Košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće na Eurobasketu u grupi 'B'' u finskom gradu Tampere, a rivali će joj biti domaćin Finska, Njemačka, Litvanija, Švedska i Velika Britanija, odlučeno je na današnjem žrijebu u Rigi.
Reprezntacije Njemačke i Švedske bile su nam rivali i u kvalifikacijama za prvenstvo.
Ovo je peti nastup, a treći uzastopni, naše reprezentacije na Evropskom prvenstvu u košarci.
Domaćini ovogodišnjeg Eurobasketa su Letonija, Finska, Poljska i Kipar.
U grupi "A" u Rigi igraće Srbija, Letonija, Češka, Turska, Estonija i Portugal.
U grupi "C" nastupiće Španija, Grčka, Italija, Gruzija, Bosna i Hercegovina i Kipar, a njen domaćin biće Limasol.
U grupi "D", u Katovicama, igraće Francuska, Poljska, Slovenija, Izrael, Belgija i Island.
Turnir će početi 27. avgusta i trajaće do 14. septembra. Pritom, dueli grupne faze biće okončani četvrtog septembra.
Finale će biti na programu 14. septembra u Areni Riga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Eurobasket: Crna Gora igra u grupi ''B'' u finskom Tampereu

FIBA je odredila nosioce pred žrijeb za 42. izdanje Eurobasketa, koji će se održati ove godine.
Naša selekcija se našla u trećem šeširu, sa reprezentacijama Italije, Poljske i Češke.
U prvom šeširu su one najjače: Srbija, Njemačka, Francuska, Španija.
Takmiče se 24 tima, koji su raspoređeni u šest šešira prema snazi i trenutnom plasmanu.
Prvi šešir čine četiri najjače reprezentacije:
Srbija
Njemačka
Francuska
Španija
U drugom šeširu nalaze se:
Letonija
Litvanija
Slovenija
Grčka
Treći šešir čine:
Italija
Crna Gora
Poljska
Češka
U četvrtom šeširu su:
Finska
Gruzija
Turska
Izrael
Peti šešir čine:
Belgija
Bosna i Hercegovina
Estonija
Velika Britanija
I na kraju, u šestom šeširu:
Švedska
Island
Portugal
Kipar
Žrijeb će se održati 27. marta u Rigi, sa početkom u 14 časova, a tom prilikom će biti poznat sastav četiri grupe sa po šest timova. Svaka grupa će imati jednu reprezentaciju iz svakog šešira.

Žrijeb za Eurobasket: Crna Gora u trećem šeširu

- Svim kvazi-stručnjacima koji misle da mogu bolje od ovog tima i stručnog štaba mahnuo bih kartom za Eurobasket- &nbsp;poručio je &nbsp;selektor naše košarkaške reprezentacije Boško Radović, nakon plasmana na završnicu na večerašnjoj press konferenciji.
On je podsjetio kako je Crna Gora u Stokholmu nastupila izuzetno oslabljena, no zadovoljan je reakcijom nakon poraza od Njemačke.
- Odlučila je jedna lopta, oni su pogodili taj šut koji je odlučio utakmicu- naglasio je Radović, sumirajući utiske o produžetku u Švedskoj.
Najbitniji je plasman, ističe on - koji je velika stvar i za našu košarku i za samu državu.
Posebno je zahvalio navijačima koji su ih bodrili, naglasivši kako je takvih mnogo.

Radović: Kvazi-stručnjacima mašem ovom kartom za Eurobasket, prepoznaće se

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, čestitao je muškoj košarkaškoj reprezentaciji mna izborenom plasmanu na Eurobasket 2025.
- Bravo momci, ponosno ćemo navijati za vas! Srećno!- poručio je predsjednik na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1893741051854131581%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milatović: Bravo momci, ponosno ćemo navijati za vas!

Košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće na Eurobasket koji je na programu od 27. avgusta do 14. septembra u Letoniji, Poljskoj, Finskoj i na Kipru!
Crveni su danas u Stokholmu poraženi od Švedske nakon produžetka 86:83 u utakmici posljednjeg, šestog kola D grupe kvalifikacija za Eurobasket.&nbsp;
Nakon poraza Bugarske od Njemačke 94:85, što je bilo i očekivano (na poluvremenu Njemci imali prednost od 62:35), bilo je jasno da će izabranici Boška Radovića ići na Eurobasket bez obzira na ishod duela.&nbsp;
Kvalifikacije smo završili sa po tri pobjede i poraza.&nbsp;

Košarkaši Crne Gore igraće na Eurobasketu!

