Program "Evropa sad 2" (ES2) je herojski bilbord premijera Milojka Spajića, koji je maksimalno uspješan kao tviteraška kampanja koja je političkom subjektu PES donijela Vladu Crne Gore, kazala je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.
– Ekonomski, razvojno i strateški, slika je manje idilična. Htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu sistemskog privida da je nebitno kako se pristupa senior-dobi u životu, ili da nam je još nevažnije zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata; najnevažnije je ostalo da bude da li imamo investicije. Dobili smo što smo znali da se preko noći može dobiti: inflacija u Crnoj Gori izražena je duplo većom stopom nego tekuća inflacija u EU. Kvalitativni indikatori neizvjesnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) iznose kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene i mršavije cegere i veće anuitete – izjavila je Kasalica.
Kako je navela, Spajić je kao lider ES1 i ES2, a evo stiže i ES3 s novim neodmjerenim uvećanjem zarada na makro nivou od skoro sto miliona eura i socijalnih davanja isto toliko, namjeran da nakon usporavanja crnogorske ekonomije iz dijela 2024. i ukupne 2025. iza sebe ostavi ne "sprženu zemlju", kako su on i predsjednik Milatović spočitavali DPS-u, nego ekonomiju kojoj je namjeran da oduzme osnov da se ikad oporavi.
– Na takvu vrstu neodgovornog javnog postupanja nema pravo nijedan političar u zemlji – poručila je Kasalica.
DAN: Da li je standard građana bolji ili gori u odnosu na prije godinu dana, kada je startovao program "Evropa sad 2"?
Kasalica: Ako "životni standard" predstavlja DF–PES-političku parolu jer se ostali iz političke većine ne bave crnogorskom ekonomijom osim kao trošadžije bez granica, tad je građanima dato što je obećano i zadatak im je da smušeno i skrušeno trpeći budu zahvalni što nominalno imaju više dok realno mogu kupiti manje. Uzeti su krediti, šušti nešto u džepovima, a kese koje se iznesu iz prodavnice ili sa pijaca su lakše. I obavezno je da, kao onomad, zahvalimo Vladi Crne Gore, tj. Milojku i Andriji.
S druge strane, ako je životni standard naša pojedinačna vrijednost da iz odgovornog, produktivnog rada imamo dovoljno sredstava za dostojan život, u zajednici koju poštujemo kroz regulativu i razvojne perspektive, uz saradnju sa timovima bez kojih ne možemo ništa realizovati na dugi rok, tada nas u onome što dokumentuje životni standard, a to je pripadnost srednjoj klasi, koja je najživotniji i najodrživiji indikator bilo koje ozbiljne zemlje, nema ni na obzorju.
Povećanje zarada zbog ličnih želja ravno je ekonomskom samoubistvu
DAN: MMF je ocijenio da reforme ES1 i ES2 nisu održive na duži rok. Kako gledate na tu ocjenu i šta bi država trebalo da uradi po tom pitanju?
Kasalica: MMF je oko pitanja pritajenog, opipljivog i izmjerivog štetočinstva ES2 u nedavnoj evaluaciji makroekonomske stabilnosti bio direktan i jasan: dara je došla do duvara. Sad nema nazad; da se odbrani dostignuti nivo zarada, koje su vještački uvećane odricanjem od kvaliteta zdravstva i penzija svakog od nas pojedinačno, mora se kvalitetno masovno raditi bar deset sati dnevno bar narednih pet godina. To bi bio najbliži "prevod" ovoga što se ne želi vidjeti među partitokratskim uhljebima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Taj golemi rad ne može se isplatiti kao tehnika umanjenja kriznih signala bez rada unutar javnog sektora u dvije ravni: vraćanja minimuma kvaliteta javne usluge i povraćaja poštovanja osnovne funkcije državne administracije da je servis privredi i poreskim obveznicima. Bez ovog potvrđenog dokumentovanog kvalitetnog rada, uvećavati zarade zbog ličnih želja i htjenja, što se nanovo planira, ravno je skoro pa ekonomskom samoubistvu. Možda su nam političari intelektualno zakržljali, radno zapušteni, a troškovno raspojasani van bilo koje granice pristojnosti; ali, životni svakodnevni izazovi to ne dozvoljavaju svima nama koji privređujemo u crnogorskoj ekonomiji, dok paralelno ne prihvatamo da nas okuju mržnjom, pizmom i sičijom.
DAN: Jesu li finansije države u boljem ili gorem položaju u odnosu na period prije ES2?
Kasalica: Posljednji izvještaj o izvršenju budžeta zemlje (GDDS 09-2025) u par podataka govori neophodno o stanju u javnim finansijama: PIO doprinosa je za devet mjeseci prethodne godine prikupljeno 395 miliona eura, a ove godine 150 miliona eura manje. Ovo nije posljedica izbjegavanja poštovanja regulative od crnogorske privrede, kao što se politički želi neuspješno imputirati, što objektivno potvrđuju naredni podaci: doprinos za nezaposlenost u odnosu na prethodnu godinu veći je za šest milion (respektivno 24 miliona u odnosu na 18 miliona); porez na dobit pravnih lica veći je nego za prethodni izvještajni period (2025 – 222 miliona u odnosu na 2024 – 204 miliona). I pored toga, uz sva zamešateljstva "kuvanja" odliva suprotno planu iz budžeta, deficit je značajan, a tek stižu tri udarna mjeseca potrošnje, kad će se deficit još uvećati.
Godinu dana ES2 primjene potvrđuje da sve što je bilo napisano u tekstu Fiskalnog savjeta Srbije (g. Alteprimakov i kolege; januar 2024) o ES1 sa naznakama mjera ES2 neoboriva je istina/ činjenica. Međutim, crnogorsku tekuću političku vrhušku istina i činjenice mnogo manje obavezuju nego "one prije njih". Zato kao građani nemamo što čestitati liderima državne administracije nakon godinu dana od primjene ES2, ali jednako malo je prostora za glorifikaciju ES1 trogodišnjice, osim djelimično za zaposlene u trgovačkim lancima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kasalica: Dobili smo veće cijene i mršavije cegere

