Predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329.000 eura.
Ugovor su potpisali izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Ivanović i šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru, Remon Zakaria.
- Grant je namijenjen je pokrivanju troškova angažovanja konsultanta koji će pružiti stručnu podršku jedinici za implementaciju projekta CEDIS SCADA – Smart digitalization, uspostavljenoj unutar CEDIS-a, do završetka samog projekta - navodi se u saopštenju.
Konsultantske usluge obuhvatiće podršku u kontroli postupaka nabavke na ovom projektu, osiguravajući potpunu usklađenost sa pravilima i politikama EBRD-a u oblasti nabavki, kao i kontrolu i nadzor nad ispunjenjem svih ugovornih obaveza. Na taj način obezbijediće se transparentnost i kvalitetna realizacija projekta u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Iz CEDIS-a su podsjetili da projekat SCADA – Smart digitalization predstavlja ključni korak u modernizaciji crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Njegovom implementacijom unaprijediće se sigurnost i pouzdanost mreže, optimizovaće se upravljanje i značajno povećati efikasnost u pružanju usluga korisnicima.
CEDIS, u saradnji sa EBRD-om, nastavlja da razvija infrastrukturu koja će omogućiti digitalnu transformaciju elektrodistribucije i doprinijeti održivom razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CEDIS potpisao ugovor o grantu sa EBRD: 329.000 eura za konsultantske usluge

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.
EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.
- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.
Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.
Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.
- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je četiri miliona EUR bespovratnog novca za projekat "Unapređenja energetske efikasnosti u obrazovnim zgradama".
Ugovor u grantu potpisali su ministarka prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Anđela Jakšić-Stojanović i šef kancelarije EBRD-a u Crnoj GorI Remon Zakarijas.
Iz resora za prosjvetu podsjetili su da je ovaj projekat krajem novembra zaključen ugovor o zajmu vrijedan 20 miliona eura.
Navodi se da će grantom biti obezbijeđen neophodni novac, za ukupno 24 miliona eura, koliko je potrebno rekonstrukciju 24 objekta obrazovanja u Crnoj Gori.
- Jakšić Stojanović i Zakarijas istakli su da je naredni bitan korak izgradnja implementacione strukture koja će garantovati efikasnu realizaciju projekta, a u čemu ce EBRD pomoći asistencijom u angažovanju tehničke podrške za implementaciju - navodi se u saopštenju.

Četiri miliona eura bespovratnog granta za obrazovanje

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojiće do dva miliona eura bespovratnih sredstava za unpređenje energetske efikasnosti u Kliničkom centru u Podgorici i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju.
Sredstva će, kako je navedeno u Informaciji o zaključivanju Ugovora o grantu sa EBRD koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, biti obezbijeđena iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan da doprinos proširenju Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP).
<h2>Detalji ugovora</h2>
Ministar finansija Novica Vuković je 28. juna potpisao ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 12 miliona eura za potrebe finansiranje ovog projekta, odnosno sprovođenje mjera energetske efikasnosti i obnovijivih izvora energije u tri bolničke zgrade u Podgorici, Bijelom Polju i Cetinju.
U skladu s odredbama i uslovima opštih uslova Fonda za Zapadni Balkan, Banka je saglasna da državi odobri bespovratna sredstva koja ne prelazi 2.000.000 za nabavku određene robe, radova i usuga u vezi s Projektom.
Banka je sada stavila na raspolaganje do 49.630 eura za izradu studije izvodljivosti energetske efikasnosti, do 24.900 eura kao podršku pri odabiru konsultanta jedinice za implementaciju projekta, te milion eura za pripremu projekta, tendera i nadzor radova.
EBRD je za potrebe Ministarstva zdravlja izradila studiju izvodljivosti, a energetski auditi sprovedeni su za sve tri zdravstvene ustanove obuhvaćene ovim projektom.
<h2>Ukupni trošak 13,5 miliona eura</h2>
- Izvršena je i procjena strukturnog stanja zgrada, kao i pregled prisustva azbestom kontaminiranih materijala u građevinskim materijalima – navedeno je, pored ostalog, u Vladinoj informaciji.
Ukupni trošak renoviranja bolnica uključenih u investicioni program iznosi 13,5 miliona eura, uključujući 20 odsto nepredviđenih troškova.&nbsp;
Nabavka svih stavki finansiranih grantom biće regulisana Pravilima o nabavkama EBRD-a, osim ako banka drugačije ne odredi.
- Stavke finansirane grantom biće nabavljane putem otvorenog tendera – zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

