Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je realna i ostvariva ambicija Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, zajedno sa predsjednikom Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Seamusom Bolandom, otvorila sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora Evropska unija (EU) - Crna Gora.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), sastankom u Briselu kopredsjedavali su Danko Relić sa evropske i Gordana Đurović sa crnogorske strane, a učestvovali su predstavnici Evropske komisije (EK), kao i crnogorskih nevladinih organizacija, sindikata i poslodavaca.
- U okviru sastanka razmatrani su ključni aspekti odnosa EU i Crne Gore, sa posebnim fokusom na ocjene iz Izvještaja EK za ovu godinu, sprovođenje Reformske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, crnogorsku mapu puta za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i stanje civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Gorčević je rekla da je evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke.&nbsp;
- Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je naša ambicija – da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine – realna i ostvariva - istakla je Gorčević.&nbsp;
Ona je kazala da uz odgovorno upravljanje, kredibilne institucije i jedinstvo svih grana vlasti, mogu ispuniti očekivanja građana i pokazati da EU ispunjava svoja obećanja.
Kako je navela Gorčević, Crna Gora je danas jedina država kandidat koja je otvorila 33 pregovaračka poglavlja, a zatvaranje dodatnih pet na Međuvladinoj konferenciji u Briselu predstavlja najveći uspjeh države u dosadašnjem toku pregovora.
Prema njenim riječima, to je napor cijelog društva - Vlade, institucija, civilnog sektora i građana Crne Gore, koji stabilno podržavaju članstvo u EU sa oko 70 procenata.&nbsp;
- Taj snažan društveni konsenzus naš je najveći politički kapital i dodatna motivacija da ubrzamo reforme i do kraja naredne godine ispunimo sve uslove za zatvaranje pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.
Boland je naglasio da je istinsko uključivanje organizovanog civilnog društva od presudnog značaja za uspjeh reformi.
- Kako Crna Gora postepeno i sigurno napreduje ka članstvu u EU, aktivno učešće civilnog društva mora ostati u samom srcu procesa proširenja, kako bi reforme bile utemeljene na demokratskim vrijednostima i imale široku podršku građana - poručio je Boland.&nbsp;
Đurović je kazala da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažan signal institucijama EU i državama članicama da je Crna Gora čvrsto posvećena svom strateškom cilju.
- S ovog sastanka šaljemo jasnu poruku da je Crna Gora čvrsto posvećena tome da do 2028. godine postane 28. članica EU. Taj cilj zahtijeva mobilizaciju svih resursa - u Vladi, parlamentu i pravosuđu, kao i snažan i kontinuiran dijalog sa civilnim društvom, kako bi završetak pregovora bio uspješan i održiv - poručila je Đurović.
Relić je istakao da je Crna Gora pokazala da napredak ka EU zavisi od konkretnih rezultata.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala da napredak prema članstvu u EU nije pitanje političkih slogana, već rezultata, reformi i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Proširenje EU temelji se na individualnim postignućima svake zemlje, uz snažan socijalni i civilni dijalog kao ključ uspješnog i održivog pristupnog procesa - kazao je Relić.
Državna sekretarka u MEP-u, Bojana Bošković, predstavila je rezultate i aktuelne aktivnosti Crne Gore u okviru sprovođenja Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da taj instrument ima centralnu ulogu u ubrzavanju socio-ekonomske konvergencije Crne Gore sa EU i pripremi zemlje za buduće članstvo.
Predstavnici civilnog sektora poručili su da je aktivno, pravovremeno i suštinsko učešće organizacija civilnog društva ključno u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na građane, posebno u okviru evropskih integracija.&nbsp;
- Naglašena je važnost uključivanja civilnog sektora u zakonodavni proces od najranijih faza izrade propisa, kako bi reformska rješenja bila kvalitetnija, transparentnija i zasnovana na stvarnim potrebama društva - navodi se u saopštenju.
Sa sastanka je poručeno da su snažan politički konsenzus, inkluzivan dijalog sa civilnim društvom i dosljedno sprovođenje reformi ključni preduslovi za uspješan završetak pregovora i punopravno članstvo Crne Gore u EU.
Iz MEP-a su kazali da je na sastanku, konsenzusom svih učesnika, usvojena i Zajednička deklaracija Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora.
