U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
Tema dana: Reakcije iz Beograda na crnogorski EU napredak
Dok iz Brisela stižu poruke ohrabrenja i podrške integracijama Crne Gore u EU, iz susjedstva kritike. Srbija nezadovoljna napretkom Crne Gore koja je zatvorila pet poglavlja u pregovaračkom procesu. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je Crnu Goru da podržava kriminalne klanove, ističući aferu Tunel. 
 
Razgovaramo o društveno-političkoj atmosferi u susret članstvu Crne Gore u EU. Kome odgovaraju podjele, revizionističke ideje, urušavanje građanskog i antifašističkog karatkera društva i države?
Govorimo i o problemu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu; kakva su očekivanja mještana nakon referenduma, nove poruke gradske vlasti, kakav scenario se može očekivati...
Gost večerašnje emisije je istoričar Miloš Vukanović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vukanović

Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prva poruka izvještaja Evropske komisije da je ovo bila uspješna godina za evropski put Crne Gore.
On je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku Crne Gore ka EU kazao da će naredna godina biti presudna, posebno u vladavini prava, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala...
- EU čvrsto stoji uz Crnu Goru sa snažnom podrškom i jasnim očekivanjima - poručio je on.
Istakao je da je Crna Gora postala članica SEPA.&nbsp;
- Pridužila se Konvenciji o zajedničkom transportnom postupku. To je drugo veliko postognuće koje se desilo u prethodnom periodu. Sljedeći veliki korak je da Crna Gora ima besplatan roming sa zemljama EU. Nikšić je izabran za prijestonicu kulture a to je treći grad Zapadnom Balkanu koji je ikada dobio tu titulu - naglasio je Satler.
Ton ovogodišnjeg izvještaja je, cijeni on, mnogo pozitivniji.
- Dobra vijest je da je Crna Gora znatno ostvarila napredak u spremnosti. Ovo je najbolji izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od EK i ojačala je svoju poziciju predvodnice ka članstvu u EU - rekao je Satler.
Izvještaj, kako je ustvrdio, upućuje i na slabosti.
- Navodi se odlučan korak ka izbornoj reformi. Ostvarili ste međupartijski konsenzus koji je dozvolio da se reforma ostvari - dodao je Satler.&nbsp;
Istakao je da postoji još nekoliko stvari koje bi trebalo završiti.
- Crna Gora je prevazišla ustavnu i institucionalnu krizu. Izvještaj bilježi dobar napredak u poglavlju 23. U poglavlju 24 ostvareni su dobri rezultati. Država treba da obezbijedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu - rekao je on.
Zakonodavni i institucionalni okvir je uspostavljen ali je, podvlači on, potreban novi zakon o zaštitniku ljudkih prava i sloboda.
- Crna Gora je zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom plitikom EU. Samo nastavite tako - ocijenio je Satler.
Dodao je da Crna Gora treba da pronađe rješenja za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
- Uskoro će lopta biti na terenu država članica. U decembru očekujemo važnu međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke. Važno je da ne gubite iz vida cilj. Naredna godina je posebno važna za Crnu Goru - naveo je Satler.
Imaćemo, kako je rekao, dva velika samita.
- To je velika šansa i prilika da pokažete što možete da donesete za evropski sto - kazao je Satler.
<h2>Potvrđena liderska pozicija</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da je izvještaj Evropske komisije potvrda da su radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države. Ova godina je, cijeni on, bila jako uspješna, ali se očekuje mnogo više.
- Crna Gora ima dovoljno razloga da bude jako ponosna na ono sto piše u izvještaju. Naš reformiski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost - rekao je on.
Ovaj izvještaj, kako je ustvrdio, jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti. On je kazao da su od posljednjeg izvještaja do danas zatvorena četiri poglavlja, te poručio da je Crna Gora potvrdila lidersku poziciju.