Košarkašice Crne Gore izborile su danas osmi uzastopni plasman na Eurobasket. Tako su u završnom kolu kvalifikacija, u meču u Baru, protiv Luksemburga slavile rezultatom 86:53.
Nataša Mek večeras je predvodila našu selekciju sa 15 poena, Marija Leković dodala je 14, Jovana Pašić i Dragana Živković po 12, a Bojana Kovačević 10.
Amanda Kejhil je u timu Luksemburga imala najbolji učinak sa 13 poena.

Košarkašice izborile osmi uzastopni plasman na Eurobasket

Selektor Crne Gore Boško Radović objavio je danas širi spisak igrača uoči februarskog ciklusa kvalifikacija za Eurobasket.
Naše seniore u ovom ciklusu očekuju dva meča i to protiv Njemačke 20. februara u Podgorici i tri dana kasnije protiv Švedske u Stokholmu.
Tim povodom selektor Crne Gore Boško Radović objavio je širi spisak igrača, na kojem je ukupno 22 imena.&nbsp;
Na spisku su&nbsp;
1. Nikola Ivanović (Breša)&nbsp;
2. ⁠Čarli Mur (Breogan)
3. ⁠Igor Drobnjak (SC Derby)
4. ⁠Petar Popović (FMP)
5. ⁠Vladimir Mihailović (Zadar)
6. ⁠Luka Bogavac (SC Derby)
7. ⁠Đorđije Jovanović (Budućnost Voli)
8. ⁠Balsa Živanović (Podgorica Bemax)
9. ⁠Andrija Slavković (Budućnost Voli)
10. ⁠Dino Radončić (Betis)
11. ⁠David Mirković (SC Derby)
12. ⁠Emir Hadžibegović (SC Derby)
13. ⁠Aleksa Ilić (Budućnost Voli)
14. ⁠Vasilija Baćović (Pečuj)
15. ⁠Nemanja Radović (Murcia)
16. ⁠Marko Simonović (Bahčešehir)
17. ⁠Marko Todorović (Mursija)
18. ⁠Bojan Dubljević (Saragosa)
19. ⁠Zoran Nikolić (SC Derby)
20. ⁠Filip Anđušić (SC Derby)
21. ⁠Andrija Grbović (SC Derby)
22. ⁠Džonau Radebau (Mursija)&nbsp;
Nakon dva ciklusa i četiri kola Crna Gora je lider grupe D sa učinkom 3-1, Njemačka i Švedska imaju skor 2-2, dok Bugarska ima jedan trijumf, uz tri poraza.&nbsp;
Tri reprezentacije plasiraće se na prvenstvo kontinenta koje se igra 2025. godine, a koje će organizovati četiri zemlje – Letonija, Kipar, Finska i Poljska.

Selektor Boško Radović objavio širi spisak uoči mečeva sa Njemačkom i Švedskom u okviru kvalifikacija za EP

