Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prva poruka izvještaja Evropske komisije da je ovo bila uspješna godina za evropski put Crne Gore.
On je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku Crne Gore ka EU kazao da će naredna godina biti presudna, posebno u vladavini prava, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala...
- EU čvrsto stoji uz Crnu Goru sa snažnom podrškom i jasnim očekivanjima - poručio je on.
Istakao je da je Crna Gora postala članica SEPA.&nbsp;
- Pridužila se Konvenciji o zajedničkom transportnom postupku. To je drugo veliko postognuće koje se desilo u prethodnom periodu. Sljedeći veliki korak je da Crna Gora ima besplatan roming sa zemljama EU. Nikšić je izabran za prijestonicu kulture a to je treći grad Zapadnom Balkanu koji je ikada dobio tu titulu - naglasio je Satler.
Ton ovogodišnjeg izvještaja je, cijeni on, mnogo pozitivniji.
- Dobra vijest je da je Crna Gora znatno ostvarila napredak u spremnosti. Ovo je najbolji izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od EK i ojačala je svoju poziciju predvodnice ka članstvu u EU - rekao je Satler.
Izvještaj, kako je ustvrdio, upućuje i na slabosti.
- Navodi se odlučan korak ka izbornoj reformi. Ostvarili ste međupartijski konsenzus koji je dozvolio da se reforma ostvari - dodao je Satler.&nbsp;
Istakao je da postoji još nekoliko stvari koje bi trebalo završiti.
- Crna Gora je prevazišla ustavnu i institucionalnu krizu. Izvještaj bilježi dobar napredak u poglavlju 23. U poglavlju 24 ostvareni su dobri rezultati. Država treba da obezbijedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu - rekao je on.
Zakonodavni i institucionalni okvir je uspostavljen ali je, podvlači on, potreban novi zakon o zaštitniku ljudkih prava i sloboda.
- Crna Gora je zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom plitikom EU. Samo nastavite tako - ocijenio je Satler.
Dodao je da Crna Gora treba da pronađe rješenja za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
- Uskoro će lopta biti na terenu država članica. U decembru očekujemo važnu međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke. Važno je da ne gubite iz vida cilj. Naredna godina je posebno važna za Crnu Goru - naveo je Satler.
Imaćemo, kako je rekao, dva velika samita.
- To je velika šansa i prilika da pokažete što možete da donesete za evropski sto - kazao je Satler.
<h2>Potvrđena liderska pozicija</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da je izvještaj Evropske komisije potvrda da su radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države. Ova godina je, cijeni on, bila jako uspješna, ali se očekuje mnogo više.
- Crna Gora ima dovoljno razloga da bude jako ponosna na ono sto piše u izvještaju. Naš reformiski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost - rekao je on.
Ovaj izvještaj, kako je ustvrdio, jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti. On je kazao da su od posljednjeg izvještaja do danas zatvorena četiri poglavlja, te poručio da je Crna Gora potvrdila lidersku poziciju.
- Važno je što je prvi put u poglavljima vladavine prava postignut visok nivo spremnosti i napredak. Vlada će nastaviti da unapređuje ambijent za nezavisan rad pravosuđa - rekao je on.
Vlada je, prema njegovim riječima, fokusirana na stvaranje stabilnog ekonomskog ambijenta.
- Intenzivno radimo na diverzifikaciji ekonomije. Imamo najveći broj interno spremnih poglavlja - naveo je on.
Ponosan je, kaže, na administraciju koja pokazuje da može realizovati i ono što se do juče činilo nemogućim.

1250x600

1084x550

Satler: Naredna godina će biti presudna za EU put Crne Gore; Spajić: Izvještaj potvrda da smo radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas stiže u Crnu Goru, a njen dolazak, u trenutku kada naša država bilježi veliki napredak u ključnim oblastima evropske agende, potvrda je naših napora i da smo na dobrom putu - ocijenila je za RTV Nikšić, Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.
Crna Gora je, kaže ona, napravila određene iskorake, ne samo po pitanju zatvaranja poglavlja, već po pitanju evropskih vrijednosti.
- To pokazuju rezulatati koji su mjerljivi i koje Evropska komisija vidi, kao i u onim izazovima koji su pred nama do zatvaranja poglavlja. Dolazak Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije u Crnu Goru, samo nekoliko nedjelja prije Izvještaja Evropske komisije, potvrda su tog naprtka i da smo na dobrom putu - kaže ministarka.
Kada je riječ o pregovaračkom procesu, ističe da on kontinuirano napreduje.
- Do kraja godine nas očekuje još jedna Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti određena poglavlja. Govorimo dosta i o Reformskoj agendi, tako da što se tiče evropskih integracija, vrlo dinamičan plan i intenzivan period je pred nama, jer očekujemo da zatvorimo ozbiljan broj poglavlja u 2026. godini - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Dolazak Fon der Lajen potvrda našeg napretka na EU putu

