Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Više od polovine Francuza, Njemaca (59 odsto) i Britanaca (56 odsto) smatra da je Donald Tramp diktator, a to mišljenje koje dijeli 47 odsto ispitanih u Poljskoj, pokazala je danas objavljena anketa istraživačkog centra Desten komen.
To istraživanje javnog mnjenja dolazi u trenutku kada se Ukrajina, uprkos teškim borbama protiv Rusije, suočava sa oštrim Trampovim kritikama.
Vašington je ove nedjelje zamrznuo vojnu pomoć i ustupanje obavještajnih podataka Kijevu. Evropljani se s druge strane mobilišu kako bi nadoknadili taj nedostatak američke pomoći i žele da uspostave jaku zajedničku odbranu.
Oko 35 odsto francuskih ispitanika pokazuje više simpatija prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, nakon njegovog burnog sastanka u Vašingtonu sa Donaldom Trampom, krajem februara.
Samo četvrtina Francuza i dalje smatra SAD saveznicima, a više od polovine (57 odsto) reklo je da ima teškoća da definiše taj odnos.
Što se tiče mogućnosti rata u Evropi narednih godina, 60 odsto Francuza smatra da je vjerovatno da će Rusija izvršiti invaziju na druge evropske zemlje u narednim godinama, u Velikoj Britaniji i Poljskoj takvo mišljenje ima 68 odsto anketiranih, kao i 53 odsto u Njemačkoj.

Većina Evropljana vidi Trampa kao diktatora

Ugovorena cijena gradnje druge dionice auto-puta, u postojećim okolnostima, predstavlja najrealniji i najpouzdaniji odraz trenutne tržišne dinamike, saopšteno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Predstavnici EBRD su kazali Vijestima da ažurirana procjena troškova gradnje druge dionice auto-puta odražava rezultate otvorenog i konkurentnog postupka nabavke sprovedenog za taj projekat.
- Brojni veliki infrastrukturni projekti širom Evrope suočavaju se sa rastućim troškovima usljed povećanja cijena građevinskog materijala, radne snage i finansiranja. Ti faktori utiču na čitav sektor, a pristigle ponude za ovaj projekat u skladu su sa važećim tržišnim uslovima za radove slične veličine i složenosti - rekli su iz EBRD, po čijim je pravilima Monteput realizovao tender za gradnju važnog infrastrukturnog objekta na sjeveru države.
Dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gradiće kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, po ugovorenoj cijeni od 693,97 miliona eura.
Iz Monteputa su ranije kazali da je cijena povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom još 2019. godine i ponude izabranog konzorcijuma, formirane u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima, obimom radova i raspodjelom rizika.
- Izabrani kineski konzorcijum je ponudio 693,97 miliona eura, dok je idejni projekat iz 2019. godine predviđao troškove od 638 miliona, u koje je uključeno 15 odsto nepredviđenih radova. Projekat se realizuje na bazi FIDIC uslova ugovaranja i to Žute knjige (Design &amp; Build), što podrazumijeva da je izvođač u cijenu uključio sve radove na projektovanju i izgradnji, neophodne za cjelovitost dionice - naveli su iz kompanije.
Oni su dodali da taj način ugovaranja podrazumijeva da izvođač preuzima određeni dio rizika u vezi sa geološkim uslovima.
EBRD dubinska analiza /due diligence/ i odobrenje projekta, kako su objasnili, zasnovani su na procjenama troškova iz ažurirane Studije izvodljivosti za 2024. godinu, koju su pripremili konsultanti finansirani kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan /Western Balkans Investment Framework – WBIF/.
- Te studije koriste međunarodno priznate metodologije i predstavljaju osnovu za internu procjenu Banke. Međutim, stvarne tržišne cijene mogu se utvrditi isključivo kroz konkurentan tender, koji je najjasniji pokazatelj troškova u realnom vremenu. Poređenje auto-puteva u regionu nije uvijek jednostavno, budući da se troškovi značajno razlikuju u zavisnosti od terena, potrebnih objekata, geoloških uslova i tehničkih standarda. Predmetna dionica karakteriše se značajnom inženjerskom složenošću, što direktno utiče na ukupne investicione potrebe - objasnili su iz EBRD-a.
Ta dionica duga je oko 23 kilometra, a njena izgradnja platiće se sa 250 miliona eura iz državne kase, kroz kredit od 200 miliona kod EBRD i grant EU od 150 miliona eura.
Za taj posao su se takmičila tri ponuđača: konzorcijum Cengiz-Azvirt, koji je punudio 735 miliona eura, kompanija China Communications Construction Company, čija je ponuda bila vrijedna 724,64 miliona i konzorcijum Power Construction Corporation of China.
Rok za izgradnju dionice auto-puta je pet godina, ali će Monteput i kineski konzorcijum PowerChina - Stecol - PCCD, kako je rekao direktor Monteputa Milan Ljiljanić, raditi na tome da trasu izgrade do kraja 2030. godine.
Kineski izvođač treba da dostavi Monteputu prateću garanciju i dodatnu dokumentaciju nakon čega će do kraja ovog ili početkom narednog mjeseca biti potpisivan ugovor. Nakon toga izvođač će početi aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima.
Kompanija PowerChina već radi ili je završila milijarde eura vrijedne projekte na Balkanu, među kojima su Expo 2027 u Srbiji, dio beogradskog metroa i gradskih obilaznica, kao i most Hercegovina na Neretvi između Mostara i Čapljine, vjetroelektranu Ivovik i hidroelektranu u Kalinoviku.
Firma Stecol je njihova kćerka kompanija, dok o PCCD-iju nema podataka na internetu.
Kineski izvođač je gradio i prvu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, a posao, koji je tada pripao China Road and Bridge Corporation (CRBC), realizovan je više od sedam godina. Tih 42 kilometra auto-puta sa osnovnim i zaboravljenim radovima, kamatama i kursnim razlikama, Crnu Goru su koštala oko 1,3 milijarde eura.
Za tu trasu su svi rokovi probijeni, a radovi koji su počeli u maju 2015. godine trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine. Dionica je svečano otvorena 13. jula 2022. godine, odnosno više od tri godine nakon prvobitnog roka. Osim kašnjenja, prekoračena je i cijena izgradnje za oko sto miliona, prilikom ugovaranja izgradnje zaboravljena je jedna cijela petlja, elektro i vodovodna mreža, kao i nekoliko pristupnih puteva.

