Stručnjaci procjenjuju da je ciklus smanjenja kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) uglavnom završen, ali da bi u srednjem roku ponovo moglo doći do njihovog povećanja.
Očekuje se da ECB na decembarskom sastanku zadrži kamatne stope na postojećem nivou od dva odsto, dok se u analitičkim krugovima sve češće govori o mogućim povećanjima kamata u srednjem roku, prenosi Capital.ba.
Od posljednjeg sastanka ECB u oktobru pojavili su se podaci koji potvrđuju stav kreatora monetarne politike da je trenutna politika banke u dobrom balansu.
Makroekonomski pokazatelji iz eurozone ukazuju na rizike rasta privrede naviše, kao i na mogućnost daljeg jačanja inflacije. Članica Izvršnog odbora ECB, Isabel Schnabel, ranije je izjavila da bi banka prije mogla razmatrati povećanje nego smanjenje kamatnih stopa, prenosi Bloomberg.
Euro bi mogao da oslabi ukoliko Evropska centralna banka zauzme stav suprotan nedavnim izjavama Schnabel, koja je sugerisala da bi sljedeći potez banke mogao biti povećanje kamatnih stopa, naveo je Kris Tarner iz ING banke u analitičkoj bilješci.
Tarner je naveo da su njene izjave snažno odjeknule na deviznim i kamatnim tržištima tokom prethodne sedmice. Ukoliko se pokaže da je ona izuzetak unutar ECB i ako prognoze rasta eurozone ne budu dovoljno unaprijeđene, euro bi mogao da oslabi.
Viši makrostrateg u Rabobanci, Bas van Gefen, rekao je za agenciju Anadolu da bi nekoliko postepenih povećanja kamatnih stopa početkom 2027. godine bilo primjereno, nakon što ekonomija eurozone dobije snažniji zamah. On je naveo da u Rabobanci očekuju dva povećanja kamata - u martu i junu 2027. godine.
Prema njegovim riječima, ECB nema razloga da mijenja monetarnu politiku na decembarskom sastanku, jer su ekonomski podaci bili nešto bolji od očekivanja same banke.
On je dodao da bi ECB mogla blago da unaprijedi svoje ekonomske projekcije, iako je neizvjesnost i dalje visoka, zbog čega bi banka mogla oklijevati sa promjenama politike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi eura, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi "kredit za reparacije", koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).
Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrednosti "Euroclear"-a, prenio je Rojters.
Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih sredstava Rusije za finansiranje kredita Ukrajini, čime bi se podržala obnova zemlje i ojačala njena ekonomska stabilnost.
Odluka ECB-a znači da Komisija sada mora da razmotri alternativne mehanizme finansiranja ili da dodatno pregovara sa institucijama članica EU. Iz ECB-a i Evropske komisije zasad nisu stigle zvanične izjave o ovoj odluci.

500x500

1250x600

1084x550

Evropska centralna banka odbila da podrži kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Draško Đuranović

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
Prema njenim riječima, prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Bugarske porastao je u periodu od 2015. do ove godine sa trećine na gotovo dvije trećine prosjeka eurozone.&nbsp;
Lagard je napomenula i da je 65 odsto bugarskog izvoza usmjereno ka EU, a 45 odsto ka zemljama eurozone, prenosi Tanjug.
- Firmama će nestanak troškova konverzije donijeti uštedu od oko milijardu leva godišnje - dodala je Lagard.
Euro, kako je objasnila, takođe obezbjeđuje stabilnost i zaštitu od valutnih šokova. Za male i otvorene ekonomije, poput Bugarske, izloženost fluktuacijama može biti jaka, a članstvo u eurozoni pruža punu zaštitu od promjena kursa i jača konkurentnost bugarskih kompanija.
Lagard je konstatovala da se dio bugarske javnosti boji gubitka suvereniteta i rasta cijena.
Ona je poručila da Bugarska neće izgubiti kontrolu nad monetarnom politikom, jer guverner Narodne banke Bugarske dobija pravo glasa u Odboru guvernera ECB, dok će privremeni porast cijena tokom zamjene valuta iznositi između 0,2 i 0,4 odsto.
- Prihvatanjem eura, Bugarska potvrđuje svoj evropski identitet i stabilnost, jača institucionalnu otpornost i stvara povoljne uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se dugoročno podiže životni standard građana - zaključila je Lagard.

