Penzije će biti povećane 0,38 posto, dok je inflacija 3,9 posto, pa ispada da državi više odgovara deset puta veća inflacija nego povećanje penzionerima, kojima je već učinjena najveća nepravda ekonomskim programom Evropa sad 2, kojim su izjednačeni penzioneri sa punim radnim stažom sa onima koji su imali 15 godina radnog staža – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
Tri godine nakon ekonomskog programa Evropa sad i Evropa sad 2 jasno je, kaže Vuković, da je tako krnj program, koji nije ostvaren u potpunosti, doveo do ozbiljnih problema u crnogorskoj ekonomiji, na šta ukazuju makroekonomski podaci.
– Prošle godine deficit je iznosio 247 miliona eura, a ove godine 321 milion i skoro četiri posto BDP-a, što znači da smo preko granice od tri posto. Saopštenje Ministarstva finansija bilo je da je to u skladu sa dozvoljenim iznosom, a zakon jasno kaže da ne može da pređe tri posto. To vam je kao da vozite auto 100 kilometara na sat i zaustavi vas policija na mjestu gdje je ograničenje 60, a vi kažete da je to u dozvoljenim granicama. Jasno je da se krši zakon i to je manir koji se ponavlja iz godine u godinu – rekao je Vuković.
Za Fond PIO kaže da je desetkovan, jer je 2023. godine deficit bio oko tridesetak miliona eura, dok je 2025. godine deficit Fonda PIO 444 miliona eura, jedanaest puta veći, a očekuje se, ističe on, da će 2026. godine iznositi pola milijarde.
– Teret otplate svih neracionalnih poteza prebačen je na naše penzionere koji će, kako smo čuli, primiti 1,73 eura povećanja, odnosno dva eura, što nije vrijedno ni komentarisati. Ako uzmemo u obzir priču o kapitalnom budžetu, očekivali bismo da je deficit nastao zbog kapitalnog budžeta, međutim vidimo da je prošle godine, 2025. godine, on bio manji nego 2024. godine. To govori da razvoja nema, da je razvoj stavljen sa strane i da se sve gura u potrošnju. Prošle su tri godine od famoznih obećanja, a tada je svima koji se bave ekonomijom bilo jasno da su građani surovo prevareni. Sada se polako vidi da je sve to bila jedna velika varka. Nažalost, cijenu svega toga platićemo u narednim godinama i decenijama. Vrlo teško će se Crna Gora moći izvući iz ove situacije i vjerovatno će neka nova vlada morati da ispravlja sve ono što se dogodilo u posljednje dvije godine – istakao je Vuković.
Podsjeća da Fond PIO nije samoodrživ, već se dotira iz budžeta, jer je fokus sa rada, kako kaže, prebačen na potrošnju, zbog čega država forsira uvoz, jer naplaćuje PDV i akcize odmah.
– Očekujem da će se u narednom periodu uvoz još više povećavati. Spoljnotrgovinski deficit veći je od cijelog crnogorskog budžeta, što, mislim, nijedna država na svijetu nema. Gotovo je polovina BDP-a i to su pokazatelji iz kojih će se vrlo teško izaći. Biće potrebna sigurno dva do tri mandata pune vlade, odnosno 10 do 15 godina, jer ovako začaran krug teško možemo ispraviti. Što se tiče deficita Fonda PIO, vidimo da je udvostručen. To je ono što su najavljivali da će nadoknaditi, međutim prihodi budžeta nijesu nadomjestili sve ono što je trebalo da se nadoknadi – naglasio je Vuković.
