što je propustila plaćanja međunarodnih obveznica koje je izdala vlada i državna naftna kompanija Petroleos de Venecuela, poznata kao PDVSA.
Od tada, akumulirana kamata i pravni zahtjevi vezani za ranije eksproprijacije povećali su neplaćeni glavni dug, čineći ukupne spoljne obaveze mnogo većim od nominalne vrijednosti originalnih obveznica.
Dugovi u problemu Venecuele porasli su od kada je američki predsjednik Donald Tramp došao na vlast u januaru 2025. godine, dok su spekulanti kladili na mogućnost političkih promjena.
Ispod je pregled koji subjekti duguju novac, šta bi moglo biti uključeno u restrukturiranje i ko bi mogao zakucati na vrata Karakasa da naplati.
<h3>Koliko Venecuela duguje?</h3>
Analitičari procjenjuju da Venecuela ima oko 60 milijardi dolara neplaćenih obveznica. Međutim, ukupni spoljni dug, uključujući obaveze PDVSA, bilateralne zajmove i arbitražne nagrade, iznosi približno 150–170 milijardi dolara, zavisno od načina računanja akumulirane kamate i sudskih presuda, prema analitičarima.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje nominalni BDP Venecuele za 2025. na oko 82,8 milijardi dolara, što implicira odnos duga i BDP-a između 180%-200%.
PDVSA obveznica koja je prvobitno dospjela 2020. bila je osigurana većinskim udjelom u američkoj rafineriji Citgo, koja je u konačnici u vlasništvu PDVSA sa sjedištem u Karakasu. Citgo je sada sredstvo koje je u središtu sudski nadgledanih napora povjerilaca da povrate vrijednost.
<h3>Ko šta drži?</h3>
Godine sankcija, uključujući zabranu trgovine dugom Venecuele, otežale su praćenje vlasništva.
Najveći dio komercijalnih povjerilaca vjerovatno čine međunarodni vlasnici obveznica, uključujući specijaliste za problematični dug, poznate i kao „fondsovi lešinari“.
Među povjeriocima je grupa kompanija kojoj je dodijeljena naknada putem međunarodne arbitraže nakon što su imovina eksproprisana od strane Karakasa. Američki sudovi su potvrdili višemilijardne nagrade ConocoPhillipsu i Crystallexu, između ostalih, pretvarajući te zahtjeve u obaveze duga i omogućavajući povjeriocima da potražuju venecuelanske imovine.
Rastući broj sudski priznatih tražilaca konkuriše za povrat od matične kompanije Citgo kroz američke pravne postupke. Sud u Delaveru registrovao je oko 19 milijardi dolara zahtjeva za aukciju PDV Holdinga, matične kompanije Citgo, što višestruko premašuje procijenjenu vrijednost ukupne imovine Citgoa. PDV Holding je u potpunom vlasništvu PDVSA-e.
Karakas također ima bilateralne povjerioce, prvenstveno Kinu i Rusiju, koji su odobrili zajmove kako Maduru tako i njegovom mentoru, bivšem predsjedniku Ugu Čavezu.
Tačne brojke je teško provjeriti jer Venecuela godinama nije objavljivala sveobuhvatne statistike duga.
<h3>Daleko restrukturiranje?</h3>
S obzirom na mnoštvo zahtjeva, pravnih postupaka i političku neizvjesnost, formalno restrukturiranje očekuje se da će biti složeno i dugotrajno.
Rješavanje suverenog duga moglo bi biti zasnovano na MMF-ovom programu koji postavlja fiskalne ciljeve i pretpostavke održivosti duga. Međutim, Venecuela nije imala godišnju konsultaciju sa IMF-om skoro dvije decenije i ostaje zatvorena za finansiranje ovog fonda.
Američke sankcije su još jedna prepreka. Od 2017. godine, ograničenja nametnuta od strane i republikanske i demokratske administracije značajno su ograničila sposobnost Venecuele da izda ili restrukturira dug bez eksplicitnih dozvola Ministarstva finansija SAD.
Nije jasno šta će biti sa američkim sankcijama. Za sada, predsjednik Donald Tramp je rekao da će SAD „voditi“ ovu naftnu zemlju.
<h3>Koje su vrijednosti povrata?</h3>
Obveznice su u 2025. godini vratile oko 95% na indeksnom nivou. Mnogima se sada trguje po cijeni između 27-32 centa po dolaru, pokazuju podaci MarketAxessa.
Analitičari Citigroupa u novembru su procijenili da bi smanjenje glavnice od najmanje 50% bilo potrebno za obnavljanje održivosti duga i zadovoljenje potencijalnih uslova IMF-a.
Po osnovnom scenariju Citigroupa, Venecuela bi mogla ponuditi povjeriocima 20-godišnje obveznice sa kamatom od oko 4,4%, zajedno sa 10-godišnjom obveznicom bez kupona za nadoknadu za neplaćenu kamatu. Koristeći izlazni prinos od 11%, Citi procjenjuje neto sadašnju vrijednost paketa na sredinu 40-ih centi po dolaru, sa potencijalnim povratima do visokih četrdesetih centi ako Venecuela izdaje dodatne uslovne instrumente, poput obveznica vezanih za naftu.
Drugi investitori vide širi raspon. Aberdeen Investments je u septembru prvobitno procijenio povrate od oko 25 centi po dolaru za venecuelanske obveznice, ali poboljšani politički i sankcijski scenariji mogli bi povećati povrate u niske do srednje 30-e, zavisno od strukture bilo kakvog dogovora i upotrebe instrumenata vezanih za naftu ili BDP.
<h3>Koja je ekonomska situacija Venecuele?</h3>
Pretpostavke o povratu stoje na tmurnom ekonomskom horizontu.
Ekonomija Venecuele dramatično je opala nakon 2013. godine, kada je proizvodnja nafte naglo pala, inflacija se ubrzala, a siromaštvo poraslo. Iako je proizvodnja donekle stabilizovana, niže globalne cijene nafte i popusti na venecuelansku naftu ograničavaju povećanje prihoda, ostavljajući malo prostora za servisiranje duga bez dubokog restrukturiranja. Nedavna američka blokada tankera sa sankcionisanom naftom pogoršala je situaciju.
Tramp je rekao da su američke naftne kompanije spremne da se upuste u težak zadatak ulaska u Venecuelu i investiranja u obnovu proizvodnje, ali detalji i rokovi ostaju nejasni. Chevron je u ovom trenutku jedina američka velika kompanija koja radi na naftnim poljima Venecuele.

Kome Venecuela duguje milijarde

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.
Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.
„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.
On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.
Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.
„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.
“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.
Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.
“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.
Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.
Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.
Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.
„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

Muška U18 reprezentacija Crne Gore pobijedila je u Podgorici selekciju Kosova 3:0 (25:6, 25:17, 25:16), u drugom kolu grupe A zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Tom pobjedom, drugom na turnru, izabranici selektora Miljana Boškovića došli su na korak od polufinala.
Na startu turnira slavili su protiv Turske.&nbsp;
Kosovo nije bio dorastao rival crnogorskoj selekciji, posebno ne u prvom setu.
Dvije velike serije – 6:0, pa 9:0, ostavile su rivala na samo šest poena.
Tim koji vodi nekadašnji selektor mlađih selekcija Crne Gore Darko Prebiračević probudio se tokom drugog seta – ili su se domaći odbojkaši uspavali, kako god – tek Bošković je morao da reaguje tajm-autom kada je Kosovo povelo 9:5.
Ubrzo su stvari vraćene u normalu, Aleksa Kovačević je bio sjajan na servisu, Mihailo Grupković i Aleksa Radić u polju, pa je serijom 5:0 Crna Gora povela 10:5 i vođstvo više nije ispuštala do kraja.
Serija 6:0 – od 17:16, do 23:16, bila je dovoljna da se efektno i ubjedljivo završi i taj dio igre.
U trećem setu, Kosovo se držalo do 9:8 – bilo je potom 16:9, pa 23:11, na kraju malo opuštanje Crne Gore za konačnih 25:16.
Grupković je sa deset poena bio najefikasniji u crnogorskom timu, Vuk Ojdanić i Filip Radić upisali su po sedam, a Aleksa Kovačević šest, a poen manje Vasilije Božović.
Crna Gora sjutra u 18 sati igra sa Rumunijom, a pobjedom u tom duelu donijela bi prvo mjesto u grupi.
Prvo mjesto donosi polufinalni duel sa drugoplasiranim u grupi B, u kojem se Bugarska i Srbija bore za čelnu poziciju.
Samo pobjednik turnira ide direktno na Evropsko prvenstvo.