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Evropska centralna banka (ECB) potvrdila je da zadržava važeće kamatne stope u eurozoni, uz ocjenu da je inflacija blizu ciljanih dva odsto, a privreda i dalje raste, uprkos izazovnom svjetskom okruženju.
Kamatna stopa za refinansiranje banaka i dalje iznosi 2,15 odsto, stopa na prekonoćne depozite banaka ostaje dva odsto, a prekonoćne pozajmice komercijalnih banaka i dalje se zadužuju uz 2,4 odsto kamate.&nbsp;
ECB je tako produžio period bez promjena troškova zaduživanja, nakon što je od ljeta prošle godine postupno snižavao stope gotovo godinu.
U saopštenju sa sjednice navodi se da je inflacija u eurozoni i dalje blizu ciljanih dva odsto, a prognoze rasta cijena u narednom periodu uglavnom nepromijenjene.
ECB očekuje da će inflacija ove godine iznositi 2,1 odsto, a da će u narednoj godini usporiti na 1,7 odsto. Kada se iz izračuna isključe hrana i energija, cijene bi u prosjeku trebalo da porastu 2,4 odsto ove godine, dok bi temeljna inflacija u narednoj godini trebalo pasti na 1,9 odsto, a u 2027. na 1,8 odsto.
Podaci evropskih statističara pokazuju da je inflacija u septembru blago ubrzala - na 2,2 odsto, prvi put od početka ljeta, uz znakove stabilizacije cijena energije. U julu i avgustu rast cijena iznosio je dva odsto.
Upravno vijeće ECB-a navodi da privreda eurozone i dalje bilježi rast, uprkos globalnim trgovinskim sporovima i geopolitičkim napetostima. Kao ključne izvore otpornosti istaknuli su snažno tržište rada i stabilne bilanse privatnog sektora.
- Izvori otpornosti uključuju i snižavanje troškova zaduživanja do početka ljeta - piše u saopštenju, uz napomenu da su izgledi i dalje neizvjesni.
Prema procjenama iz septembra, ECB očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone od 1,3 odsto u ovoj godini, dok bi u narednoj rast mogao blago usporiti na oko jedan odsto.&nbsp;
Upravno vijeće istaklo je da će i dalje usklađivati kamatne stope sa stanjem privrede, uz cilj stabilizacije inflacije na nivou od dva odsto.
ECB je ponovio da se neće unaprijed obavezivati na određeni smjer monetarne politike, nego će nastaviti reagovati na osnovu podataka i kretanja na tržištu.

Evropska centralna banka zadržala kamatne stope

Evropska centralna banka (ECB) potvrdila je i u četvrtak važeće kamatne stope u eurozoni.
Iz ECB su istakli da su čvrsto odlučili da stabilizuju inflaciju, uz procjenu da će potrošnju građana i kompanija podržati ublažavanje monetarne politike do sredine ljeta.
Kamatna stopa za refinansiranje banaka iznosiće i dalje 2,15 odsto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka dva odsto.
Za prekonoćne pozajmice, komercijalne banke plaćaće i ubuduće kamatu od 2,4 odsto, prenosi SEEbiz.
ECB je tako produžio pauzu u sniženju kamatnih stopa u eurozoni i na početku jeseni, nakon julske sjednice, istakavši da je inflacija trenutno blizu planiranih dva odsto.
U avgustu su potrošačke cijene bile 2,1 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine. Energija je ponovo pojeftinila, ali osjetno blaže nego u julu.
- Upravni savjet čvrsto je odlučio da osigura potrebne uslove da se inflacija na srednji rok stabilizuje na planiranom nivou od dva odsto - navodi se u saopštenju.
Upravni savjet ECB-a neznatno je podiglo procjenu inflacije u ovoj godini, s dva na 2,1 odsto.
U narednoj godini cijene bi trebalo u prosjeku da porastu 1,7 odsto, takođe neznatno snažnije nego što su prognozirali na početku ljeta.
Prognoza za 2027. godinu neznatno je snižena, s dva na 1,9 odsto.