Reforme na putu ka EU ne doživljavamo kao obavezu, već kao priliku da damo svoj doprinos evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Naša je obaveza da ispunimo svako mjerilo, poštujemo svaki standard i dokažemo da Crna Gora zaslužuje mjesto u EU kao potpuno spremna i kredibilna članica, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, na BSC sastanku lidera u Podgorici, forumu koji organizuje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCSP), uz podršku Ambasade Norveške.
Ona je naglasila da evropska perspektiva mora ostati ključna za stabilnost i razvoj čitavog regiona, jer samo tako možemo obezbijediti trajnu bezbjednost i prosperitet.&nbsp;
- Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu – naš cilj je jasan: završetak pregovora do 2026. i punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- kazala je Gorčević.&nbsp;
Ona se, kao ključna govornica, obratila na forumu pod nazivom „Između igranja moći i obećanja: Zapadni Balkan usred globalnih promjena i izazova za Evropu“.
Gorčević je naglasila da je Crna Gora danas najnapredniji kandidat u procesu pristupanja, jedina zemlja koja je otvorila sva poglavlja i zatvorila sedam. „U proteklim mjesecima ostvarili smo opipljiv napredak, zatvorili smo četiri poglavlja, uključujući i jedno od najzahtjevnijih, te obezbijedili 383 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Tim sredstvima finansiraćemo ključne reforme: jačanje borbe protiv organizovanog kriminala, modernizaciju javnih nabavki, reformu izbornog zakonodavstva, širenje digitalne infrastrukture i ulaganje u obrazovanje sa fokusom na digitalne vještine“, istakla je.
Takođe je poručila da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i da će nastaviti odlučno da sprovodi reforme, jača demokratiju i unaprjeđuje standarde kako bi ostvarila svoje članstvo u EU. Istakla je da je sada pravi trenutak za konsolidaciju evropske perspektive cijelog regiona, te da samo kroz zajednički evropski put Zapadni Balkan može obezbijediti trajni mir, stabilnost i prosperitet za sve svoje građane.
Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović, učestvovala je na sesiji pod nazivom „Zapadni Balkan između integracije i izolacije“, u okviru koje je istakla ključne prioritete Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ona je naglasila da je strategija Crne Gore u potpunosti usmjerena na neutralisanje političke nesigurnosti u EU kroz dosljednu implementaciju tehničkih, pravnih i institucionalnih pretpostavki koje zahtijeva Evropska unija.
- Naš pristup je zasnovan na konkretnim rezultatima, a ne na retorici. Svaka reforma koja jača nezavisne institucije, javne nabavke, sudstvo i antikorupcijska tijela smanjuje rizik za investitore, povećava potencijal rasta i približava nas članstvu u jedinstvenom tržištu- rekla je Papović. 
&nbsp;
Ona je naglasila da Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, uz predanost principu zasluga i reformi. „Naš cilj je da svaka odluka o napretku bude zasnovana na stvarnim rezultatima i objektivnim kriterijumima, čime se jača kredibilitet Crne Gore kao partnera Evropske unije,“ zaključila je Papović.

Gorčević: Naša obaveza je da dokažemo da je Crna Gora spremna za članstvo u EU

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Naravno da se evropska agenda usporila, kad PES sada svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija u vlasti i na državnom i na lokalnom nivou, ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Cijenu za to plaća cijela država, jer se već vide direktne posljedice nesposobnosti ove vlasti na našem EU putu- zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1961001725462024294%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Evropska agenda usporila jer PES svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija

Od ukupno dvije milijarde dolara, koliko, prema tvrdnjama zvaničnog Zagreba, Crna Gora duguje Hrvatskoj po osnovu sukcesije vojne imovine nakon raspada Jugoslavije – sporan je i dio koji se odnosi na avione-kanadere, koje Crna Gora danas više ne posjeduje. Sagovornici Televizije E ranije su upozoravali da bi potezi aktuelne vlasti, koji narušavaju odnose sa susjedima, Crnu Goru mogli skupo koštati. Nakon posljednje protestne note, dobrosusjedski odnosi, koji su, kako stručnjaci ocjenjuju, preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, za Crnu Goru postaju sve teži zadatak.
<h2>"Šamari" doborsusjedskim odnosima</h2>
More problema - to je ono što bi školski brod Jadran, kao posljednji "šamar" dobrosusjedkim odnosima sa Hrvatskom, mogao da donese Crnoj Gori.&nbsp;
Nakon što je Hrvatska uputila protestnu notu zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke sa ilustracijom broda Jadran, Crnoj Gori će, prema riječima savjetnice hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, Vande Babić Galić, uskoro stići i precizan izvještaj o vrijednosti vojne imovine koju navodno duguje Hrvatskoj.
Stručnjaci su i ranije upozoravali na ovakav scenario.&nbsp;
- No što je najštetnije jeste što se uporno zagovara jedan argument koji može biti jako štetan za Crnu Goru, a on se sastoji u tome da je na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, čini mi se oktobra 91, školski brod Jadran bio u Tivtu i da po tom osnovu pripada Crnoj Gori. Ali da uzmemo i da je to dobar argument za Crnu Goru, pitam sve ostale - na taj datum u oktobru bilo je na stotine brodova na teritoriji Hrvatske koje smo mi poslije doveli u Crnu Goru 1992. - raketni fregater, raketni čamci, sve naoružanje, oprema itd. – kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić.
Prema pisanju medija, devedesetih godina prošlog vijeka, među spornom nekada zajedničkom imovinom su i četiri kanadera za gašenje požara, koji su početkom rata 1991. premješteni iz vojne baze Zemunik kod Zadra na Aerodrom Golubovci u Crnoj Gori. Bez konsultacija sa Hrvatskom, tada Savezna Republika Jugoslavija koju su sačinjavale Srbija i Crna Gora su 1995. godine prodale ta četiri aviona Grčkoj za 24,4 miliona dolara – i to preko ofšor kompanije sa Kipra, kako bi se izbjegle tadašnje UN sankcije Jugoslaviji.
- Grčka vlada je kupila avione uprkos tome što su, kako je potvrdio (ministar poljoprivrede) Cumakas, čak i funkcioneri grčkog Ministarstva odbrane i Generalštab ratnog vazduhoplovstva Grčke - u čijoj se bazi nalaze sporni avioni, u tri navrata upozoravali vladu na rizičnost posla i na sumnjiv vlasnički status letjelica. Međutim, rekao je Cumakas, vlada je "pristupila kupovini na način koji je prvobitno izabran, i već je bila platila prvu ratu" - znači otplata je počela prije sklapanja ugovora! Uostalom, avioni su stigli dvije i po godine ranije – objavila je "Naša borba" u junu 1997. godine.
<h2>Prepreke na evropskom putu</h2>
Danas, Crna Gora ne posjeduje nijedan kanader, a Hrvatska, prema tvrdnjama Babić Galić, ima pravo da traži više od dvije milijarde američkih dolara na osnovu sukcesije vojne imovine.&nbsp;
Bivši ministar odbrane i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić kazao je da su, poslije više poteza koji su načinjeni sa crnogorske strane, odnosi sa Hrvatskom ponovo postali složeniji, nakon što je u dugom periodu učinjen veliki napor da se, nakon radnih devedesetih, saniraju i dovedu do nivoa najboljeg primjera u regionu dobrosusjedske saradnje.
- Teško da možemo govoriti samo o neznanju. Jedna od najboljih preporuka članstvu u EU je dobosusjedska saradnja. Dakle, kroz ono što činimo ne činimo dobru preporuku sebi za ćlanstvo u EU i nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i početi konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u EU. Da nam to ne bude samo parola iza koje se čine suprotne radnje – poručio je Vučinić.
Stručnjaci kažu da Crna Gora ne bi bila u ovakvoj poziciji da nije donosila poteze koji su kontinuirano narušavali međusobne odnose – što direktno utiče i na njen evropski put. Odluke crnogorskih vlasti, koje su dovele do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa, mogle bi rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući mogućnost da Hrvatska, kao članica Evropske unije, blokira evropski put Crne Gore.