Prosječna plata u 2025. godini, dodaje on, porasla je svega 10 eura, dok je inflacija na prosječnu mjesečnu platu iznosila oko 40 eura, što znači da građani imaju 30 eura manje mjesečno u 2025. godini nego u 2024.
Smatra da simbolično povećanje penzija od 0,38 posto ne omogućava građanima da kupe bilo šta, te da je vrijeme za reakciju udruženja penzionera i peticiju prema Skupštini, u kojoj bi zahtijevali povećanje kakvo zaslužuju.
– Podsjetiću vas da su programom Evropa sad 2 izjednačeni ljudi koji su 40 godina uplaćivali u Fond PIO sa onima koji su 15 godina uplaćivali u Fond PIO. To je jedna od najvećih nepravdi, ne pamtim veću u distribuciji penzija – rekao je Vuković.
Vlast je, prisjeća se Vuković, obećala sedmočasovno radno vrijeme, ali je vratila radnu nedjelju, kao i prosječnu penziju od 600 eura, a ona će, kako kaže, iznositi 545 eura.
– Obećali su useljenja na Velje brdo u prvoj polovini godine, a toga još nema. Obećana je milijarda iz Japana, 500 miliona eura za Pljevlja, obećano je svega i svačega. Građani su shvatili da od toga nema ništa. Pravi se i farsa oko pregovora o povećanju plata od 11 posto. Mogu slobodno da kažem da se to povećanje ne može dogoditi. Volio bih da plate rastu, ali država nema novca da bez ozbiljnih i radikalnih rezova to isplati. Podsjetiću i da je skupštinska većina usvojila odluku o finansijskoj pomoći za 10.000 zaposlenih u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, zatim donijela amandman da se to isplati u 2026. godini, pa shvatila da je riječ o oko 100 miliona eura, nakon čega je novim amandmanom predviđeno da se isplata realizuje u naredne dvije i po do tri godine – istakao je Vuković.
Naglašava da država ne proizvodi gotovo ništa, a uvozi skoro sve, što vidi kao namjeru da se domaća proizvodnja uništi, navodeći kao primjer akcize na mirna vina, koje su, kako tvrdi, dovele u težak položaj Plantaže i porodične biznise koji se bave proizvodnjom vina.
– Subvencije se ne isplaćuju, kasne isplate firmama koje se bave transportom, povećava se PDV, uvedene su akcize na mirna vina domaćim proizvođačima, i to na jedini finalni proizvod. Takvu mjeru, uvjeravam vas, niko nikada u svijetu nije donio – naglasio je Vuković.
Smatra da je vrijeme da Državna revizorska institucija i budžetska inspekcija uđu u Ministarstvo finansija i provjere šta se radi u tom resoru, jer je u decembru 2025. godine na osnovu budžetske rezerve prebačeno 24 miliona eura, dok je na osnovu istog zaključka i iste rezerve sa računa skinuto oko 65 miliona eura.
– Ovo je upozoravajuća odluka. Sistem javnih finansija i poglavlje 32 za nas su samo mrtvo slovo na papiru i neko ozbiljno treba da se zapita kako je moguće da se sa 24 miliona eura plate obaveze od 65 miliona eura – zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnxBXaNyfhkM%3Fsi%3DInKnaqflyNKKNjfp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković: Teret otplate svih neracionalnih poteza je prebačen na naše penzionere

