Predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329.000 eura.
Ugovor su potpisali izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Ivanović i šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru, Remon Zakaria.
- Grant je namijenjen je pokrivanju troškova angažovanja konsultanta koji će pružiti stručnu podršku jedinici za implementaciju projekta CEDIS SCADA – Smart digitalization, uspostavljenoj unutar CEDIS-a, do završetka samog projekta - navodi se u saopštenju.
Konsultantske usluge obuhvatiće podršku u kontroli postupaka nabavke na ovom projektu, osiguravajući potpunu usklađenost sa pravilima i politikama EBRD-a u oblasti nabavki, kao i kontrolu i nadzor nad ispunjenjem svih ugovornih obaveza. Na taj način obezbijediće se transparentnost i kvalitetna realizacija projekta u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Iz CEDIS-a su podsjetili da projekat SCADA – Smart digitalization predstavlja ključni korak u modernizaciji crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Njegovom implementacijom unaprijediće se sigurnost i pouzdanost mreže, optimizovaće se upravljanje i značajno povećati efikasnost u pružanju usluga korisnicima.
CEDIS, u saradnji sa EBRD-om, nastavlja da razvija infrastrukturu koja će omogućiti digitalnu transformaciju elektrodistribucije i doprinijeti održivom razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CEDIS potpisao ugovor o grantu sa EBRD: 329.000 eura za konsultantske usluge

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.
EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.
- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.
Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.
Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.
- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je četiri miliona EUR bespovratnog novca za projekat "Unapređenja energetske efikasnosti u obrazovnim zgradama".
Ugovor u grantu potpisali su ministarka prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Anđela Jakšić-Stojanović i šef kancelarije EBRD-a u Crnoj GorI Remon Zakarijas.
Iz resora za prosjvetu podsjetili su da je ovaj projekat krajem novembra zaključen ugovor o zajmu vrijedan 20 miliona eura.
Navodi se da će grantom biti obezbijeđen neophodni novac, za ukupno 24 miliona eura, koliko je potrebno rekonstrukciju 24 objekta obrazovanja u Crnoj Gori.
- Jakšić Stojanović i Zakarijas istakli su da je naredni bitan korak izgradnja implementacione strukture koja će garantovati efikasnu realizaciju projekta, a u čemu ce EBRD pomoći asistencijom u angažovanju tehničke podrške za implementaciju - navodi se u saopštenju.

Četiri miliona eura bespovratnog granta za obrazovanje

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojiće do dva miliona eura bespovratnih sredstava za unpređenje energetske efikasnosti u Kliničkom centru u Podgorici i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju.
Sredstva će, kako je navedeno u Informaciji o zaključivanju Ugovora o grantu sa EBRD koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, biti obezbijeđena iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan da doprinos proširenju Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP).
<h2>Detalji ugovora</h2>
Ministar finansija Novica Vuković je 28. juna potpisao ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 12 miliona eura za potrebe finansiranje ovog projekta, odnosno sprovođenje mjera energetske efikasnosti i obnovijivih izvora energije u tri bolničke zgrade u Podgorici, Bijelom Polju i Cetinju.
U skladu s odredbama i uslovima opštih uslova Fonda za Zapadni Balkan, Banka je saglasna da državi odobri bespovratna sredstva koja ne prelazi 2.000.000 za nabavku određene robe, radova i usuga u vezi s Projektom.
Banka je sada stavila na raspolaganje do 49.630 eura za izradu studije izvodljivosti energetske efikasnosti, do 24.900 eura kao podršku pri odabiru konsultanta jedinice za implementaciju projekta, te milion eura za pripremu projekta, tendera i nadzor radova.
EBRD je za potrebe Ministarstva zdravlja izradila studiju izvodljivosti, a energetski auditi sprovedeni su za sve tri zdravstvene ustanove obuhvaćene ovim projektom.
<h2>Ukupni trošak 13,5 miliona eura</h2>
- Izvršena je i procjena strukturnog stanja zgrada, kao i pregled prisustva azbestom kontaminiranih materijala u građevinskim materijalima – navedeno je, pored ostalog, u Vladinoj informaciji.
Ukupni trošak renoviranja bolnica uključenih u investicioni program iznosi 13,5 miliona eura, uključujući 20 odsto nepredviđenih troškova.&nbsp;
Nabavka svih stavki finansiranih grantom biće regulisana Pravilima o nabavkama EBRD-a, osim ako banka drugačije ne odredi.
- Stavke finansirane grantom biće nabavljane putem otvorenog tendera – zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

