Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prva poruka izvještaja Evropske komisije da je ovo bila uspješna godina za evropski put Crne Gore.
On je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku Crne Gore ka EU kazao da će naredna godina biti presudna, posebno u vladavini prava, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala...
- EU čvrsto stoji uz Crnu Goru sa snažnom podrškom i jasnim očekivanjima - poručio je on.
Istakao je da je Crna Gora postala članica SEPA.&nbsp;
- Pridužila se Konvenciji o zajedničkom transportnom postupku. To je drugo veliko postognuće koje se desilo u prethodnom periodu. Sljedeći veliki korak je da Crna Gora ima besplatan roming sa zemljama EU. Nikšić je izabran za prijestonicu kulture a to je treći grad Zapadnom Balkanu koji je ikada dobio tu titulu - naglasio je Satler.
Ton ovogodišnjeg izvještaja je, cijeni on, mnogo pozitivniji.
- Dobra vijest je da je Crna Gora znatno ostvarila napredak u spremnosti. Ovo je najbolji izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od EK i ojačala je svoju poziciju predvodnice ka članstvu u EU - rekao je Satler.
Izvještaj, kako je ustvrdio, upućuje i na slabosti.
- Navodi se odlučan korak ka izbornoj reformi. Ostvarili ste međupartijski konsenzus koji je dozvolio da se reforma ostvari - dodao je Satler.&nbsp;
Istakao je da postoji još nekoliko stvari koje bi trebalo završiti.
- Crna Gora je prevazišla ustavnu i institucionalnu krizu. Izvještaj bilježi dobar napredak u poglavlju 23. U poglavlju 24 ostvareni su dobri rezultati. Država treba da obezbijedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu - rekao je on.
Zakonodavni i institucionalni okvir je uspostavljen ali je, podvlači on, potreban novi zakon o zaštitniku ljudkih prava i sloboda.
- Crna Gora je zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom plitikom EU. Samo nastavite tako - ocijenio je Satler.
Dodao je da Crna Gora treba da pronađe rješenja za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
- Uskoro će lopta biti na terenu država članica. U decembru očekujemo važnu međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke. Važno je da ne gubite iz vida cilj. Naredna godina je posebno važna za Crnu Goru - naveo je Satler.
Imaćemo, kako je rekao, dva velika samita.
- To je velika šansa i prilika da pokažete što možete da donesete za evropski sto - kazao je Satler.
<h2>Potvrđena liderska pozicija</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da je izvještaj Evropske komisije potvrda da su radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države. Ova godina je, cijeni on, bila jako uspješna, ali se očekuje mnogo više.
- Crna Gora ima dovoljno razloga da bude jako ponosna na ono sto piše u izvještaju. Naš reformiski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost - rekao je on.
Ovaj izvještaj, kako je ustvrdio, jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti. On je kazao da su od posljednjeg izvještaja do danas zatvorena četiri poglavlja, te poručio da je Crna Gora potvrdila lidersku poziciju.
- Važno je što je prvi put u poglavljima vladavine prava postignut visok nivo spremnosti i napredak. Vlada će nastaviti da unapređuje ambijent za nezavisan rad pravosuđa - rekao je on.
Vlada je, prema njegovim riječima, fokusirana na stvaranje stabilnog ekonomskog ambijenta.
- Intenzivno radimo na diverzifikaciji ekonomije. Imamo najveći broj interno spremnih poglavlja - naveo je on.
Ponosan je, kaže, na administraciju koja pokazuje da može realizovati i ono što se do juče činilo nemogućim.

1250x600

1084x550

Satler: Naredna godina će biti presudna za EU put Crne Gore; Spajić: Izvještaj potvrda da smo radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas stiže u Crnu Goru, a njen dolazak, u trenutku kada naša država bilježi veliki napredak u ključnim oblastima evropske agende, potvrda je naših napora i da smo na dobrom putu - ocijenila je za RTV Nikšić, Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.
Crna Gora je, kaže ona, napravila određene iskorake, ne samo po pitanju zatvaranja poglavlja, već po pitanju evropskih vrijednosti.
- To pokazuju rezulatati koji su mjerljivi i koje Evropska komisija vidi, kao i u onim izazovima koji su pred nama do zatvaranja poglavlja. Dolazak Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije u Crnu Goru, samo nekoliko nedjelja prije Izvještaja Evropske komisije, potvrda su tog naprtka i da smo na dobrom putu - kaže ministarka.
Kada je riječ o pregovaračkom procesu, ističe da on kontinuirano napreduje.
- Do kraja godine nas očekuje još jedna Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti određena poglavlja. Govorimo dosta i o Reformskoj agendi, tako da što se tiče evropskih integracija, vrlo dinamičan plan i intenzivan period je pred nama, jer očekujemo da zatvorimo ozbiljan broj poglavlja u 2026. godini - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Dolazak Fon der Lajen potvrda našeg napretka na EU putu