Zarobljeni u sukcesiji: Sporni kanaderi i dvije milijarde

"Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva, koja ima svoju kičmu i želi za sebe samo najbolje“.&nbsp;
To je juče u crnogorskoj Skupštini saopštio izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, na konferenciji „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“.
Teško da bi ovakva poruka bilo kojoj drugoj državi u Evropi danas mogla biti upućena, a da je vlast i građani te države takvu priču ne shvate - kao uvredu. Jer, svaka nezavisna država Evrope bi, valjda se to podrazumijeva, trebalo da bude samostalna i ,,da ima kičmu". &nbsp;
Ali, ovo je poruka Crnoj Gori, zemlji koja je pred vratima Evrospke unije i koja, valjda, ima neki ,,defekt" i sa samostalnošću i sa kičmom. &nbsp;
Šarecu je, izgleda, kristalno jasno da Crna Gora ima ozbiljan problem sa onima koji je vode. Zato je poslao jasnu poruka da je Evropi jasno s kim ima posla, ali da i dalje nastoji da naše političke elite privoli da prestanu s opstrukcijama evropskog puta.
I 2022. godine Brisel nam je dao šansu, ali Vlada Dritana Abazovića odbila je tu ponudu zato što je služila interesima tuđe države - Srbije i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću. A on Crnu Goru ne želi u Evropskoj unji, već u „srpskom svijetu“.A da bi ušla u taj i takav svijet, Abazović je kao premijer morao da potpiše Temeljni ugovor, da Crkva Srbije prigrabi crnogorsko sakralno nasljeđe. I još gore: da srpska Crkva bude iznad crnogorske države. Abazović nije htio ili nije smio da, sa pozicije premijera, vodi Crnu Goru u pravcu Evrope. Kao samostalnu državu, koja ima kičmu.&nbsp;
Sada novu priliku ima Vlada Milojka Spajića. Ali, njen šef iz sjenke, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider parlamentarne većine kojom upravlja Vučić i koja je idolopoklonik diktatora, ratnog zločinca Vladimira Putina, na sve načine podriva evropsku budućnost Crne Gore.
I zato je Šarec juče u crnogorskoj Skupštini zavapio da „Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva“ i zajedno sa evropskim parlamentarcima poslao poruku da imamo pruženu ruku briselske administracije... Ali i da je na nama da dovršimo to putovanje.
Evropa i Brisel očito se neće baviti pitanjima istorijskog revizionizma kod nas, uticajem Crkve Srbije na društveno-političke i sve ostale procese u našoj zemlji, projektom „srpski svijet“, potpunom marginalizacijom nacionalnih Crnogorki i Crnogoraca i svođenjem na radikalne esktreme...
Da u Briselu smatraju da su ova pitanja od značaja za evropski put Crne Gore, ključni eksponent tih politika, predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio bi nepoželjan sagovornik. Ali, nije, četničkog vojvodu primaju evropski zvaničnici, od Marte Kos do Marjana Šareca . &nbsp;
I zato nam se Mandić juče i rugao. Pred evropskim izaslanicima poručio nam je da on neće odustati i da će zajedno sa Crkvom Srbije i njenim ovdašnjim poglavarima, mitropolitima crnogorsko-primorskim Joanikijem Mićovićem i budimljansko-nikšićkim Metodijem Ostojićem predano raditi na reviziji crnogorske istorije, potiranju njenog antifašističkog bića i od zločinaca i saradnika fašista u Drugom svjetskom ratu, četničkih vojvoda Pavla Đurišića i Dragoljuba Draže Mihailovića praviti heroje.
Naš obožavalac, ali i ljubimac Rusije i Putina juče nam je govorio o „diktaturi komunističkog aparata“, poručio da ne može da ne pomene „da istinsko pomirenje i demokratija nijesu mogući bez suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje“ i da je to preduslov njene bolje budućnosti?!
Naravno, ni slova o 1918, o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, o bijelom teroru, o zločinu u Šahovićima, o pokoljima Pavla Đurišića...
- ... I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijaloga i pomirenja – reče Mandić juče.
Dijalog i pomirenje u Mandićevoj viziji znači – potiranje crnogorske nacije, identiteta, istorije, kulture, crkve, jezika, antifašističkih vrijednosti, građanske i sekularne države.&nbsp;
Mandiću je 1918. kada je Crna Gora aneksijom Srbije izbrisana sa mape svijeta – praznik, Pavle Đurišić, četnik i saradnik fašista – heroj, a antifašistički pokret – zloglasna banda.&nbsp;
Ali, sve sa Andrijom Mandićem, ovom parlamentarnom većinom, Vladom i njihovim evropskim integracijama je licemjerno. Bizarno je kada on i ostali iz nekadašnjeg Demokratskog fronta pričaju o evropskom putu Crne Gore, koji ih zanima koliko i lanjski snijeg. Za njih je nesporno da je Kosovo Srbija, da svi Srbi na Zapadnom Balkanu treba da žive u jednoj državi – „velikoj Srbiji“, da je Crna Gora srpska država, naravno, Aleksandar Vučić im je neprikosnoveni gospodar, a Vladimir Putin idol...
I svi znaju da je njihovo zaklinjanje u evropski put Crne Gore bezočna laž, da je njihov jedini cilj osvajanje institucija kako bi što lakše, brže i efektnije uspostavili infrastrukturu za „srpski svijet“ i ruske interese, ali i takvu Crnu Goru naši evropski partneri, kako izgleda, radije će viđeti u Evropkskoj uniji, nego je ostaviti da se sama nosi sa tim izazovima. Pitanje je koliko EU može biti brana svim tim nasrtajima ako ovđe ne postoji politička volja. Već sada su u crnogorskim institucijama i politici visokokotirani ruski proksiji, tako da će njihovu saradničku mrežu biti teško identifikovati i staviti pod kontrolu u dogledno vrijeme.&nbsp;
I dok naši evropski partneri te činjenice prenebregavaju, ne žele o njima, one su im u drugom planu. Nama ne smiju biti. Zbog budućnosti naše đece. Zbog države Crne Gore.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Andrija Mandić na evropskom putu

Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Vujović, govorio je za Standard o političkoj situaciji u Crnoj Gori, a komentarisao je i postizbornu situaciju u Nikšiću, ulogu SPC-a u crnogorskoj politici, kao i, kako kaže, opasne sporazume koji se prave preko leđa građana.
STANDARD: Gospodine Vujoviću, više puta ste istakli da je trenutna politička situacija u Crnoj Gori “nestabilna i neodrživa”, te da su vanredni parlamentarni izbori jedino rješenje. Možete li pojasniti zašto smatrate da je najavljena rekonstrukcija Vlade “katastrofalan scenario” za zemlju?
VUJOVIĆ: Meni ta rekonstrukcija najvise lici na šminkanje političkog mrtvaca. Skalameriju od Vlade sa 32 člana, sa preko 50 državnih sekretara i izmišljenim resorima kojih nigdje na svijetu nema nije moguće nasminkati tj. popraviti. Takva Vlada je i po svojoj formi i sadržini tj. djelovanju teška omča o vratu CG i zato je treba što prije srušiti. Zamislite nekoga ko je došao na ideju da formira Ministarstvo javnih radova – svaki komentar je tu suvišan. Možda formiraju Ministarstvo za armirani beton i cemenat.
STANDARD: Kako komentarišete ulogu premijera Milojka Spajića u aktuelnoj političkoj dinamici, posebno u kontekstu vaših tvrdnji da je postao “politički zatočenik” lidera Demokratskog fronta?
VUJOVIĆ: Do prije nekoliko mjeseci smo mogli govoriti u kategorijama ocjena da je Spajić postao politički satelit Andrije Mandića. Danas tu više nema prostora za različite interpretacije – danas je to svima potpuno jasnom jer teško da u crnogorskoj politici može biti veće očiglednosti od te. Spajić ubrzano srozava svoju poziciju i poziciju PES-a koji nezaustavljvo kopni i nestaje. Mandićev politički svilen gajtan će od PES-a i Spajića napraviti ono što su već napravili od raznih drugih političkih aktera koji su u Mandiću vidjeli saveznika.
STANDARD: Kako ocjenjujete izbore u Nikšiću, naročito postizborni period u kom smo svjedočili izjavama PES-a da im Marko Kovačević nije prihvatljiv, da bi nakon svega 10 dana sjeli sa njim za sto?
VUJOVIĆ: Nikšički postizborni scenario je za mene očekivan, kao što je očekivano i ponašanje PES-a. Sve što smo tvrdili u samoj kampanji da je glas za PES glas za Marka Kovačevića se pokazalo tačnim. Čini mi se da veću autonomiju u odnosu na Mandića imaju neke strukture i pojedinci unutar samog bivšeg DF-a nego što je ima PES. Ako je nešto dobro u svemu ovome je to da najnovija politička sezonska pojava ili bolje reći prevara u liku Pokreta Evropa sad nestaje sa scene brže nego što je bilo očekivano.
STANDARD: Izjavili ste da Crna Gora sa Demokratskim frontom u Vladi nikada neće ući u Evropsku uniju. Koje konkretne poteze aktuelne vlasti vidite kao prepreke evropskom putu zemlje?
VUJOVIĆ: Nije DF ušao u Vladu da bi CG ušla u EU već da bi se taj proces sabotirao na razne načine i baš u onom trenutku kada je potrebno iskoristiti dobar momenat i okolnosti za intenziviranje procesa pridruživanja. Ne treba da imamo dileme da je i ova Vlada skrojena dominantno u Vučićevim medijskim i obavještajnim laboratorijama i da DF nije slučajno postao dio Vlade kao što ni Spajić nije to slučajno omogućio. Da li neko misli da je slučajnost u samo osam mjeseci donijeti Rezoluciju o Jasenovcu, izvršiti ustavni puč iz decembra, zaključno sa najnovijiim dilom sa Emiratima. Svaki od ovih poteza je usmjeren na udaljavanje CG sa EU puta. Prvim se narušavaju odnosi sa Hrvatskom koja kao članica EU može da blokira naše pregovore u svakom trenutku, drugim se urušava vladavina prava kao ključni kriterijum za članstvo i uz to politički destabilizuje država, a trećim se takođe ruši prvni sistem ali što je posebno osjetljivo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pametnome dosta!
Građanima CG mora biti jasno da sve ključne igrače u ovoj Vladi, a i neke oko same Vlade, beogradski režim kontroliše na ovaj ili onaj način. Neki su ucijenjeni, neki to rade sa dubokom vjerom i zadovoljstvom… I za sve njih postoji adekvatan lijek kada krenu da skreću sa zadatog kursa. Dovoljno je da se samo iz ladice izvuku određeni kompromitujući materijali. Ako pažljivo čitamo neke funkcionere srpske vlasti oni to sve crno na bijelo i saopštavaju. To je tužna i jadna slika današnje crnogorske vlasti.
STANDARD: Da li ćemo nakon usvajanja Sporazuma sa UAE svjedočiti novoj političkoj trgovini na relaciji Spajić-Mandić, opet preko leđa građana i što očekujete da će biti rezultat podrške DF-a Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