EBRD daje bespovratnih dva miliona eura za radove u KCCG-u i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju

Rukovodstvo Evropske komisije &nbsp;razmatra mogućnost uvođenja sankcija protiv Kine i ostalih trećih zemalja koje kupuju rusku naftu i gas.
Ova tema je otvorena u trenutku kada SAD nastoje da dodatno ograniče mogućnosti Moskve da finansira rat u Ukrajini.
Kako navodi Financial Times, razgovori u EU o sadržaju novog paketa sankcija počeli su 7. septembra. Prema riječima tri izvora lista, razmatrano je i uvođenje dodatnih mjera protiv Kine, koja značajno uvozi ruske energente, prenosi B92.
Američki predsjednik, Donald Tramp, nedavno je izjavio da je spreman da pređe u drugu fazu sankcija protiv Rusije, što je do sada njegov najjasniji signal da bi Vašington mogao uskoro da pojača mjere protiv Moskve ili njenih kupaca energenata.
Očekuje se da će delegacija EU otputovati u Vašington na razgovore sa američkim Ministarstvom finansija upravo o sankcijama protiv Rusije.
EU nikada nije uvodila sekundarne sankcije, dok ih SAD često koriste. Evropa je do sada donijela 18 paketa antiruskih sankcija, ali su, kako ocjenjuje IntelliNews, one uglavnom bile neefikasne.
SAD su već uvele dodatnu carinu od 25 odsto na indijski uvoz kako bi kaznile tu zemlju zbog nastavka kupovine ruske nafte. Trump je zaprijetio Kini carinom od 100 odsto zbog istog razloga, ali je rok za sprovođenje mjera pomerio na novembar i široko se očekuje da će ipak odustati od stvarnog uvođenja takve carine.
Evropa nema ovakve mehanizme. Trenutno ne postoji način da EU uvede carine ili sankcije Kini zbog njenog poslovanja sa Rusijom. Uvođenje takvih mjera bilo bi veoma teško, jer bi zahtijevalo saglasnost svih 27 članica, uključujući Mađarsku i Slovačku, koje se redovno tome protive.