Reforme na putu ka EU ne doživljavamo kao obavezu, već kao priliku da damo svoj doprinos evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Naša je obaveza da ispunimo svako mjerilo, poštujemo svaki standard i dokažemo da Crna Gora zaslužuje mjesto u EU kao potpuno spremna i kredibilna članica, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, na BSC sastanku lidera u Podgorici, forumu koji organizuje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCSP), uz podršku Ambasade Norveške.
Ona je naglasila da evropska perspektiva mora ostati ključna za stabilnost i razvoj čitavog regiona, jer samo tako možemo obezbijediti trajnu bezbjednost i prosperitet.&nbsp;
- Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu – naš cilj je jasan: završetak pregovora do 2026. i punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- kazala je Gorčević.&nbsp;
Ona se, kao ključna govornica, obratila na forumu pod nazivom „Između igranja moći i obećanja: Zapadni Balkan usred globalnih promjena i izazova za Evropu“.
Gorčević je naglasila da je Crna Gora danas najnapredniji kandidat u procesu pristupanja, jedina zemlja koja je otvorila sva poglavlja i zatvorila sedam. „U proteklim mjesecima ostvarili smo opipljiv napredak, zatvorili smo četiri poglavlja, uključujući i jedno od najzahtjevnijih, te obezbijedili 383 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Tim sredstvima finansiraćemo ključne reforme: jačanje borbe protiv organizovanog kriminala, modernizaciju javnih nabavki, reformu izbornog zakonodavstva, širenje digitalne infrastrukture i ulaganje u obrazovanje sa fokusom na digitalne vještine“, istakla je.
Takođe je poručila da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i da će nastaviti odlučno da sprovodi reforme, jača demokratiju i unaprjeđuje standarde kako bi ostvarila svoje članstvo u EU. Istakla je da je sada pravi trenutak za konsolidaciju evropske perspektive cijelog regiona, te da samo kroz zajednički evropski put Zapadni Balkan može obezbijediti trajni mir, stabilnost i prosperitet za sve svoje građane.
Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović, učestvovala je na sesiji pod nazivom „Zapadni Balkan između integracije i izolacije“, u okviru koje je istakla ključne prioritete Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ona je naglasila da je strategija Crne Gore u potpunosti usmjerena na neutralisanje političke nesigurnosti u EU kroz dosljednu implementaciju tehničkih, pravnih i institucionalnih pretpostavki koje zahtijeva Evropska unija.
- Naš pristup je zasnovan na konkretnim rezultatima, a ne na retorici. Svaka reforma koja jača nezavisne institucije, javne nabavke, sudstvo i antikorupcijska tijela smanjuje rizik za investitore, povećava potencijal rasta i približava nas članstvu u jedinstvenom tržištu- rekla je Papović. 
&nbsp;
Ona je naglasila da Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, uz predanost principu zasluga i reformi. „Naš cilj je da svaka odluka o napretku bude zasnovana na stvarnim rezultatima i objektivnim kriterijumima, čime se jača kredibilitet Crne Gore kao partnera Evropske unije,“ zaključila je Papović.

Gorčević: Naša obaveza je da dokažemo da je Crna Gora spremna za članstvo u EU

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Naravno da se evropska agenda usporila, kad PES sada svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija u vlasti i na državnom i na lokalnom nivou, ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Cijenu za to plaća cijela država, jer se već vide direktne posljedice nesposobnosti ove vlasti na našem EU putu- zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1961001725462024294%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Evropska agenda usporila jer PES svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija

Od ukupno dvije milijarde dolara, koliko, prema tvrdnjama zvaničnog Zagreba, Crna Gora duguje Hrvatskoj po osnovu sukcesije vojne imovine nakon raspada Jugoslavije – sporan je i dio koji se odnosi na avione-kanadere, koje Crna Gora danas više ne posjeduje. Sagovornici Televizije E ranije su upozoravali da bi potezi aktuelne vlasti, koji narušavaju odnose sa susjedima, Crnu Goru mogli skupo koštati. Nakon posljednje protestne note, dobrosusjedski odnosi, koji su, kako stručnjaci ocjenjuju, preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, za Crnu Goru postaju sve teži zadatak.
<h2>"Šamari" doborsusjedskim odnosima</h2>
More problema - to je ono što bi školski brod Jadran, kao posljednji "šamar" dobrosusjedkim odnosima sa Hrvatskom, mogao da donese Crnoj Gori.&nbsp;
Nakon što je Hrvatska uputila protestnu notu zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke sa ilustracijom broda Jadran, Crnoj Gori će, prema riječima savjetnice hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, Vande Babić Galić, uskoro stići i precizan izvještaj o vrijednosti vojne imovine koju navodno duguje Hrvatskoj.
Stručnjaci su i ranije upozoravali na ovakav scenario.&nbsp;
- No što je najštetnije jeste što se uporno zagovara jedan argument koji može biti jako štetan za Crnu Goru, a on se sastoji u tome da je na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, čini mi se oktobra 91, školski brod Jadran bio u Tivtu i da po tom osnovu pripada Crnoj Gori. Ali da uzmemo i da je to dobar argument za Crnu Goru, pitam sve ostale - na taj datum u oktobru bilo je na stotine brodova na teritoriji Hrvatske koje smo mi poslije doveli u Crnu Goru 1992. - raketni fregater, raketni čamci, sve naoružanje, oprema itd. – kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić.
Prema pisanju medija, devedesetih godina prošlog vijeka, među spornom nekada zajedničkom imovinom su i četiri kanadera za gašenje požara, koji su početkom rata 1991. premješteni iz vojne baze Zemunik kod Zadra na Aerodrom Golubovci u Crnoj Gori. Bez konsultacija sa Hrvatskom, tada Savezna Republika Jugoslavija koju su sačinjavale Srbija i Crna Gora su 1995. godine prodale ta četiri aviona Grčkoj za 24,4 miliona dolara – i to preko ofšor kompanije sa Kipra, kako bi se izbjegle tadašnje UN sankcije Jugoslaviji.
- Grčka vlada je kupila avione uprkos tome što su, kako je potvrdio (ministar poljoprivrede) Cumakas, čak i funkcioneri grčkog Ministarstva odbrane i Generalštab ratnog vazduhoplovstva Grčke - u čijoj se bazi nalaze sporni avioni, u tri navrata upozoravali vladu na rizičnost posla i na sumnjiv vlasnički status letjelica. Međutim, rekao je Cumakas, vlada je "pristupila kupovini na način koji je prvobitno izabran, i već je bila platila prvu ratu" - znači otplata je počela prije sklapanja ugovora! Uostalom, avioni su stigli dvije i po godine ranije – objavila je "Naša borba" u junu 1997. godine.
<h2>Prepreke na evropskom putu</h2>
Danas, Crna Gora ne posjeduje nijedan kanader, a Hrvatska, prema tvrdnjama Babić Galić, ima pravo da traži više od dvije milijarde američkih dolara na osnovu sukcesije vojne imovine.&nbsp;
Bivši ministar odbrane i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić kazao je da su, poslije više poteza koji su načinjeni sa crnogorske strane, odnosi sa Hrvatskom ponovo postali složeniji, nakon što je u dugom periodu učinjen veliki napor da se, nakon radnih devedesetih, saniraju i dovedu do nivoa najboljeg primjera u regionu dobrosusjedske saradnje.
- Teško da možemo govoriti samo o neznanju. Jedna od najboljih preporuka članstvu u EU je dobosusjedska saradnja. Dakle, kroz ono što činimo ne činimo dobru preporuku sebi za ćlanstvo u EU i nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i početi konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u EU. Da nam to ne bude samo parola iza koje se čine suprotne radnje – poručio je Vučinić.
Stručnjaci kažu da Crna Gora ne bi bila u ovakvoj poziciji da nije donosila poteze koji su kontinuirano narušavali međusobne odnose – što direktno utiče i na njen evropski put. Odluke crnogorskih vlasti, koje su dovele do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa, mogle bi rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući mogućnost da Hrvatska, kao članica Evropske unije, blokira evropski put Crne Gore.