Program "Evropa sad 2" (ES2) je herojski bilbord premijera Milojka Spajića, koji je maksimalno uspješan kao tviteraška kampanja koja je političkom subjektu PES donijela Vladu Crne Gore, kazala je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.
– Ekonomski, razvojno i strateški, slika je manje idilična. Htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu sistemskog privida da je nebitno kako se pristupa senior-dobi u životu, ili da nam je još nevažnije zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata; najnevažnije je ostalo da bude da li imamo investicije. Dobili smo što smo znali da se preko noći može dobiti: inflacija u Crnoj Gori izražena je duplo većom stopom nego tekuća inflacija u EU. Kvalitativni indikatori neizvjesnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) iznose kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene i mršavije cegere i veće anuitete – izjavila je Kasalica.
Kako je navela, Spajić je kao lider ES1 i ES2, a evo stiže i ES3 s novim neodmjerenim uvećanjem zarada na makro nivou od skoro sto miliona eura i socijalnih davanja isto toliko, namjeran da nakon usporavanja crnogorske ekonomije iz dijela 2024. i ukupne 2025. iza sebe ostavi ne "sprženu zemlju", kako su on i predsjednik Milatović spočitavali DPS-u, nego ekonomiju kojoj je namjeran da oduzme osnov da se ikad oporavi.
– Na takvu vrstu neodgovornog javnog postupanja nema pravo nijedan političar u zemlji – poručila je Kasalica.
DAN: Da li je standard građana bolji ili gori u odnosu na prije godinu dana, kada je startovao program "Evropa sad 2"?
Kasalica: Ako "životni standard" predstavlja DF–PES-političku parolu jer se ostali iz političke većine ne bave crnogorskom ekonomijom osim kao trošadžije bez granica, tad je građanima dato što je obećano i zadatak im je da smušeno i skrušeno trpeći budu zahvalni što nominalno imaju više dok realno mogu kupiti manje. Uzeti su krediti, šušti nešto u džepovima, a kese koje se iznesu iz prodavnice ili sa pijaca su lakše. I obavezno je da, kao onomad, zahvalimo Vladi Crne Gore, tj. Milojku i Andriji.
S druge strane, ako je životni standard naša pojedinačna vrijednost da iz odgovornog, produktivnog rada imamo dovoljno sredstava za dostojan život, u zajednici koju poštujemo kroz regulativu i razvojne perspektive, uz saradnju sa timovima bez kojih ne možemo ništa realizovati na dugi rok, tada nas u onome što dokumentuje životni standard, a to je pripadnost srednjoj klasi, koja je najživotniji i najodrživiji indikator bilo koje ozbiljne zemlje, nema ni na obzorju.
Povećanje zarada zbog ličnih želja ravno je ekonomskom samoubistvu
DAN: MMF je ocijenio da reforme ES1 i ES2 nisu održive na duži rok. Kako gledate na tu ocjenu i šta bi država trebalo da uradi po tom pitanju?
Kasalica: MMF je oko pitanja pritajenog, opipljivog i izmjerivog štetočinstva ES2 u nedavnoj evaluaciji makroekonomske stabilnosti bio direktan i jasan: dara je došla do duvara. Sad nema nazad; da se odbrani dostignuti nivo zarada, koje su vještački uvećane odricanjem od kvaliteta zdravstva i penzija svakog od nas pojedinačno, mora se kvalitetno masovno raditi bar deset sati dnevno bar narednih pet godina. To bi bio najbliži "prevod" ovoga što se ne želi vidjeti među partitokratskim uhljebima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Taj golemi rad ne može se isplatiti kao tehnika umanjenja kriznih signala bez rada unutar javnog sektora u dvije ravni: vraćanja minimuma kvaliteta javne usluge i povraćaja poštovanja osnovne funkcije državne administracije da je servis privredi i poreskim obveznicima. Bez ovog potvrđenog dokumentovanog kvalitetnog rada, uvećavati zarade zbog ličnih želja i htjenja, što se nanovo planira, ravno je skoro pa ekonomskom samoubistvu. Možda su nam političari intelektualno zakržljali, radno zapušteni, a troškovno raspojasani van bilo koje granice pristojnosti; ali, životni svakodnevni izazovi to ne dozvoljavaju svima nama koji privređujemo u crnogorskoj ekonomiji, dok paralelno ne prihvatamo da nas okuju mržnjom, pizmom i sičijom.
DAN: Jesu li finansije države u boljem ili gorem položaju u odnosu na period prije ES2?
Kasalica: Posljednji izvještaj o izvršenju budžeta zemlje (GDDS 09-2025) u par podataka govori neophodno o stanju u javnim finansijama: PIO doprinosa je za devet mjeseci prethodne godine prikupljeno 395 miliona eura, a ove godine 150 miliona eura manje. Ovo nije posljedica izbjegavanja poštovanja regulative od crnogorske privrede, kao što se politički želi neuspješno imputirati, što objektivno potvrđuju naredni podaci: doprinos za nezaposlenost u odnosu na prethodnu godinu veći je za šest milion (respektivno 24 miliona u odnosu na 18 miliona); porez na dobit pravnih lica veći je nego za prethodni izvještajni period (2025 – 222 miliona u odnosu na 2024 – 204 miliona). I pored toga, uz sva zamešateljstva "kuvanja" odliva suprotno planu iz budžeta, deficit je značajan, a tek stižu tri udarna mjeseca potrošnje, kad će se deficit još uvećati.
Godinu dana ES2 primjene potvrđuje da sve što je bilo napisano u tekstu Fiskalnog savjeta Srbije (g. Alteprimakov i kolege; januar 2024) o ES1 sa naznakama mjera ES2 neoboriva je istina/ činjenica. Međutim, crnogorsku tekuću političku vrhušku istina i činjenice mnogo manje obavezuju nego "one prije njih". Zato kao građani nemamo što čestitati liderima državne administracije nakon godinu dana od primjene ES2, ali jednako malo je prostora za glorifikaciju ES1 trogodišnjice, osim djelimično za zaposlene u trgovačkim lancima.