VUJOVIĆ: DF i Mandič nemaju nikakvu političku štetu od sporazuma sa UAE. Svima je jasno da je Spajić taj koji je najviše podmetnuo ledja za taj dil i da je dominantno on izložen opštoj kritici javnosti. Mandić je dio toga jer je jasno da čitava priča je samo nastavak istog posla koji je sproveden u projektu „Beograd na vodi“ i da su tu vidljivi i očiti i prsti zvaničnog Beograda. Na kraju Mandić se rukovodi matricom – što goree za CG to bolje za njega, njegovu politiku i njegovog nalogodavca iz BG. Još ako znamo kako na Balkanu prolaze donosioci odluka u ovakvim štetnim poslovima, onda je jasno da i Mandić i Spajić imaju snažan motiv. Spajić je do nedavno možda i mogao nešto da trguje sa Mandićem, ali to više nije u stanju jer trgovati može samo neko ko je subjekat, a on je je kao što sam već rekao postao samo politički žeton u Mandićevim rukama sa sve manjjom upotrebnom vrjednošću.
STANDARD: Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović izjavio je u Strazburu da je Joanikije taj koji se oko crkve pita u Crnoj Gori, a ne Porfirije, Međutim svega dva dana stigla je oštra reakcija Srpske crkve da je Porfirije taj koji je glavni, kako komentarišete, još jednu u nizu obmana funkcionera PES-a pred europarlamentarcima?
VUJOVIĆ: To što je rekao Filip Ivanović je novi nivo blama jednog javnog funkcionera. Umjesto da osudi to što je Porfririje kazao pred Putinom on nalazi „solomonsko“ rješenje – da ustvrdi kako Porfirije nema veze sa SPC u CG gdje se navodno suvereno pita Joanikije. Po strani to što Joanikije misli isto, ako ne i gore nego Porfirije, postavlja se pitanje kako neko može bit toliko drzak da otvoreno obmanjuje europarlamentarce na očiglednoj temi. Ivanović je izgleda izabrao da obmanjuje, čak iako zna da je sagovornik svjestan da ga on obamnjuje. Eto, član Vlade se ne libi ni ličnog ponižavanja samo da ne bi saopštio stav o Porfirijevom nedostojnom smatranju pred Putinom u Moskvi.
STANDARD: Patrijarh Srpske crkve izjavio je da Crna Gora treba da bude dio Srpskog tj. Ruskog sveta, čini se da je opet po ko zna koji put reakcija države premlaka i da su jedva čekali da prođe prvi udar javnosti, kako komentarišete izjavu Porfirija i reakciju zvanične Podgorice?
VUJOVIĆ: Porfirijevom stavu se ne treba čuditi. SPC je suštinski filijala Ruske crkve odnosno Putinove agresivne ratne politike. Kad bi kojim slučajem zvanična srpska politika došla u konflikt sa Putinom SPC bi stala na stranu Putina. Kome nije jasno da je SPC u svom zvaničnom djelovanju samo ispostava ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma na poslu razvaljivanja stabilnosti Zapadnog Balkana i da je u svemu tome njena vjerska misija sasvim sporedna, taj bira put političkog slijepca. A što se tiče reakcije naše Vlade pa to već spada u kategoriju političkih viceva i tu ne treba posebno trošiti riječi.
STANDARD: Naveli ste da je aktuelna vlast dovela Crnu Goru u “opštu političku i ustavnu krizu”. Možete li detaljnije objasniti na koje konkretne poteze vlasti mislite, posebno u kontekstu navodnog “ustavno-pravnog nasilja”?
VUJOVIĆ: Sve što radi ova Vlada u kontinuitetu je razvaljivanje pravnog poretka, institucija i ipak nekih dostignutih demokratskih standarda u proteklom periodu. Ja mislim da su oni trenutno u fazi kada ih više i ne zanima šta o svemu tome misli demokratska javnost. &nbsp;Tragikomično držanje Vlade oko ovog famoznog Sporazuma sa UAE je do kraja ogolilo ovu štetnu, oportunističku i potkapacitiranu družinu koja sebe zove Vladom CG. Do koje mjere oni potcenjuju javnost vidi se recimo po ovoj nedavnoj završenoj službeničkoj posjeti premijera Spajića SAD-u. Čovjek, koji je prva politička ličnost države, je bio u navodno zvaničnoj posjeti Americi a nije vidio nijednog političkog zvaničnika. Dakle, skandal nad skandalima, to nije bruka Spajićeva već države CG. Ali koga briga dok je dilova i rasprodaja bisera Crne Gore.
STANDARD: Kako ocjenjujete reakciju nadležnih organa tokom tragedije na Cetinju, potom mafijaškog ubistva u istom gradu i pokušaja ubistva u Podgorici. Šta smatrate da bi trebalo preduzeti kako bi se obnovilo povjerenje građana u bezbjednosne institucije?
VUJOVIĆ: Posebno je sramno to što nemamo nikakvu odgovornost nakon trageije na Cetinju. Vidjeli smo na šta su sve bili spremni pojedini ministri i partije da bi zadržali fotelje. Tu su pokazali da kod njih nema ni zrna ne samo odgovornosti već ni empatije i elementarnog ljudskog osjećaja zbog svega što se desilo.Bezbjednosni sektor je potpuno truo i neposoban, izgleda po CG može da vršlja svako a da država nema nikakve mehanizme da prevenira zločine i ubistva koji se dešavaju. Očigledno da nemaju kad od političkih čistki po policiji i drugim institucijama i uhlebljivanja svojih partijskih vojnika. Srozavanje institucija je uvijek naravno štetno i nosi posljedice ali kada to uradite sa bezbjendosno-obavještajnim dijelom sistema tu su tek posljedice razorne.