Zarobljeni u sukcesiji: Sporni kanaderi i dvije milijarde

"Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva, koja ima svoju kičmu i želi za sebe samo najbolje“.&nbsp;
To je juče u crnogorskoj Skupštini saopštio izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, na konferenciji „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“.
Teško da bi ovakva poruka bilo kojoj drugoj državi u Evropi danas mogla biti upućena, a da je vlast i građani te države takvu priču ne shvate - kao uvredu. Jer, svaka nezavisna država Evrope bi, valjda se to podrazumijeva, trebalo da bude samostalna i ,,da ima kičmu". &nbsp;
Ali, ovo je poruka Crnoj Gori, zemlji koja je pred vratima Evrospke unije i koja, valjda, ima neki ,,defekt" i sa samostalnošću i sa kičmom. &nbsp;
Šarecu je, izgleda, kristalno jasno da Crna Gora ima ozbiljan problem sa onima koji je vode. Zato je poslao jasnu poruka da je Evropi jasno s kim ima posla, ali da i dalje nastoji da naše političke elite privoli da prestanu s opstrukcijama evropskog puta.
I 2022. godine Brisel nam je dao šansu, ali Vlada Dritana Abazovića odbila je tu ponudu zato što je služila interesima tuđe države - Srbije i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću. A on Crnu Goru ne želi u Evropskoj unji, već u „srpskom svijetu“.A da bi ušla u taj i takav svijet, Abazović je kao premijer morao da potpiše Temeljni ugovor, da Crkva Srbije prigrabi crnogorsko sakralno nasljeđe. I još gore: da srpska Crkva bude iznad crnogorske države. Abazović nije htio ili nije smio da, sa pozicije premijera, vodi Crnu Goru u pravcu Evrope. Kao samostalnu državu, koja ima kičmu.&nbsp;
Sada novu priliku ima Vlada Milojka Spajića. Ali, njen šef iz sjenke, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider parlamentarne većine kojom upravlja Vučić i koja je idolopoklonik diktatora, ratnog zločinca Vladimira Putina, na sve načine podriva evropsku budućnost Crne Gore.
I zato je Šarec juče u crnogorskoj Skupštini zavapio da „Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva“ i zajedno sa evropskim parlamentarcima poslao poruku da imamo pruženu ruku briselske administracije... Ali i da je na nama da dovršimo to putovanje.
Evropa i Brisel očito se neće baviti pitanjima istorijskog revizionizma kod nas, uticajem Crkve Srbije na društveno-političke i sve ostale procese u našoj zemlji, projektom „srpski svijet“, potpunom marginalizacijom nacionalnih Crnogorki i Crnogoraca i svođenjem na radikalne esktreme...
Da u Briselu smatraju da su ova pitanja od značaja za evropski put Crne Gore, ključni eksponent tih politika, predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio bi nepoželjan sagovornik. Ali, nije, četničkog vojvodu primaju evropski zvaničnici, od Marte Kos do Marjana Šareca . &nbsp;
I zato nam se Mandić juče i rugao. Pred evropskim izaslanicima poručio nam je da on neće odustati i da će zajedno sa Crkvom Srbije i njenim ovdašnjim poglavarima, mitropolitima crnogorsko-primorskim Joanikijem Mićovićem i budimljansko-nikšićkim Metodijem Ostojićem predano raditi na reviziji crnogorske istorije, potiranju njenog antifašističkog bića i od zločinaca i saradnika fašista u Drugom svjetskom ratu, četničkih vojvoda Pavla Đurišića i Dragoljuba Draže Mihailovića praviti heroje.
Naš obožavalac, ali i ljubimac Rusije i Putina juče nam je govorio o „diktaturi komunističkog aparata“, poručio da ne može da ne pomene „da istinsko pomirenje i demokratija nijesu mogući bez suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje“ i da je to preduslov njene bolje budućnosti?!
Naravno, ni slova o 1918, o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, o bijelom teroru, o zločinu u Šahovićima, o pokoljima Pavla Đurišića...
- ... I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijaloga i pomirenja – reče Mandić juče.
Dijalog i pomirenje u Mandićevoj viziji znači – potiranje crnogorske nacije, identiteta, istorije, kulture, crkve, jezika, antifašističkih vrijednosti, građanske i sekularne države.&nbsp;
Mandiću je 1918. kada je Crna Gora aneksijom Srbije izbrisana sa mape svijeta – praznik, Pavle Đurišić, četnik i saradnik fašista – heroj, a antifašistički pokret – zloglasna banda.&nbsp;
Ali, sve sa Andrijom Mandićem, ovom parlamentarnom većinom, Vladom i njihovim evropskim integracijama je licemjerno. Bizarno je kada on i ostali iz nekadašnjeg Demokratskog fronta pričaju o evropskom putu Crne Gore, koji ih zanima koliko i lanjski snijeg. Za njih je nesporno da je Kosovo Srbija, da svi Srbi na Zapadnom Balkanu treba da žive u jednoj državi – „velikoj Srbiji“, da je Crna Gora srpska država, naravno, Aleksandar Vučić im je neprikosnoveni gospodar, a Vladimir Putin idol...
I svi znaju da je njihovo zaklinjanje u evropski put Crne Gore bezočna laž, da je njihov jedini cilj osvajanje institucija kako bi što lakše, brže i efektnije uspostavili infrastrukturu za „srpski svijet“ i ruske interese, ali i takvu Crnu Goru naši evropski partneri, kako izgleda, radije će viđeti u Evropkskoj uniji, nego je ostaviti da se sama nosi sa tim izazovima. Pitanje je koliko EU može biti brana svim tim nasrtajima ako ovđe ne postoji politička volja. Već sada su u crnogorskim institucijama i politici visokokotirani ruski proksiji, tako da će njihovu saradničku mrežu biti teško identifikovati i staviti pod kontrolu u dogledno vrijeme.&nbsp;
I dok naši evropski partneri te činjenice prenebregavaju, ne žele o njima, one su im u drugom planu. Nama ne smiju biti. Zbog budućnosti naše đece. Zbog države Crne Gore.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Andrija Mandić na evropskom putu

Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Vujović, govorio je za Standard o političkoj situaciji u Crnoj Gori, a komentarisao je i postizbornu situaciju u Nikšiću, ulogu SPC-a u crnogorskoj politici, kao i, kako kaže, opasne sporazume koji se prave preko leđa građana.
STANDARD: Gospodine Vujoviću, više puta ste istakli da je trenutna politička situacija u Crnoj Gori “nestabilna i neodrživa”, te da su vanredni parlamentarni izbori jedino rješenje. Možete li pojasniti zašto smatrate da je najavljena rekonstrukcija Vlade “katastrofalan scenario” za zemlju?
VUJOVIĆ: Meni ta rekonstrukcija najvise lici na šminkanje političkog mrtvaca. Skalameriju od Vlade sa 32 člana, sa preko 50 državnih sekretara i izmišljenim resorima kojih nigdje na svijetu nema nije moguće nasminkati tj. popraviti. Takva Vlada je i po svojoj formi i sadržini tj. djelovanju teška omča o vratu CG i zato je treba što prije srušiti. Zamislite nekoga ko je došao na ideju da formira Ministarstvo javnih radova – svaki komentar je tu suvišan. Možda formiraju Ministarstvo za armirani beton i cemenat.
STANDARD: Kako komentarišete ulogu premijera Milojka Spajića u aktuelnoj političkoj dinamici, posebno u kontekstu vaših tvrdnji da je postao “politički zatočenik” lidera Demokratskog fronta?
VUJOVIĆ: Do prije nekoliko mjeseci smo mogli govoriti u kategorijama ocjena da je Spajić postao politički satelit Andrije Mandića. Danas tu više nema prostora za različite interpretacije – danas je to svima potpuno jasnom jer teško da u crnogorskoj politici može biti veće očiglednosti od te. Spajić ubrzano srozava svoju poziciju i poziciju PES-a koji nezaustavljvo kopni i nestaje. Mandićev politički svilen gajtan će od PES-a i Spajića napraviti ono što su već napravili od raznih drugih političkih aktera koji su u Mandiću vidjeli saveznika.
STANDARD: Kako ocjenjujete izbore u Nikšiću, naročito postizborni period u kom smo svjedočili izjavama PES-a da im Marko Kovačević nije prihvatljiv, da bi nakon svega 10 dana sjeli sa njim za sto?
VUJOVIĆ: Nikšički postizborni scenario je za mene očekivan, kao što je očekivano i ponašanje PES-a. Sve što smo tvrdili u samoj kampanji da je glas za PES glas za Marka Kovačevića se pokazalo tačnim. Čini mi se da veću autonomiju u odnosu na Mandića imaju neke strukture i pojedinci unutar samog bivšeg DF-a nego što je ima PES. Ako je nešto dobro u svemu ovome je to da najnovija politička sezonska pojava ili bolje reći prevara u liku Pokreta Evropa sad nestaje sa scene brže nego što je bilo očekivano.
STANDARD: Izjavili ste da Crna Gora sa Demokratskim frontom u Vladi nikada neće ući u Evropsku uniju. Koje konkretne poteze aktuelne vlasti vidite kao prepreke evropskom putu zemlje?
VUJOVIĆ: Nije DF ušao u Vladu da bi CG ušla u EU već da bi se taj proces sabotirao na razne načine i baš u onom trenutku kada je potrebno iskoristiti dobar momenat i okolnosti za intenziviranje procesa pridruživanja. Ne treba da imamo dileme da je i ova Vlada skrojena dominantno u Vučićevim medijskim i obavještajnim laboratorijama i da DF nije slučajno postao dio Vlade kao što ni Spajić nije to slučajno omogućio. Da li neko misli da je slučajnost u samo osam mjeseci donijeti Rezoluciju o Jasenovcu, izvršiti ustavni puč iz decembra, zaključno sa najnovijiim dilom sa Emiratima. Svaki od ovih poteza je usmjeren na udaljavanje CG sa EU puta. Prvim se narušavaju odnosi sa Hrvatskom koja kao članica EU može da blokira naše pregovore u svakom trenutku, drugim se urušava vladavina prava kao ključni kriterijum za članstvo i uz to politički destabilizuje država, a trećim se takođe ruši prvni sistem ali što je posebno osjetljivo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pametnome dosta!
Građanima CG mora biti jasno da sve ključne igrače u ovoj Vladi, a i neke oko same Vlade, beogradski režim kontroliše na ovaj ili onaj način. Neki su ucijenjeni, neki to rade sa dubokom vjerom i zadovoljstvom… I za sve njih postoji adekvatan lijek kada krenu da skreću sa zadatog kursa. Dovoljno je da se samo iz ladice izvuku određeni kompromitujući materijali. Ako pažljivo čitamo neke funkcionere srpske vlasti oni to sve crno na bijelo i saopštavaju. To je tužna i jadna slika današnje crnogorske vlasti.
STANDARD: Da li ćemo nakon usvajanja Sporazuma sa UAE svjedočiti novoj političkoj trgovini na relaciji Spajić-Mandić, opet preko leđa građana i što očekujete da će biti rezultat podrške DF-a Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