Košarkaška reprezentacija Crne Gore plasirala se na Eurobasket! "Crveni" su u Botevgradu savladali Bugarsku 90:86 u četvrtom kolu D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, i treći put zaredom, a peti u istoriji, plasirali se na Evropsko prvenstvo.
Podsjećamo, naši košarkaši prvi međusobni duel, u petak u Podgorici, dobili su 85:62. Pred svojim navijačima slavili su i protiv Švedske, dok su na startu kvalifikacija, u okviru februarskog ciklusa, izgubili od Njemačke.
Nevjerovatnu partiju odigrao je Kendrik Peri koji je ubacio 31 poen na oproštaju od crvenog dresa, Ivanović je dodao 16, Simonović 13, Dubljević 12, Nemanja Radović 7.
Domaćin je sve do finiša treće četvrtine kontrolisao stvari i imao dvocifrenu prednost (najveća je iznosila 13 razlike), ali je tim Boška Radovića najbolje ostavio za kraj.
Vladimir Mihailović je trojkom iz teške pozicije smanjio na 57:58, onda je Peri pogodio uz faul za 67:61, a Crna Gora je nakon 30 minuta imala samo poen minusa – 67:66.
Kada je preokrenula postalo je jasno da Bugarska teško može da se vrati u utakmicu. Ivanović je povisio na 83:78, a "crveni" su ubrzo otišli na plus šest (86:80).
Brendon Jang i Ivan Alipijev su trojkama vratili svoj tim u život, ali je Dubljević nakon ofanzivnog skoka realizovao oba bacanja i povisio na 90:86 na 50 sekundi do kraja i riješio pitanje pobjednika.
Crna Gora nije matematički na Eurobasketu, ali zaista treba da se dogodi čudo da se stvari okrenu – moralo bi da se desi da “crveni” izgube od Njemačke kod kuće i Švedske u gostima, da sva četiri sastava iz grupe završe takmičenje sa skorom 3:3 i da naš nacionalni tim ima najgoru koš-razliku…
BUGARSKA - CRNA GORA (21:22, 27:19, 19:25, 19:24)
Bugarska: Jang 23, Karamfilov, Lepičev, Ivanov 26, Minčev 14, Kostadinov 5, Stoilov 7, Toškov, Bojanov 2, A. Ivanov, Dimitrov 2, Alipijev 7.
Crna Gora: Mihailović 5, Slavković, Radončić 4, Simonović 13, Radović 7, Dubljević 12, Todorović, Nikolić 2, Ivanović 16, Drobnjak, Bogavac, Peri 31.

Peri odveo Crnu Goru na Eurobasket

Muška seniorska košarkaška reprezentacija okupiće se danas u Podgorici i početi pripreme za nastavak kvalifikacija za Eurobasket. 
 
U novembarskom ciklusu Cranu Goru očekuje dvomeč sa Bugarskom 22. novembra u Bemaks areni i tri dana kasnije u Botevgradu. 
 
Crna Gora nakon dva kola ima polovičan učinak poslije poraza od Njemačke u Ludvigsburgu (85:61) i pobjede nad Švedskom u Podgorici (95:70). 
 
Selektor Boško Radović ranije je objavio spisak od 23 igrača, na koje računa za duele sa Bugarskom. 
 
Crnogorski košarkaši treniraće u Bemaks areni, a prvi trening zakazan je u 18 sati.

Danas okupljanje košarkaša

Muška seniorska košarkaška reprezentacija okupiće se sjutra u Podgorici uoči nastavka kvalifikacija za Eurobasket.
Naše seniore u ovom ciklusu očekuju dva meča protiv Bugarske i to 22.novembra u "Bemax areni" i tri dana kasnije u Botevgradu.
Naša reprezentacija treniraće u "Bemax areni", a prvi trening zakazan je za sjutra u 18 sati.
Crna Gora je u grupi D, a u dosadašnjem dijelu kvalifikacija upisala je polovičan učinak (poraz na gostovanju Njemačkoj 85:61 i trijumf u Podgorici protiv Švedske 95:70). Skor 1-1 ima i Bugarska, koja je nakon poraza u Švedskoj uspjela da savlada Njemačku.

Muška seniorska reprezentacija od sjutra na okupu

Iz Uprave za saobraćaj su saopštili da povodom predstojećeg Dana nezavisnosti Crne Gore, kada se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim putnim pravcima, na putevima koji su u fazi rekonstrukcije neće biti totalnih obustava saobraćaja u periodu od 21. do 26. maja.
- zvođači radova koji budu angažovani tokom navedenog perioda dužni su da radove organizuju na način koji omogućava nesmetano odvijanje saobraćaja, bez potpunih prekida, uz korišćenje odgovarajuće privremene saobraćajne signalizacije i opreme - navode &nbsp;u saopštenju.
Vozačima se savjetuje dodatna opreznost, kao i strogo poštovanje saobraćajne signalizacije, posebno na dionicama gdje su radovi u toku.