Zajednički konsultativni odbor civilnog društva EU - Crna Gora osnovan je u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između, s ciljem da omogući dijalog između civilnog društva, socijalnih partnera i institucija, kao i da prati napredak države u procesu pristupanja EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević: Evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva tužilaštvo da sprovede temeljnu reviziju svoje politike (ne)pokretanja postupaka za govor mržnje i veličanje saradnika fašista i nacista i ratnih zločinaca koje javno propagiraju osobe koje djeluju sa pozicija moći: političari, predsjednici opština, poslanici, predstavnici vjerskih zajednica ili druge javne figure, kazala je programska direktorica Milica Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, pravosudne statistike i praksa koju svakodnevno gledamo nam jasno otkrivaju modalitet po kome tužilaštva rade: za govor mržnje i veličanje zločinaca zakon se primjenjuje samo kada to izgovori anonimni građanin na društvenim mrežama.&nbsp;
- Na malim primjerima zakon se strogo primjenjuje, na velikim – nikako. Sistem se hrabro obračunava sa pojedincima bez uticaja, ali dosljedno štiti političke i vjerske moćnike koji raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju - dodaje Kovačević.&nbsp;
Kako je naglasila, primjer gradonačelnika Nikšića, Marka Kovačevića, koji je na Grahovcu javno poručio da će se prema građanima koji mu nijesu “braća” postupati kao prema “Turcima”, najbolje ilustruje nemoć institucija da odgovore na govor mržnje.&nbsp;
Podsjeća, riječ je o političaru koji je već ranije oslobađan u postupku za negiranje genocida u Srebrenici. Umjesto da se procesuira za krivično djelo, situacija je svedena na prekršajni postupak – kao da je u pitanju nepropisno parkiranje, a ne javna prijetnja zasnovana na etničkoj mržnji.
- Još upečatljiviji je slučaj crkvenih velikodostojnika koji Pavla Đurišića – Hitlerovog odlikovanog saveznika i komandanta četničkih jedinica koje su počinile masovne zločine nad civilima – nazivaju “junakom nepobjedivog karaktera”. Da se neko usudio da u Crnoj Gori javno podigne spomenik Adolfu Hitleru, pravosuđe bi, nema sumnje, ekspresno reagovalo. Ali veličanje njegovog saveznika, dodatno odgovornog za etničko čišćenje muslimanskih sela, za naše tužioce ostaje „sloboda izražavanja“. Kada je spomenik Đurišiću zaista i podignut, tužilaštvo je našlo za shodno da vodi postupak ne zbog izazivanja mržnje, nego zbog nedozvoljenog postavljanja spomen-obilježja – i to isključivo protiv vlasnika parcele na kojoj je spomenik postavljen - navodi Kovačević.&nbsp;
Tužilaštvo, prema njenim riječima, oslobađajući javne ličnosti od odgovornosti, stvara opasan presedan – da je govor mržnje prihvatljiva praksa ako dolazi sa pozicija moći.&nbsp;
Posljedice su vidljive: umjesto suzbijanja, mržnja se normalizuje, a nasilje postaje realna opasnost – što je najbolje pokazao napad na novinare prilikom podizanja spomenika Đurišiću. Ako tužilaštvo s pravom procesuira kriminalne strukture koji svojim tajnim i subverzivnim aktivnostima pokušavaju dodatno podgrijati mržnju i tenzije, ostaje zaista veliko pitanje zašto na isti način ne postupa i sa moćnicima koji to javno rade, bez ikakvog zazora. Ovakva praksa nije samo unutrašnje pitanje Crne Gore. To je poruka međunarodnoj zajednici da naša država nije spremna da primjenjuje osnovne standarde ljudskih prava i da pravosuđe radije štiti nosioce mržnje nego građane i građanke. U trenutku kada Crna Gora tvrdi da je lider u evropskim integracijama, ovakvo ponašanje institucija urušava i naš međunarodni kredibilitet - ističe Kovačević.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da Evropski sud za ljudska prava jasno kaže: veličanje Hitlera, negiranje ili relativizacija zločina nijesu sloboda govora, već govor mržnje.
Isti standard, poručuje Kovačević, mora važiti i za njegove balkanske saveznike, te da ignorisanje toga znači da Crna Gora ne brani ni svoje pravne obaveze, ni sopstveni antifašistički identitet.
- Zato je krajnje vrijeme da tužilaštvo konačno smogne hrabrosti, prestane da se krije iza formalnih izgovora, i da počne da radi posao zbog kojeg postoji – da brani vladavinu prava i prava građana. Ne postoji pravedan sistem koji štiti moćnike, a kažnjava anonimne komentatore. Rezultat takve prakse nije pravna država, već opasna selektivnost koja će se ovom društvu obiti od glavu - zakljućila je Kovačević.&nbsp;