ECB ponovo potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni

Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard kazala je da je priliv stranih radnika dao podsticaj ekonomiji eurozone posljednjih godina, pomažući u kompenzaciji kraćeg radnog vremena i nižih realnih plata.
Migracije u Evropsku uniju dovele su do rekordnog broja stanovnika prošle godine uprkos padu nataliteta, ali vlade ograničavaju dolaske novih radnika kao odgovor na domaće nezadovoljstvo.
Lagard je navela porast broja radnika izvan 20 zemalja koje dijele euro kao faktor koji podržava ekonomiju bloka uprkos rastućoj preferenciji za manje radnih sati i padu životnog standarda u nekim sektorima.
- Iako su predstavljali samo oko devet odsto ukupne radne snage u 2022. godini, strani radnici su činili polovinu njenog rasta u posljednje tri godine - rekla je Lagard u govoru na godišnjem simpoziju američkih Federalnih rezervi u Džekson Holu.
Kako je dodala, bez ovog doprinosa uslovi na tržištu rada mogli bi biti teži, a proizvodnja niža.
Rekla je da bi bruto domaći proizvod u Njemačkoj bio oko šest odsto niži nego 2019. godine bez stranih radnika i dodala da se snažni ekonomski rezultati Španije od kraja pandemije COVID-19 takođe uveliko duguju doprinosu strane radne snage.
Broj stanovnika EU porastao je prošle godine na rekordnih 450,4 miliona ljudi, jer je neto imigracija nadoknadila prirodni pad stanovništva četvrtu godinu zaredom.
Ali to je došlo po cijenu političkih reakcija lokalnih birača, koji se sve više okreću krajnje desničarskim strankama.
Nova njemačka vlada, na primjer, obustavila je programe spajanja porodica i preseljenja dok nastoji ponovo steći podršku birača koje privlači Alternativa za Njemačku.
U Sjedinjenim Državama, predsjednik Donald Tramp je pojačao hapšenja imigranata koji ilegalno ulaze u SAD, suzbio nezakonite prelaske granice i oduzeo legalni status stotinama hiljada migranata od svoje inauguracije.

Predsjednica Evropske centralne banke: Strani radnici dali podsticaj ekonomiji Evrope

Bivši čelnik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi upozorio je da Evropska unija mora bolje braniti sebe u novom svijetu kojim dominira rat i nemilosrdna geopolitika.
- Godinama je Evropska unija vjerovala da njena ekonomska veličina, s 450 miliona potrošača, donosi geopolitičku moć i uticaj u međunarodnim trgovinskim odnosima. Ova godina biće zapamćena kao godina u kojoj je ta iluzija nestala - rekao je Dragi na godišnjem sastanku u Riminiju, ključnom događaju u italijanskoj politici povezanim s katoličkim udruženjem.
Dragi, koji je prošle godine napisao izvještaj s idejama za ubrzanje ekonomskog rasta bloka, naglasio je da se blok mora prilagoditi ako želi preživjeti, prenosi SEEbiz.
Ključni izazov dolazi od vrlo brutalnog poziva na buđenje od američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Morali smo se pomiriti s tarifama koje je nametnuo naš najveći trgovinski partner i dugogodišnji saveznik, Sjedinjene Države - rekao je o promjeni politike pod američkim predsjednikom.
On je naveo da ih je isti saveznik pritisnuo da povećaju vojnu potrošnju, odluku koju bi možda ionako morali donijeti - ali na načine koji vjerovatno ne odražavaju interese Evrope.
Uprkos svojoj ekonomskoj moći, EU igra samo „marginalnu“ ulogu u Trampovim mirovnim naporima u Ukrajini, bila je „posmatrač“ masakra u Gazi i „Kina je jasno dala do znanja da Evropu ne smatra ravnopravnim partnerom.“
On je dodao da je Evropa loše opremljena u svijetu u kojem geoekonomija, sigurnost i stabilnost izvora snabdijevanja, a ne efikasnost, inspirišu međunarodne trgovinske odnose.
Vraćajući se na svoj poznati poziv za jačanje konkurentnosti Evrope, Dragi je napomenuo da Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi, ako bi se unutrašnje barijere EU smanjile na nivo koji prevladava u SAD-u, produktivnost rada bloka mogla biti oko sedam odsto veća nakon sedam godina.
- Imamo unutrašnje barijere koje nameću carinu od 64 odsto na opremu i 95 odsto na metale - rekao je Dragi.
Blok bi, kako dodaje, trebalo da izda zajednički dug kako bi povećao potrošnju na odbranu, istraživanje i razvoj, zajedničku infrastrukturu i disruptivne tehnologije. Tome su se opirale takozvane štedljive zemlje.
- Samo oblici zajedničkog duga mogu podržati dalekosežne evropske projekte koje fragmentirani i nedovoljni nacionalni napori nikada ne bi mogli provesti - kazao je Dragi.
Vlade bi takođe trebalo da donose odluke o industrijskim i trgovinskim politikama, smanjuju barijere i moraju se dogovoriti o tome kako finansirati značajna ulaganja koja su potrebna u budućnosti, a koja iznose oko bilion ili dva biliona eura godišnje.
Brži ekonomski rast i političke reforme kako bi se osiguralo bolje funkcionisanje EU cijena su ulaska kako bi se osigurala geopolitička moć bloka.

