<p>Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.</p>
<p>Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.</p>
<p>Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.</p>
<p>- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.</p>
<p>Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.</p>
<p>Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.</p>
<p>- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.</p>
<p>Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.</p>
<p>- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

<p>Struja od januara skuplja za skoro sva domaćinstva, nakon još jednog slasnog obećanja premijera <b>Milojka Spajića </b>da neće, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Mihailo Anđušić</b>.</p>
<p>Anđušić je rekao da puni zamah programa Evropa sad 2 tek kreće.</p>
<p>- Prosto da čovjek ne povjeruje. Iako smo već sve vidjeli. Poštovani građani, šta vas više može iznenaditi? Puni zamah Evrope sad 2 tek kreće…  Ovo nije Vlada, ovo je nefunkcionalna mjesna zajednica - naveo je on na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1858549737953083899&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).</p>
<p>U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.</p>
<p><br/></p>

Anđušić o poskupljenju struje: Ovo nije Vlada, već nefunkcionalna mjesna zajednica

<p>Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.</p>
<p>- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.</p>
<p>Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.</p>
<p>Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.</p>
<p>- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.</p>
<p>Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.</p>
<p>- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.</p>
<p>Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom <b>Donalda Trampa</b>, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.</p>
<p>Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.</p>
<p>- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

<p>Crnogorski poslanici primili su oktobarske plate obračunate po programu Evropa sad 2. Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za koje je izdvojeno 177.252 eura, skoro 20.000 više nego u septembru.</p>
<p>Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 136.011 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci, primio je predsjednik parlamenta <b>Andrija Mandić </b>– 2.793,14 eura (147 eura veću u odnosu na septembarsku).</p>
<p>Platu iznad 2.000 eura primilo je još 26 poslanika iz 28. saziva, i oni su imali osjetna uvećanja od oko 100 eura u odnosu na prethodni period. Među njima su poslanik poslanik Albanskog foruma<b> Nikola Camaj </b>(2.624,79 eura) <b>Mirsad Nurković</b> iz Bošnjačke stranke (2.515,24 eura), poslanik Nove srpske demokratije <b>Dejan Đurović</b> (2.491,55 eura), <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (2.386,04 eura).&nbsp;</p>
<p>Odmah iza njih su <b>Miloš Konatar</b> iz GP Ura i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokratske Crne Gore po 2.295,60 eura, <b>Andrija Nikolić</b> iz Demokratske partije socijalista (2.284,30 eura), nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović </b>2.261,70 eura...</p>
<p>Potpredsjednici Skupštine <b>Zdenka Popović </b>i <b>Boris Pejović</b> prihodovali 2.288,33, odnosno 2.241,37 eura.</p>
<p>Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio <b>Milan Knežević </b>iz Demokratske narodne partije (2.306,92 eura), zatim <b>Adrijan Vuksanović</b> iz Hrvatske građanske inicijative (2.239,08 eura), <b>Dritan Abazović</b> iz GP Ura (1.820.41 eura) i <b>Danijel Živković </b>iz DPS-a (1.763,89 eura).</p>
<p>Šest poslanika ne obavlja funkciju profesionalno, a samo je <b>Nikola Ravčanin</b> iz Demokratske primio 316,80 eura.</p>
<p>Devet poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 5.126,97 eura.</p>
<p>Najviše je prihodovao<b> Miodrag Laković</b> iz Pokreta Evropa sad – 1.505,38 eura, <b>Jeleni Božović</b> iz NSD-a isplaćeno je 1.017,68 eura, <b>Uglješi Uroševiću</b> iz PES-a 739,07 eura, <b>Nerminu Abdiću</b> iz DPS-a 257,15 eura, <b>Branislavu Neneziću</b> iz SD-a 418,10 eura, <b>Vladimiru Dobričaninu</b> iz posebnog kluba poslanika 386,71 euro,<b> Dušanu Raičeviću</b> iz DPS-a 127,35 eura, <b>Vladimiru Bakraču</b> iz PES-a 190,85 eura i<b> Albinu Ćemanu </b>iz Demokratske 484,68 euro.</p>
<p>Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za avgust je isplaćeno &nbsp;7.112,79 eura.</p>
<p>Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 17.063 eura.</p>