1250x600

1084x550

Ne može se graditi evropska budućnost na nekažnjivosti mržnje

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Don Meken (Dawn McKen) u ekskluzivnom intervjuu za Portal ETV govori o ključnim aspektima regionalne saradnje kroz Berlinski proces, podršci UK evropskim integracijama Zapadnog Balkana, borbi protiv organizovanog kriminala, kao i značajnim zajedničkim inicijativama u oblasti izborne reforme i reagovanja u kriznim situacijama. Ambasadorica ističe predanost Velike Britanije jačanju demokratskih institucija i bezbjednosti regiona, naglašavajući važnost konstruktivnog dijaloga i partnerstva u ostvarivanju stabilne i prosperitetne budućnosti Portal ETV: Kako vidite ulogu Crne Gore u okviru Berlinskog procesa i na koji način Ujedinjeno Kraljevstvo doprinosi regionalnoj saradnji i evropskim integracijama Zapadnog Balkana? DON MEKEN: Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava regionalnu saradnju i evropski put Zapadnog Balkana i igra ključnu ulogu u jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona kroz svoje aktivnosti i partnerstva. Blisko sarađujemo u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama, uključujući iregularne migracije, korupciju i ozbiljan organizovani kriminal, i posvećeni smo podršci svim zemljama u regionu u njihovim naporima da izgrade prosperitetnu, sigurnu i inkluzivnu budućnost. Crna Gora ima aktivnu i važnu ulogu u Berlinskom procesu. Učešćem u regionalnom dijalogu i naporima za poboljšanje saradnje u regionu, Crna Gora doprinosi jačanju te saradnje, demokratskih reformi i stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kao domaćin Berlinskog procesa ove godine, UK veoma cijeni angažman i doprinos Crne Gore u osiguravanju da Berlinskim procesom budu postignuti konkretni rezultati potrebni za evropsku budućnost regiona. <h2>IZBORNA REFORMA JE KLJUČNI DIO CRNOGORSKOG EVROPSKOG PUTA</h2> Portal ETV: Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo proces izborne reforme u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete dosadašnji napredak i šta smatrate ključnim koracima za obezbjeđenje pravičnih i transparentnih izbora? DON MEKEN: Izborna reforma je ključni dio crnogorskog evropskog puta, i UK pozdravlja konstruktivne korake preduzete do sada. Ambasada podržava napore u izgradnji transparentnijeg i otpornijeg izbornog sistema. Sa organizacijama civilnog društva, uključujući CeMi i CDT imamo tijesnu saradnju, kao i sa međunarodnim partnerima poput IFES i NDI, te institucijama kao što je OEBS. Kroz ovu saradnju UK je pružilo podršku u unapređenju izbornog zakonodavstva, osnaživanju institucionalnih kapaciteta i povećanju otpornosti na negativne uticaje. To uključuje tehničku pomoć Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, podršku Državnoj izbornoj komisiji, inicijative za edukaciju birača i napore u borbi protiv dezinformacija i promociji transparentnosti u finansiranju političkih subjekata. Očekujemo da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i radne grupe nastave svoj rad na ostvarivanju svih aspekata reforme, a UK će ostati posvećeno podršci Crnoj Gori u postizanju ovih ciljeva. Kontinuirana međustranačka saradnja i potpuno sprovođenje preporuka OEBS/ODIHR ključni su za izgradnju povjerenja javnosti i osiguranje integriteta budućih izbora. Portal ETV: Nedavno ste, u saradnji s crnogorskim institucijama, pomogli uništavanje velike količine ilegalnih cigareta. Kakva je saradnja sa CG na planu sprečavanja krijumčarenja cigareta i koliko su ovakve akcije važne u borbi protiv organizovanog kriminala i planirate li nastavak podrške u ovoj oblasti? DON MEKEN: Crnogorske vlasti odlučno su uništile zaplijenjeni duvan na organizovan, transparentan i kredibilan način, a UK je bila zadovoljna pružanjem podrške. Službenici britanske Uprave poreza i carina (HMRC) sarađivali su sa crnogorskim i EU partnerima na planiranju i sprovođenju ove akcije, te su svakodnevno su pratili proces