EBRD daje bespovratnih dva miliona eura za radove u KCCG-u i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je proglas kojim se dodatno ograničava ulazak stranih državljana u Sjedinjene Američke Države, saopštila je danas Bijela kuća.
SAD su uvele potpuna ograničenja za državljane pet zemalja – Burkine Faso, Malija, Nigera, Južnog Sudana i Sirije – pored prethodno objavljene liste od 12 zemalja, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi Rojters.
Potpuna ograničenja uvedena su i za pojedince koji posjeduju putne dokumente izdate od strane Palestinske uprave.

Tramp dodatno ograničava ulazak stranih državljana u SAD

Poslije višegodišnjih kašnjenja i naglog rasta troškova, Rim je danas otvorio dvije nove stanice metroa, uključujući i stanicu kod Koloseuma, na kojima su predstavljena arheološka otkrića koja bi mogla da postanu turističke atrakcije same po sebi, javlja Rojters.
&nbsp;Linija Metro C sada se proteže od istočnih predgrađa italijanske prijestonice do Porta Metronije i Koloseuma, čime je prvi put stigla do istorijskog centra grada.
Iskopavanja za nove stanice dovela su do značajnih nalaza koji su usporili radove, jer su arheolozi pažljivo čuvali slojeve antičkog Rima za koje se ranije nije znalo da postoje.
Na stanici Porta Metronija pronađene su vojne barake stare oko 2.000 godina, kao i stambena kuća sa freskama i mozaicima, koji su sačuvani u muzeju unutar stanice.
Tokom radova kod Koloseuma otkriveno je 28 antičkih bunara i stotine predmeta iz svakodnevnog života, uključujući ukosnice, uljane lampe falusnog oblika, cijevi za navodnjavanje, noževe i statue, od kojih su mnogi izloženi.
Italijanski ministar saobraćaja Mateo Salvini izjavio je da će ove dvije stanice "obići svijet" i privući pažnju turista i korisnika društvenih mreža.
Iako je linija Metro C prvobitno trebalo da poveže glavne rimske bazilike do 2000. godine, projekat je znatno kasnio, a troškovi su porasli sa prvobitnih 2,23 milijarde eura na više od tri milijarde, dok bi ukupna cijena mogla da premaši šest milijardi eura.

Rim otvorio dvije nove stanice metroa, uključujući i stanicu kod Koloseuma, sa arheološkim otkrićima