- Važno je što je prvi put u poglavljima vladavine prava postignut visok nivo spremnosti i napredak. Vlada će nastaviti da unapređuje ambijent za nezavisan rad pravosuđa - rekao je on.
Vlada je, prema njegovim riječima, fokusirana na stvaranje stabilnog ekonomskog ambijenta.
- Intenzivno radimo na diverzifikaciji ekonomije. Imamo najveći broj interno spremnih poglavlja - naveo je on.
Ponosan je, kaže, na administraciju koja pokazuje da može realizovati i ono što se do juče činilo nemogućim.

Satler: Naredna godina će biti presudna za EU put Crne Gore; Spajić: Izvještaj potvrda da smo radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas stiže u Crnu Goru, a njen dolazak, u trenutku kada naša država bilježi veliki napredak u ključnim oblastima evropske agende, potvrda je naših napora i da smo na dobrom putu - ocijenila je za RTV Nikšić, Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.
Crna Gora je, kaže ona, napravila određene iskorake, ne samo po pitanju zatvaranja poglavlja, već po pitanju evropskih vrijednosti.
- To pokazuju rezulatati koji su mjerljivi i koje Evropska komisija vidi, kao i u onim izazovima koji su pred nama do zatvaranja poglavlja. Dolazak Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije u Crnu Goru, samo nekoliko nedjelja prije Izvještaja Evropske komisije, potvrda su tog naprtka i da smo na dobrom putu - kaže ministarka.
Kada je riječ o pregovaračkom procesu, ističe da on kontinuirano napreduje.
- Do kraja godine nas očekuje još jedna Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti određena poglavlja. Govorimo dosta i o Reformskoj agendi, tako da što se tiče evropskih integracija, vrlo dinamičan plan i intenzivan period je pred nama, jer očekujemo da zatvorimo ozbiljan broj poglavlja u 2026. godini - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Dolazak Fon der Lajen potvrda našeg napretka na EU putu

Reforme na putu ka EU ne doživljavamo kao obavezu, već kao priliku da damo svoj doprinos evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Naša je obaveza da ispunimo svako mjerilo, poštujemo svaki standard i dokažemo da Crna Gora zaslužuje mjesto u EU kao potpuno spremna i kredibilna članica, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, na BSC sastanku lidera u Podgorici, forumu koji organizuje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCSP), uz podršku Ambasade Norveške.
Ona je naglasila da evropska perspektiva mora ostati ključna za stabilnost i razvoj čitavog regiona, jer samo tako možemo obezbijediti trajnu bezbjednost i prosperitet.&nbsp;
- Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu – naš cilj je jasan: završetak pregovora do 2026. i punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- kazala je Gorčević.&nbsp;
Ona se, kao ključna govornica, obratila na forumu pod nazivom „Između igranja moći i obećanja: Zapadni Balkan usred globalnih promjena i izazova za Evropu“.
Gorčević je naglasila da je Crna Gora danas najnapredniji kandidat u procesu pristupanja, jedina zemlja koja je otvorila sva poglavlja i zatvorila sedam. „U proteklim mjesecima ostvarili smo opipljiv napredak, zatvorili smo četiri poglavlja, uključujući i jedno od najzahtjevnijih, te obezbijedili 383 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Tim sredstvima finansiraćemo ključne reforme: jačanje borbe protiv organizovanog kriminala, modernizaciju javnih nabavki, reformu izbornog zakonodavstva, širenje digitalne infrastrukture i ulaganje u obrazovanje sa fokusom na digitalne vještine“, istakla je.
Takođe je poručila da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i da će nastaviti odlučno da sprovodi reforme, jača demokratiju i unaprjeđuje standarde kako bi ostvarila svoje članstvo u EU. Istakla je da je sada pravi trenutak za konsolidaciju evropske perspektive cijelog regiona, te da samo kroz zajednički evropski put Zapadni Balkan može obezbijediti trajni mir, stabilnost i prosperitet za sve svoje građane.
Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović, učestvovala je na sesiji pod nazivom „Zapadni Balkan između integracije i izolacije“, u okviru koje je istakla ključne prioritete Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ona je naglasila da je strategija Crne Gore u potpunosti usmjerena na neutralisanje političke nesigurnosti u EU kroz dosljednu implementaciju tehničkih, pravnih i institucionalnih pretpostavki koje zahtijeva Evropska unija.
- Naš pristup je zasnovan na konkretnim rezultatima, a ne na retorici. Svaka reforma koja jača nezavisne institucije, javne nabavke, sudstvo i antikorupcijska tijela smanjuje rizik za investitore, povećava potencijal rasta i približava nas članstvu u jedinstvenom tržištu- rekla je Papović. 
&nbsp;
Ona je naglasila da Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, uz predanost principu zasluga i reformi. „Naš cilj je da svaka odluka o napretku bude zasnovana na stvarnim rezultatima i objektivnim kriterijumima, čime se jača kredibilitet Crne Gore kao partnera Evropske unije,“ zaključila je Papović.

Gorčević: Naša obaveza je da dokažemo da je Crna Gora spremna za članstvo u EU

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Naravno da se evropska agenda usporila, kad PES sada svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija u vlasti i na državnom i na lokalnom nivou, ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Cijenu za to plaća cijela država, jer se već vide direktne posljedice nesposobnosti ove vlasti na našem EU putu- zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1961001725462024294%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Evropska agenda usporila jer PES svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija

Od ukupno dvije milijarde dolara, koliko, prema tvrdnjama zvaničnog Zagreba, Crna Gora duguje Hrvatskoj po osnovu sukcesije vojne imovine nakon raspada Jugoslavije – sporan je i dio koji se odnosi na avione-kanadere, koje Crna Gora danas više ne posjeduje. Sagovornici Televizije E ranije su upozoravali da bi potezi aktuelne vlasti, koji narušavaju odnose sa susjedima, Crnu Goru mogli skupo koštati. Nakon posljednje protestne note, dobrosusjedski odnosi, koji su, kako stručnjaci ocjenjuju, preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, za Crnu Goru postaju sve teži zadatak.
<h2>"Šamari" doborsusjedskim odnosima</h2>
More problema - to je ono što bi školski brod Jadran, kao posljednji "šamar" dobrosusjedkim odnosima sa Hrvatskom, mogao da donese Crnoj Gori.&nbsp;
Nakon što je Hrvatska uputila protestnu notu zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke sa ilustracijom broda Jadran, Crnoj Gori će, prema riječima savjetnice hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, Vande Babić Galić, uskoro stići i precizan izvještaj o vrijednosti vojne imovine koju navodno duguje Hrvatskoj.
Stručnjaci su i ranije upozoravali na ovakav scenario.&nbsp;
- No što je najštetnije jeste što se uporno zagovara jedan argument koji može biti jako štetan za Crnu Goru, a on se sastoji u tome da je na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, čini mi se oktobra 91, školski brod Jadran bio u Tivtu i da po tom osnovu pripada Crnoj Gori. Ali da uzmemo i da je to dobar argument za Crnu Goru, pitam sve ostale - na taj datum u oktobru bilo je na stotine brodova na teritoriji Hrvatske koje smo mi poslije doveli u Crnu Goru 1992. - raketni fregater, raketni čamci, sve naoružanje, oprema itd. – kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić.
Prema pisanju medija, devedesetih godina prošlog vijeka, među spornom nekada zajedničkom imovinom su i četiri kanadera za gašenje požara, koji su početkom rata 1991. premješteni iz vojne baze Zemunik kod Zadra na Aerodrom Golubovci u Crnoj Gori. Bez konsultacija sa Hrvatskom, tada Savezna Republika Jugoslavija koju su sačinjavale Srbija i Crna Gora su 1995. godine prodale ta četiri aviona Grčkoj za 24,4 miliona dolara – i to preko ofšor kompanije sa Kipra, kako bi se izbjegle tadašnje UN sankcije Jugoslaviji.