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

I poslanici primili zarade po „Evropi sad 2“, Mandiću plata veća skoro 150 eura

<p>Uniji slobodnih sindikata (USSCG) se u prva tri dana, od kada je stupio na snagu program Evropa sad 2, obratilo stotinu građana sa pitanjima i nedoumicama u vezi sa implementacijom novog načina obračuna zarada.<br/>
<br/>
Kako su Danu saopštili iz USSCG, najviše zamjerki građani su imali oko primjene programa na obračun minulog rada, minimalne zarade, primanja trudnica i porodilja, bolovanja, kao i doprinosa od 5,5 odsto koji su ukinuti poslodavcima.<br/>
<br/>
- Najčešće postavljeno pitanje bilo je u vezi sa minulim radom, odnosno da li on ulazi u iznos minimalne zarade, ili se dodaje na nju, kao što je bio slučaj i prije dvije godine. Odgovor je kao i tada isti, a to je da minuli rad ulazi u minimalnu zaradu, za razliku od ostalih dodataka poput rada noću, rada za vrijeme praznika, rada nedjeljom, prekovremenog rada i slično, koji se dodaju zaposlenom na iznos minimalne zarade - objasnili su iz USSCG.<br/>
<br/>
Drugo često pitanje, kako su naveli, odnosilo se na isplatu zarade, odnosno naknade za slučaj privremene spriječenosti za rad (bolovanje), kao i za odsustva trudnica i porodilja koje su se interesovale o njihovim pravima.<br/>
<br/>
Kao treće, dominantno, postavljalo se pitanje da li poslodavci moraju i da li mogu da isplate zaposlenom u neto zaradu dio doprinosa na teret poslodavca u iznosu od 5,5 procenata, gdje je pojašnjeno da poslodavac ima pravo da taj novac zadrži, ali, ukoliko se odluči da ih preusmjeri u zaradu zaposlenom, to ga svakako niko ne sprečava.<br/>
<br/>
- Nakon već primljene oktobarske zarade, jedan broj zaposlenih se obraćao USSCG sa molbom da provjeri isplatu zarade, gdje je konstatovano da se zaista radilo o zakonskim povećanjima shodno programu Evropa sad 2, kada je zaposleni dobio povećanje neto zarade u visini od pet odsto doprinosa PIO na teret zaposlenog koji su prešli u njegovu neto zaradu - kazali su iz USSCG.<br/>
<br/>
Unija je u dva slučaja zatražila mišljenje nadležnih institucija kako bi otklonili nedoumice i reagovali u slučaju da njihov odgovor pokaže da je zaposleni bio oštećen prilikom obračuna zarade.<br/>
<br/>
Iako je bilo stotinu obraćanja, niko do 5. novembra sindikatu nije podnio zvanični prigovor.<br/>
<br/>
- Do sada nije bilo prigovora, ali smatramo da je za njih još rano, s obzirom na to da i dalje određeni broj zaposlenih, posebno iz realnog sektora, nije primio oktobarsku zaradu - saopštili su iz USSCG i pozvali sve one koji imaju nedoumice u vezi sa obračunom da se obrate toj sindikalnoj organizaciji.<br/>
<br/>
Kako su objasnili iz USSCG, prema programu Evropa sad 2, zarada se isplaćuje isključivo prema radnom mjestu koje zaposleni pokriva prema sistematizaciji.<br/>
<br/>
Prema programu Evropa sad 2, osim povećanja minimalne zarade na 600 EUR, odnosno 800 EUR u zavisnosti od kvalifikacije, podrazumijeva se i ključna promjena, smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).<br/>
<br/>
Ovo smanjenje rezultira povećanjem neto zarada za sve zaposlene i olakšava fiskalne obaveze poslodavcima.</p>

