Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom Republike Bugarske Stefanom Dimitrovim, a tom prilikom je poručeno da će Bugarska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore.
U razgovoru je istaknuto da Crna Gora i Bugarska njeguju prijateljske odnose, zasnovane na bogatim istorijskim i kulturnim vezama - koji su dodatno osnaženi NATO savezništvom.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Ibrahimović je izrazio zahvalnost na političkoj i ekspertskoj podršci koju Bugarska, u kontinuitetu, pruža evropskoj integraciji Crne Gore, ukazavši na posvećenost Vlade sprovođenju reformi koje vode ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.&nbsp;
Susret sa bugarskim ambasadorom bio je, ističu u MVP, prilika da se ukaže na odličnu saradnju na bilateralnom nivou, uz obostranu spremnost da se intenziviraju odnosi u oblastima kulture, ekonomije i turizma.&nbsp;
S tim u vezi, istaknut je značaj boljeg saobraćajnog povezivanja dvije države i uspostavljanja direktnih avio linija.&nbsp;
Tokom sastanka bilo je riječi i o kandidaturi Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, kao i sveukupnoj saradnji i zajedničkim aktivnostima na multilateralnom i regionalnom planu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović-Dimitrov: Bugarska će nastaviti da podržava evropski put Crne Gore

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da Crna Gora svojim ukupnim razvojem potvrdila da ima kapacitet da se pridruži Evropskoj uniji - ali ukazao da nažalost ne možemo da ne primijetimo zastoj koji se dogodio ove četiri godine.
- Ove četiri godine su donijele ozbiljno ruiniranje onih krhkih ostvarenja do kojih smo došli od 2006. do 2020. godine. Prije svega na bezbjednosnom planu, javnih finansija, obrazovanja, ali i zdravstva. Crna Gora je u tom periodu izgubila ključnu pretpostavku koja je kvalifikovala kao zemlju predvodnicu - uzornu politička stabilnost - poručio je Đukanović gostujući na ovogodišnjem 2BS Forumu.
Tome, podvlači on, svjedoči da smo u četiri godine promijenili tri vlade.&nbsp;
- Od prve klero-nacionalističke, preko druge koja je bila anticrnogorska, velikosrpska i diletantska, do treće koja je opet velikosrpska i populistička... To ne obećava da bi Crna Gora sa takvom upravom mogla iskoristiti šansu koja se ukazuje - naveo je Đukanović.
Treba, kaže, voditi računa da naš domaći zadatak ne može obaviti niko bez mi.&nbsp;
- Potencijala u Crnoj Gori ima, ali taj potencijal traži ozbiljan državno-politilki menadžment koji Crna Gora u ovom trenutku nema - jasan je Đukanović.
<h2>Opsesija velikosrpskog nacionalizma</h2>
On je ocijenio da Srbija ima potencijal da bude na evropskoj strani, ali da je problematična državna politika koja je obilježena dominantno velikosrpskim nacionalizmom.
- Kada to postane državna politika to ugrožava mir i stabilnost regiona. Koliko god ne podržavao takvu politiku, ne mogu da ne primijetijm da je takva politika bila politika uspjeha na karatak rok jer se (Aleksandar) Vučić uspio održati na žici. Ali, kada se završi virjeme trajanja te politike onda je ta država na istom mjestu na kojem je bila prije njenog početka. Tu se gleda domet nekoga ko je bio na čelu države - smatra Đukanović.
On misli da je, nažalost, dominantno politikom zapada omogućeno Srbiji da igra politiku koja je bila neuspješna sa stanovištva interesa građana Srbije da budu na zapadu, neuspješna sa stanovišta interesa zapadnih uticajnih država koje su željele Srbiju u svom sastavu, neuspješna i sa stanovišta onoga što je interes regiona.
- &nbsp;A interes regiona je stabilnost. Ako se neodlučnom politikom zapada uz jasnu destruktivnu politiku iz Moskve dozvolili Srbiji da se poigra Miloševićevom mantrom - da su Srbi u regionu ugroženi pa da Srbija treba da ih zaštiiti... Srbija ih ne može zaštiti, a uz to oni u Crnoj Gori nijesu ni ugroženi. Ali ono što Srbija može je da ugrožava suverenost susjednih država, stabilnost i razvoj - dodao je Đukanović.
On kaže da postoji opsesija velikosrpskog nacionalizma ko je brana ostvarivanju njihovih ciljeva. Kao takvu prepoznaju DPS.
- Onda naravno pokušavaju da personalizuju odgovornost za neostvarivanje njihovih ciljeva. To dovodi do satanizacije - rekao je on komentarišući naslove u srpskim medijima u kojima je objavljen snimak na kojem se u kafani, u kojoj je Đukanović, pjeva „ne može nam niko ništa - jači smo od Srbije“
Na pitanje je li to pjevao, Đukanović je rekao da se radovao uspjehu građanske i proevropske politike na lokalnim izborima.
- A moje pitanje je šta i da jesam? Ako bi pjevali da je Crna Gora jača od Srbije, Amerike ili Rusije.. Je li to mržnja? - dodao je Đukanović.
<h2>Sad da vidimo je li Milatović hrabar, Spajić nije bio</h2>
On je konstatovao da se na lokalnim izborima u Podgorici desio strmoglavi pad partija koje su u vlasti. Dodao je i da je Milatović pred iskušenjem.
- Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine - PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje – ocijenio je Đukanović.
Gubitak od 25 odsto poena je, kaže, strmoglav pad tih politika.
- I to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana – dodao je Đukanović.