Vujović: Skalamerija od Vlade je politički eksperiment skrojen u Beogradu, Spajić odavno postao Mandićev žeton

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Prva gošća naše nedjeljne emisije Jutro sa Majom je Ivana Vrdoljak, poznatija kao Vanna, koja već godinama samouvjereno vlada muzičkom scenom, krojeći svoj put prema vlastitim vizijama i željama.
Ona je sa svojim bendom gostovala u CKZ Ribnica i pokazala kako talenat i posvećenost mogu da održe umjenika na vrhu muzičke scene.&nbsp;
Od 1. do 6.decembra u KIC-u Budo Tomović biće održano prvo izdanje Međunarodnog festivala u čast Jagoša Markovića, jednog od najboljih teatarskih reditelja ovih prostora, koji je rođen u Podgorici. Tim povodom, naš gost će biti glumac Momčilo Otašević, koji je sa Markovićem sarađivao na nekoliko predstava.
Jedan od najambicioznijih i najraskošnijih muzičkih projekata u istoriji Croatia Rekords stigao je na filmsko platno kao muzičko-dokumentarni film. U pitanju je film Hitmaker - Đorđe Novković, snimljen u legendarnom Abbey Road Studiju u Londonu, a naš gost biće muzičar Boris Novković, njegov sin.
Naše panelistkinje su crnogorske muzičarke Tina Džankić i Nina Žižić.&nbsp;
Budite uz Televiziju E od devet do 11 sati!

Jutro sa Majom: Gosti Vanna, Momčilo Otašević, Boris Novković

Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Podgorica je zvanično proglašena Evropskom prijestonicom mladih 2028, što za nas predstavlja uspjeh koji obavezuje, kao i jasan signal da se rad i energija mladih u našem gradu prepoznaju i cijene na evropskom nivou - poručila je koordinatorka Mladih Evrope za Podgoricu Nikolina Račević.&nbsp;
Ovaj rezultat, prema njenim riječima, dobija dodatnu težinu jer se 2028. godina prepoznaje kao realan horizont punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji što ovu titulu, ističe ona, čini još simboličnijom i značajnijom.
- Kao organizacija koju čine aktivni i posvećeni mladi ljudi, ponosni smo na ovaj uspjeh i zahvalni svima koji su doprinijeli procesu kandidature. Titula Evropske prijestonice mladih nije samo priznanje, već i obaveza: ona otvara prostor da se politike za mlade podignu visoko na agendi, da grad ulaže u savremene sadržaje i infrastrukturu, te da mladi dobiju još veći uticaj u kreiranju odluka koje ih se direktno tiču. Kao najmlađa i najbrže rastuća politička snaga u Crnoj Gori, uvjereni smo da je ovo ključni trenutak da se mladima obezbijedi centralno mjesto u razvojnim procesima grada - navela je Raičević.
Posebnu zahvalnost upućuju, kaže, gradonačelniku Saši Mujoviću na kontinuiranoj podršci i posvećenosti tokom cijelog procesa kandidature.&nbsp;
- Njegov doprinos bio je važan dio uspjeha koji danas sa ponosom ističemo - dodala je Raičević.
Mladi Evrope ostaju, kaže ona, potpuno posvećeni partnerskom radu sa Gradom Podgoricom i svim akterima koji rade u interesu mladih.
- U godinama koje dolaze, fokusiraćemo se na to da program Evropske prijestonice mladih pretvorimo u stvarne, mjerljive i dugoročne koristi za svaku mladu osobu u Podgorici - jer 2028. nije samo godina prestiža, već godina evropske budućnosti Crne Gore - zaključila je Raičević.