Neće biti totalnih obustava saobraćaja u periodu od 21. do 26. maja

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je deset saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici evidentirane četiri nezgode, a u Budvi dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Ulcinju, Šavniku i Plužinama.
Izdato je 446 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za dan deset saobraćajki, povrijeđene četiri osobe

Američki predsjednik Donald Tramp nada se da će odvojeni telefonski razgovori planirani danas sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim donijeti napredak ka prekidu vatre u ratu u Ukrajini.
Tramp je tokom vikenda na društvenim mrežama izrazio nadu da će ponedjeljak biti „produktivan dan“ — i dan kada će doći do primirja. Njegov pokušaj uključuje i telefonske razgovore sa liderima NATO saveza.
Tramp se muči da okonča rat koji je započeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine, a predstojeći razgovori predstavljaju ozbiljan test za njegovu reputaciju pregovarača, naročito nakon što je više puta tvrdio da bi riješio konflikt čim se vrati u Bijelu kuću, ako ne i prije nego što preuzme funkciju.
Republikanski predsjednik računa na to da će njegova lična harizma i raniji odnosi s Putinom biti dovoljni da se prevaziđu blokade u pregovorima i dođe do pauze u borbama.
- Njegova intuicija mu govori da mora da se čuje sa predsjednikom Putinom, i da će to razbiti blokadu i dovesti nas tamo gdje treba da budemo - rekao je Trampov izaslanik, Stiv Vitkof i dodao kako misli da će to biti veoma uspješan razgovor.
Ipak, postoje strahovi da Trampova naklonost prema Putinu može da dovede Ukrajinu u nepovoljan položaj ako dođe do bilo kakvih dogovora pod pokroviteljstvom američke administracije.
Bridžit Brink izjavila je da je prošlog mjeseca podnijela ostavku na funkciju ambasadorke SAD u Ukrajini „jer je politika ove administracije od početka bila da vrši pritisak na žrtvu — Ukrajinu, umjesto na agresora — Rusiju“.
Brink je navela da je odlučujući trenutak za njen odlazak bio sastanak u Ovalnom kabinetu u februaru, tokom kojeg su Tramp i njegovi saradnici otvoreno napali Zelenskog jer nije bio dovoljno ponizan prema njima.
- Vjerujem da mir po svaku cijenu nije mir — to je popuštanje, a iz istorije znamo da popuštanje vodi samo ka novom ratu - rekla je ona.
Trampovo nezadovoljstvo ratom raslo je i prije nego što je u subotu objavio na Truth Social platformi da će u ponedjeljak imati razgovore, počevši sa Putinom u 10 sati ujutru.
Tramp je rekao da će se sa Putinom razgovarati o zaustavljanju „krvoprolića“. Tema će biti i trgovina, što je znak da Tramp možda pokušava da upotrijebi ekonomske podsticaje za postizanje dogovora, nakon što su SAD i njihovi saveznici uveli Rusiji stroge sankcije koje su značajno ograničile ekonomski rast Moskve.
Prema njegovoj objavi, Tramp se nada da će „rat koji nikad nije trebao da se dogodi — biti okončan“.
Trampov ministar finansija, Skot Besent, izjavio je u nedjelju u emisiji NBC-a „Meet the Press“ da je Tramp jasno stavio do znanja da bi Putinovo odbijanje da pregovara „u dobroj vjeri“ moglo dovesti do dodatnih sankcija protiv Rusije.
Besent je ocijenio da su sankcije koje su uvedene tokom administracije demokratskog predsjednika Džoa Bajdena bile neadekvatne, jer nisu zaustavile prihode Rusije od nafte, iz straha da bi to moglo da poveća cijene u SAD. Umjesto toga, SAD su pokušale da ograniče ruske naftne prihode, ali da dozvole izvoz, kako bi se ublažio inflatorni pritisak izazvan ratom.
Putin je nedavno odbio ponudu Zelenskog za lični sastanak u Turskoj, kao alternativu 30-dnevnom prekidu vatre koji su predlagali Ukrajina i njeni zapadni saveznici, uključujući Vašington.
Ti pregovori su završeni u petak nakon manje od dva sata, bez dogovora o prekidu vatre. Ipak, obje strane su se saglasile da razmijene po 1.000 ratnih zarobljenika. Šef ukrajinske obavještajne službe, Kirilo Budanov, izjavio je u subotu za ukrajinsku televiziju da bi razmjene mogle početi već ove sedmice.
Tokom završetka svoje četvorodnevne turneje po Bliskom istoku, Tramp je u petak izjavio da Putin nije otišao u Tursku jer Tramp nije bio tamo.
- On i ja ćemo se sresti, i mislim da ćemo riješiti problem - ili možda ne - rekao je Tramp novinarima nakon što se ukrcao u avion Air Force One i dodao kako će „u svakom slučaju znati na čemu su. A ako ne riješimo, biće veoma zanimljivo“.
Zelenski se u nedjelju u Rimu sastao sa Trampovim potpredsjednikom, Džej-Di Vansom, i šefom diplomatije, državnim sekretarom Markom Rubiom, kao i sa evropskim liderima, intenzivirajući napore uoči ponedjeljnih razgovora.
Ukrajinski predsjednik je na društvenoj mreži X naveo da su tokom razgovora sa američkim zvaničnicima govorili o pregovorima u Turskoj i da su „Rusi poslali delegaciju niskog nivoa, bez ovlašćenja za odlučivanje.“ Takođe je istakao da se Ukrajina zalaže za „pravu diplomatiju“ u cilju postizanja primirja.
- Dotakli smo se i potrebe za sankcijama protiv Rusije, bilateralne trgovine, odbrambene saradnje, situacije na frontu i predstojeće razmjene zarobljenika. Pritisak na Rusiju mora da se nastavi dok god ne pokažu spremnost da zaustave rat - poručio je Zelenski.
Njemačka vlada saopštila je da su kancelar Fridrih Merc i lideri Francuske, Britanije i Italije u nedjelju uveče razgovarali sa Trampom o situaciji u Ukrajini i njegovom predstojećem pozivu Putinu. U kratkom saopštenju nisu objavljeni detalji razgovora, ali je rečeno da se planira nastavak direktne komunikacije odmah nakon Trampovog razgovora s Putinom.
U objavi na mreži X, francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da Putin u ponedjeljak „mora pokazati da želi mir tako što će prihvatiti 30-dnevni bezuslovni prekid vatre koji je predložio predsjednik Tramp, a koji podržavaju Ukrajina i Evropa“.
Ovaj diplomatski pritisak dolazi u trenutku kada je Kremlj pokrenuo najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka invazije 2022. godine — ukupno je lansirano 273 drona i mamca, saopštila je ukrajinska avijacija u nedjelju. Meta napada bile su oblasti Kijeva, Dnjipropetrovska i Donjecka.