VUJOVIĆ: DF i Mandič nemaju nikakvu političku štetu od sporazuma sa UAE. Svima je jasno da je Spajić taj koji je najviše podmetnuo ledja za taj dil i da je dominantno on izložen opštoj kritici javnosti. Mandić je dio toga jer je jasno da čitava priča je samo nastavak istog posla koji je sproveden u projektu „Beograd na vodi“ i da su tu vidljivi i očiti i prsti zvaničnog Beograda. Na kraju Mandić se rukovodi matricom – što goree za CG to bolje za njega, njegovu politiku i njegovog nalogodavca iz BG. Još ako znamo kako na Balkanu prolaze donosioci odluka u ovakvim štetnim poslovima, onda je jasno da i Mandić i Spajić imaju snažan motiv. Spajić je do nedavno možda i mogao nešto da trguje sa Mandićem, ali to više nije u stanju jer trgovati može samo neko ko je subjekat, a on je je kao što sam već rekao postao samo politički žeton u Mandićevim rukama sa sve manjjom upotrebnom vrjednošću.
STANDARD: Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović izjavio je u Strazburu da je Joanikije taj koji se oko crkve pita u Crnoj Gori, a ne Porfirije, Međutim svega dva dana stigla je oštra reakcija Srpske crkve da je Porfirije taj koji je glavni, kako komentarišete, još jednu u nizu obmana funkcionera PES-a pred europarlamentarcima?
VUJOVIĆ: To što je rekao Filip Ivanović je novi nivo blama jednog javnog funkcionera. Umjesto da osudi to što je Porfririje kazao pred Putinom on nalazi „solomonsko“ rješenje – da ustvrdi kako Porfirije nema veze sa SPC u CG gdje se navodno suvereno pita Joanikije. Po strani to što Joanikije misli isto, ako ne i gore nego Porfirije, postavlja se pitanje kako neko može bit toliko drzak da otvoreno obmanjuje europarlamentarce na očiglednoj temi. Ivanović je izgleda izabrao da obmanjuje, čak iako zna da je sagovornik svjestan da ga on obamnjuje. Eto, član Vlade se ne libi ni ličnog ponižavanja samo da ne bi saopštio stav o Porfirijevom nedostojnom smatranju pred Putinom u Moskvi.
STANDARD: Patrijarh Srpske crkve izjavio je da Crna Gora treba da bude dio Srpskog tj. Ruskog sveta, čini se da je opet po ko zna koji put reakcija države premlaka i da su jedva čekali da prođe prvi udar javnosti, kako komentarišete izjavu Porfirija i reakciju zvanične Podgorice?
VUJOVIĆ: Porfirijevom stavu se ne treba čuditi. SPC je suštinski filijala Ruske crkve odnosno Putinove agresivne ratne politike. Kad bi kojim slučajem zvanična srpska politika došla u konflikt sa Putinom SPC bi stala na stranu Putina. Kome nije jasno da je SPC u svom zvaničnom djelovanju samo ispostava ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma na poslu razvaljivanja stabilnosti Zapadnog Balkana i da je u svemu tome njena vjerska misija sasvim sporedna, taj bira put političkog slijepca. A što se tiče reakcije naše Vlade pa to već spada u kategoriju političkih viceva i tu ne treba posebno trošiti riječi.
STANDARD: Naveli ste da je aktuelna vlast dovela Crnu Goru u “opštu političku i ustavnu krizu”. Možete li detaljnije objasniti na koje konkretne poteze vlasti mislite, posebno u kontekstu navodnog “ustavno-pravnog nasilja”?
VUJOVIĆ: Sve što radi ova Vlada u kontinuitetu je razvaljivanje pravnog poretka, institucija i ipak nekih dostignutih demokratskih standarda u proteklom periodu. Ja mislim da su oni trenutno u fazi kada ih više i ne zanima šta o svemu tome misli demokratska javnost. &nbsp;Tragikomično držanje Vlade oko ovog famoznog Sporazuma sa UAE je do kraja ogolilo ovu štetnu, oportunističku i potkapacitiranu družinu koja sebe zove Vladom CG. Do koje mjere oni potcenjuju javnost vidi se recimo po ovoj nedavnoj završenoj službeničkoj posjeti premijera Spajića SAD-u. Čovjek, koji je prva politička ličnost države, je bio u navodno zvaničnoj posjeti Americi a nije vidio nijednog političkog zvaničnika. Dakle, skandal nad skandalima, to nije bruka Spajićeva već države CG. Ali koga briga dok je dilova i rasprodaja bisera Crne Gore.
STANDARD: Kako ocjenjujete reakciju nadležnih organa tokom tragedije na Cetinju, potom mafijaškog ubistva u istom gradu i pokušaja ubistva u Podgorici. Šta smatrate da bi trebalo preduzeti kako bi se obnovilo povjerenje građana u bezbjednosne institucije?
VUJOVIĆ: Posebno je sramno to što nemamo nikakvu odgovornost nakon trageije na Cetinju. Vidjeli smo na šta su sve bili spremni pojedini ministri i partije da bi zadržali fotelje. Tu su pokazali da kod njih nema ni zrna ne samo odgovornosti već ni empatije i elementarnog ljudskog osjećaja zbog svega što se desilo.Bezbjednosni sektor je potpuno truo i neposoban, izgleda po CG može da vršlja svako a da država nema nikakve mehanizme da prevenira zločine i ubistva koji se dešavaju. Očigledno da nemaju kad od političkih čistki po policiji i drugim institucijama i uhlebljivanja svojih partijskih vojnika. Srozavanje institucija je uvijek naravno štetno i nosi posljedice ali kada to uradite sa bezbjendosno-obavještajnim dijelom sistema tu su tek posljedice razorne.