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković poručio je na mreži Iks da su zahvaljujući programu Evropa sad 2 plate medicinskim sestrama i tehničarima ispod najnižih u javnom sektoru sa jednakim stepenom kvalifikacije.
- Plate medicinskih sestara i tehničara sa toplim obrokom i regresom 586 eura. Zahvaljući ES2 one su ispod najnižih u javnom sektoru za iste kvalifikacije - kazao je Eraković.
On je upitao i da li medicinske sestre i tehničari, farmaceutski radnici i nemedicinski kadar imaju pravo na dostojanstven život.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FdrJevtoErakovic%2Fstatus%2F1941783064360681494%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1941783064360681494%7Ctwgr%5E7ee615c01808a8e4b339254bfe6892f034726228%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Zahvaljujući Evropa sad 2, plate medicinskih sestara i tehničara su ispod najnižih u javnom sektoru

Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.
Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.
Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.
- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.
Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.
Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.
- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.
Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.
- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

Struja od januara skuplja za skoro sva domaćinstva, nakon još jednog slasnog obećanja premijera Milojka Spajića da neće, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je rekao da puni zamah programa Evropa sad 2 tek kreće.
- Prosto da čovjek ne povjeruje. Iako smo već sve vidjeli. Poštovani građani, šta vas više može iznenaditi? Puni zamah Evrope sad 2 tek kreće… Ovo nije Vlada, ovo je nefunkcionalna mjesna zajednica - naveo je on na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1858549737953083899&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.

Anđušić o poskupljenju struje: Ovo nije Vlada, već nefunkcionalna mjesna zajednica

Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.
- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.
Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.
Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.
- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.
Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.
- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.
Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom Donalda Trampa, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.
Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.
- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

S.V. (29) uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla pvc pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. On je procesuiran u sklopu pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji usmjerenih na organizovane kriminalne grupe, operativno interesantna i njima bliska lica, a zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. S.V. je, kako su naglasili u policiji, priveden dežurnom sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. Pretresom stana M.Ž. (39) iz Nikšića pronađena su dva manja pakovanja sa materijom za koju se sumnja da je kokain. Protiv njega je, kako su kazali u policiji, podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251122151152_adbf275d914bc30f9e3ad27181628c4e6a5f42c85b278ba7f8062729adbd5f5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251122151152_adbf275d914bc30f9e3ad27181628c4e6a5f42c85b278ba7f8062729adbd5f5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kokain pronađen"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Policija je pretresla i stan i ugostiteljski objekat u Šavniku u vlasništvu Ž.J. (70) i pronašla tri puške i više komada municije u ilegalnom posjedu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251122151152_f69f4e31455d3e94fb4f305ccd73458ab0e2a750d38cf04589eeaf1a15b132ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251122151152_f69f4e31455d3e94fb4f305ccd73458ab0e2a750d38cf04589eeaf1a15b132ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Pronađeno oružje i municija u Šavniku"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Nakon odgovarajućih vještačenja, po upoznavanju državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu o cjelokupnom predmetu, kvalifikovano je krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su u policiji. Protiv Ž.J. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Jedan Nikšićanin uhapšen zbog marihuane, drugom prekršajna prijava zbog kokaina...

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzano odličje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.&nbsp;
On je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 pobijedio Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3) i ostvario uspjeh karijere.
To je njegovo prvo pojedinačno evropsko odličje u karijeri.
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Bakić je, u jednom od najboljih izdanja u posljednjih nekoliko sezona, potpuno razbio rivala, koji je samo u prvom setu bio na očekivanom nivou.
Vodio je 8:3, ali je uslijedila serija Bakića za potpuni prekret i prvi set.
Španac u ostala dva seta nije postojao na terenu, pa je samo bilo pitanje sa kojom razlikom će na kraju slaviti.
Bakić je plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom.
Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca Mia Vagnera 3:0
Rival Bakiću u polufinalu biće Poljak Igor Mištal, koji je u četvrtfinalnom duelu eliminisao Kristijan Gardoša 3:1.
U drugom polufinalu sastaće se Mateo Bohas i Patrik Čajnovski.&nbsp;
Polufinalni mečevi počeće u 18 sati.
Četvrtfinalni meč u Helsingborg areni prisustvovala je ambasadorka Crne Gore Snežana Radović.

Bakić izborio polufinale i mjesto na pobjedničkom postolju

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Miloš Stijepović, savjetnik u Sekretarijatu za sport Glavnog grada. 
 
Emisiju Dres nacija reprezentacija možete pratiti večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaClYMrwQL4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Miloš Stijepović

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: evropa-sad-2