1250x600

Kasalica: Dobili smo veće cijene i mršavije cegere

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković poručio je na mreži Iks da su zahvaljujući programu Evropa sad 2 plate medicinskim sestrama i tehničarima ispod najnižih u javnom sektoru sa jednakim stepenom kvalifikacije.
- Plate medicinskih sestara i tehničara sa toplim obrokom i regresom 586 eura. Zahvaljući ES2 one su ispod najnižih u javnom sektoru za iste kvalifikacije - kazao je Eraković.
On je upitao i da li medicinske sestre i tehničari, farmaceutski radnici i nemedicinski kadar imaju pravo na dostojanstven život.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FdrJevtoErakovic%2Fstatus%2F1941783064360681494%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1941783064360681494%7Ctwgr%5E7ee615c01808a8e4b339254bfe6892f034726228%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Zahvaljujući Evropa sad 2, plate medicinskih sestara i tehničara su ispod najnižih u javnom sektoru

Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.
Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.
Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.
- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.
Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.
Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.
- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.
Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.
- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

Struja od januara skuplja za skoro sva domaćinstva, nakon još jednog slasnog obećanja premijera Milojka Spajića da neće, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je rekao da puni zamah programa Evropa sad 2 tek kreće.
- Prosto da čovjek ne povjeruje. Iako smo već sve vidjeli. Poštovani građani, šta vas više može iznenaditi? Puni zamah Evrope sad 2 tek kreće… Ovo nije Vlada, ovo je nefunkcionalna mjesna zajednica - naveo je on na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1858549737953083899&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.

Anđušić o poskupljenju struje: Ovo nije Vlada, već nefunkcionalna mjesna zajednica

J.B. (42) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je umiješan u krađu nakita vrijednog više od 266 hiljada eura iz jedne zlatare, odnosno da je sa dvojicom pljačkaša upotrebom spreja i uz prijetnju oružjem ušao u radnju, a onda ih sačekao i odvezao u pravcu Kolašina.
Njemu se na teret stavlja razbojništvo.
- Kako se osnovano sumnja, on je 16. maja 2025. godine, po prethodnom dogovoru sa licem M.M, koji je ranije lišen slobode zbog istog krivičnog djela, kao i sa još dva za sada nepoznata lica, na organizovan način, uz upotrebu spreja sa nadražujućim dejstvom i prijetnju vatrenim oružjem - pištoljem, ušao u jednu zlatarsku radnju u centru grada. Tom prilikom izvršioci su savladali zaposlene, nakon čega su otuđili zlatni nakit, dijamante i brilijante u ukupnoj vrijednosti od oko 266.032 eura, a potom se trčeći udaljili do naselja Drač, gdje ih je, iza jedne osnovne škole, po prethodnom dogovoru čekao J.B. sa svojim putničkim motornim vozilom marke Passat, kojim ih je odvezao u pravcu Kolašina - naveli su u policiji.
On će u zakonskom roku biti priveden nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje.
- Podgorička kriminalistička policija preduzima intenzivne operativno-taktičke mjere i radnje na pronalasku otuđenog nakita - dodali su u policiji.

Uhapšen Podgoričanin osumnjičen za umiješanost u prošlogodišnju pljačku zlatare

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću prošao javnu raspravu, te će biti poslat Evropskoj komisiji (EK).
- On je poslat, ako ne danas, biće poslat sjutra EK. Čim dobije pozitivno mišljenje biće u parlamentu - saopštio je Božović u Skupštini Crne Gore.
On je rekao da je ovo rješenje u značajnoj mjeri sličan zakonu koji je dostavljen i koji je bio predmet rasprave poslanika.
- Međutim, ne možemo praviti jednake paralele 2020, 2021. i 2025. Danas smo jaku blizu zatvaranja poglavlja, a znate i da je Brisel oprezan po pitanju standarda i prihvatanja preporuka - naveo je Božović.
Izmjena ovog Zakona predviđeno je da će se imovina stečena kriminalnom djelatnošću, čija vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura, oduzimati i prije pravosnažnosti presude.
Iz Ministarstva pravde su ranije rekli da se ovim Nacrtom zakona unapređuje efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.&nbsp;
- Prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50 hiljada eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice, odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku - istakli su u Ministarstvu.
Iz Ministarstva su rekli da je vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice, odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa, opravdano budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom.&nbsp;
U skladu sa tom izmjenom, kako su naveli, dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - poručili su iz Ministarstva pravde.

