U međunarodnoj operaciji DECOY III, koju je koordinisao Europol, spriječeno je da u opticaj uđe krivotvoreni novac procijenjene vrijednosti 1,2 milijarde eura. Akciju su predvodile Austrija, Portugal i Španija, a cilj je bio razbijanje kriminalnih mreža koje lažni novac distribuiraju putem poštanskih pošiljki.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211110232_cc7210d7a0a143f09e8ddf65c4e637e2f61fa529b65412cd6dddd440339f7ed3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211110232_cc7210d7a0a143f09e8ddf65c4e637e2f61fa529b65412cd6dddd440339f7ed3" data-rendition-name="original" width="1940" height="1455" loading="lazy" alt="zaplijenjeni novac"></figure>  Više od 90 odsto zaplijenjene valute povezano je s pošiljkama iz Kine, što ukazuje da je ta zemlja glavni izvor krivotvorenog novca koji stiže u Evropu. Rumunske vlasti same su presrele 4,8 miliona eura u lažnim novčanicama i otkrile skladište sa više od 223.000 falsifikata. U Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD zaplijenjeno je više od 220.000 krivotvorenih kovanica u eurima, funtama i dolarima, takođe povezanih s Kinom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211110232_6e4db04d3c10b158ba72dc6c29f35e683ca106c771e50ade19e7dd9d33d19619.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211110232_6e4db04d3c10b158ba72dc6c29f35e683ca106c771e50ade19e7dd9d33d19619" data-rendition-name="original" width="1153" height="2048" loading="lazy" alt="zaplijenjeni novac"></figure>  Tokom operativne faze od juna do novembra 2025. zaplijenjeno je 379 paketa sa lažnim novcem i pokrenuto 70 novih istraga. Ukupno je presretnuto više od sedam miliona falsifikovanih novčanica i kovanica, među kojima 4,8 miliona eura, 2,3 miliona dolara, 23.302 funte i 4.800 švajcarskih franaka, prenosi Index. U akciji su učestvovale brojne evropske zemlje, kao i Srbija, Turska i Sjedinjene Američke Države. Europol i OLAF pružili su operativnu i obavještajnu podršku, a EU institucije rade na jačanju saradnje s kineskim vlastima kako bi se krivotvorenje suzbilo na samom izvoru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211110232_5b1b86c558c5e31bd6c76907281d0dd3791dd355cfaa1bf1f2c3116da742088a.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211110232_5b1b86c558c5e31bd6c76907281d0dd3791dd355cfaa1bf1f2c3116da742088a" data-rendition-name="original" width="1600" height="984" loading="lazy" alt="zaplijenjeni novac"></figure>  EMPACT, evropska platforma za borbu protiv organizovanog kriminala, koordinira ovakve aktivnosti kroz višegodišnje cikluse zajedničkih prioriteta u borbi protiv teškog i međunarodnog kriminala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211110232_806f9c46e71555d3ba5a6f2b82505c7cf4d991171504b3b0890c023284c63295.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260211110232_806f9c46e71555d3ba5a6f2b82505c7cf4d991171504b3b0890c023284c63295" data-rendition-name="original" width="1940" height="1092" loading="lazy" alt="zaplijenjeni novac"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(FOTO) Pošiljka iz Kine: Zaplijenjena milijarda falsifikovanih eura

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

1250x600

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara naredne godine isplaćivati eure, čime zvanično počinje prelazak na zajedničku evropsku valutu.&nbsp;
Član Upravnog odbora Udruženja banaka Bugarske, Nikola Bakalov, kazao je da će građani već od prvog jutra nastupajuće godine moći da podižu eure direktno sa bankomata, javlja portal Novinite.&nbsp;
On je podsjetio javnost da građani koji posjeduju velike količine bugarskih leva u gotovini mogu da ih uplate na svoje račune.&nbsp;
Depoziti će biti automatski konvertovani u eure po zvaničnom kursu od 1,95583 leva za euro, u ponoć između 31. decembra i 1. januara, prenosi Tanjug.&nbsp;
Ovaj pristup omogućava građanima da bez napora i besplatno zamijene svoje leve za eure.&nbsp;
- Konverzija će biti besplatna i poslije 1. januara i po istom fiksnom kursu, ali građani zbog gužvi ne treba da čekaju do posljednjeg trenutka - &nbsp;napomenuo je Bakalov.&nbsp;
Do kraja godine, kako je naglasio, bugarski lev ostaje zvanična valuta u Bugarskoj, a sve transakcije i plaćanja mogu se bezbjedno obavljati u levima.&nbsp;
U Evropskoj centralnoj banci (ECB) smatraju da će Bugarska usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU).

Bugarske banke spremne za euro

Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
Prema njenim riječima, prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Bugarske porastao je u periodu od 2015. do ove godine sa trećine na gotovo dvije trećine prosjeka eurozone.&nbsp;
Lagard je napomenula i da je 65 odsto bugarskog izvoza usmjereno ka EU, a 45 odsto ka zemljama eurozone, prenosi Tanjug.
- Firmama će nestanak troškova konverzije donijeti uštedu od oko milijardu leva godišnje - dodala je Lagard.
Euro, kako je objasnila, takođe obezbjeđuje stabilnost i zaštitu od valutnih šokova. Za male i otvorene ekonomije, poput Bugarske, izloženost fluktuacijama može biti jaka, a članstvo u eurozoni pruža punu zaštitu od promjena kursa i jača konkurentnost bugarskih kompanija.
Lagard je konstatovala da se dio bugarske javnosti boji gubitka suvereniteta i rasta cijena.
Ona je poručila da Bugarska neće izgubiti kontrolu nad monetarnom politikom, jer guverner Narodne banke Bugarske dobija pravo glasa u Odboru guvernera ECB, dok će privremeni porast cijena tokom zamjene valuta iznositi između 0,2 i 0,4 odsto.
- Prihvatanjem eura, Bugarska potvrđuje svoj evropski identitet i stabilnost, jača institucionalnu otpornost i stvara povoljne uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se dugoročno podiže životni standard građana - zaključila je Lagard.

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.
Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;
Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a zajednička evropska valuta je ojačala u odnosu na dolar nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj i pobjede konzervativnih demohrišćana na čelu sa Fridrihom Mercom.
Fridrih Merc je najavio da će nova vlada biti formirana u roku od dva mjeseca.
Njemačka se suočava sa ekonomskom stagnacijom i trgovinskim tenzijama zbog najave američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti uvozne carine, a očekuje se da će nova vlada u Berlinu reformisati "kočnicu duga" da bi obezbijedila dodatna sredstva, prenose mediji.
Indeks frankfurtske berze DAX je u 9:15 sati porastao na 22.360,59 poena, britanski FTSE 100 na 8.662,15 poena, moskovski MOEX na 3.302,85 poena, dok je francuski CAC 40 pao na 8.107,32 poena.
Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 43.428,02 poena, indeks S&amp;P 500 na 6.013,13 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.524,01 poen.
Prema aktuelnim podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 70,106 dolara, a cijena nafte Brent na 74,162 dolara. Evropski fjučersi gasa za mart su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,520 eura za megavat-sat.
Cijena zlata je porasla na 2.943,18 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,8219 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,04853, što je otprilike za 0,25 odsto više nego u petak.

Euro skočio nakon izbora u Njemačkoj

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: euro