Radnici provjeravaju obračun zarade i minuli rad

<p>Povećanje zarada kroz Evropu sad 2 je samo početak, i u mjesecima koji slijede desiće se rast koji će biti domino efekat ovog programa i doprinijeće poboljšanju standarda građana, kazao je premijer <b>Milojko Spajić, </b>dodajući da će uskoro iznaći rješenje za sedmočasnovno radno vrijeme.</p>
<p>Premijer je poručio i da neće biti rasta cijena vode i struje od januara 2025. godine, tvrdeći i da zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih poskupljenja.</p>
<p>Spajić je, na konferenciji za medije u vezi sa realizacijom ovog programa, rekao da su građani Crne Gore već danas građani osjetili benefite &nbsp;Evrope sad 2.</p>
<p>- Od 2016. do 2020. godine bila su blaga povećanja zarada. Za manje od četiri godine minimalne zarade su porasle četiri puta. Očekujemo dalji rast zarada i bolji standard građana - rekao je Spajić.</p>
<p>Spajić nije odgovorio da li je zaposlenima u javnom sektoru zarada povećana pet i po, ili deset odsto, već je rekao da je u prosjeku svim zaposlenima leglo povećanje od 20 odsto.</p>
<p>- Nekome će sa 440 eura biti povećana zarada na 800 eura. Ja sam dobio povećanje oko sedam odsto. Povećanje koje se desilo kroz Evropu sad 2 je samo početak, i u mjesecima koji slijede vidjećemo povećanja koja će biti domino efekat ovog programa - naveo je Spajić.</p>
<p>On je rekao da Evropa sad 2 nije kraj, već početak ekonomskih mjera.</p>
<p>- To je zamajac našoj ekonomiji i standardu građana. Ovdje se ne zaustavljamo - poručio je Spajić, dodajući da će o novim mjerama informisati građane blagovremeno.</p>
<p>Najavio je usklađivanje penzija, ističući da će prosječna penzija u januaru iznositi skoro 600 eura.</p>
<p>Spajić je saopštio da je pravo poslodavca da odluči da dodatno poveća zarade.</p>
<p>- Čuli smo neke najave i mi pozdravljamo te korake. Sada je teret na privatnom sektoru da povećava zarade - naglasio je Spajić.</p>
<p>Vrlo brzo će ići Zakon o zaradama u javnom sektoru koja će, najavio je Spajić, imati povećanja za određene profesije. Zakon, kako je rekao, neće podići inflaciju.</p>
<p>- Targetiranje povećanja zarada kroz Zakon o zaradama neće napraviti dodatni dizbalans, već će upodobiti zarade unutar javnog sektora - naveo je Spajić.</p>
<p>On je rekao da je želja da privatni sektor sa zaradama sustigne javni sektor.&nbsp;</p>
<p>Spajić je rekao i da se nazire rješenje za sedmočasnovno radno vrijeme.</p>
<p>- Sedmočasovno radno vrijeme je bila tema sa socijalnim partnerima. Želimo da u saglasju sa poslodavcima, sindikatima i partnerima donesemo najbolje moguće rješenje. Ono se nazire, molim za malo strpljenja - poručio je Spajić.</p>
<h2>"Neće biti povećanja cijena vode i struje od 2025."</h2>
<p>Spajić je poručio da zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih poskupljenja, ističući da cijena struje neće porasti od Spajić je poručio i da se od januara 2025.</p>
<p>- Cijene struje se zbog programa Evropa sad 2 se neće povećavati nikada, već će se usklađivati kroz Plan rasta sa evropskom cijenom struje. To je potpuno druga priča. Imamo obavezu usklađivanja cijena struje do 1. januara 2027. godien - naveo je Spajić.</p>
<p>On je poručio i da nijedan vodovod neće imati podršku rastu cijene vode tamo gdje PES vrši vlast.</p>
<p>- Vodovodi su sami napravili probleme usvajanjem kolektivnih ugovora za vrijeme 43. Vlade i neka ih sami riješe. Ako nisu u stanju da riješe, neka direktori podnesu ostavku. Neće to prebacivati na građane &nbsp;- poručio je Spajić.</p>

Spajić: Prosječna penzija od januara skoro 600 eura, nema rasta cijena struje i vode, uskoro sedmočasovno radno vrijeme