Anja Ivanović

Đukanović: Crna Gora u ovom trenutku nema državno-politički menadžment koji joj je potreban da ostvari svoj potencijal

Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.
Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.
- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.
On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

Za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potreban je što širi konsenzus. Važno je poduprijedi evropski put Crne Gore - poručio je poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
U tom kontekstu on je pomenuo Gruziju u kojoj su vlasti govorile da su za EU, a u praski postupale suprotno. To je, upozorava Štir, nešto što zabrinjava.
- Važno je da se stvori konsenzus barem u najširoj mogućoj mjeri, za potrebne reforme, ali i za potrebno geopolitičko svrstavanje sa zapadom, što je nužno za ulazak u Evropsku uniju. Mi, sa strane Evropskog parlamenta, takav put ćemo poduprijeti, ali ćemo mjeriti ne ono što se deklarativno kaže, nego ćemo mjeriti konkretne korake koji su napravljeni na tom putu ka Evropskoj uniji - podvukao je on.
<h2>Identitet Crne Gore bio bi u pitanju izmjenom Zakona o državljanstvu</h2>
Ukoliko bi se izmjenio Zakon o državljanstvu bilo bi omogućeno, smatra on, da se promijeni biračko tijelo Crne Gore. Naglašava i da bi se doveo u pitanje i sam identitet Crne Gore.
- Ukoliko bi se na taj način manipulisalo budućim izborima, dovela bi se u pitanja i proevropska i prozapadna orijentacija Crne Gore. To je vrlo važno pitanje koje ne može proći ispod radara i to je bila motivacija ove inicijative - rekao je Štir za Televiziju E.
Pitanje crnogorskog dvojnog državljanstva na stolu je visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku Žozepa Borelja. Zabrinuti idejom promjene Zakona o državljanstvu poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir uz podršku poslanika iz kluba Evropske narodne stranke - Mihaela Galera, Milana Zvera, Mateja Tonina i Tomislava Sokola pisali su Borelju.&nbsp;
Upozorili su da bi to moglo ugroziti suverenitet i identitet Crne Gore, a da bi uticaji koji bi se prelamali bilii suprotni interesima Evropske unije.
Pitanje koje je &nbsp;uputila grupa zastupnika Evropskom parlamentu i Žozefu Borelju, pojašnjava Štir, je podsticaj dijaloga između vlasti iz Crne Gore i Evropske komisije, kako bi se spriječilo, kako kaže, skretanje Crne Gore sa evropskog puta.
- Smatramo da je taj dijalog potreban i da se ne smije ulaziti u neke inicijative koje bi mogle ugroziti evropski put Crne Gore. Za nas je uspjeh Crne Gore na evropskom putu izuzetno važan, ne samo zbog Crne Gore, nego zbog stabilnosti cijelog jugoistoka Evrope - naveo je on.
<h2>Interes „srpskog sveta“</h2>
Oni koji Crnu Goru, kako kaže, vide u onome što se naziva „srpski svet“ vide interes u inicijativi o promjeni Zakona o državljanstvu i dodaje, da je to geopolitički koncept, koji je imitacija „ruskog svijeta“.
- Pokušaj stvaranja jedne sfere uticaja, ili interesne sfere, a ta logika interesnih sfera je logika sukoba. Vidjeli smo, nažalost, to ruskom agresijom na Ukrajinu. I pokušaj imitacije takvih koncepata na Zapadnom Balkanu je destabilizirajuće i zato se tome treba oduprijeti. Jer logika Evropske unije je upravo suprotna, to nije logika sukoba, nego zamijeniti sukob jednom logikom saradnje. Upravo je to što treba i Crnoj Gori i cijelom jugoistoku Evrope - naglasio je Štir.
Dodaje da, kao i ostale kolege iz Evropskog parlamenta, želi da Crna Gora uspije na evropskom putu, i zato je, kako kaže, važno da ovo pitanje bude postavljeno u Evropskom parlamentu.
- Zbog situacije u &nbsp;Ukrajini dao se neki novi impuls procesu proširenja. Možda zvuči paradoksalno, ali upravo Ukrajina daje tempo procesa proširenja. Međutim, koristi mogu imati i zemlje Zapadnog Balkana ako to budu znale iskoristiti. Svima je u interesu da to tako bude, a ne da se skrene sa drugim konceptima, kao što je “srpski svet” koji idu u suprotnom smjeru, koji su izuzetno štetni ne samo za Crnu Goru, nego za cijelu regiju i jugoistok Evrope - istakao je Štir.
Dobrosusjedski odnosi su, dodaje on, veoma važni na evropskom putu i napominje da je kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, svojevremeno, predlagao ratifikaciju sporazuma sa Crnom Gorom, za ulazak Crne Gore u NATO savez.
- Tada smo vidjeli da je Crna Gora zaista htjela biti dio zapada, htjela prihvatiti zapadne evropske vrijednosti i omogućavala da se u toj klimi pronađu rješenja koja bi bila u obostranom interesu. Upravo takvu klimu treba stvarati, zato je važno oduprijeti se tim nekim konceptima, kao što je “srpski svet” , koji razbijaju tu klimu saradnje. Treba njegovati upravo takve dobrosusjedske odnose i onda u takvom evropskom duhu pronaći rješenja kojom će biti i jedna i druga strana zadovoljna - naglašava Štir.

Štir: U Evropskom parlamentu ćemo mjeriti konkretne - a ne deklarativne korake Crne Gore na putu ka EU

Crna Gora bliža je Evropskoj uniji nego ikada ranije. Sve što se radilo u prethodnih 12 mjeseci dolazi na naplatu u djelu - zatvaranja pregovaračkih poglavlja. To je, gostujući u 24 sata Telvizije E, kazala ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Treća Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije biće održana tokom decembra i izvjesno je, kaže Gorčević, da će tada biti zatvorena četiri pregovaračka poglavlja. Vjeruje da će do kraja 2026. godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Sve reforme i sve ono što smo radili u prethodnih 12 mjeseci rezultat su rada Vlade, ali i Parlamenta. To je ono što nas je približilo reformama. Te reforme nas približavaju ne samo Evropskoj uniji, već će omogućiti bolji standard za naše građane - rekla je Gorčević.
Ostvareni, ali i planirani rezultati su, smatra Gorčevi, zasluga Vlade ali i svih drugih institucija, jer proces pristupanja nije samo tehnički, već ima i političku dimenziju.
- Sama kriza u Ukrajini jeste nešto što je na određeni način stavilo reflektore na politiku proširenja i to koliko je politika proširenja važna za Evropsku uniju, ali i za države članice, najviše iz bezbjednosnih razloga. Ono što je fakat, mi u Evropsku uniju ne možemo ući ukoliko ne ispunjavamo određene uslove koji se od nas traže. Ništa nam ne može biti poklonjeno, niti nam je poklonjeno do sada. Ništa ne možemo dobiti na lijepe oči. Sam proces podrazumijeva nešto što se zasniva na zaslugama i sigurna sam da ova Vlada ima i plan, i znanje, i političku volju da istraje na ovom putu - istakla je Gorčević.
Evropski partneri i međunarodni saveznici, vjeruje Gorčević, itekako prate političku situaciju u Crnoj Gori, a činjenica da je članica NATO već šest godina pokazuje da je kredibilan i pouzdan partner.
- Različiti tonovi koji se mogu čuti u Parlamentu predstavljaju demokratske principe i demokratizaciju cijelog društva. Poruke koje dobijamo od relevantnih institucija i adresa govore da je Crna Gora uspješna priča, da se se vrednuju rezultati koje smo postigli. Na kraju krajeva, ne donose se odluke samo na osnovu deklarativnog zalaganja za članstvo u EU. Odluke se donose i podrška od međunarodnih partnera se dobija na osnovu de facto glasanja za određene zakone, na osnovu reformi koje sprovodimo i na osnovu stvarnog pokazatelja da mi Crnu Goru vidimo u Evropskoj uniji - naglasila je Gorčević.
Barometar 26 je vrsta platforme, objašnjava Gorčević, koja ima cilj da okupi političke aktere, ali i cjelokupno društvo. Slična platforma je, kaže, u drugim zemljama koje su pristupile EU bila pokazatelj jedinstva cijele države na putu ka članstvu.
- Platforma Barometar 26 sadrži četiri cjeline, u okviru kojih možemo diskutovati da li ima potrebe dodavati još neke, ili možda nešto oduzeti. Sigurna sam da je platforma nešto za šta se, bar deklarativno, zalažu sve političke partije u Crnoj Gori. Smatram da ukoliko se deklarativno zalažu, da im i ne smeta potpisivanje platforme. Važno je da napomenem da ovo nije platforma Milojka Spajića, niti premijera Crne Gore, niti je jednog političkog subjekta. Barometar 26 ima cilj da ujedini sve, kako bi Crna Gora postala sljedeća članica Evropske unije, da jednostavno sve druge teme stavimo nekako po strani, a da nam teme evropskih integracija budu prioritetne, jednako važne - ističe ministarka evropskih poslova.
Gorčević podsjeća da je Vlada danas usvojila platformu Barometar 26, a premijer Milojko Spajić će, kaže, u narednim danima održati sastanke sa liderima političkih partija kojima će predočiti sve detalje
- Nakon tih sastanaka imaćemo i poruke političkih partija da li će podržati platformu ili ne. Ja sam sigurna da nas Barometar 26 sve ujedinjuje i da nema nikakvu drugu skrivenu ambiciju. Platforma je nešto što će nam olakšati da tema evropskih integracija bude prva i primarna u odnosu na ostale - poručila je Gorčević.
Odgovararajući na pitanje o neformalnom diplomatskom dokumentu koji je Hrvatska uputila Ministarstvu vanjskih poslova, a kojim se traži rješavanje vlasništva školskog broda Jadran, razgraničenja, ratnih zločina i ostalih pitanja koja produbljuju nerazumijevanje između dvije države, ministarka poručuje da je upravo Hrvastka dala najviše doprinosa Crnoj Gori u integracijama ka Evropskoj uniji.
- Hrvatska je dala doprinos kako kroz ekspertsku pomoć, kroz međunarodne aktivnosti, pomagala Crnoj Gori da postane članica NATO-a. Sigurna sam da će kao država koja baštini evropske vrijednosti, koja je naš prvi susjed, nastaviti da podržava Crnu Goru na ovom putu. Komunikacija između Hrvatske i Crne Gore je redovna i intenzivna. Moramo riješiti sva otvorena pitanja, prije samog ulaska u Evropsku uniju. Vjerujem da će ta komunikacija ići u dobrosusjedskom raspoloženju, diplomatskim putem. Sigurna sam da ćemo naći najbolji mogući dijalog - kaže Gorčević.&nbsp;
Napominje da je za članstvo u EU pored, kako kaže, prostih štrikova ispunjavanja pregovaračkih poglavlja, važno da 27 država članica glasa za sve što Crna Gora radi. Dodaje da se ne bi prihvatila ministarskog mjesta da nije, kako kaže, vjerovala i bila sigurna da je cilj Vlade da Crnu Goru uvede u Evropsku uniju.&nbsp;
- Sigurna sam da će kroz našu liniju djelovanja i budući rad, ova Vlada nama omogućiti da postanemo 28. članica do 2028. godine - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora bliža EU nego ikada ranije