- Grčka vlada je kupila avione uprkos tome što su, kako je potvrdio (ministar poljoprivrede) Cumakas, čak i funkcioneri grčkog Ministarstva odbrane i Generalštab ratnog vazduhoplovstva Grčke - u čijoj se bazi nalaze sporni avioni, u tri navrata upozoravali vladu na rizičnost posla i na sumnjiv vlasnički status letjelica. Međutim, rekao je Cumakas, vlada je "pristupila kupovini na način koji je prvobitno izabran, i već je bila platila prvu ratu" - znači otplata je počela prije sklapanja ugovora! Uostalom, avioni su stigli dvije i po godine ranije – objavila je "Naša borba" u junu 1997. godine.
<h2>Prepreke na evropskom putu</h2>
Danas, Crna Gora ne posjeduje nijedan kanader, a Hrvatska, prema tvrdnjama Babić Galić, ima pravo da traži više od dvije milijarde američkih dolara na osnovu sukcesije vojne imovine.&nbsp;
Bivši ministar odbrane i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić kazao je da su, poslije više poteza koji su načinjeni sa crnogorske strane, odnosi sa Hrvatskom ponovo postali složeniji, nakon što je u dugom periodu učinjen veliki napor da se, nakon radnih devedesetih, saniraju i dovedu do nivoa najboljeg primjera u regionu dobrosusjedske saradnje.
- Teško da možemo govoriti samo o neznanju. Jedna od najboljih preporuka članstvu u EU je dobosusjedska saradnja. Dakle, kroz ono što činimo ne činimo dobru preporuku sebi za ćlanstvo u EU i nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i početi konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u EU. Da nam to ne bude samo parola iza koje se čine suprotne radnje – poručio je Vučinić.
Stručnjaci kažu da Crna Gora ne bi bila u ovakvoj poziciji da nije donosila poteze koji su kontinuirano narušavali međusobne odnose – što direktno utiče i na njen evropski put. Odluke crnogorskih vlasti, koje su dovele do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa, mogle bi rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući mogućnost da Hrvatska, kao članica Evropske unije, blokira evropski put Crne Gore.

Zarobljeni u sukcesiji: Sporni kanaderi i dvije milijarde

"Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva, koja ima svoju kičmu i želi za sebe samo najbolje“.&nbsp;
To je juče u crnogorskoj Skupštini saopštio izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, na konferenciji „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“.
Teško da bi ovakva poruka bilo kojoj drugoj državi u Evropi danas mogla biti upućena, a da je vlast i građani te države takvu priču ne shvate - kao uvredu. Jer, svaka nezavisna država Evrope bi, valjda se to podrazumijeva, trebalo da bude samostalna i ,,da ima kičmu". &nbsp;
Ali, ovo je poruka Crnoj Gori, zemlji koja je pred vratima Evrospke unije i koja, valjda, ima neki ,,defekt" i sa samostalnošću i sa kičmom. &nbsp;
Šarecu je, izgleda, kristalno jasno da Crna Gora ima ozbiljan problem sa onima koji je vode. Zato je poslao jasnu poruka da je Evropi jasno s kim ima posla, ali da i dalje nastoji da naše političke elite privoli da prestanu s opstrukcijama evropskog puta.
I 2022. godine Brisel nam je dao šansu, ali Vlada Dritana Abazovića odbila je tu ponudu zato što je služila interesima tuđe države - Srbije i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću. A on Crnu Goru ne želi u Evropskoj unji, već u „srpskom svijetu“.A da bi ušla u taj i takav svijet, Abazović je kao premijer morao da potpiše Temeljni ugovor, da Crkva Srbije prigrabi crnogorsko sakralno nasljeđe. I još gore: da srpska Crkva bude iznad crnogorske države. Abazović nije htio ili nije smio da, sa pozicije premijera, vodi Crnu Goru u pravcu Evrope. Kao samostalnu državu, koja ima kičmu.&nbsp;
Sada novu priliku ima Vlada Milojka Spajića. Ali, njen šef iz sjenke, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider parlamentarne većine kojom upravlja Vučić i koja je idolopoklonik diktatora, ratnog zločinca Vladimira Putina, na sve načine podriva evropsku budućnost Crne Gore.