<p>Vladu premijera <b>Milojka Spajića</b> u prvoj godini rada obilježile su ekonomske kontroverze, ocijenio je za Portal Analitika predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar <b>Vasilije Kostić</b>. </p>
<p>Ipak, kao ključno obilježje dosadašnjeg mandata izdvaja program “Evropa sad 2” i sve što uz njega ide.</p>
<p>- Tu mislim na povećanje penzija, smanjenje doprinosa za Fond PIO koji ima za posljedicu eksponencijalni rat deficita tog fonda, povećanje stope PDV-a turizmu, povećanje i uvođenje akciza na proizvodnju vina - kaže Kostić.</p>
<p>Spajićevu Vladu, pored navedenog, kako ukazuje sagovornik Analitike, obilježava pad produktivnosti, pad domaće proizvodnje, pad izvoza i pad stranog investiranja, ali, suprotno očekivanom i visoko zaduženje države, rast uvoza kao i enorman rast potrošnje očekivano praćen visokom inflacijom. </p>
<p>- Takođe, Vladu Milojka Spajića obilježava i drugi po veličini rast ekonomije u Evropi kao i povećanje kreditnog rejtinga zemlje, iako nije investicioni već spekulativni. Uz to, javne finansije djeluju stabilno i za sada se uredno servisiraju dospjele obaveze - barem one u koje javnost ima uvid - rezimira Kostić. </p>
<p>Kako dodaje, ekonomske mjere koje donosi bilo koja Vlada u bilo kojoj zemlji trebale bi biti, prije svega, usmjerene na dugoročan i održiv ekonomski rast koji bi trebalo da rezultira prosperitetom. </p>
<p>- A taj kvalifikativ se može dati kada se standard građana povećava na održiv način. Nikako drugačije - ističe Kostić.</p>
<p>Sagovornik Analitike napominje da u mnogo slučajeva nije tako, već Vlade imaju drugačiju agendu inspirisanu, prije svega, političkim interesom i opstankom na vlasti. </p>
<p>- Rekao bih da ni ova Vlada nije izuzetak od drugih u tom pogledu. Preči su joj, po mom mišljenju, njeni interesi od dugoročnih potreba države za dinamičnim rastom i razvojem. Jer da nije tako, donosili bi sasvim drugačije odluke koje bi za posljedicu imale ostvarenje ciljeva dugoročnog razvoja društva. To znači mjere za unapređivanje institucionalne infrastrukture, mjere ka realizovanju strukturnih promjena, mjere na restrukturiranju crnogorske ekonomije i, prije svega, dugoročne mjere za smanjenje njene opasno visoke uvozne zavisnosti koja u uslovima sada već ozbiljnih globalnih pomjeranja, može imati dramatične posljedice po nas - upozorava Kostić. </p>
<h2>Evropa sad 2 krajnje rizičan program</h2>
<p>Kako ističe, nasuprot tome, Vlada donosi odluke o povećanju gotovo svih vidova potrošnje i u cjelini se fokusirano bavi time kako da preraspodjelom onoga što imamo, uz dodatno zaduženje, poveća potrošnju građana računajući da će, kako pojašnjava, kroz model ekonomskog rasta na račun rasta potrošnje unaprijediti standard građana.</p>
<p>- Rekao bih da je program kojim se to želi postići – Evropa sad 2 – krajnje rizičan, a čitav model zasnovan na rastu potrošnje neodrživ. Ne možete u nedogled trošiti, a da pri tome ne stvarate veću novostvorenu vrijednost, kao što je sada slučaj. Ponavljam po ko zna koji put - održivog rasta niti napretka nema bez rasta produktivnosti. Potrošački model će nam se, prije ili kasnije, obiti o glavu - upozorava on. </p>
<p>Upitan da prokomentariše da li se za 44. Vladu može reći da je populistička, odgovara da najprije treba definisati pojam populizma. </p>
<p>- Ako je populizam rađenje u političkom interesu prije nego li u interesu građana i društva u cjelini – onda je svaka Vlada do sada bila populistička, neka manje, a neka više. Ipak, program koji može ozbiljno uticati na održivost sistema, a da pri tom ne razmatra njegov mogući kolaps je, mimo populizma još mnogo što šta drugo - zaključuje Kostić.</p>