Vujović: Skalamerija od Vlade je politički eksperiment skrojen u Beogradu, Spajić odavno postao Mandićev žeton

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Ovo više nije pitanje jednog protesta - već elementarne pravne sigurnosti svakog građanina - poručeno je sa konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je organizovana nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 učesnika protestnog okupljanja koje je u julu održano zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_75d050de6b030464102957e991fac7e7f0dc77992efcfb0080a56592728d87f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121113128_75d050de6b030464102957e991fac7e7f0dc77992efcfb0080a56592728d87f5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Institucije, kako su podvukli članovi STEGA, ne štite zakon - već interese i rade selektivno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Reditelj i jedan od procesuiranih Danilo Marunović je poručio da su se okupili da brane zakonitost i pravdu. - Umjesto da svih 35 procesuiranih budu pohvaljeni zbog svog aktivizma, novi oslobodioci nas oslađaju od prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo. Poručujemo im: No pasaran. Ovo je naša crvena linija. 19. decembra ćemo biti tu i podvući crtu između slobodarske Crne Gore i one koja to nije - poručio je on. Darko Ivanović je poručio da će se pojavljivati na svim protestima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Darko Ivanović"> <figcaption>Darko Ivanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - I jedva čekam da me uhapsite i procesuirate. Staćemo u odbranu svega onoga u što vjerujemo. Nećemo se pomaći, pa - što bi rekli Cetinjani, neka dođu - decidan je Ivanović. Politikolog Alek Barović je istakao da će iza Bećira Vukovića ostati nenapisana knjiga i ukradeni telefon. - Istorija će zapisati da je od 2020. godine postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove - ukazao je Barović. Ne može se, podvlači on, sa malo suzavca udariti na Crnogorce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Alek Barović"> <figcaption>Alek Barović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Moraće da probaju nešto mnogo jače da bi nas uplašili - poručio je Barović. Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandar Radoman je ocijenio da pokušavaju unijeti strah i sumnju i zaustaviti svaki vid otpora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Ali im poručujemo da represija nije ogledalo snage već nemoći. Vidimo se 19. decembra i No pasaran - dodao je Radoman.