uništavanja. Tokom protekla četiri mjeseca, carinski i policijski službenici, zajedno sa timom iz Deponije, uništili su više od milijardu cigareta, u vrijednosti od oko 200 miliona eura, uklanjajući ih iz potencijalne cirkulacije i upućujući jasnu poruku da šverc cigareta kroz Luku Bar neće biti tolerisan. Ova operacija predstavlja značajan korak za Crnu Goru u okončanju šverca cigareta i jačanju naplate prihoda od duvana. Takođe je primjer zajedničke akcije UK i Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala, i UK će ostati posvećeno nastavku ove saradnje. Portal ETV: Tokom sezone požara, Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo podršku lokalnim i vojnim strukturama kroz opremu i obuke za potrage i spašavanja. Možemo li očekivati nastavak te vrste podrške i proširenje kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama? DON MEKEN: Ponosni smo što smo podržali helikopterske i spasilačke jedinice Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova donacijom opreme i obukom njihovih posada u posljednjih nekoliko godina. Ovi napori bili su značajni tokom proteklih i skorašnjih sezona gašenja požara i spasilačkih akcija, i nastavićemo da osnažujemo ovo značajno partnerstvo kako bismo podržali crnogorske timove u njihovim jako važnim misijama zaštite života i životne sredine. Operacija Florian, podržana od strane UK, igrala je ključnu ulogu u jačanju kapaciteta Crne Gore za gašenje požara. U maju 2025. godine, vatrogasci iz deset sjevernih opština učestvovali su u intenzivnim obukama u Bijelom Polju i Šavniku, fokusirajući se na moderne tehnike i koordinaciju među opštinama. Ova inicijativa je primjer neprestane posvećenosti UK jačanju kapaciteta za odgovor na krize u Crnoj Gori. Planiramo da nastavimo sa budućim donacijama opreme i međunarodnim treninzima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430" data-rendition-name="original" width="3000" height="2001" loading="lazy" alt="Don Meken"> <figcaption>Don Meken</figcaption> </figure>  <h2>SAVEZNICI</h2> Portal ETV: U prethodnim godinama UK je realizovalo niz donacija i programa tehničke pomoći u Crnoj Gori. Koji su vaši prioriteti za naredni period, i koje oblasti vidite kao najvažnije za dalji razvoj partnerstva? DON MEKEN: UK ostaje posvećena podršci demokratskoj otpornosti Crne Gore i njenim demokratskim težnjama. Kroz jačanje saradnje između Državne revizorske institucije i Skupštine, te korišćenje stručnosti britanskih institucija kao što su britanski parlament i britanska Nacionalna revizorska kancelarija, jačamo parlamentarnu kontrolu i nadzor. Naša kontinuirana saradnja sa organizacijama civilnog društva ključna je za jačanje kapaciteta, transparentnost i konstruktivno učešće u političkom procesu. Rodna ravnopravnost ostaje ključna za naš rad, a podržavamo inicijative usmjerene na ljudska prava, uključujući zagovaranje rodne ravnopravnosti, prevenciju nasilja nad ženama i prava LGBT+ lica. Crna Gora i UK se suočavaju sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima kao saveznici u NATO-u. Pružamo podršku za jačanje otpornosti informacionog okruženja, odgovore na sajber prijetnje i suzbijanje ilegalnih finansijskih tokova, što sve smanjuje prostor za neprijateljsko uplitanje. Britanske službe za sprovođenje zakona sarađuju sa Crnom Gorom u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju ilegalnim migracijama, kroz donacije opreme, obuke, operativnu saradnju i stručne savjete. Jedan primjer je donacija osam visoko obučenih pasa sa vodičima obučenim u Crnoj Gori i UK, što je postavilo snažne temelje za razvoj crnogorskih kapaciteta. UK takođe pomaže jačanje vladavine prava kroz obuke, tehničku pomoć i razmjenu najbolje prakse sa tužilaštvom i pravosudnim institucijama. Višestruki pristup kombinuje operativnu podršku i praktične savjete, sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta Crne Gore i doprinosa njenom evropskom putu i obavezama iz Plana rasta. Naše partnerstvo odražava