EU razmatra sankcije protiv Kine

Zbog najavljene izgradnje pete sanitarne kade preduzeća Deponija u Tuzima je za ponedjeljak, 15. septembar, zakazan protest građana koji se tome protive.
Protest počinje u 15 sati ispred zgrade Opštine. Pored problema koji Glavni grad ima sa gradnjom kolektora sada se pokreće i pitanje funkcionisanja preduѕeća Deponija. Oba ova problema su posledica nemanja granica između tri opštine.
Kako je za „Dan“ rekao Mirsad Ljuljanaj, predstavnik građana, oni su ogorčeni izgradnjom pete sanitarne kade jer su kaže na osnovu elaborata očigledni ključni nedostaci zbog kojih ovaj projekat ne smije biti realizovan.
- Izgradnja pete sanitarne kade ugrožava rijeku Cijevnu, izvorišta pijaće vode, poljoprivrednu proizvodnju i naravno zdravlje stanovništva. Sve ovo ukazuje da je projekat u suprotnosti sa principima zaštite javnog interesa, evropskim standardima, ali i temeljnim pravom građana na zdravu životnu sredinu- kazao je Ljuljanaj.
On je pozvao nadležne institucije da obustave projekat.
- Pozivamo čelnike Opštine Tuzi, ali i sve nadležne organe počevši od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Agenciju za zaštitu životne sredine, Glavni Grad i nevladini sektor, da hitno reaguju i obustave ovaj projekat- ističe Ljuljanaj.
Predsjednik NVO Trofta Ermin Kajošaj kazao je da su zabrinuti zbog najave Deponije da na lokaciji postojećeg odlagališta planira otvaranje nove sanitarne kade na svega 1.450 metara od zaštićenog prirodnog spomenika – rijeke Cijevne.
- Cijevna je zakonom proglašena zaštićenim dobrom, te svaka aktivnost koja ugrožava njen integritet i ekološku ravnotežu predstavlja kršenje nacionalnih i međunarodnih obaveza Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine. Lokalitet je ujedno i neposredno vezan za izvorišta pijaće vode, poljoprivredno zemljište od strateškog značaja i naseljene zajednice, što dodatno pojačava rizik- saopštio je Kajošaj.
On je istakao ključne razloge za protivljenje projektu.
- Lokacija je na 1.450 metara od Cijevne i 2.100 metara od izvorišta vodosnabdijevanja u Dinoši. Podzemne vode se kreću prema Skadarskom jezeru, što znači da svako zagađenje ugrožava i podgorički i tuški vodovod. Ovo predstavlja direktan rizik po javno zdravlje i kršenje principa zaštite izvorišta. Vinogradi Plantaža udaljeni su svega 95 metara. Ugrožava se kvalitet i međunarodni ugled crnogorskog vina, kao i plodnost zemljišta. Elaborat priznaje da je područje seizmički aktivno (VIII MCS). U slučaju potresa ili pucanja konstrukcije, zagađene vode bi dospjele u tlo i vodotokove, izazivajući ekološku katastrofu. Ovo je već peta kada na istoj lokaciji. Analiza kumulativnog uticaja je površna i ne uzima u obzir stvarni zbirni efekat. Najbliže kuće su na 445 metara, a kamp Vrela ribnička na 620 metara. Stanovništvo, uključujući djecu i ranjive grupe, biće izloženo zagađenju vazduha, podzemnih voda i neprijatnim mirisima- kaže Kajošaj.
On ističe da nijesu urađena nova istraživanja, već su korišćeni podaci od prethodne kade.
- Ovo je ozbiljan propust i čini elaborat nepotpunim i neprihvatljivim. Ovo područje ima značajnu ekološku vrijednost i zahtijeva detaljnu studiju uticaja. U dokumentu se navodi prisustvo zaštićenih vrsta - orao, pčelarica, grabljivice. Planiran monitoring nije nezavisan, niti se predviđa javna dostupnost podataka. U skladu sa EU praksom, rezultati moraju biti javno objavljivani i dostupni građanima. Kada nosi neprihvatljive rizike za Cijevnu, izvorišta pijaće vode, poljoprivrednu proizvodnju i zdravlje stanovništva- kaže Kajošaj.
<h4>Božović: Gdje će Tuzi odlagati otpad?</h4>
Direktor Deponije Aleksandar Božović kaže da peta sanitarna kada neće biti ni bliža ni dalja u odnosu na postojeće. On ističe da je PUP-om Podgorice na teritoriji Deponije predviđeno da se radi šest kada.
- Dobili smo UT uslove i uradili smo glavne projekte za izgradnju sanitarnih kada pet i šest. U ovom trenutku gradićemo samo petu, jer nam je za njom potreba. Sama riječ sanitarna znači da apsolutno ni jedan jedini litar otpadnih voda ne može da prođe kroz nju. Obložene su nepropusnim folijama i ne može da ima nikakav negativni uticaj na životnu sredinu, odnosno na podzemne vode, na vodoizvorišta. Ovo je jedini ispravni način koji je definisan regulativama EU- kaže Božović.
On pita šta je alternativa izgradnji sanitarne kade.
- Da li da pored 337 trenutno divljih odlagališta bude još 300 i da regionalna Deponija Podgorica prekine za svih devet opština prijem komunalnog otpada i da se svima napune kontejneri i naprave smetlišta na sve moguće lokacije. Ni Tuzi ne bi imale gdje da odvoze komunalni otpad da nije podgoričke Deponije. Mi smo jedina Deponija u regionu koja ima postrojenje za obradu ocjednih voda koje se tretiraju u skladu sa zakonom i pravilnicima. Tek kao prečišćene ispuštamo ih u kanalizaciju. To znači da priča o podzemnim vodama apsolutno nema nikakvog utemeljenja i smisla- navodi Božović.