I zato je Šarec juče u crnogorskoj Skupštini zavapio da „Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva“ i zajedno sa evropskim parlamentarcima poslao poruku da imamo pruženu ruku briselske administracije... Ali i da je na nama da dovršimo to putovanje.
Evropa i Brisel očito se neće baviti pitanjima istorijskog revizionizma kod nas, uticajem Crkve Srbije na društveno-političke i sve ostale procese u našoj zemlji, projektom „srpski svijet“, potpunom marginalizacijom nacionalnih Crnogorki i Crnogoraca i svođenjem na radikalne esktreme...
Da u Briselu smatraju da su ova pitanja od značaja za evropski put Crne Gore, ključni eksponent tih politika, predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio bi nepoželjan sagovornik. Ali, nije, četničkog vojvodu primaju evropski zvaničnici, od Marte Kos do Marjana Šareca . &nbsp;
I zato nam se Mandić juče i rugao. Pred evropskim izaslanicima poručio nam je da on neće odustati i da će zajedno sa Crkvom Srbije i njenim ovdašnjim poglavarima, mitropolitima crnogorsko-primorskim Joanikijem Mićovićem i budimljansko-nikšićkim Metodijem Ostojićem predano raditi na reviziji crnogorske istorije, potiranju njenog antifašističkog bića i od zločinaca i saradnika fašista u Drugom svjetskom ratu, četničkih vojvoda Pavla Đurišića i Dragoljuba Draže Mihailovića praviti heroje.
Naš obožavalac, ali i ljubimac Rusije i Putina juče nam je govorio o „diktaturi komunističkog aparata“, poručio da ne može da ne pomene „da istinsko pomirenje i demokratija nijesu mogući bez suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje“ i da je to preduslov njene bolje budućnosti?!
Naravno, ni slova o 1918, o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, o bijelom teroru, o zločinu u Šahovićima, o pokoljima Pavla Đurišića...
- ... I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijaloga i pomirenja – reče Mandić juče.
Dijalog i pomirenje u Mandićevoj viziji znači – potiranje crnogorske nacije, identiteta, istorije, kulture, crkve, jezika, antifašističkih vrijednosti, građanske i sekularne države.&nbsp;
Mandiću je 1918. kada je Crna Gora aneksijom Srbije izbrisana sa mape svijeta – praznik, Pavle Đurišić, četnik i saradnik fašista – heroj, a antifašistički pokret – zloglasna banda.&nbsp;
Ali, sve sa Andrijom Mandićem, ovom parlamentarnom većinom, Vladom i njihovim evropskim integracijama je licemjerno. Bizarno je kada on i ostali iz nekadašnjeg Demokratskog fronta pričaju o evropskom putu Crne Gore, koji ih zanima koliko i lanjski snijeg. Za njih je nesporno da je Kosovo Srbija, da svi Srbi na Zapadnom Balkanu treba da žive u jednoj državi – „velikoj Srbiji“, da je Crna Gora srpska država, naravno, Aleksandar Vučić im je neprikosnoveni gospodar, a Vladimir Putin idol...