Istorija će zapisati da je od 2020. postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove, oslobađaju nas prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je, komentarišući to što je Uprava policije podnijela prekršajne prijave protiv 35 osoba zbog protesta protiv ovogodišnje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, kazao da se ne može zaustaviti otopor fašizaciji i primitivizmu u društvu.
- Uprava policije je prije nekoliko dana obavijestila javnost da je podnijela 35 prekršajnih prijava protiv ljudi koji su u julu protestovali ispred Vile Gorice zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. Taj protest je bio potpuno opravdan. Ljudi su se pobunili i na to su imali potpuno pravo jer je obesmišljena kultura, poniženo najviše državno priznanje da bi se promovisao šovinizam - rekao je Nikolić danas u Skupštini.
On je istakao da se sprejem i suzavcem nijesu prskali ljudi koji su bili u narodnim patrolama kada se "valjao" šovinizam i ksenofobija na ulicama Podgorice i prijetilo Turcima povicima "Ubij, zakolji da Turčin ne postoji".
- Mislim da su država i njene institucije, prije svih Uprava policije, ljudima koje su stavili na optuženičku klubu ukazali i priznanje i čast. Pošto sam bio na protestu, žao mi je što nisam među tih 35 koji će prekršajno odgovarati. Svima ostalima država šalje poruku da ne misle svojom glavom, da nemaju kritičku misao i da će završiti na optuženičkoj klupi ukoliko ne prihvate sistem vrijednosti i laureate koje nameće ova nova vlast - naglasio je Nikolić.
Poručio je institucijama koje, kako kaže, sprovode diktate da koliko god zastrašivali i prijetili zloupotrebom represivnog aparata, ne mogu zaustaviti otpor fašizaciji duštva i primitivizmu.
- Svi koliko nas ima ćemo biti na ulicama - poručio je Nikolić.

Nikolić: Ne može se zaustaviti otpor fašizaciji i primitivizmu u društvu, svi koliko nas bićemo na ulicama

Ustavni sud Crne Gore na današnjoj sjednici nije donio odluke o tri pritvorske žalbe bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - &nbsp;Danila Mandića jer su o tom pitanju bili podijeljeni.
To je Portalu ETV nezvanično potvrđeno iz Ustavnog suda.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, na današnjoj sjednici je došlo do podijeljenosti glasova - pa predlozi sudija izvjestilaca nijesu dobili potrebnu većinu.&nbsp;
- Troje sudija je smatralo da je Ustavni sud ovlašćen da cijeni stepen osnovane sumnje u smislu proizvoljnosti njenog obrazloženja, odnosno ocjene obrazloženja pojedinih dokaza koji upućuju na njeno (ne)postojanje. Sa druge strane, dvoje sudija istaklo je da ostaju potpuno dosljedni svom više puta iskazanom stavu, a koji je stav Ustavni sud izrazio u svim odlukama donijetim u Pritvorskom vijeću, da je „količina“ činjenica i dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju, odnosno zaključak o osnovanoj sumnji u nadležnosti redovnih sudova – naveli su u Ustavnom sudu.
Zbog tog stava cijene nije na Ustavnom sudu da ispituje da li dato obrazloženje zadovoljava ovaj nivo, izuzev ako obrazloženje nema nikakvog argumenta.
Ustavni sud je odlučivao o rješenjima o produženju pritvora iz jula, avgusta i septembra, a kako nije bilo većine za donošenje odluke, za ponovno glasanje čekaće se izbor nedostajućih sudija.&nbsp;
Danilo Mandić je stricu Andriji Mandiću bio privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima. U toj pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

U Ustavnom sudu podijeljeni o žalbama Danila Mandića: Za donošenje odluke čekaće se izbor nedostajućih sudija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: eu-put