Božović: Ako nije danas, "anti-mafija" zakon će sjutra biti poslat EK

Najskrenije se zahvaljujemo gospođi Kenani Strujić-Harbić što je smogla snage da konačno ispred Bošnjaka kaže punu istinu - da je Bosna i Hercegovina matična država onih građana u Crnoj Gori koji su od 2003. pa na dalje konvertovali iz nacionalnih Muslimana u Bošnjake i time izgubili Crnu Goru kao matičnu državu - poručili su u Savjetu Muslimanskog naroda Crne Gore.
Nacionalni Muslimani u Crnoj Gori ovo, navode oni, govore već više od dvadeset godina.
- I upozoravaju da se dio građana naše zemlje nesvjesno odriče pripadanja Crnoj Gori što su i potvrdile riječi gospođe Strujić Harbić. Dosadašnja tvrdnja, ili bolje reći skrivanje iza floskule da je Bošnjacima u Crnoj Gori BiH država matičnog naroda, ovako pada u vodu i potvrđuje naše dugogodišnje tvrdnje. Nakon ovoga očekujemo sljedeći korak: a to je da se potvrdi da crnogorski Bošnjaci govore bosanskim jezikom, pa očekujemo da se jave i lingvisti iz ovog nacionalnog korpusa i ubijede nas da Bošnjaci iz Crne Gore u Rožajama, Petnjici, Gusinju, Bijelom Polju, Plavu, a posebno Podgorici, Nikšiću i Baru govore bosanskim jezikom - naveli su oni.
Ali, dodaju, vrijeme je majstorsko rešeto.
- Pa će kad tad istina izaći na vidjelo i saznati se ko je podijelio nacionalni korpus Muslimana 2003. godine i iz klojih interesa sveo ga sa 14.5 posto na sadašnjih 1,63. Mi nacionalni Muslimani ostajemo i dalje privrženi Crnoj Gori našoj jedinoj državi koja je naša i u kojoj živi naš matični narod sa svim svojim kulturnim i nacionalnim specifičnostima i karakteristikama - naglasili su oni.
Istakli su i da postoje brojne zlonamjerne insinuacije.
- Takođe koristimo priliku da ukažemo na brojne zlonamjerne insinuacije kada su u pitanju nacionalni Muslimani u Crnoj Gori koji u kontinuitetu već više od 20 godina trpe diskriminaciju i asimilaciju, jer nijesu poklekli pred novotarijama i dozvolili da se konvertuju - zaključili su u saopštenju.

Savjet Muslimanskog naroda: Crna Gora nam je jedina matična država, Strujić Harbić samo potvrdila naše dugogodišnje tvrdnje

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je na današnjoj sjednici Skupštine da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a da vlada muk tamo gdje je milionska šteta po državu.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
On je pitao i šta je sa presudom za put Meljine-Petijevići, kupovinom trajekta, situacijom sa Elektroprivredom...
- Ovo liči na selektivnu pravdu. Ovo liči na politički projekat pod krinkom vladavine prava - konstatovao je Nikolić.
On se osvrnuo i na slučaj poznat kao "državni udar". Nikolić je rekao da ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika susjedne države da je svojim očima vidio kako se spremalo zlo na dan parlamentarnih izbora 2016, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o aktivnosti ruskih agenata, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, nije bilo dovoljno za crnogorske sudove da vide koji se to scenario spremao za Crnu Goru.
- Ne ulazimo ovdje u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i Andriju Mandića i Milana Kneževića, niti smo komentarisali prvostepšene presude, ali neće biti da niko nije kriv i da se baš ništa nije spremalo Crnoj Gori i da samo sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet. Da nije ničega drugog, nego ovih što su potpisali priznanja o krivici, makar neko bi odgovarao za ono što se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Nikolić.
On je istakao da Crnoj Gori ne treba revanšizam i spektakl, već uređena, institucionalna i uređena demokratija da bi država unijela neki kvalitet u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.6672%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-bozovicu-budite-smekeri-i-ubacite-srpski-jezik-u-ustavne-promjene-kao-i-pravosude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: evropa-sad-2