I svi znaju da je njihovo zaklinjanje u evropski put Crne Gore bezočna laž, da je njihov jedini cilj osvajanje institucija kako bi što lakše, brže i efektnije uspostavili infrastrukturu za „srpski svijet“ i ruske interese, ali i takvu Crnu Goru naši evropski partneri, kako izgleda, radije će viđeti u Evropkskoj uniji, nego je ostaviti da se sama nosi sa tim izazovima. Pitanje je koliko EU može biti brana svim tim nasrtajima ako ovđe ne postoji politička volja. Već sada su u crnogorskim institucijama i politici visokokotirani ruski proksiji, tako da će njihovu saradničku mrežu biti teško identifikovati i staviti pod kontrolu u dogledno vrijeme.&nbsp;
I dok naši evropski partneri te činjenice prenebregavaju, ne žele o njima, one su im u drugom planu. Nama ne smiju biti. Zbog budućnosti naše đece. Zbog države Crne Gore.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Andrija Mandić na evropskom putu

Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Vujović, govorio je za Standard o političkoj situaciji u Crnoj Gori, a komentarisao je i postizbornu situaciju u Nikšiću, ulogu SPC-a u crnogorskoj politici, kao i, kako kaže, opasne sporazume koji se prave preko leđa građana.
STANDARD: Gospodine Vujoviću, više puta ste istakli da je trenutna politička situacija u Crnoj Gori “nestabilna i neodrživa”, te da su vanredni parlamentarni izbori jedino rješenje. Možete li pojasniti zašto smatrate da je najavljena rekonstrukcija Vlade “katastrofalan scenario” za zemlju?
VUJOVIĆ: Meni ta rekonstrukcija najvise lici na šminkanje političkog mrtvaca. Skalameriju od Vlade sa 32 člana, sa preko 50 državnih sekretara i izmišljenim resorima kojih nigdje na svijetu nema nije moguće nasminkati tj. popraviti. Takva Vlada je i po svojoj formi i sadržini tj. djelovanju teška omča o vratu CG i zato je treba što prije srušiti. Zamislite nekoga ko je došao na ideju da formira Ministarstvo javnih radova – svaki komentar je tu suvišan. Možda formiraju Ministarstvo za armirani beton i cemenat.
STANDARD: Kako komentarišete ulogu premijera Milojka Spajića u aktuelnoj političkoj dinamici, posebno u kontekstu vaših tvrdnji da je postao “politički zatočenik” lidera Demokratskog fronta?
VUJOVIĆ: Do prije nekoliko mjeseci smo mogli govoriti u kategorijama ocjena da je Spajić postao politički satelit Andrije Mandića. Danas tu više nema prostora za različite interpretacije – danas je to svima potpuno jasnom jer teško da u crnogorskoj politici može biti veće očiglednosti od te. Spajić ubrzano srozava svoju poziciju i poziciju PES-a koji nezaustavljvo kopni i nestaje. Mandićev politički svilen gajtan će od PES-a i Spajića napraviti ono što su već napravili od raznih drugih političkih aktera koji su u Mandiću vidjeli saveznika.
STANDARD: Kako ocjenjujete izbore u Nikšiću, naročito postizborni period u kom smo svjedočili izjavama PES-a da im Marko Kovačević nije prihvatljiv, da bi nakon svega 10 dana sjeli sa njim za sto?
VUJOVIĆ: Nikšički postizborni scenario je za mene očekivan, kao što je očekivano i ponašanje PES-a. Sve što smo tvrdili u samoj kampanji da je glas za PES glas za Marka Kovačevića se pokazalo tačnim. Čini mi se da veću autonomiju u odnosu na Mandića imaju neke strukture i pojedinci unutar samog bivšeg DF-a nego što je ima PES. Ako je nešto dobro u svemu ovome je to da najnovija politička sezonska pojava ili bolje reći prevara u liku Pokreta Evropa sad nestaje sa scene brže nego što je bilo očekivano.
STANDARD: Izjavili ste da Crna Gora sa Demokratskim frontom u Vladi nikada neće ući u Evropsku uniju. Koje konkretne poteze aktuelne vlasti vidite kao prepreke evropskom putu zemlje?
