Spomenik "Cvijet Srebrenice" biće trajni podsjetnik na genocid počinjen na tlu Bosne i Hercegovine, koji je dokazan presudama međunarodnih sudova, a ovakva spomen-obilježja imaju za cilj da čuvaju istinu, zahtijevaju pravdu i bude ljudsku svijest, kako se zločin kakav je Srebrenica nikada i nikome više ne bi ponovio - poručili su predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i osnivač ove partije Everin Čekić.
Oni su, tokom boravka u Njujorku, obišli spomenik „Cvijet Srebrenice“ koji je smješten u parku sjedišta Ujedinjenih nacija.
Riječ je, kako navode u saopštenju, o nedavno otkrivenom spomen-obilježju posvećenom sjećanju na žrtve genocida nad Bošnjacima, počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Ovaj spomenik predstavlja trajnu opomenu međunarodnoj zajednici, ali i simbol sjećanja, istine i pravde za više od osam hiljada nevino ubijenih ljudi - ističu Šahman i Čekić.
Podizanju ovog spomenika je, podsjećaju, prethodilo usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. godine, kojom je međunarodna zajednica jasno potvrdila da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.&nbsp;
- Time je još jednom naglašena obaveza svih država i društava da čuvaju kulturu sjećanja, suprotstave se negiranju genocida i aktivno rade na prevenciji zločina protiv čovječnosti. Bošnjački demokratski pokret (BDP) ostaje čvrsto posvećen njegovanju kulture sjećanja, afirmaciji istine o genocidu u Srebrenici i borbi za univerzalne vrijednosti mira, pravde i ljudskog dostojanstva - poručili su Šahman i Čekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šahman i Čekić: Da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica

Crnogorska dijaspora još jednom je „opalila šamar“ ovoj i ovakvoj vlasti - prije svega ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću, dok je kolateralna šteta predsjednik Crne Gore, gospodin Jakov Milatović.
Doček predsjednika matične države u hodniku Konzulata Crne Gore u Njujorku sam po sebi predstavlja skandal koji nijedan predsjednik, ukoliko drži do sebe i države koju predstavlja, ne bi smio da dopusti.
No, tako biva kada ne paziš s kim se družiš i ko ti organizuje sastanke.
Iako je poziv za sastanak upućen na preko 250 adresa, broj gostiju nije premašio trideset, što je jasna poruka ministru vanjskih poslova i generalnom konzulu o stavu naše dijaspore prema politici koju vodi Bošnjačka stranka u savezu s velikosrpskim nacionalistima i drugim manjinskim izdajnicima.
Bolno je pogledati fotografije sa sastanka - prostorija je bila toliko mala da nije bilo mjesta ni za elementarnu razdaljinu između sagovornika. Ipak, upravo takav prostor bio je potreban kako bi se stvorila slika „gužve“ od svega 29 gostiju.
Iako malobrojna, ta skupina, gotovo bez ijednog zvučnog i dokazanog privrednika ili predsjednika relevantnog udruženja, bila je ispunjena srdžbom i kritikama prema načinu vođenja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore.
Naša dijaspora je pokazala da je sposobna, hrabra i dostojanstvena, i da nikada neće dozvoliti vazalima „srpskog sveta“ da im se približe, niti će dati pedalj svoje zemlje za privilegije kojima su se polakomili sluge velikosrpske ideje.
Ne mogu oni sjedjeti u istoj prostoriji s osobama koje su spremne, zarad šake privilegija, koalirati s negatorima genocida u Srebrenici i s veličateljima ratnih zločinaca, od Pavla Đurišića i Draže Mihajlovića do Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Niti ti mogu halaliti, €urowine, što glasno ćutiš o stradanjima u Palestini, dok se krijući sastaješ s izraelskim ministrom i spreman si dati doprinos okupaciji i uništenju palestinskog Naroda.
Nažalost, nije prvi put da Crna Gora ima predstavnike u vlasti koji nijesu dostojni funkcije koju obavljaju i koji rade za interese drugih država. Ali, kao i uvijek do sada, građani Crne Gore i crnogorska dijaspora naći će način da pobijede okupatore i domaće izdajnike.
"Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka."

Šamar crnogorskoj vlasti iz Njujorka: Dijaspora ignorisala izdajnike i vazale “srpskog sveta”

Everin Čekić iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) pitao je da li je današnje podizanje spomenika ozloglašenom četniku i fašisti Pavlu Đurišiću, krvniku bošnjačkog naroda, samo kompenzacija za glasove i mandate Bošnjačke stranke na posljednjim lokalnim izborima u Beranama?
- Čovjek bi pomislio da je Kenana daltonista – ne vidi dalje od zelene boje, pa joj je i "crvena linija" postala nedokučiva. Važno je da Draža Ibrahimović izađe u medije i osudi događaj – pro forme – na isti način na koji se poigrao sa rezolucijom o Šahovićima - kazao je Čekić.&nbsp;
Šta drugo očekivati od ljudi koji su spremni da doprinesu genocidu u Gazi – koje ni ne smiju da osude- naoružavajući Izrael da bi mogao nesmetano ubijati nevinu djecu i civile?
- Sve ovo smo predvidjeli još u trenutku kada je nastajala ova pročetnička vlada – vlada stvorena kao izraz velikosrpske ideje, sa jasnom namjerom da uruši sve civilizacijske vrijednosti i baci Crnu Goru na koljena. Vlada kojoj podršku i legitimitet daju vazali iz manjinskih naroda, čija se politika temelji isključivo na ličnim interesima i udobnim foteljama - poručio je funkcioner BDP-a.&nbsp;
Zato ovim putem poručujemo i našim sunarodnicima i svim slobodnomislećim građanima Crne Gore, koji baštine civilizacijske i antifašističke vrijednosti: "Sloboda i pravda se ne dobijaju – one se osvajaju!"
- Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala – svim legitimnim sredstvima - zaključio je Čekić.

1250x600

Čekić poručio: Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala iz manjinskih partija

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: everin-cekic