Crna Gora savladala Kosovo, otvorena vrata polufinala

Napad na Venecuelu i zarobljavanje predsjednika Nikolasa Madura otvorili su novo poglavlje u međunarodnim odnosima, u kojem će glavnu riječ voditi velike sile, ocijenila je za Televiziju E novinarka Biljana Jovićević, koja decenijama prati američku političku scenu.
Ona navodi da je u ovom trenutku nemoguće precizno predvidjeti dalji razvoj situacije, posebno zbog izostanka konkretnih reakcija zapadnih zemalja, među kojima su i one koje bi se, prema proklamovanim strateškim ciljevima spoljne politike Donald Tramp, i same mogle naći na udaru Sjedinjenih Američkih Država.
<h2>Temelj novog svjetskog poretka?</h2>
Akcija u Venecueli mjesecima ranije predstavljana je kao dio procesa suđenja za šverc narkotika, u kojem je Maduro bio optužen za narkoterorizam. Međutim, potvrdu da se iza svega krije pokušaj kontrole nad naftom najbogatije zemlje svijeta, dao je sam Tramp na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Iako je intervencija u Karakasu suprotna međunarodnom pravu i poveljama Ujedinjene nacije, adekvatna reakcija međunarodne zajednice izostala je.
– Problem je u tome što ćute ključni demokratski akteri međunarodne zajednice, jer je ovo uradio njihov saveznik. Istovremeno se i sami plaše reperkusija, a neki od njih su potencijalne naredne mete. Na to ukazuju, osim generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, čija je institucija postala gotovo irelevantna, i države koje su i same sprovodile slične poteze ili su ćutale kada su to činili njihovi saveznici – Rusija prilikom invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine, Kina koja se širi u Južnom kineskom moru i vreba Tajvan, kao i Brazil, čiji je predsjednik Lula saveznik Rusije i nikada nije eksplicitno osudio invaziju na Ukrajinu. Između otvaranja prostora da i same mogu činiti isto i bezrezervne podrške saveznicima, odlučili su se za ovo prvo – kazala je Jovićević.
Na konferenciji za medije u Mar-a-Lagu američki predsjednik nije pominjao međunarodno pravo, ali je bio izričit da je akcija sprovedena u skladu sa američkim zakonima.
– S druge strane, pogazio je i unutrašnje norme SAD-a. Iako je priprema napada predstavljena kao borba protiv narko-kartela, koji su proglašeni terorističkim organizacijama kako bi se zaobišla potreba saglasnosti Kongresa, prema tumačenju gotovo svih pravnih stručnjaka predsjednik je bio dužan da o ovome obavijesti Kongres. To nije učinio, odnosno informacije koje su dostavljene nijesu bile tačne – ističe Jovićević.
Prema njenim riječima, akcija u Venecueli mogla bi predstavljati tek početak niza sličnih intervencija, koje bi, pod izgovorom ostvarivanja strateških interesa SAD-a, mogle biti usmjerene i ka zemljama koje su vojni i ekonomski saveznici Vašingtona.
– Sjedinjene Američke Države imenovale su specijalnog izaslanika za Grenland, čiji je zadatak da ubijedi vlasti da Grenland ustupe SAD-u, uz otvorene prijetnje da se od toga neće odustati. Ne treba zaboraviti ni izjavu američkog predsjednika da želi da Kanada postane 51. savezna država. Nakon ovoga, niko u okruženju ne može se osjećati sigurnim. Da li će NATO ili saveznički odnosi to spriječiti, u ovom trenutku je veoma teško procijeniti – objašnjava Jovićević.
Podsjeća i na novu američku strategiju bezbjednosti, objavljenu neposredno pred Novu godinu.
– U dokumentu od 34 strane fokus gotovo da nije bio na klasičnim protivnicima, Kini i Rusiji, već na podrivanju Evropske unije i saveznika. Upravo tu treba tražiti razloge, kako neki analitičari kažu, mlakih i beskičmenih reakcija evropskih i zapadnih država na ono što je američki predsjednik uradio – navodi Jovićević.
Intervencijom u Venecueli, zaključuje ona, Donald Tramp otvorio je novo poglavlje u organizaciji globalnog poretka.
– Velike sile bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, imale odriješene ruke da ruše vlasti i preuzimaju teritorije gdje god procijene da je to u njihovom interesu. Posebno zabrinjava činjenica da su evropske i druge zapadne države nespremne i nemoćne da adekvatno reaguju zbog zavisnosti od američkih bezbjednosnih garancija – istakla je Jovićević.
Da li će intervencije poput ove u Venecueli postati uobičajena praksa i prema drugim državama, pokazaće naredni potezi američke i venecuelanske administracije. Osim najava da SAD žele da učestvuju u upravljanju zemljom u budućnosti, još uvijek nije jasno da li će doći do promjene režima ili će Tramp pokušati da pronađe saveznike unutar Madurove administracije. Prema prvim informacijama iz Karakasa, Venecuela za sada nema namjeru da prihvati američke uslove.