Tramp se nada napretku ka prekidu vatre tokom današnjih razgovora sa Putinom i Zelenskim

Šef poslaničkog kluba SD-a u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, komentarišući podatke iz najnovije analize Savjeta stranih investitora o stranim ulaganjima u proteklih šest godina, ukazao je na veoma zabrinjavajući trend pada kvaliteta stranih ulaganja u Crnoj Gori.&nbsp;
Mugoša je istakao da duži vremenski upozorava na veoma ozbiljno pogoršanje strukture stranih ulaganja, odnosno drastični pad produktivnih investicija - u preduzeća i realnu privredu - u posljednjih pet godina, a rast u nekretnine koje dugoročno ne doprinose stvaranju novih vrijednosti i ekonomskom rastu.&nbsp;
- Naime, 2018. gotovo 40% ulaganja je bilo u produktivne investicije a 21% u nekretnine, dok je u 2024. situacija gotovo obrnuta jer se 51% svih stranih investicija odnosilo na nekretnine a samo 12,8% u produktivne investicije. U prošloj godini su produktivne investicije bile niže čak 70% nego u 2018. godini – navodi Mugoša.&nbsp;
On je dodao da su neprevidivi poslovni ambijent - česte izmjene propisa, njihova selektivna primjena; slaba vladavina prava i institucionalna i politička nestabilnost; nedostatak strateškog pristupa; neefikasnost javne administracije razlozi koji utiču na pad povjerenja i smanjenje produktivnih investicija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpad-produktivnihi-ulaganja-strane-investicije-sve-vise-idu-u-nekretnine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Upozoravajući pad kvaliteta stranih investicija u Crnoj Gori

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: eurobasket