Kostić: Potrošački model će nam se prije ili kasnije obiti o glavu

<p>Vlada Crne Gore se zadužila oko 200 miliona eura da bi finansirala redovnu potrošnju, iako su u Fiskalnoj strategiji najavljena i planirana zaduženja isključivo za kapitalne investicije, i to je nesrazmjer između onoga što je predviđeno tom strategijom i onoga što Vlada u ovom trenutku radi - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka <b>Jovan Rabrenović</b>.</p>
<p>&nbsp;Samom najavom programa Evropa sad 2, kako kaže, uzdrmalo se tržište i krenulo sa nerealnim povećanjem cijena, a o tome imamo i, dodaje on, stav MMF-a koji navodi da će ovo povećanje zarada doprinijeti inflaciji, da će javni dug prelaziti 100 posto BDP-a u 2029.godini.&nbsp;</p>
<p>Vlada je juče donijela odluku o novom zaduženju od 200 miliona eura, sa kamatama, iako to nije planirano Fiskalnom strategijom.&nbsp;</p>
<p>- U Fiskalnoj strategiji su najavljena zaduženja, isključivo za investicije. Za kapitalne investicije su planirana zaduženja, nijesu za tekuću potrošnju. To je ono što čini neki nesrazmjer u onome kako je Fiskalna strategija predviđena i u onome što Vlada u ovom trenutku radi. Naravno, oni kažu da na taj način žele da osiguraju stabilnost finansija za iduću godinu, jer iduće godine očekuje nas oko milijardu eura, koje moramo da vratimo povjeriocima, po osnovu starih kredita, a mi smo se u međuvremenu zadužili dodatno, pa nijesmo smanjili taj dug koji smo imali, bio je na kraju prošle godine 4 milijarde, nego smo ga povećali. Tako, mi umjesto da ga smanjujemo mi ga povećavamo, pritom ne povećavamo ga za finansiranje kapitalnih projekata, za nešto što je neophodno ovoj državi, nego povećavamo ga za potrošnju - rekao je Rabrenović.&nbsp;</p>
<p>Mi ćemo se moći zadužiti da bi finansirali redovnu potrošnju, poput isplata penzija, poručuje, i u budućnosti, ako to sjekira građane, samo je pitanje pod kojim uslovima će to zaduživanje biti, velika je vjerovatnoća da će to biti znatno više kamatne stope.</p>
<p>- Penzioneri će imati penzije! Pitanje je da li će im se uvećavati penzije i ko će od tih penzija moći da živi. Vidite li kolika je stopa inflacije, takva da je tesko održivo. Crna Gora teško može da isprati ovu stopu inflacije koju ima bez sopstvene proizvodnje, koja bi na neki način vodila računa da bude kontra teža ovom silnom uvozu i cijenama koje su takve kakve su, za koje kažu da su dio nekih trgovinskih kartela i svega onoga što ide uz to…Definitivno je problem da sa ovako smišljenom strategijom, ako postoji, turizma, mi nemamo budućnosti. Crna Gora je bila dominantno, i to ponavljam stalno, aviodestinacija. Kod nas je najveći broj turista dolazio upravo preko Montenegro airlines-a i drugih, najčešće low cost kompanija. Mi smo imali preko 60 posto turista koji su dolazili u Crnu Goru avionima. Mi sada nemamo to - zaključio je Rabrenović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGVLOWANXGBQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Evropa sad 2 će pospješiti inflaciju, to je i stav MMF-a

<p>Članovi poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad saopštili su na konferenciji za medije da su imali mnogo povoda da se obrate javnosti, a vjeruju da je najveći taj što sdu u posljednje vrijeme mnogo postigli.</p>
<p>Šef poslaničkog kluba Vasilije Čarapić rekao je da je kroz usvajanje paketa od sedam zakona omogućeno sprovošenje programa "Evropa sad 2", što je ispunjenje, kaže, predizbornog obećanja.</p>
<p>- Ovaj program je zajednička pobjeda parlamentarne većine - tvrdi Čarapić.</p>
<p>Najavljuje da će u poneđeljak parlamentarna većina usvojiti dva zakona važna za EU integracije.</p>
<p>Poslanica Jelena Nedović poručila je da se radilo u jeku osptrukcija, kazavši da je bilo spinova i 22 lažne vijesti o njihovom radu.</p>
<p>- Programi koje imamo sada su novitet koji ima Crna Gora, a građani moraju da shvate kakav smo mi udar imali na program "Evropa sad 2" - napominje Nedović.</p>
<p>Ona je pročitala niz medijskih naslova za koje tvrdi da su neistiniti: Za naslov "Hrana skuplja, plate četiri i po puta manje" kaže da nije žalostan bio bi smiješan.</p>
<p>- Predsjedniku je bliži model kolega iz DPS-a gdje je bolje živjeti sa 250 eura. Povećanje plata se odnosi i na opoziciju i na predsjednika dijela građana - dodaje Nedović.</p>

Čarapić: Ispunili smo predizborno obećanje, omogućili smo sprovođenje programa "Evropa sad 2"

