Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako navode, izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period 2024–2027, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
- Crna Gora je ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako ističu, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
- U okviru Reformske agende realizovan je vidljiv napredak – od ukupno 45 reformskih koraka, 24 su u potpunosti ispunjena, dok je 21 korak ocijenjen kao djelimično ispunjen - navodi se u saopštenju.
Nakon dostavljanja Trećeg polugodišnjeg izvještaja, slijedi njegova evaluacija od strane Evropske komisije.
- Ukoliko Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori bi za ostvarene korake bilo odobreno dodatnih 59 miliona eura, proporcionaln umanjenih za sedam odsto, koliko je Crnoj Gori izdvojeno u vidu predfinansiranja tokom maja 2025. Ovim bi se ostvario značajan finansijski i reformski iskorak u okviru Plana rasta - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da ostvareni rezultati ukazuju na napredak u realizaciji planiranih obaveza, ali i na potrebu da se u narednom periodu dodatno intenziviraju aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, snažniju tehničku koordinaciju između resora i blisku saradnju sa Evropskom komisijom.
Ministarstvo evropskih poslova posebno ističe resore koji od početka sprovođenja Reformske agende bilježe visok stepen realizacije planiranih aktivnosti, među kojima se izdvajaju Ministarstvo energetike i rudarstva, koje je ispunilo devet od 10 reformskih koraka, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, koje je u potpunosti realizovalo svih pet planiranih koraka, kao i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, koje je ispunilo sve obaveze u svojoj nadležnosti.
- Ispunjenjem više od polovine planiranih mjera, Crna Gora potvrđuje posvećenost ključnim reformskim ciljevima u oblastima obuhvaćenim Reformskom agendom, unapređenje poslovnog okruženja i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska, odnosno zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, kao i vladavina prava i temeljna prava, čime se stvaraju uslovi za realizaciju narednih tranši finansijske podrške iz Instrumenta za reforme i rast - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora očekuje još 55 miliona eura iz Plana rasta

Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost, piše Pobjeda. Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom optimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. Ona podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“. Konzervativni lider Fridrih Merc (69) je u drugom krugu glasanja izabran za njemačkog kancelara. Samo nekoliko sati ranije 6. maja neočekivano je ostao bez potrebne većine u Bundestagu, koji broji 630 mjesta, zbog čega je glasanje ponovljeno. U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja. - Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za &nbsp;Đurović. Ovo, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja. Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće. Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens. On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU. Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji. - To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade. U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta. Đurović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara. - Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracije - navela je ona. <h2>U prilog nam ne idu prilike u zemlji, ali ni u EU</h2> Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama. - Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača poziciju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99" data-rendition-name="original" width="568" height="313" loading="lazy" alt="Gordana Đurović"> <figcaption>Gordana Đurović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije. Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor. - Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demokratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno. - Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju. Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost. Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji – UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća ona. Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. <h2>Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom</h2> Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom. Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka. - Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjen - ističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju učlanjenjem, a to je pravo veta. - Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007. godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje Đurović.

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

Za Evropsku uniju bio bi neuspjeh ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.
Ona je iznijela očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mjestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila septembra 2024, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.
- Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta - istakla je Kos.
Ona je navela da još kada je bila kandidatkinja za komesarku, da je govorila da je proširenje danas drugačije nego što je bilo prije pet godina.
- Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena - rekla je Kos.
Ona je istakla da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
- To je ono što mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspijemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smijemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smijemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspješnija spoljna politika EU - kazala je, pored ostalog, Kos.

Kos: Bio bi uspjeh kada bi Crna Gora postala članica u ovom mandatu EK

Saradnja između Prijestonice Cetinje i Evropske unije i ubuduće će doprinositi razvoju lokalne zajednice i poboljšanju kvaliteta života građana, poručeno je na sastanku gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom.
Đurašković i Satler su na sastanku razgovarali o nedavnoj tragediji koja se dogodila na Cetinju 1. januara i bezbjednosnoj situaciji u gradu.
Đurašković je upoznao ambasadora Satlera sa aktivnostima koje je Prijestonica preduzela u cilju pružanja psiho-socijalne pomoći građanima, kao i mjerama usmjerenim na unapređenje bezbjednosne situacije u gradu.&nbsp;
Satler je čestitao gradonačelniku na adekvatnoj i pravovremenoj reakciji gradske uprave nakon tragedije, istakavši da će Evropska unija nastaviti da pruža podršku Cetinju.
- Tokom sastanka istaknuta je i kontinuirana saradnja između Evropske unije i Prijestonice, a posebno je naglašena finansijska pomoć EU za rekonstrukciju vodovodne mreže, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Cetinje - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Ambasador Satler je takođe izrazio zahvalnost građanima Cetinja na solidarnosti i podršci koju pružaju narodu Ukrajine u njihovoj borbi za slobodu.

Đurašković-Satler: EU nastaviće da pruža podršku Cetinju

Francuska razgovara sa svojim saveznicima o mogućnosti održavanja neformalnog sastanka evropskih čelnika o Ukrajini.
Četiri evropske diplomate rekle su da će se sastanak vjerovatno održati u ponedjeljak, prenosi Index.
Istovremeno, britanski premijer Kir Starmer rekao je da Evropa mora imati veću ulogu u NATO-u i da će njegova zemlja raditi da SAD i Evropa ostanu zajedno i da ne bi trebalo dopustiti da ih podjele odvrate od "vanjskih neprijatelja", izvijestio je u subotu BBC.
Starmerov komentar uslijedio je nakon što je izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu rekao na Minhenskoj brzbjednosnoj konferenciji ranije u subotu da Evropa neće imati mjesto za stolom u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Očekuje se da viši funkcioneri administracije američkog predsjednika Donalda Trampa započnu mirovne pregovore s ruskim i ukrajinskim pregovaračima u Saudijskoj Arabiji narednih dana. Prema BBC-u, očekuje se da će Starmer prisustvovati sastanku u Parizu.
- Evropa mora preuzeti veću ulogu u NATO-u dok radimo s SAD-om kako bismo osigurali budućnost Ukrajine i suočili se s prijetnjom iz Rusije - rekao je Starmer, a prenosi BBC.
BBC je takođe citirao Starmera koji je rekao da će Britanija "raditi na tome da SAD i Evropu drži zajedno". Starmer je dodao da te dvije zemlje ne mogu dopustiti da bilo kakve podjele u savezu odvrate pažnju od vanjskih neprijatelja. 
Prema BBC-ju, Starmer, koji želi Kijev u središtu pregovora o prekidu vatre, razgovaratće o stajalištima evropskih čelnika kada posjeti Trampa u Vašingtonu.
Tramp je u petak rekao da Starmer u narednim sedmicama planira posjetiti SAD i da će se sastati s njim.

EU saziva hitan sastanak o Ukrajini

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Tag: evropka-unija