zajedničke prioritete i predstavlja kontinuiranu posvećenost UK budućnosti Crne Gore. <h2>UK JE FORMALNO PRIZNALO PALESTINU</h2> Portal ETV: Kako komentarišete trenutne međunarodne diskusije o priznanju Palestine? Kakav je stav UK po ovom pitanju? Da li Ujedinjeno Kraljevstvo vidi prostor za dijalog i balansiran pristup koji bi vodio ka trajnom miru na Bliskom istoku? DON MEKEN: UK je formalno priznala Palestinu kako bi zaštitila održivost dvodržavnog rješenja i stvorila put ka trajnom miru za Izraelce i Palestince. Ova istorijska odluka, najavljena zajedno sa bliskim saveznicima poput Kanade i Australije, potvrđuje neotuđivo pravo palestinskog naroda na samoodređenje i dio je šire međunarodne inicijative za mir i pravično rješenje za obje strane. Jasno je da Hamas nema ulogu u budućnosti Palestine i mora odmah osloboditi sve taoce, razoružati se i prepustiti kontrolu nad Gazom, dok Izrael mora omogućiti pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna. Priznavanje Palestine je korak unutar šireg okvira za mir. UK će nastaviti pružati tehničku i finansijsku podršku Palestinskoj upravi, u saradnji sa međunarodnim partnerima, kako bi ojačala upravljanje, bezbjednost i izgradila temelje trajnog dvodržavnog rješenja. <h2>UK JE OD RUSKE INVAZIJE OBEZBIJEDILO PREKO 10 MILIJARDI FUNTI VOJNE POMOĆI UKRAJINI I NASTAVIĆE SA 3 MILIJARDE FUNTI GODIŠNJE DO 2030/31, I KOLIKO GOD DUGO BUDE POTREBNO</h2> Portal ETV: Kakvu ulogu trenutno ima Ujedinjeno Kraljevstvo u podršci Ukrajini - kako vojno, tako i diplomatski - i kako ta podrška utiče na odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? DON MEKEN: Ilegalna invazija Rusije na Ukrajinu nanijela je teška razaranja i gubitke života i predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu i bezbjednosti Evrope. UK je ponosno što je vodeći partner u pružanju vitalne podrške Ukrajini. Ranije ove godine, britanski premijer Starmer i ukrajinski predsjednik Zelenski dogovorili su istorijsko 100-godišnje partnerstvo, produbljujući odnose u oblasti odbrane i vanvojnih pitanja. Zajedno sa Francuskom, UK predvodi Koaliciju voljnih, koaliciju država u podršci budućoj bezbjednosti Ukrajine. UK je od invazije obezbijedilo preko 10 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini i nastaviće sa 3 milijarde funti godišnje do 2030/31, i koliko god dugo bude potrebno. Najskorija podrška uključuje gotovo 5 miliona komada malokalibarskog streljačkog oružja, 60 hiljada artiljerijskih granata, raketa i projektila, više od 2.500 dronova, kao i dodatnu opremu za antidronski sistem i i protivvazdušnu odbranu.&nbsp; Takođe sarađujemo sa NATO saveznicima, uključujući Crnu Goru, kako bismo podržali Ukrajinu. Najoštrije osuđujemo brutalni i ničim izazvanu ratnu agresiju Rusije i, zajedno sa NATO partnerima, nastavićemo podršku Ukrajini i jačanje njenog osnovnog prava na samoodbranu. <h2>DOBRA SARADNJA MEĐU SUSJEDIMA JE TEMELJ EVROPSKE INTEGRACIJE</h2> Portal ETV: Kako Ujedinjeno Kraljevstvo vidi aktuelni napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, posebno u svijetlu unutrašnjih političkih izazova i regionalnih odnosa, poput onih sa susjedima – prije svega Hrvatskom? DON MEKEN: UK i dalje snažno podržava odabrani evropski put Crne Gore. Prepoznajemo značajan napredak Crne Gore u usklađivanju sa standardima EU, uključujući zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Cijenimo aktivnu ulogu Crne Gore u Berlinskom procesu. Ovi napori pokazuju posvećenost Crne Gore demokratskim reformama, regionalnoj saradnji, jačanju institucija i dugoročnoj stabilnosti u regionu. Dobra saradnja među susjedima je temelj evropske integracije. UK pozdravlja trenutne napore da se riješe preostala bilateralna pitanja, uključujući sa Hrvatskom, i podstiče sve strane da vode konstruktivan dijalog uz međusobno poštovanje, transparentnost i duh evropske solidarnosti. Samo jačanjem regionalnih odnosa i efektivnom saradnjom možemo osigurati uspješan i održiv evropski put.