Raičević: Podgorica Evropska prijestonica mladih - uspjeh koji obavezuje

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Država udara na džep građana: Platićemo skoro 150.000 eura više da se SDT-u adaptira stara zgrada Vlade?

Nije logično da država, koju vode dominantno proruske partije, prednjači u procesu evropskih integracija, ocijenio je Balkan Integration Forumu predsjednik Upravnog Odbora CEMI-a Zlatko Vujović i dodao da se to upravo događa Crnoj Gori. To, kako naglašava, izaziva zabrinutost u Briselu i nekim partnerskim zemljama.
- Na primjer, ministar odbrane je osoba koja je vrlo agresivno bila protiv NATO članstva, a sada sjedi sa ostalim ministrima odbrane NATO-a i učestvuje u donošenju odluka. Moguće su promjene političkih stavova, ali mi smo zabrinuti i očekujemo aktiviranje mnogih političkih tempiranih bombi - kaže Vujović.
Crna Gora se, kaže, suočava kako sa izazovima iznutra, tako i sa onima iz tri susjedne države.
- Veoma agresivne Srbije, podržane od Rusije, jer režim u Srbiji definitivno ne želi da Crna Gora uđe u EU. S druge strane imamo i jednu tihu, diplomatski zapakovanu, ali prisutnu dinamiku iz zvanične Tirane i od premijera Rame — ne da blokira, ali da uspori dinamiku ulaska Crne Gore u EU, kako bi Albanija ušla paralelno ili bar bila percipirana kao zemlja koja treba da uđe zajedno sa Crnom Gorom. To je veoma zabrinjavajuće za poziciju Crne Gore, jer pregovaramo mnogo duže. Ja želim da vidim Albaniju što prije u EU, ali realno, Crna Gora je postigla mnogo više rezultata - pojašnjava Vujović.
Proruske snage u Crnoj Gori se, navodi dalje Vujović, udružuju sa onim albanskim partijama koje podržava Edi Rame, i izazivaju situacije kao što je ona u Botunu.
- Ekološki protesti koji zapravo nijesu ekološki, već pokušaj da se blokira završetak procesa. Dakle, vidimo interes Rusije, Srbije i sada, u ovoj završnoj fazi, i albanskih partija u vladajućoj većini, podržanih od zvanične Tirane, da rade u korist proruskih struktura da blokiraju Crnu Goru - &nbsp;navodi Vujović.
Albanija ne slijedi moskovsku agendu, pojašnjava dalje Vujović, ali im se interesi preklapaju iz različitih razloga.
- Sa jedne strane, Srbija želi da zaustavi makar Crnu Goru da brže uđe u EU — zbog svojih razloga, zbog političke dinamike u zemlji, itd. Sa druge strane, Rusija želi da to blokira i možda da natjera Crnu Goru da napusti NATO kako bi dala strateški značaj Srbiji kao svom partneru, omogućavajući joj izlaz na more. Jer Srbija nikada ne bi mogla biti stvarno efikasan, snažan saveznik Moskve bez izlaza na more. Sa druge strane, Albanija ima interes koji je taktički — da smanji rizik ulaska u EU tako što će biti u paketu sa Crnom Gorom, koja je na korak od članstva. Na taj način bi oni ubrzali proces, jer Rama sada zaista želi da ubrza. Takođe, bilo je spekulacija u diplomatskim krugovima o lobistima angažovanim u Briselu, pa čak i o zahtjevu da i Crna Gora ima istu lobističku grupu kao Albanija. Te lobističke grupe zagovaraju da obije zemlje uđu u istom trenutku - navodi Vujović.
Na djelu, kaže, vidimo i konkretne slučajeve.
- Vodeća albanska partija u Crnoj Gori, članica vladajuće koalicije, pridružila se Kneževićevoj partiji. Dakle, albanska partija, čiji je lider potpredsjednik Vlade, veoma blizak Rami i uživa njegovu podršku, sada organizuje proteste govoreći da Tuzi, kao većinski albanska sredina, treba da se udruži sa Zetom, koja je — ne sasvim, ali uglavnom — srpski dominantna sredina, da blokiraju izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Da albanska partija u Crnoj Gori podrži Kneževića, ekstremnog srpskog nacionalistu —to niko nije mogao ni da zamisli, vjerujte mi - naglašava Vujović.
Vidimo, kaže Vujović, mnogo ovakvih „tempiranih bombi“ i scenarija kako da se spriječi ulazak Crne Gore u EU 2028. godine. Crna Gora mora iskoristitu priliku koja joj se pruža za učlanjenje, jer ukoliko ne postane nova članica EU, to bila veoma loša poruka za cijeli Zapadni Balkan, zaključuje Vujović.

Tag: eu-put