Dragi: Ova godina raspršila iluziju o važnosti EU

Evropska unija (EU) djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi, ocijenio je predsjednik Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović na predavanju studentima na Harvardu u prestižnom Dejvis centru koji se bavi politikama Rusije, Jugoistočne Evrope i centralne Azije.
Abazović je govorio o revitalizaciji koncepta deglobalizacije i novom geoplitičkom diskursu. Fokusirajući se na ulogu malih država u cijelom procesu, osvrnuo se i na pitanja vezanih za budućnost Evropske unije.
- Mi u Crnoj Gori i dalje u EU gledamo kao u jedinu nadu, koja cijeli region Zapadnog Balkana može učiniti bezbjednim i progresivnim. Međutim, kada temeljno analizirate situaciju u EU, ona djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi - naveo je Abazović.
On je dodao da u kontekstu sve izraženije deglobalizacije, za male države, poput Crne Gore, je od izuzetnog značaja da budemo dio šire grupe, odnosno da budemo u klubu demokratskih država koje će podstaći naš razvoj ali i djelovati pozitivno u pravcu ispravljanja brojnih grešaka iz prošlosti.
On se osvrnuo i na agresiju Ruske federacije na Ukrajinu, kao i uticaj tog rata na region Zapadnog Balkana.
- U tom konfliktu se ogledala snaga jedne manje države poput Crne Gore. U jednom trenutku naša država je imala najviše izbjeglica iz Ukrajine po glavni stanovnika u cijeloj Evropi. Ukoliko svijet dozvoli da se međunardno pravo izbanalizuje, a to se trenutno dešava na mnogim mjestima širom svijeta, posebno na Bliskom istoku, jasno je da nam prijeti anarhija širih razmjera - kazao je Abazović.
On je istakao da su SAD najvažniji inostrani partner Crne Gore i da očekuje snažan angažman nove administracije u rješavanju otvorenih pitanja u regionu.
Tokom konverzacije, studenti i profesori istakli su posebno interesovanje za odnose Crne Gore i Turske, borbu protiv transnacionalnog kriminala, kao i viziju novog pristupa politici kroz regionalnu povezanost i saradnju.
Nakon predavanja, Abazović je bio gost poznatog profesora i pisca Serhija Plohija na Ukrajinskom istraživačkom institutu (Ukrainian research institute) čiji je fokus istraživačkog rada upravo pitanje Ukrajine i Rusije.

Abazović na Harvardu: EU često djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja

Evropska centralna banka odlučila je danas da od 18. decembra smanji tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena. Prema toj odluci, kamatna stope na depozitne olakšice biće tri odsto, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja biće 3,15 odsto, dok će stopa na marginalne kreditne olakšice biti smanjena na 3,4 odsto.
- Konkretno, odluka o smanjenju kamatne stope na depozitne olakšice – stope putem koje ECB usmjerava stav monetarne politike – zasnovana je na ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici bazne inflacije i dosljednosti primjene monetarne politike - navodi se u saopštenju Evropske centralne banke.
Proces smanjenja inflacije, kako se navodi, napreduje po planu.
Prema procjenama, ukupna inflacija će u prosjeku iznositi 2,4 odsto u 2024, zatim 2,1 odsto u 2025, pa 1,9 odsto u 2026. i 2,1 odsto u 2027. godini.

Evropska centralna banka snizila kamatne stope

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je još 12 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje na dostavljene lažne i neistinite obrazovne isprave.
Za njih su, u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave, nadležne ustanove utvrdile da iste nijesu vjerodostojne.
- Na osnovu gore navedenog osnovano se sumnja da su pomenuta lica izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika. Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - poručili su u MPNI.