<p>Vlada je formirala koordinaciono tijelo za praćenje programa Evropa sad 2, na čijem čelu će biti ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, <b>Naida Nišić</b>.</p>
<p>To tijelo će brojati 28 članova i dominantno će se sastojati od kadra Ministarstva rada, piše Dan.</p>
<p>Zamjenica predsjednice koordinacionog tijela biće savjetnica premijera za ekonomsku politiku,<b> Milena Milović</b>, a u tom tijelu će biti i direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), <b>Vladimir Drobnjak</b>, direktor Monstata <b>Miroslav Pejović</b>, kao i predstavnici Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, Unije poslodavaca, Poreske uprave.</p>
<p>Koordinaciono tijelo, kako je precizirano u odluci Vlade, ima za cilj da prati i koordinira implementaciju programa Evropa sad 2, prati saradnju sa nadležnim organima i institucijama, otklanja prijavljene nepravilnosti prilikom implementacije programa i dostavlja Vladi polugodišnji izvještaj o realizovanim aktivnostima.</p>
<p>Koordinaciono tijelo može da traži podatke, objašnjenja i izvještaje od nadležnih organa i institucija u vezi sa pitanjima koja se odnose na program Evropa sad 2.</p>
<p>- Koordinaciono tijelo može, po potrebi, da angažuje i predstavnike drugih organa, institucija i organizacija, kao i stručna lica koja učestvuju u radu tog tijela, bez prava odlučivanja. Koordinaciono tijelo sastaje se po potrebi, a najmanje jednom mjesečno - predviđeno je odlukom donesenom na posljednjoj sjednici Vlade.</p>
<p>Kako piše Dan, program Evropa sad 2 ne postoji kao jedinstveni dokument, već se u Fiskalnoj strategiji pominje u jednom poglavlju.</p>
<p>Cilj Fiskalne strategije je da smanji opterećenje na rad, odnosno predloženo je smanjenje doprinosa na plate 10,5 odsto, zatim uvođenje treće stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 15 odsto, kao i usklađivanje akcizne politike sa EU direktivama.</p>
<p>Takođe, minimalna zarada za srednjoškolce biće 600 eura, a za visokoškolce 800 eura.</p>
<p>Najviše negodovanja javnosti izazvalo je uvođenja stope od 15 odsto na usluge smještaja u turizmu, kao i na uvođenje akciza na mirna vina.</p>

Vlada formirala tijelo za praćenje Evrope sad 2, na čelu Naida Nišić

<p>Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;</p>
<p>Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.</p>
<p>Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!</p>
<p>O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!</p>

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

<p>Dvije osobe povrijeđene su danas kad su im crijepovi pali na glavu sa relativno nove zgrade u ulici Pavla Papa u Novom Sadu.</p>
<p>Među povrijeđenima je jedna žena kojoj je razbijena glava.</p>
<p>Kako je prenio portal Nova.rs, njoj je ukazana u Urgentnom centru, gdje je rana morala da bude zašivena.</p>
<p>- Vraćala sam se kući sa posla, na biciklu, i na početku Pavla Papa, pao mi je crijep na glavu. Čista je sreća što me nije ubio - rekla je povrijeđena žena za portal Nova.rs.</p>
<p>Drugi povrijeđeni je mladić, koji je zadobio lakše povrede.</p>