Amir Papazi i Marija Vuković najbolji su atletičari u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Atletskog saveza.
Član Atletskog kluba Tempo u godini na izmaku osvojio je zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u bacanju koplja 69,68, a njegov najvredniji rezultat u bacanju koplja – 73,91 metara, po WA tablicama vrijedi 1015 bodova. Papazi je taj rezultat, koji je ujedno njegov lični i crnogorski rekord, bacio na internacionalnom mitingu u Zagrebu, sa kojim je osvojio i prvo mjesto. Bio je petoplasirani na Ekipnom Prvenstvu Evrope - treća grupa (60.22), a 20. na Evropskom bacačkom kupu (70.39).
Članica Lovćena bila je finalista Svjetskog prvenstva u Tokiu u skoku u vis sa najboljim rezultatom sezone 192 centimetra. Marija je bila finalista i Evropskog prvenstva u dvorani i sa preskočenih 189 centimetara osvojila osmo mjesto. Trijumfovala je na Prvenstvu Balkana u dvorani u Beogradu, a osvojila je prva mjesta na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, Ekipnom prvenstvu Evrope u Mariboru. Kao drugoplasirana završila je nastup na Prvenstvu Balkana na Volosu. U ovoj godini nastupila na 19 međunarodnih takmičenja, od čega osam u dvorani i 11 na otvorenom. Njen najbolji rezultat ostvaren na Svjetskom prvenstvu u Tokiu 1,92 vrijedi po tablicama WA 1140 bodova.
Najbolji juniori su Mihailo Roćenović (Mornar) i Anabela Mujovi (AK Sanja), a najbolji mlađi juniori članovi Tare Radovan Sošić i Anđelina Lašić. U pionirskoj konkurenciji za najbolje izabrani su Sergej Martinovic (Cetinje) i Olja Simićević (Tara).
Odlukom Upravnog odbora Specijalna priznanja dobiće Marija Bogavac (Jedinstvo), Anđela Drobnjak (Jedinstvo), Vesna Kljajević (Tara), Dragan Pešić (Lovćen) i Matija Vojvodić (Mornar).
Posebnim priznanjima biće nagrađena Anđela Đuranović (Sanja), dok će priznanja za ostvrene rezultate dobiti Ivan Kukuličič (Zeta 2012), Dijana Stanišić (Sparta), Stefan Džaković (Rudar), Boban Madžgalj (Orion), Miljan Kukuličić (Mornar), Enes Erović (Jedinstvo) i Uroš Kotlaja (Rudar).
Asocijacija atletskih veterana Crne Gore za najboljeg veterane izabrala je Aleksu Malikovića iz ulcinjsog Oriona Ulcinj i Radmilu Miladinović iz podgoričkog Milenijuma.
Upravni odbor je odlučio da Zlatnu plaketu ASCG dodijeli generalnom sponzoru Elektroprivredi Crne Gore i Specijalna priznanja Veselinu Petrušiću za njegov dugododišnji doprinos razvoju atletike u Crnoj Gori i Branislavu Maslovariću za jubiljej 50 godina rada u atletskom sportu.
Selektor atletske reprezentacije Osman Erović dobitnik je specijalnog priznanja Evropske atletike za njegov doprinos razvoju atletskog sporta kao trenera u Crnoj Gori.
Svečano proglašenje najboljih biće održano u četvrtak, 25. decembra, u 12 sati, u Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore.