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je u Debrecinu od Mađarske 26:20 na startu glavne runde Evropskog prvenstva.
Obje selekcije sa maksimalnim učinkom završile su prvu fazu takmičenja i u glavnu rundu prenijele su po dva boda.
Sjutra reprezentacija Crne Gore igra protiv Francuske&nbsp;
MAĐARSKA - CRNA GORA 26:20 (16:11)
Strijelci: Jauković 5, Pletikosić 1, Mugoša 3, Bulatović 1, Grbić 4, Ivanović 1, Brnović 3, Vukčević&nbsp;

Prvi poraz "lavica", Mađarska bolja od Crne Gore

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, prijepodne uglavnom na jugoistoku povremeno kiša. 
 
U ostalim oblastima od sredine dana mjestimično kiša, prvenstveno tokom noći, gdje će u višim predjelima na sjeveru kiša kratkotrajno preći u snijeg. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar, slab do umjeren, ujutru ponegdje na primorju kratkotrajno pojačan sjeveroistočni. 
 
Tokom dana će duvati slab do umjeren, u sjevernim predjelima mjestimično umjeren do pojačan vjetar južni, a na primorju uveče ponegdje pojačan zapadni i jugozapadni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do 12, najviša dnevna od četiri do 15 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, od sredine dana mjestimično kiša

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje R.S. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Kako navode iz ODT Podgorica, osumnjičeni je prijetio kćerci i vanbračnoj supruzi, sa kojom ima petoro djece, da će ih ubiti, zaklati i baciti bombu u kuću. Nakon toga je, kako se navodi u saopštenju, uzeo sjekiru i sa njom zamahnuo u pravcu vanbračne supruge, kada je njihova kćerka stala između njih i spriječila ga u namjeri da je istom povrijedi.
U saopštenju se dodaje i da je zadržan i osumnjičeni L.D. zbog osnovane sumnje da je više puta udario suprugu u glavu, kao i da je hvatao za vrat, a sve u prisustvu maloljetnog djeteta.
- Ovo lice je već osuđivano za isto krivično djelo - saopštili su iz ODT.

Jedan prijetio supruzi i kćerki da će ih zaklati, drugi hvatao suprugu za vrat

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: eu-put