Tuzi: U ponedjeljak protest zbog gradnje pete sanitarne kade

Aleksandar Vučić je Evropskoj uniji nudio "stabilnost" u zamjenu za podršku, ali građani Srbije su pokazali da ne žele takvu "stabilnost" - jer podrazumijeva represiju, nedostatak slobode i perspektive, rekao je profesor Florian Biber. To znači, dodao je on, da pređašnji odnos EU i Vučića više ne funkcioniše, a poruke koje smo čuli posljednja 24 sata pokazuju da se stav EU prema vlasti u Srbiji promijenio.
Profesor Univerziteta u Gracu Florian Biber rekao je da, iako nijesu sve nove, poruke koje smo juče čuli u EP ukazuju da se mijenja stav EU prema Srbiji
- Marta Kos je nešto slično rekla i u aprilu, ali sada su te poruke jasnije i glasnije nego prethodnih 10 mjeseci. To što ona kaže 'imamo problem sa Beogradom' i takođe - preispitivanje članstava Srpske napredne stranke u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), jako je to bitan signal. EPP je bio jedan od stubova zaštite SNS u evropskim institucijama. Naravno, ne znamo kakav će biti ishod, ali to jeste prvi korak- kazao je on.
Biber smatra da je jasno da kada Marta Kos govori o problemu, misli na vlast u Srbiji.
- Navela je štetu koja je napravljena od strane demonstranata na protestima, ali i pritisak na medije, policijsku primjenu sile. Mislim da kada ona kaže 'Beograd', očigledno misli na Vučića. Ona ne smije ili ne voli da kaže da je to Vučić, jer to je onda previše lično i teže se doplomatski rješava. Međutim, meni je ta poruka jasna i, sudeći po nervozi koju je Vučić pokazao kroz svoje izjave, jasna je i njemu- rekao je Biber.
Vučićeve izjave o europarlamentarcima su šokantne i evropski zvaničnici nijesu navikli na tu vrstu rječnika od strane jednog predsjednika, dodao je on.
Upitan da li je moguće u ovakvoj situaciji vratiti se na "transakcioni odnos" Srbije i Evropske unije, Biber kaže da je dio tog dogovora bio da Vučić donese stabilnost, ali građani Srbije su pokazali da takvu "stabilnost" neće.
- Ta stabilnost znači represiju, nedostatak slobode i perspektive. To znači da ponuda EU 'ja vam dam stabilnost, vi meni podršku' više ne funkcioniše. To do izvesne mjere otvara prostor za kritičke stavove prema Srbiji- kazao je.
Biber kaže da će od izjave Marte Kos mnogo važnija biti izjava Ursule Fon Der Lajen, te da je i Vučić toga svjestan.
- Najbitnije je da čujemo neke kritične riječi od nje i da čujemo malo više o tome šta Evropska komisija može da uradi, jer same riječi nijesu dovoljne- istakao je Biber.
Ipak, smatra da uvođenje sankcije predstavnicima režima u Srbiji nijesu realne, jer je za njih potrebna saglasnost zemalja članica.
- Sigurno će zemlje kao Mađarska i Slovačka na to staviti veto. Sa druge strane, ne očekujem da bi npr. Aleksanar Vulin bio ugrožen zabranom da putuje u Brisel. On bi to prije iskoristio da sebe predstavi kao velikog antizapadnog političara- naveo je on.
Upitan o mogućnosti dijaloga u Srbiji u kojem bi posredovala Evropska unija, Biber tu uočava više problema.
- Prvo, vlast nije pokazala nikakvu spremnost na dijalog. A stranke opozicije ne mogu da budu nosioci dijaloga. Da bi dijalog bio legitiman, on mora da uključi predstavnike studenata, što je komplikovano. U tom pogledu, mislim da je od dijaloga bitniji jedan instrument koji EU ima, a to je da pošalje u Srbiju ekspertsku misiju o vladavini prava. Oni su to već ranije uradili u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, i imaju pravo da to urade. Vlast, ako želi da ostane u procesu eurointegracija, nema pravo da takvu misiju odbije. Ekspertska grupa bi mogla da identifikuje šta su slabe tačke u Srbiji. U principu, to svi znamo, ali onda bi ta grupa mogla da ponudi i uputstvo kako izaći iz krize - npr. srediti izborni proces- ocijenio je on.
Smatra da bi Evropska unija bila jako naivna ako bi od ove vlasti očekivala da će pustiti medije da rade slobodno.
- Znamo da vlast mora formalno da ispuni neke zahtjeve, npr. REM, ali to je samo površinski, a ne suštinski, jer se cijeli sistem njihove vladavine oslanja na kontrolu medija. I zbog toga mislim da je potrebna neka analiza. Evropa mora da kaže vlasti šta da promijeni i, ako to ne uradi, onda znamo da nema želje za promjenom, pa preispitujemo svoj dalji odnos sa vlastima u Srbiji. To nije samo spisak želja, to je pitanje kako reagovati ako srpske vlasti nisu spremne da ispune te zahtjeve- dodao je.