VUJOVIĆ: Nije DF ušao u Vladu da bi CG ušla u EU već da bi se taj proces sabotirao na razne načine i baš u onom trenutku kada je potrebno iskoristiti dobar momenat i okolnosti za intenziviranje procesa pridruživanja. Ne treba da imamo dileme da je i ova Vlada skrojena dominantno u Vučićevim medijskim i obavještajnim laboratorijama i da DF nije slučajno postao dio Vlade kao što ni Spajić nije to slučajno omogućio. Da li neko misli da je slučajnost u samo osam mjeseci donijeti Rezoluciju o Jasenovcu, izvršiti ustavni puč iz decembra, zaključno sa najnovijiim dilom sa Emiratima. Svaki od ovih poteza je usmjeren na udaljavanje CG sa EU puta. Prvim se narušavaju odnosi sa Hrvatskom koja kao članica EU može da blokira naše pregovore u svakom trenutku, drugim se urušava vladavina prava kao ključni kriterijum za članstvo i uz to politički destabilizuje država, a trećim se takođe ruši prvni sistem ali što je posebno osjetljivo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pametnome dosta!
Građanima CG mora biti jasno da sve ključne igrače u ovoj Vladi, a i neke oko same Vlade, beogradski režim kontroliše na ovaj ili onaj način. Neki su ucijenjeni, neki to rade sa dubokom vjerom i zadovoljstvom… I za sve njih postoji adekvatan lijek kada krenu da skreću sa zadatog kursa. Dovoljno je da se samo iz ladice izvuku određeni kompromitujući materijali. Ako pažljivo čitamo neke funkcionere srpske vlasti oni to sve crno na bijelo i saopštavaju. To je tužna i jadna slika današnje crnogorske vlasti.
STANDARD: Da li ćemo nakon usvajanja Sporazuma sa UAE svjedočiti novoj političkoj trgovini na relaciji Spajić-Mandić, opet preko leđa građana i što očekujete da će biti rezultat podrške DF-a Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
VUJOVIĆ: DF i Mandič nemaju nikakvu političku štetu od sporazuma sa UAE. Svima je jasno da je Spajić taj koji je najviše podmetnuo ledja za taj dil i da je dominantno on izložen opštoj kritici javnosti. Mandić je dio toga jer je jasno da čitava priča je samo nastavak istog posla koji je sproveden u projektu „Beograd na vodi“ i da su tu vidljivi i očiti i prsti zvaničnog Beograda. Na kraju Mandić se rukovodi matricom – što goree za CG to bolje za njega, njegovu politiku i njegovog nalogodavca iz BG. Još ako znamo kako na Balkanu prolaze donosioci odluka u ovakvim štetnim poslovima, onda je jasno da i Mandić i Spajić imaju snažan motiv. Spajić je do nedavno možda i mogao nešto da trguje sa Mandićem, ali to više nije u stanju jer trgovati može samo neko ko je subjekat, a on je je kao što sam već rekao postao samo politički žeton u Mandićevim rukama sa sve manjjom upotrebnom vrjednošću.
STANDARD: Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović izjavio je u Strazburu da je Joanikije taj koji se oko crkve pita u Crnoj Gori, a ne Porfirije, Međutim svega dva dana stigla je oštra reakcija Srpske crkve da je Porfirije taj koji je glavni, kako komentarišete, još jednu u nizu obmana funkcionera PES-a pred europarlamentarcima?
VUJOVIĆ: To što je rekao Filip Ivanović je novi nivo blama jednog javnog funkcionera. Umjesto da osudi to što je Porfririje kazao pred Putinom on nalazi „solomonsko“ rješenje – da ustvrdi kako Porfirije nema veze sa SPC u CG gdje se navodno suvereno pita Joanikije. Po strani to što Joanikije misli isto, ako ne i gore nego Porfirije, postavlja se pitanje kako neko može bit toliko drzak da otvoreno obmanjuje europarlamentarce na očiglednoj temi. Ivanović je izgleda izabrao da obmanjuje, čak iako zna da je sagovornik svjestan da ga on obamnjuje. Eto, član Vlade se ne libi ni ličnog ponižavanja samo da ne bi saopštio stav o Porfirijevom nedostojnom smatranju pred Putinom u Moskvi.