Miraš Dušević

Don Meken za Portal ETV: Sa Crnom Gorom se zajedno borimo protiv međunarodnog kriminala, za evropsku budućnost i stabilnost regiona

Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović razgovarali su sa državnim sekretarom za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Španije, Fernandom Marianom Sampedrom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), na sastanku je još jednom potvrđena jasna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore.
- Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj - poručila je Gorčević. 
 
Tokom sastanka, kako su rekli iz MEP-a, istaknuto je da je Crna Gora već pokazala političku volju da ispuni sve obaveze koje je čekaju na evropskom putu. 
 
- Uspjeh Crne Gore u procesu pristupanja pokazao bi da je proširenje EU živo i održivo. A sa Crnom Gorom kao članicom, Unija bi bila snažnija, prisutnija i uticajnija na Zapadnom Balkanu - kazala je Gorčević. 
 
Sagovornici su, kako se dodaje, pozdravili i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, ističući da je dokument došao u pravom trenutku kao potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. 
 
- Memorandum ne samo da potvrđuje snažnu političku podršku Španije, već otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku pomoć, posebno u poglavlju 27 - Životna sredina, oblasti energetike i vladavini prava - kaže se u saopštenju. 
 
Sampedro je rekao da Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i vjeruje da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za kandidate koji prolaze kroz složene reforme. 
 
- Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno podstakao reforme unutar evropskih institucija - kazao je Sampedro. 
 
Iz MEP-a su rekli da je u razgovoru posebno istaknuto da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU, i da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim dostignućima i ostvarenom napretku u procesu reformi. 
 
Gorčević je rekla da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena reformama i evropskim vrijednostima. 
 
- Uz konkretnu podršku država članica, naše punopravno članstvo je realan i dostižan cilj - kazala je Gorčević. 
 
U saopštenju se navodi da je kao jedan od ključnih izazova u narednom periodu, naglašena i reforma izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje izbora u jednom danu, kao važan element jačanja demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti.

Gorčević: Evropska budućnost zajednička vizija svih koji žele vladavinu prava

Birališta u Gruziji jutros su otvorena na parlamentarnim izborima, koji se smatraju odlučujućim za evropsku budućnost zemlje.
Izbornom kampanjom dominirale su spoljnopolitičke teme i međusobne optužbe za klevetu.
Neki građani su se žalili na zastrašivanje i pritisak da glasaju za vladajuću stranku Gruzijski san, koju je opozicija optužila da vodi "hibridni rat" protiv svojih građana.
Uoči izbora Bidzina Ivanišvili, milijarder koji je osnovao Gruzijski san i obogatio se u Rusiji, ponovo je obećao da će zabraniti opozicione partije ako njegova stranka pobijedi.
Mnogi Gruzijci vjeruju da su ovi parlamentarni izbori možda najvažniji glas u njihovom životu, jer će odrediti da li će Gruzija poći putem ka EU, ili će prihvatiti autoritarizam i uticaj Rusije.
Prema anketama, oko 80 odsto Gruzijaca je za ulazak u EU, a ustav zemlje obavezuje njene lidere da teže članstvu u Uniji i NATO.
Ali Brisel je stavio na čekanje proces pristupanja Gruzije za ulazak u EU, nakon što je vladajuća partija Gruzijski san u junu usvojila "ruski zakon" kojim se suzubija sloboda govora. Mnogi Gruzijci strahuju da stranka vuče zemlju ka autoritarizmu i ubija nadu da bi mogla da se pridruži EU.
Opozicione partije nisu se na poziv predsjednice Salome Zurabišvili ujedinile u jednu koaliciju, ali su, takođe na nje apel, potpisale "Gruzijsku povelju" saglasivši se da se, u slučaju pobjede opozicije, formira tehnokratska vlada koja će obezbijediti demokratsku tranziciju i sprovesti reforme neophodne za nastavak puta ka EU.
Rezultate izbora je ipak teško predvidjeti zbog nepouzdanih istraživanja javnog mnjenja, jer ih sprovode ili provladine ili proopozicione grupe.

U Gruziji danas parlamentarni izbori koji će biti odlučujući za evropsku budućnost

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: evropska-buducnost