Biber: Vučić više ne može Evropi da ponudi stabilokratiju, stav EU prema vlasti se jasno mijenja

Na koji se način razvija Podgorica sa okolinom? Da li je prostor koji nastanjuju žitelji glavnog grada naše države devastiran i u kojoj mjeri? Da li je grad 'zagušen' i hoće li masovnom novogradnjom u doglednoj budućnosti biti zahvaćeno i prigradsko područje? Ta, ali i mnogo sličnih pitanja, gotovo po pravilu prate usvajanje bitnijih planskih dokumenata koja se odnose na Podgoricu. A ovog puta, usvojen je najbitniji – Prostorno-urbanistički plan. Iz njega 'naslućujemo' svjetla koja bi se, u pozadini večernje panorame, u budućnosti mogla ukazivati sa Veljeg brda. No, mnogi građani, aktivisti civilnog sektora i političari 'naslutili' su kako bi na mjestu planiranih parkova i rekreativnih sadržaja u dogledno vrijeme mogle nići stambene zgrade. I dok ocjena i stavova sa svih strana ne fali, treba priupitati struku. Otud, sagovornik Portala Analitika je diplomirani prostorni planer Dragoljub Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910070956_595284b0d4afcd3149669506f2589b7b2b8080537c2b0f99aa8c8c1b9238ec28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910070956_595284b0d4afcd3149669506f2589b7b2b8080537c2b0f99aa8c8c1b9238ec28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dragoljub Marković"> </figure>  <h2>Podgorica imala šansu da bude udžbenik urbanizma na otvorenom</h2> Kako bi se razumio prostor i razvoj Podgorice, na početku ističe Marković, treba se osvrnuti na istorijske tokove. - Današnja Podgorica i način njenog rasta, da ne kažem razvoja, nije rezultat samo novije istorije nego širokog istorijsko-geografskog, pa i političkog konteksta. Podgorica je prirodan nastavak antičke Duklje. Sa istorijskog aspekta je bilo za očekivati da na ušću Ribnice u Moraču nastane renesansni grad. Ali to je prekinulo širenje Otomanske imperije koja je tu napravila, za imperiju, periferni Depedogen- naglašava on. On navodi kako se na prostorno planiranje može primijeniti maksima „istorija nas interesuje onoliko koliko je važna za budućnost".&nbsp; - Vezano za urbanističko planiranje Podgorice, možda je najuvjerljivije ono što sam čuo od profesora Ranka Radovića. On, inače rođeni Podgoričanin, rekao je - Podgorica ima šansu da bude udžbenik urbanizma na otvorenom – počev od antičke Duklje, preko otomanske, odnosno balkanske Stare Varoši, ambiciozno-evropske Mirkove varoši do socijalističke Nove varoši ("Preko Morače"), s mogućnošću da se dalje širi kao "vrtni grad". Ako samo ovu konstataciju shvatimo kao sugestiju za pristup planiranju Podgorice i uporedimo je sa načinom na koji se opredjeljivalo o zahtjevima i inicijativama iz izmjena i dopuna ovog i ostalih PUP-ova, vidimo gdje je danas planiranje u odnosu na ozbiljan pristup izradi tako važnih dokumenata- navodi on. Problemi krenuli kad smo krenuli da pravimo „velegrad“ Marković smatra kako je u novijoj istoriji došlo do problema. - Ti problemi, koji su se u novije vrijeme nagomilali u Podgorici, mislim da su najprije rezultat naše ambicije da, u relativno skučenojZetsko – Bjelopavlićkoj ravnici, napravimo "velegrad''- smatra on. Podsjeća i kako na području Crne Gore, jednostavno, ranije nije bilo moguće razmišljati o takvom konceptu. - Zašto je to bilo tako? Bez obzira na bogato nasljeđe, izuzetne potencijale i talente, Crna Gora je vjekovima bila, i još je, emigraciono područje. Prosto zbog toga što na njenom prostoru nije bilo moguće da se razvije veći centar gravitacije za šire okruženje. Zato su odavde talenti i sirovine "izvoženi" u okolne centre i šire- pojašnjava Marković. No, prema njegovom mišljenju, nedavno se sve promijenilo. - Nakon obnove nezavisnosti, sindrom "emigracionog područja" smo liječili 'trpanjem' svega u Podgoricu. I tako je od nje napravljeno neprijatno mjesto za boravak, od 'skučene' ravnice oduzimane su poljoprivredne površine, a sve u nastojanju da Podgorica postane velegrad- ističe on. <h2>Podgoricu ne treba 'natrpavati', već je povezivati sa okolinom</h2> Tim se putem, dodaje Marković, nije trebalo ići. - Mislim da je to pogrešan koncept, jer je na prostoru Zetsko-bjelopavlićke ravnice nemoguće napraviti veliki centar, a da se ne naruše osnovni prirodni potencijali tog prostora i zanemare vrlo vrijedni, oskudni, razbacani resursi okolnih prostora- ocjenjuje on. Kaže kako je, u slučaju Podgorice, mnogo racionalnije povezivanje sa okolnim urbanim centrima i regijama, nego ekspanzija novogradnje u samom srcu grada.