STANDARD: Patrijarh Srpske crkve izjavio je da Crna Gora treba da bude dio Srpskog tj. Ruskog sveta, čini se da je opet po ko zna koji put reakcija države premlaka i da su jedva čekali da prođe prvi udar javnosti, kako komentarišete izjavu Porfirija i reakciju zvanične Podgorice?
VUJOVIĆ: Porfirijevom stavu se ne treba čuditi. SPC je suštinski filijala Ruske crkve odnosno Putinove agresivne ratne politike. Kad bi kojim slučajem zvanična srpska politika došla u konflikt sa Putinom SPC bi stala na stranu Putina. Kome nije jasno da je SPC u svom zvaničnom djelovanju samo ispostava ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma na poslu razvaljivanja stabilnosti Zapadnog Balkana i da je u svemu tome njena vjerska misija sasvim sporedna, taj bira put političkog slijepca. A što se tiče reakcije naše Vlade pa to već spada u kategoriju političkih viceva i tu ne treba posebno trošiti riječi.
STANDARD: Naveli ste da je aktuelna vlast dovela Crnu Goru u “opštu političku i ustavnu krizu”. Možete li detaljnije objasniti na koje konkretne poteze vlasti mislite, posebno u kontekstu navodnog “ustavno-pravnog nasilja”?
VUJOVIĆ: Sve što radi ova Vlada u kontinuitetu je razvaljivanje pravnog poretka, institucija i ipak nekih dostignutih demokratskih standarda u proteklom periodu. Ja mislim da su oni trenutno u fazi kada ih više i ne zanima šta o svemu tome misli demokratska javnost. &nbsp;Tragikomično držanje Vlade oko ovog famoznog Sporazuma sa UAE je do kraja ogolilo ovu štetnu, oportunističku i potkapacitiranu družinu koja sebe zove Vladom CG. Do koje mjere oni potcenjuju javnost vidi se recimo po ovoj nedavnoj završenoj službeničkoj posjeti premijera Spajića SAD-u. Čovjek, koji je prva politička ličnost države, je bio u navodno zvaničnoj posjeti Americi a nije vidio nijednog političkog zvaničnika. Dakle, skandal nad skandalima, to nije bruka Spajićeva već države CG. Ali koga briga dok je dilova i rasprodaja bisera Crne Gore.
STANDARD: Kako ocjenjujete reakciju nadležnih organa tokom tragedije na Cetinju, potom mafijaškog ubistva u istom gradu i pokušaja ubistva u Podgorici. Šta smatrate da bi trebalo preduzeti kako bi se obnovilo povjerenje građana u bezbjednosne institucije?
VUJOVIĆ: Posebno je sramno to što nemamo nikakvu odgovornost nakon trageije na Cetinju. Vidjeli smo na šta su sve bili spremni pojedini ministri i partije da bi zadržali fotelje. Tu su pokazali da kod njih nema ni zrna ne samo odgovornosti već ni empatije i elementarnog ljudskog osjećaja zbog svega što se desilo.Bezbjednosni sektor je potpuno truo i neposoban, izgleda po CG može da vršlja svako a da država nema nikakve mehanizme da prevenira zločine i ubistva koji se dešavaju. Očigledno da nemaju kad od političkih čistki po policiji i drugim institucijama i uhlebljivanja svojih partijskih vojnika. Srozavanje institucija je uvijek naravno štetno i nosi posljedice ali kada to uradite sa bezbjendosno-obavještajnim dijelom sistema tu su tek posljedice razorne.

Vujović: Skalamerija od Vlade je politički eksperiment skrojen u Beogradu, Spajić odavno postao Mandićev žeton

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Tag: eu-put