ASCG: Marija Vuković i Amir Papazi najbolji atletičari u ovoj godini

Okrugli sto koji organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić u okviru obilježavanja jubileja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crne Gore pokazatelj je da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo. To je za Pobjedu kazao Vukota Vukotić, istoričar i istraživač u Državnom arhivu, te istakao da je „na osnovu učesnika skupa očigledno koji zaključci treba da se donesu“ i da su oni „već unaprijed sporni“.
Najavljeno je učešće čak 17 govornika, među kojima su Aleksandar Rastović, direktor Istorijskog instituta Srbije, Radenko Šćekić, naučni savjetnik u Istorijskom institutu UCG, i Jovan Markuš, koji je predstavljen kao političar, publicista, novinar i istoričar.
Iz regiona su najavljeni Dobrila Kacarska, sudija Ustavnog suda Sjeverne Makedonije, i Zlatko Knežević, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije. Od članova crnogorske akademske zajednice učestvovaće Savo Marković, rektor Univerziteta Mediteran, Marijan Premović, vanredni profesor istorije srednjeg vijeka na UCG, Žarko Leković, Filip Vučetić i Ivan Radulović sa II UCG, Veselin Vesko Mićanović i Dalibor Elezović sa Filozofskog fakulteta UCG, te Matija Stojanović, doktorand istorije prava na UCG. Na listi je i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć, te javnosti nepoznati Ivan Petrović-Njegoš, koji je potomak porodice Petrović-Njegoš.
Svemu poseban „ton“ daje i grafičko rješenje proslave na kojoj je vizuelizacija u crnogorskoj tradiciji nepoznatog oblika dvoglavog orla.
Za istoričara Vukotića, okrugli sto je ilustracija ključne anomalije u crnogorskom društvu.
- To je pokazatelj da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo, ali očigledno da to nije baš neka velika novina u Crnoj Gori – kazao je on.
Podsjetio je da je okrugli sto u petak na Pravnom fakultetu u Podgorici o prvom crnogorskom Ustavu iz 1905. godine pratila prigodna izložba, te da je poziv za izlaganja bio otvoren za sve.
- Svako je imao priliku da se prijavi da kaže što misli. Međutim, to očigledno nije bilo dovoljno za našeg predsjednika, nego je on to morao da uradi paralelno. A kada vidimo samo spisak učesnika, sasvim je jasno da će taj skup suštinski biti potpuno negatorski za Crnu Goru. Jer, potpuno je nevjerovatno da ovi ljudi slave 120 godina od donošenja prvog Ustava i to Knjaževine Crne Gore, koji je bio izglasan na Nikoljdan 1905. godine, a zatim i uspostavljanja parlamentarizma čijih se 120 godina od kada je počela da radi Narodna skupština slavi sljedeće godine – istakao je Vukotić.
On je takođe rekao da je Ustavotvorna skupština formirana u novembru 1905, ali da je Narodna skupština počela da radi tek nakon izbora održanih godinu kasnije.
- Samo na osnovu učesnika skupa, očigledno je koji zaključci treba da se donesu na tom skupu. Oni su već unaprijed sporni, jer znamo stavove svih tih ljudi. Prosto se previđa da kod nas postoje paralelne institucije koje imaju jedan drugačiji odnos prema prošlosti. I to nije najgora stvar koju imamo, jer je očigledno da ne možemo nikako zajedno da slavimo čak ni najznačajnije datume iz crnogorske istorije. Jednostavno, na današnjem skupu biće sve drugačije, jer tamo će neko da izvrće već uspostavljene istorijske i naučne stavove i da ih dodaje svojoj nekakvoj političkoj agendi – ukazao je Vukotić.
Pored svih spornih imena, na listi je i Ivan Petrović-Njegoš, koji je predstavljen kao „potomak porodice Petrović-Njegoš“, za kojeg sagovornik Pobjede navodi da „nema veze sa državotvornom dinastijom“, jer je „svima poznato ko su nasljednici i ko su sve članovi te porodice“.&nbsp;
- I tu se vidi pokušaj da se napravi nekakva alternativna verzija istorije. Upravo je taj Ustav iz 1905. godine tačno propisao ko čini vladarski dom. To ne znači da nije postojalo još predstavnika bratstva Petrovića-Njegoša osim onih koji su postali vladari, jer tu imate vojvode Blaža i Šaka Petrovića-Njegoša – dodao je on.
Vukotić je takođe podsjetio kako i svi njihovi potomci imaju pravo na isto prezime, ali nijesu nasljednici dinastije. Razlog je upravo Ustav iz 1905. godine, koji je tačno propisao što čini tada knjaževski, a poslije kraljevski dom.
- I zbog toga vidimo da se radi pokušaju stvaranja nekog alternativnog istorijskog narativa koji - po njihovom običaju - nema puno veze sa realnošću. Tu će biti potpunog izvrtanja svih mogućih činjenica, na što smo i navikli. Stvar je u sljedećem: do kada mislimo da puštamo i dozvoljavamo takve stvari? Jer ako ne možemo da se saglasimo čak ni oko ovako velikih datuma, onda ne znam oko kojeg možemo – zaključuje istoričar u odgovoru za Pobjedu.&nbsp;

Vukotić: Novi pokušaj stvaranja alternativnog istorijskog narativa koji nema puno veze sa realnošću

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: evropska-banka-za-obnovu-i-razvoj