&nbsp; - Za to bi bilo prirodno da kvalitetnom putnom mrežom, pri čemu nije obavezno da to budu autoputevi, povežemo središnji i primorski dio Crne Gore u grad region, odnosno regionalni grad. Uz takvu povezanost, takav bi grad region imao dvije ili tri luke, dva aerodroma, sedam ili osam istorijskih centara i slično. Da bi se to ostvarilo trebalo bi izgraditi mrežu puteva koja svodi prosječno vrijeme putovanja između bilo koja dva naselja u regionu na 30 minuta. Model takve mreže je nacrtan i ponuđen na razmatranje- ističe Marković. Planiranje prostora je, dodaće on, "sveta i prokleta stvar".&nbsp; - Sveta jer sudbonosno oblikuje fizičku strukturu na dugi rok – teško promjenljivu, a prokleta jer se planovi koriste kao formalno opravdanje za sve što se dogodi u prostoru. Koliko gođ da je nešto naopako napravljeno, ako je po planu, svi će reći da je ispravno jer je, navodno, rezultat struke koja je to "nacrtala" i društvene volje koja je to formalizovala, odnosno donijela plan po zakonskoj proceduri- poručuje. <h2>Kvalitetno korišćenje prostora ne leži u gradnji stanova za tržište</h2> Smatra da još nije kasno za pametno planiranje organizacije i uređenja prostora – ne samo kada je u pitanju šire područje Podgorice, već i Crna Gora. Građani, navodi, i dalje imaju priliku da u budućnosti komforno žive na površini od nepunih 14.000 kvadratnih kilometara. - Danas su Podgorica i ukupna Crna Gora veliki planerski izazovi, jer je u pitanju izuzetno specifičan prostor, koji je teško uporediv sa bilo kojim drugim- kaže on. Te specifičnosti, prema njegovom mišljenju, ogledaju se i u tome što se u ovom vremenu prelamaju istorijsko-geostrateški tokovi i pozicija našeg prostora u njemu, ali i jer se treba pripremiti za nove načine organizacije življenja nakon razdoblja industrijalizacije. - Sa druge strane, bogato je naše nasljeđe u praksi racionalnog i održivog, odnosno kvalitetnog korišćenja prostora. Šansi za uspjeh još ima. Uspjeh bi bio da uredimo prostor na način da se na njemu komforno živi. Ali, to se ne postiže gradnjom stanova za tržište, a možda je bolje reći trgovačkim piljarenjem sa najvrednijim lokacijama, što je plod bisnisa nekretninama. Taj cilj postići ćemo najprije razvojem svijesti o tome da je naš prostor jedinstven, izuzetno vrijedan i nenadoknadiv resurs, koji trebalo da posluži i generacijama iza nas- navodi on. <h2>Planove treba poništiti i započeti novu politiku uređenja prostora</h2> Marković je, kao član Savjeta za prostorno planiranje, dao negativnu ocjenu na izmjene PUP-a Podgorice. Ističe kako je pomenuti planski dokument „naopak“. - Aktuelne izmjene naopakog PUP-a Podgorice, kao i desetak drugih jednako naopakih PUP-ova po Crnoj Gori, rađene su po sistemu i praksi da se na što više parcela ucrta što više objekata, Te planove treba "poništiti", uozbiljiti se i početi novu politiku planiranja, uređenja i korišćenja prostora kojom ćemo sanirati nastalee štete i početi da ozbiljno i održivo uređujemo i koristimo prostor- dodaje on. Najzad, Marković ima poruku i za donosioce odluka – aktuelne, buduće, svejedno. - Ko hoće da se bavi prostornim planiranjem i politikom uređenja prostora i urbanizmom, trebalo bi da zna da su svi mandati i zarade tokom njih prolazni. Međutim, posljedice te rabote ostaju trajne i teško promjenjive- zaključuje on. &nbsp;

Marković: Umjesto gradnje stanova, uozbiljiti se i početi novu politiku planiranja

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko i zašto krije paljenje automobila načelnika Miodraga Kneževića?

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.

Koprivica: Nijesam kriv, ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Tag: evropska-banka-za-obnovu-i-razvoj