Jovićević: Napad na Venecuelu pokazuje da veliki igrači preuzimaju glavnu riječ

Avio-saobraćaj u Grčkoj večeras se postepeno normalizuje nakon što je ponovo otvoren vazdušni prostor te zemlje, saopštila je Uprava civilnog vazduhoplovstva Grčke.
Kako se navodi, otklonjen je „tehnički problem“ koji se danas pojavio u 8.59 časova i istovremeno zahvatio sve radio-frekvencije za komunikaciju kontrole letenja sa avionima. Smetnja se manifestovala u vidu „šuma“, koji je, prema prvim indicijama, poticao iz telekomunikacione infrastrukture i onemogućio komunikaciju kontrolora letenja sa posadama aviona.
Rad na radio-frekvencijama kontrole letenja, kao i operativni komunikacioni telefonski sistemi, u potpunosti su obnovljeni od 17.00 časova po lokalnom vremenu. Saopštenje o zatvaranju vazdušnog prostora Grčke je povučeno, a od 17.45 časova kapacitet vazdušnog prostora i protok avio-saobraćaja vraćeni su na normalan nivo.
Iz Uprave civilnog vazduhoplovstva ističu da je tokom svih faza upravljanja incidentom bezbjednost letenja bila u potpunosti obezbijeđena, u skladu sa međunarodnim standardima.
Navodi se i da inženjeri Uprave civilnog vazduhoplovstva Grčke detaljno istražuju uzrok tehničkog problema, koji, kako je saopšteno, do sada nikada nije zabilježen u ovom obimu i obliku. U toku je i let posebno opremljenog aviona za provjeru spektra radio-veza.
Zbog prekida komunikacije između kontrole letenja i aviona, Grčka je bila primorana da privremeno zatvori svoj vazdušni prostor, što je izazvalo brojna otkazivanja i kašnjenja letova širom Evrope. Hiljade putnika ostalo je zaglavljeno na aerodromima u Grčkoj i drugim evropskim državama.
Avioni u dolasku uglavnom su preusmjeravani ka Turskoj, dok je nekim letjelicama naloženo da se vrate na aerodrome sa kojih su poletjele. Aerodrom u Solunu danas je bio potpuno zatvoren, dok je atinski aerodrom bio među najteže pogođenima — više od 90 letova do i iz Atine bilo je otkazano do popodnevnih časova.

Tag: eu-integracije