Crijepovi pali sa zgrade u Novom Sadu, povrijeđene dvije osobe

<p>Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitis traje od 18. do 25.novembra, a testiranje je dobrovoljno i povjerljivo svakog radnog dana od 8 - 15h, u toku ove nedjelje od 8 - 20h, u Institutu za javno zdravlje i domovima zdravlja u Baru, Budvi, Herceg Novom, &nbsp;Kotoru, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, načelnica Odjeljenja za HIV virusne hepatitise i polno prenosive infekcije &nbsp;dr<b> Alma Čičić</b>.</p>
<p>Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitis posvećena je podizanju nivoa svijesti o testiranju u Evropi i &nbsp;Crnoj Gori, te se ova nedjelja se koristi kao dobra akcija, kaže Čičić, jer osoba koja se testira na vrijeme, u nekoj ranijoj fazi infekcije, ističe ona, ima dobar terapijski odgovor i benefit za osobu je, kako kaže, ogroman.</p>
<p>- Osobe &nbsp;kod koji se virus otkrije u ranoj fazi infekcije mogu da žive dugo i kvalitetno, da u potpunosti ostvare svoj potencijal, ali ima i jako bitan javni zdravstveni značaj, odnosno osobe koje su na terapiji i koje imaju dobar terapijski odgovor smanjuje se mogućnost prenosa infekcije dalje, na neinficirane osobe, i to je način kako bismo zaustavili epidemiju kako HIV-a, tako i hepatitisa b i c - rekla je Čičić.</p>
<p>Testiranje koje se sprovodi u Institutu za javno zdravlje, podsjeća Čičić, je takozvano dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje i, dodaje ona, za testiranje se koriste brzi testovi.</p>
<p>- Za samo testiranje uzima se uzorak krvi iz jagodice prsta, i rezultat je gotov za nekih tridesetak minuta. Ovakvo testiranje dostupno je u Institutu za javno zdravlje, kod nas u Savjetovalištu, svakog radnog dana od 8 - 15h, a tokom ove nedjelje imamo produženo radno vrijeme do 20h uveče, a radimo i akcije testiranja van Instituta, odnosno na terenu, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, koje pružaju preventivne usluge populacijama koje su nama ključne, odnosno koje su u povećanom riziku od ovih infekcija. Ono što je bitno reći da se ova savjetovališta, osim u Institutu za javno zdravlje, nalaze i u domovima zdravlja, u Baru, u Budvi od ove godine, u Herceg Novom, Kotoru, Pljevljima, Nikšiću, Bijelom Polju i Beranama, kao i ovdje u institutu za javno zdravlje - naglasila je Čičić.</p>
<p>Princip rada u svim domovima zdravlja je isti, poručuje Čičić, a za testiranje nije potrebna knjižica, niti uput izabranog ljekara, dodaje ona, jer se ne uzimaju lični podaci, nego se, kako kaže, formira šifra od određenih kombinacija slova i brojeva, koja služi za praćenje statističkih podataka.</p>
<p>- Principom dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja &nbsp;omogućili smo pristup testiranju svima. Ne mora neko da ima knjižicu a može da dođe da se testira. Ono što je bitno i na čemu možemo sigurno da radimo jeste da podignemo svijest opšte populacije o značaju testiranja, znači neka edukacija opšte populacije, možda i malo više edukacije među zdravstvenim radnicima, odnosno da se mi trudimo da od tog nekog pasivnog pristupa testiranju imamo neki proaktivniji pristup i sigurno ono što utiče na testiranje, ne samo kod nas, nego i u drugim državama, je stigmatizacija koja prati ove infekcije i populacije koje su u povećanom riziku. To je nešto na čemu mora cjelokupno društvo da radi, da se ulaže dodatni napori kako bi se uopšte taj nivo stigmatizacije smanjio na na najmanju moguću mjeru - zaključila je Čičić.</p>

Čičić: Omogućili smo pristup testiranja svima

<p>Regionalna saradnja pokretač je razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka Crne Gore na evropskom putu, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je, na sastanku ministara vanjskih poslova Centralno-evropske inicijative (CEI) u Tirani, kazao da je Crna Gora ušla u finalnu fazu evropskog puta i da je fokusirana na zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine.<br/>
<br/>
Kako je naveo Ibrahimović, pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i Izvještaj Evropske komisije o napretku dali su dodatan podsticaj za nastavak reformi.<br/>
<br/>
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora prepoznata po konstruktivnoj ulozi u regionu, privrženosti dijalogu i evropskim vrijednostima.<br/>
<br/>
On je istakao da je regionalna saradnja jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore, pokretač razvoja i ekonomskog prosperiteta, ali i preduslov daljeg napretka na evropskom putu.<br/>
<br/>
- Nastavićemo da pružamo doprinos jačanju regionalne i globalne stabilnosti, fokusirani na reforme iz evropske agende i odlučni da, do 2028. godine, postanemo članica Evropske unije (EU) - kazao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je ukazao i na važnost podrške EU kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji će dati novu dinamiku razvoju i ekonomskoj saradnji u regionu.<br/>
<br/>
- Uloga CEI i drugih regionalnih platformi je, u tom kontekstu, nezamjenjiva, posebno u regionalnoj ekonomskoj integraciji, koja je odskočna daska ka punom učešću u jedinstvenom tržištu EU - poručio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Govoreći o aktuelnim geopolitičkim izazovima u Evropi i svijetu, Ibrahimović je naglasio značaj poštovanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i zajedničko djelovanje međunarodne zajednice u odbrani principa međunarodnog prava i zaštiti civila.<br/>
<br/>
Na današnjem ministarskom sastanku u Tirani imenovan je novi generalni sekretar CEI, bivši senator Italije Franko Dal Mas, a usaglašene su i preporuke i smjernice za dalje jačanje inicijative.</p>

Ibrahimović: Regionalna saradnja preduslov za stabilnost i napredak ka EU

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: evropa-sad-2