MPNI podnijelo još 12 krivičnih prijava zbog lažnih obrazovnih isprava

Podgorica, kao administrativno, kulturno i ekonomsko središte Crne Gore, kroz vjekove je bila mjesto susreta ljudi, ideja i vizija. Njena bogata istorijska vertikala - od rimskog municipijuma Duklje, preko Ribnice, rodnog mjesta Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića, zbog čega je s pravom prepoznata i kao Nemanjin grad - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije čestitajući 19. decembar.
Dodao je da savremena Podgorice odnedavno nosi i laskavu titulu evropske prestonice mladih, te ocijenio da to svjedoči o snazi, istrajnosti i duhu njenih građana.
- Ovaj značajan datum predstavlja priliku da se sa ponosom podsjetimo istorijskih prekretnica koje su oblikovale Podgoricu, ali i da zajedno proslavimo njen kontinuirani razvoj i napredak. Podgorica danas predstavlja moderan i dinamičan evropski grad, simbol ubrzanog razvoja i sveobuhvatne urbane transformacije - rekao je on naglasivši da napredak ostvaren u oblastima infrastrukture, kulture i ekonomije potvrđuje njenu ulogu pokretača ukupnog razvoja Crne Gore.
Zajednička vizija i odgovorna posvećenost nastavljaju, kaže Mandić, da oblikuju Podgoricu kao grad koji je ponos svih nas.
- Grad otvorenih mogućnosti, koji sa jednakim poštovanjem čuva svoju tradiciju i hrabro korača u budućnost. Uvjereni smo da će Podgorica nastaviti da se razvija kao mjesto u kojem svi njeni građani mogu ostvariti svoje ideje, snove i ambicije, te da ćemo svaki naredni Dan Glavnog grada obilježavati sa još više razloga za ponos, radost i optimizam - zaključio je on.

Mandić: Podgorica prepoznata i kao Nemanjin grad

Predstavnici vladajuće većine nijesu glasali za to da Skupština raspravlja o Prijedlogu izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je Demokratska partija socijalista (DPS) pripremila sa ciljem da se medicinskim sestrama i tehničarima uvećaju plate za oko 25 odsto - saopštili su iz poslaničkog kluba te partije.
Ovim prijedlogom tražili su da se plate medicinskim sestrama i tehničarima sa srednjom stručnom spremom sa 616 eura povećaju na 765 eura. Predviđeno je, kako su dodali, i povećanje i za ostale grupe, zavisno od stepena obrazovanja.
- Međutim, parlamentarna većina onemogućila je čak i da se raspravlja o konkretnom zakonskom rješenju, koje je pisano sa jednim jedinim motivom - da se unaprijedi položaj srednjeg medicinskog kadra koji na svojim leđima nosi najveći teret u zdravstvenom sistemu Crne Gore. I ovim činjenjem su, između ostalog, potvrdili da samo deklarativno vrednuju rad medicinskih sestara i tehničara, te da se njihove diskusije o tome koliko su oni važni za sistem zdravstva, svode na praznu politikantsku priču - ocijenili su poslanici DPS-a.
Jasno je, decidni su u DPS-u, da su ovaj predlog odbili isključivo iz razloga što isti dolazi od Kluba poslanika Demokratske partije socijalista.
- A očigledno je da pokušavaju da uberu jeftine političke poen na bazi priče o tome kako će plate povećavati kroz Granski kolektivni ugovor, iako će se istovremeno ukinuti stimulacije, tako da sve dođe na isto - istakli su oni.
Dodaju i da je jasno svima da je ekonomska politika vladajućeg PES-a zasnovana na trikovima kojima osporavaju da srednji medicinski kadar zaslužuje veće plate.
- Poručujemo da ne odustajemo od inicijative da srednji medicinski kadar dobije što mu pripada, te informišemo javnost da ćemo ponovo predati naš prijedlog u skupštinsku proceduru - zaključili su u saopštenju.

DPS: Vlast nije glasala da u dnevni red uđe prijedlog da se medicinskim sestrama i tehničarima povećaju plate

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: evropska-centralna-banka

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

Evropska centralna banka odbila da podrži kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Evropska centralna banka zadržala kamatne stope

ECB ponovo potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni

Predsjednica Evropske centralne banke: Strani radnici dali podsticaj ekonomiji Evrope

Dragi: Ova godina raspršila iluziju o važnosti EU

Abazović na Harvardu: EU često djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja

Evropska centralna banka snizila kamatne stope

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

MPNI podnijelo još 12 krivičnih prijava zbog lažnih obrazovnih isprava

Mandić: Podgorica prepoznata i kao Nemanjin grad

DPS: Vlast nije glasala da u dnevni red uđe prijedlog da se medicinskim sestrama i tehničarima povećaju plate

PRATITE TVe UŽIVO