EBRD: Cijena druge dionice najrealniji odraz trenutne tržišne dinamike

Novinarstvo nije lako zanimanje i zahtijeva znanje, istrajnost i spremnost na rad u okolnostima koje nijesu uvijek ni stabilne ni bezbjedne - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu koji je upriličio za predstavnike medija povodom Dana novinara - 23. januara.
To se, kako je naglasio, posebno odnosi na napade i pritiske koji se ne dešavaju samo u redakcijama i na terenu, već sve češće i u digitalnom prostoru.
- U tom smislu, prijetnje, uvrede i zastrašivanja na društvenim mrežama ne smiju se samo osuđivati, već moraju biti adekvatno prijavljene i procesuirane - decidan je on.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo prilika da se zahvali novinarima na profesionalnom, odgovornom i često izuzetno zahtjevnom poslu, kojim svakodnevno doprinose informisanju javnosti i jačanju demokratskog društva.
Predsjednik je naglasio da je, prema podacima Sindikata medija Crne Gore, tokom 2025. godine u bazi SafeJournalists zabilježeno 28 napada na novinarke i novinare u Crnoj Gori, te da posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj napada bio usmjeren na novinarke.
- Ova statistika je crveni alarm za institucije i njihove rukovoditelje - upozorenje na koje se mora odgovoriti konkretnim protokolima zaštite, a ne samo saopštenjima - rekao je Milatović.
O Danu novinara, poručuje Milatović, ne možemo govoriti, a da se ne prisjetimo Duška Jovanovića, osnivača i glavnog urednika dnevnih novina Dan.
- Koji je ubijen zbog svog profesionalnog rada i borbe za slobodno novinarstvo. Slučaj Duška Jovanovića je pokazatelj naše pravde. Bez epiloga, nema povjerenja. Država mora pokazati da zločini nad novinarima neće biti zaboravljeni, ali, još važnije - da neće ostati bez odgovora - rekao je Milatović.
Predsjednik je uputio i izraze posebne zahvalnosti svim novinarima koji su tokom požara i poplava bili na terenu i pravovremeno informisali građane, ističući da se u takvim trenucima najbolje vidi koliko je novinarski posao važan i koliko javnost zavisi od tačnih i provjerenih informacija.
Kako je istakao, 2026. godina biće godina zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i ona koja se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. U tom smislu, ukazao je da su pregovaračka poglavlja pitanje birokratije, dok je stvarna promjena na terenu realnost kojoj moramo da težimo kao društvo.
Na kraju, predsjednik Milatović poručio je da novinarstvo nije samo profesija, već poziv. Istakao je da su nepristrasnost, odgovornost i blagovremenost najvažniji alati novinara, a da je njegova obaveza kao predsjednika države da doprinese izgradnji ambijenta u kojem će medijski radnici raditi slobodno i bez pritisaka.

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

Ministar javne uprave Maraš Dukaj čestitao je medijskim djelatnicima Dan novinara Crne Gore poručujući da su slobodni i profesionalni mediji jedan od nosećih stubova demokratskog društva i da sloboda medija i sigurnost novinara moraju biti prioritet svake vlasti.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori. Profesionalno, objektivno i odgovorno novinarstvo predstavlja jedan od ključnih stubova demokratije i nezamjenjiv je faktor u jačanju transparentnosti institucija i povjerenja građana u javnu upravu - naveo je on.
Istakao je da Ministarstvo javne uprave, držeći se upravo tog principa, ostvaruje kvalitetnu i stratešku saradnju s medijima.
- Ostajemo posvećeni otvorenoj saradnji s medijima, jačanju pristupa informacijama i afirmaciji standarda koji doprinose slobodnom i profesionalnom novinarstvu - poručio je Dukaj.
Sloboda medija i sigurnost novinara moraju, podvlači on, biti prioritet svake vlasti, uz kontinuirano unapređenje uslova za rad medija.
- Želim vam svima uspjeh u daljem radu, uz poštovanje najviših etičkih i profesionalnih principa - zaključio je Dukaj.

Dukaj čestitao Dan novinara: Sloboda i sigurnost medija moraju biti prioritet svake vlasti

Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Tag: evropljani

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Većina Evropljana vidi Trampa kao diktatora

EBRD: Cijena druge dionice najrealniji odraz trenutne tržišne dinamike

Milatović upriličio prijem za novinare: Slobodni mediji su temelj demokratskog društva

Dukaj čestitao Dan novinara: Sloboda i sigurnost medija moraju biti prioritet svake vlasti

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO