Predsjednice Internacionalne (IFJ) i Evropske federacije novinara (EFJ) Dominik Pradali i Maja Sever uputile su, na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) pismo zabrinutosti u vezi sa stanjem radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG.
Pismo su poslale premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidi Nišić, ministarki kulture i medija Tamari Vujović, kao i direktoru RTCG-a Borisu Raoniću.
Sadržaj pisma prenosimo integralno:
Poštovani,
Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ-EFJ), zajedno sa svojom crnogorskom članicom, Sindikatom medija Crne Gore (SMCG), izražavaju ozbiljnu i rastuću zabrinutost u vezi sa stanjem radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG. Posebno želimo da skrenemo pažnju na uporne izvještaje o antisindikalnoj diskriminaciji, pritiscima na zaposlene da se ispišu iz sindikata, kao i sistematskom slabljenju Sindikata zaposlenih RTCG-a.
U prethodnom periodu, brojni zaposleni su prijavili da su bili izloženi direktnim i indirektnim pritiscima da istupe iz Sindikata zaposlenih RTCG. Ove prakse su stvorile atmosferu straha, nesigurnosti i profesionalne odmazde. Takvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje osnovnog prava na slobodu udruživanja, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, Zakonom o radu, relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, kao i evropskim standardima rada i ljudskih prava.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovi pritisci dešavaju u kontekstu širih, već dokumentovanih problema u vezi sa upravljanjem i zakonitošću rada RTCG-a. Targetiranje članova i aktivista sindikata izaziva ozbiljnu zabrinutost da su te radnje namjerne i usmjerene na slabljenje kolektivnog predstavljanja, kako bi se smanjila sposobnost zaposlenih da štite svoja prava, uslove rada i profesionalno dostojanstvo.
Takođe želimo da naglasimo kontinuirani neuspjeh da se unaprijedi i potpiše novi kolektivni ugovor u RTCG. Time zaposleni ostaju bez jasnog i obavezujućeg okvira za zaštitu svojih radnih, socijalnih i profesionalnih prava. U kombinaciji sa pritiscima na sindikat, ta situacija ukazuje na sistemsko zanemarivanje socijalnog dijaloga i standarda koji se očekuju od javnih servisa u demokratskim društvima.
Javni servisi imaju jedinstvenu i ključnu ulogu u demokratskim društvima. Njima je povjerena zaštita pluralizma, obezbjeđivanje pristupa pouzdanim informacijama i odražavanje raznolikosti glasova i mišljenja u društvu. Njihov kredibilitet ne počiva samo na uređivačkoj nezavisnosti, već i na sposobnosti da interno odražavaju demokratske vrijednosti. Poštovanje radnih prava, slobode udruživanja i socijalnog dijaloga neodvojivi su od misije javnih servisa.
Kada do kršenja sindikalnih prava dolazi unutar same javne institucije, problem je dvostruko ozbiljan. Time se podrivaju sami principi koje bi javni servis trebalo da zastupa i o kojima izvještava — demokratija, transparentnost, odgovornost i poštovanje ljudskih prava. Emiter koji ne poštuje te vrijednosti u sopstvenom radnom okruženju ne može ih vjerodostojno promovisati prema široj javnosti. Ta kontradikcija narušava povjerenje u instituciju, slabi njen demokratski legitimitet i šteti međunarodnom ugledu Crne Gore.
IFJ, EFJ i SMCG naglašavaju da je stvaranje atmosfere straha i pritiska na radnike zbog ostvarivanja njihovih osnovnih sindikalnih prava nespojivo sa evropskim vrijednostima i standardima rada.
Stvaranje atmosfere straha i pritiska na radnike zbog ostvarivanja njihovih osnovnih sindikalnih prava nespojivo je sa evropskim vrijednostima i standardima rada. Takve prakse moraju biti hitno istražene i zaustavljene.
Pozivamo vas da ovu komunikaciju razmotrite sa dužnom pažnjom i da, u okviru svojih nadležnosti, preduzmete mjere kako bi se obezbijedila efikasna zaštita radnih i sindikalnih prava zaposlenih u RTCG.
Predsjednica Internacionalne federacije novinara Dominik Pradali
Predsjednica Međunarodne federacije novinara Maja Sever

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ozbiljna zabrinutost IFJ i EFJ zbog stanja radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG

Zabraniti dolazak na pres konferenciju je nedopustivo ponašanje bilo koga prema bilo kojem mediju, a pogotovo prema mediju koji ima 30 godina tradicije, i pogotovo osobe koja obavlja javnu funkciju. Dakle, ne postoji nikakvo opravdanje i ne postoji nikakav argument kojim bi se to moglo objasniti, ocjenjuje predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Ona je komentarisala odluku Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović da ne dozvoli novinarki Antene M da prati konfereciju za medije u Vili Gorica na kojoj će uz ministra govoriti i njegov kolega iz Slovenije Borut Sajović.
- Vrlo rado bih, ako postoji ikakva mogućnost, upozorila i podsjetila vašeg ministra i vaše funkcionere koja je funkcija javnih osoba i ministara. Oni služe javnosti. Novinari, mediji su ti koji prenose informacije. I isto tako vi radite u javnom interesu. Dakle, kada bih rekla iz nekakve perspektive evropske, zaista nedopustivo i nešto što je vrijedno svakog upozorenja, alerta i prijave. A kada bih rekla iz ovih naših novinarskih cipela, imate punu moju podršku i, zaista, vašeg ministra treba podsjetiti koja je njegova funkcija, zašto je izabran, kojih je pravila dužan da se drži - poručuje Sever.
Ona je istakla da je Antena M medij koji u javnom interesu prenosi informacije, a institucije su, napominje ona, dužne da daju te informacije, kako bi ih prenijeli građanima.
- Meni jednostavno nije jasno da vam pravo kažem kako nekom to uopšte padne na pamet. Pogotovo ovaj slučaj, pošalješ poziv i onda ga uskratiš i vrlo je očito jasno zbog čega. Jer oni misle da na taj način mogu odabrati medije od kojih možda očekuju da neće imati neugodnih pitanja. To jednostavno ne ide tako. Kada su se prihvatili javne dužnosti, u krajnjem slučaju kada su se i kandidovali za nešto što je javna dužnost, moraju biti spremni odgovarati na pitanja. Bila ta pitanja ugodna ili neugodna. Novinari i novinarstvo nisu glasnogovornici i PR bilo koje političke opcije ili vlade. Novinari su tu da postavljaju pitanja. Fizički uskratiti novinarima da rade svoj posao… pa sigurno vas neće ućutkati i jednostavno to se ne radi. Ovo sigurno nije evropski put. Bez obzira koliki su pritisci na novinare i novinarke i u evropskim zemljama, ovakve stvari se ipak ne mogu dogoditi i ne mogu tolerisati - zaključila je Sever.

Predsjednica Evropske federacije novinara: Nedopustivo ponašanje, Krapovića podsjetiti koja mu je funkcija

Evropska federacija novinara (EFJ) je odlučila da neće više objavljivati ništa na platformi X Ilona Maska od 20. januara 2025. godine, kada Donald Tramp zvanično postane 47. predsjednik SAD.
Kao i mnogi evropski mediji i novinarske organizacije, EFJ smatra da ne može više etički da učestvuje na društvenoj mreži koju je njen vlasnik pretvorio u mašinu dezinformacija i propagande, objavili su.
Nakon rezultata američkih izbora, EFJ je zabilježio prijetnju demokratiji i slobodi govora u dosluhu između predsjednika najmoćnije zemlje svijeta Donalda Trampa i najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska, koji je takođe vlasnik društvene mreže X i ko je odabrao da vodi novo „Odjeljenje efikasnosti vlade“ kada Tramp postane predsjednik 20. januara 2025.
Odmah nakon Trampovog izbora, Ilon Mask, koji je bio aktivan u američkoj politici i kao finansijska podrška Trampu, rekao je da su „tradicionalni mediji mrtvi“, tvrdeći da je „većina tradicionalnih medija lagala javnost“.
- Ne možemo da nastavimo učešće u društvenoj mreži čovjeka koji je proglasio smrt medija i stoga novinara - rekla je predsjednica EFJ Maja Sever.
Ona je rekla da je društvena mreža X postala vektor za teorije zavjera, rasizam, ultradesničarske ideje i mizoginu retoriku.
- X je platforma koja više ne služi javnom interesu, nego pojedinim ideološkim i finansijskim interesima njegovom vlasnika i njegovih političkih saveznika - poručila je Sever.
Generalni sekretar EFJ Rikardo Gutijerez kazao je da je urednička evolucija X-a, otkad ga je kupio Ilon Mask, u kontradikciji sa humanističkim vrijednostima Federacije, predanosti slobodi medija i pluralizmu medija i njihovoj borbi protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.
- Odluka da uklonimo naš @EFJEUROPE nalog djelovala nam je očigledno i pozivamo sve podružnice i organizacije koje brane slobodu izražavanja da se prebace na druge platforme - rekao je Gutijerez.

EFJ odlazi sa mreže X kad Tramp zvanično postane predsjednik

Evropska federacija novinara (EFJ) pridružila se partnerima Media Freedom Rapid Response (MFRR) u oštroj osudi verbalnog i fizičkog napada na Anu Raičković, urednicu u dnevnom listu „Pobjeda“ i članove njene porodice. 
Partneri MFRR-a pozdravljaju brzu reakciju Osnovnog državnog tužilaštva (ODT), koje je identifikovalo i pritvorilo trojicu osumnjičenih za „nasilničko ponašanje”. Konzorcijum poziva nadležne da obezbijede da počinioci budu pozvani na odgovornost bez odlaganja, nakon Krivični zakonik, koji propisuje veće kazne za napade na novinare.
- Novinarka Raičković je 11. novembra bila u restoranu brze hrane u Podgorici kada su osumnjičeni – biznismen Zoran Ćoćo Bećirović i dvojica njegovih radnika obezbjeđenja, Mladen Mijatović koji takođe radi u MUP-u i Ljubo Dukić – počeli da je maltretiraju zbog njenog novinarskog rada i kritičkog izvještavanja Pobjede o Bećirovićevim sumnjivim poslovima, ali i njegovog neprijateljstva prema štampi - navedeno je u saopštenju.
Između ostalog, nazvali su je „smrdljivom novinarkom“ koja radi za „narko kartel“, a vrijeđali su je i zbog redovnog gostovanja na crnogorskoj televiziji E (TVE). Raičkovićeva je javila da ju je biznismen Bećirović tada pljunuo prije nego što joj je predložio da snimi registarsku tablicu njenog automobila i pronađe je. Navodno je novinarki, pozivajući policiju, prijetio fizičkim nasiljem. Verbalno zlostavljanje je nastavljeno nakon dolaska novinarkinog verenika i sina, pre nego što je preraslo u fizičko nasilje ispred restorana.
- Mijatović me je zgrabio za vrat i kazao: "Reci ime momka [misleći na novinarking sina]" - ispričala je Raičković listu Pobjeda. 
Bećirović je potom novinarku povukao za kosu i udario glavom o vrata automobila. Njen sin, koji je stao u njenu odbranu, bio je prikovan i pretučen, napadnut je i njen vjerenik, dodaje Pobjeda koja je izrazila punu podršku svojoj urednici Raičković. U napadu su Raičkovićeva i članovi njene porodice zadobili povrede. Napadači su vandalizirali i njen auto.
EFJ prenosi i podatke Sindikata medija Crne Gore (TUMM) da je Bećirović u prošlosti više puta prijetio novinarima.
- Podsjećamo da Bećirović ima istoriju agresije i očiglednog neprijateljstva prema novinarima. Čak je koristio i sopstveni medij za klevetanje svoje sugrađanke, novinarke Dragane Šćepanović. Takođe, 2019. godine, u tržnom centru “Delta Citi” u Podgorici, član njegovog tima za obezbjeđenje suočio se i prijetio novinaru Vladimiru Otaševiću. Taj slučaj je okončan bez adekvatnog zaključka, što znači da za počinioca nije utvrđena krivična ili prekršajna odgovornost. Bećirović je više puta podnosio privatne tužbe zbog navodne klevete protiv medija i novinara koji izvještavaju o njegovom poslovanju - reagovali su iz Sindikata medija Crne Gore (TUMM), a citat prenosi EFJ.
Portal ETV je 13. novembra javio da je Bećirović nešto prije 21 sat doveden u Osnovni sud na saslušanje kod istražnog sudije. Bećiroviću, kao i njegovim obezbjeđenjima Dukiću i Mijatoviću određen je pritvor do 30 dana. Svjedok je izjavio da je Dukić bio naoružan u trenutku napada, što novinarka nije primijetila. Što se tiče službenika MUP-a Mijatovića, ministar unutrašnjih poslova je najavio da će protiv njega pokrenuti disciplinski postupak.
- Ova nasilna agresija, u javnom okruženju, i pored prisustva svjedoka, izaziva alarmantnu zabrinutost za bezbjednost novinara. U stvari, od januara 2024. godine, MFRR je uočio posebno neprijateljsko okruženje za novinarke u Crnoj Gori. Od pet napada koje je platforma MFRR dokumentovala od januara, svi novinari na meti su bile žene. MFRR će nastaviti da prati situaciju i sve prijetnje medijskim radnicima u Crnoj Gori, usmjerene na njihov rad od javnog interesa - poručuju iz EJF.

MFRR i EFJ pozivaju na odgovornost počinilaca napada na Anu Raičković

Kao Evropska federacija novinara tražili smo da se sprovede inspekcija i kontrola ponovnog izbora Borisa Raonića za direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG), u cilju rasvjetljavanja situacije i činjenice da je po treći put postao generalni direktor Javnog servisa - kazala je gostujući u centralnoj informatinoj emisiji an Televiziji E 24 Sata, predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Već su, kaže upozorili i apelovali da se Zakon o javnom medijskom servisu ne mijenja na način da se smanjuju kriterijumi.
- Jer je i tada bilo jasno, da se upravo ta promjena Zakona radi kako bi se pogodovalo jednom kandidatu. I to se upravo dogodilo. Smanjivanje kriterija o godinama staža u sektoru su evidentno donesene samo zato kako bi Raonić treći put bio izabran za direktora Javnog medijskog servisa. Upravo to smo htjeli upozoriti. Svi znate jako dobro da je on izgubio dva spora pred crnogorskim sudovima, po tom pitanju, no, bez obzira na to, politika je odlučila da je upravo on taj čovjek - rekla je Sever.
Podsjetila je da su upozorenja stizala i od Sindikata medija I od Evropske federacije novinara, no da su se o njih oglušili političari, jer su, kaže ona, donijeli Zakon kojim se smanjuju kriteriji za izbor generalnog direktora Javnog servisa.
- To je sve ono što se ne smije raditi. I upravo je Evropska unija u posljednjem mandatu donijela Evropski zakon o medijskim slobodama. Jedna od dvije najvažnije tačke, koje se tiču javnih medijskih servisa, uz osiguranja stabilnog finansiranja, je osiguranje procesa nezavisnog odabira upravljačkog rukovodstva. Ovakve izmjene zakona u suprotnosti su sa takvim namjerema Evropske unije i preporukama - poručila je Sever.
Evropski Akt o slobodi medija se primjenjuje u etapama, objašnjava ona i važna poruka je, kako kaže, odluka Evropske unije da se ozbiljno bavi pitanjem zaštite slobode medija i pluralizma medija.
- Evropski medijski zakon o slobodi medija je zapravo vrh niza zakonodavnih dokumenata i direktiva, koje je donijela &nbsp;Evropska unija u proteklom mandatu. Od Anti -SLAPP &nbsp;direktive, direktive o autorskim pravima, preporuka o zaštiti sigurnosti novinara, dakle, niz dokumenata i krovno sa Evropskim zakonom o slobodi medija. Mnoge stvari se regulišu tim zakonom, od oglašavanja do osiguravanja nezavisnosti, nezavisnosti agencije javnog medijskog servisa. Čitav niz odredbi koje će biti imperativ da se implementiraju u nacionalno zakonodavstvo - naglasila je Sever.&nbsp;
Evropska komisija i Evropska unija su bile jasne, dodaje ona, o pitanju nezavisnog i od politike odmaknutog izbora direktora i upravljačkih tijela javnih medijskih servisa. Dodaje da samim tim izjava crnogorskog premijera, Milojka Spajića, kojom pokušava odgovornost prebaciti na Evropsku komisiju, kako kaže, jednostavno nema smisla.
Veliki problem u Javnom servisu Crne Gore, objašnjava Sever, je slaba zaštićenost radničkih, a samim time i profesionalnih prava.
- Ono, &nbsp;što ja mislim, da nam je sigurno zajedničko je, zapravo, izostanak svijesti da se svi zajedno moramo bolje organizovati. Novinari i novinarke se povezati , sistemski se organizovati i zastupati svoja prava. Evropa poštuje socijalni dijalog, Evropa, ako ništa barem deklarativno, podržava zaštitu radničkih prava, zaštitu profesionalnih prava, nezavisnost. Mi se zajedno i zajednički trebamo za to boriti - zaključila je Sever.

Maja Sever: Tražili smo da se uradi inspekcija ponovnog izbora Raonića na mjesto direktora RTCG

Nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora biti istražen, jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA), saopštila je predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever
Ona je kazala da kriterijumi transparentnosti moraju biti ispunjeni kako bi Javni servis mogao ispunjavati svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i pluralizma.
Evropska federacija novinara, i njen crnogorski partner, Sindikat medija Crne Gore (SMCG), izrazili su danas zabrinutost zbog načina na koji je 31. avgusta 2024. godine izabran generalni direktor Javnog servisa RTCG.&nbsp;
Organizacije pozivaju sve relevantne institucije, prvenstveno Inspekciju rada, da što prije preduzmu mjere kako bi razjasnile situaciju u kojoj je Boris Raonić po treći put postao generalni direktor Javnog servisa.
U objavi na sajtu, EFJ navodi da su crnogorski parlamentarci ignorisali apele upućene prije usvajanja izmjena Zakona o RTCG, koje su se odnosile na nepotrebno snižavanje kriterijuma koje kandidati za funkciju generalnog direktora RTCG moraju ispunjavati.&nbsp;
- Da su apeli uslišeni, Javni servis ne bi bio u ovako nepovoljnoj situaciji. Premijer Crne Gore, Milojko Spajić, izdao je saopštenje u kojem pokušava prebaciti odgovornost za izmjene zakona na Evropsku komisiju. RTCG i Boris Raonić lično izgubili su dva slučaja pred crnogorskim sudovima vezana za njegovo imenovanje 2021. godine, jer je bio u sukobu interesa: nije ispunjavao kriterijume za imenovanje. RTCG, posebno Savjet i Raonić, takođe su izgubili dva slučaja pred Osnovnim sudom u Podgorici u vezi sa njegovim reizborom 2023. godine, gdje je ponovo zaključeno da je njegovo imenovanje bilo nezakonito – navodi se u objavi Evropske federacije novinara.
Oni podsjećaju da je ove godine Raonić podnio ostavku na mjesto generalnog direktora nakon usvajanja zakona koji mu ide u korist, da bi bio imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora u roku od 15 minuta na istom sastanku Savjeta RTCG, što je bez presedana u praksi.
- Izbor 31. avgusta obilježile su brojne kontroverze, prvenstveno zbog nedostatka transparentnosti, što je izazvalo sumnje da je bio politički motivisan ili vođen interesima, kršeći zakonske norme. Savjet, sa šest od devet članova prisutnih, izabrao je Borisa Raonića sa pet glasova za i jednim nevažećim, iako postoje sumnje da nije ispunio jedan od dva uslova za učešće na konkursu – navode iz EFJ-a.
Oni u objavi podsjećaju te uslove:
- Ne ispunjava uslov od pet godina profesionalnog iskustva prema Zakonu o radu Crne Gore,
- Već je dva puta imenovan za generalnog direktora, što je u suprotnosti sa Zakonom o medijima javnih servisa.
<blockquote>Ovakav nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora biti istražen jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Kriterijumi transparentnosti moraju biti ispunjeni kako bi Javni servis mogao ispunjavati svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i pluralizma - izjavila je predsjednica EFJ-a Maja Sever</blockquote>
- Evropska federacija novinara i Sindikat medija Crne Gore podržavaju tvrdnje osam kandidata koji su odbili dalje učešće u, kako se čini, unaprijed dogovorenom izboru. Prema SMCG-u, ukoliko Crna Gora želi da ostane na putu evropskih i NATO integracija, ovakvi pravni propusti i slični skandali ne bi trebalo da obilježavaju Javni servis – zaključuje se u objavi na sajtu EFJ-a.

Evropska federacija novinara poziva na akciju zbog nezakonitog imenovanja direktora RTCG-a

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić u teškom zdravstvenom stanju je hospitaliziran, a beogradski mediji javljaju da je priključen na aparate.
Ivica Dačić (60), inače predsjednik Socijalističke partije Srbije, dugo godina ima dijabetes i druge pridružene bolesti.
Dačiću se stanje iznenada naglo pogoršalo u posljednjih nekoliko dana, a danas je primljen na bolničko liječenje, javlja Mondo.
Njemu je navodno konstatovana obostrana upala pluća, a stanje mu se naglo pogoršava u posljednjih nekoliko sati.

Ivica Dačić u teškom zdravstvenom stanju primljen u bolnicu

Bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis optužen je i biće mu suđeno zbog navodnog promovisanja upotrebe droga, saopštila je danas njegova ljevičarska stranka Front evropske neposlušnosti (MeRA25).
Bivši političar, koji je služio u ljevičarskoj vladi Sirize tokom finansijske krize u Grčkoj 2015. godine, trebalo bi da se pojavi pred sudom 16. decembra, a optužbe se odnose na komentare koje je dao tokom jednog podkasta, u kojem je rekao da je probao drogu prije 36 godina na festivalu u Australiji, prenosi Politiko.
- Odlučan da ne postupim kao Bil Klinton, koji je rekao ‘nisam udisao’. Ja sam rekao da jesam - kazao je Varufakis, priznajući da je ranije koristio marihuanu i opisujući iskustvo sa ekstazijem na festivalu u Sidneju 1989. godine.
Istakao je da je, iako je iskustvo u početku bilo prijatno, sve rezultiralo višednevnom migrenom, koja ga je odvratila od ponovne upotrebe droga.
Naveo je da je to ispričao kako bi istakao rizike upotrebe droga, govoreći slušaocima da „postoji cijena koju treba da plate“ i da zavisnost predstavlja „kraj slobode“.
Stranka Front evropske neposlušnosti optužila je vladu desnog centra Nove demokratije da „manipuliše“ grčkim pravosuđem kako bi optužila Varufakisa zbog toga „što je govorio istinu“.
- Iako je stav grčkog pravosudnog sistema u ovom slučaju izazvao mnogo zabave u grčkom društvu, ova priča je ipak opasna. Ideja da se lider stranke izvede pred sud zbog toga što je govorio o svojim iskustvima sa supstancama prije mnogo decenija nije slučajan, nevin gaf, već poruka pravosuđa koje zatvara oči pred onima na vlasti i progoni svakoga ko odbija da kleči - navodi se u saopštenju stranke.

Janis Varufakis mora na sud zbog navodnog promovisanja upotrebe droge

Samostalni savjetnik u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Marko Ćipović kazao je da će, izmjenama Zakona o radu, biti zadržano 12 mjeseci roditeljskog odsustva, uz uvođenje dva neprenosiva mjeseca za oca, u skladu s evropskom direktivom.
Ćipović je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, objasnio da majka može koristiti svih 12 mjeseci odjednom, dok otac svoja dva neprenosiva mjeseca može iskoristiti ili istovremeno s njom, ili nakon što ona završi svoje odsustvo.&nbsp;
On je kazao da su, u komunikaciji sa Evropskom komisijom, uspjeli da izdejstvuju model kojim se zadžavaju 12 mjeseci roditeljskog odsustva.
- U pogledu roditeljskog odsustva moramo ravnopravno posmatrati i majke i očeve jer direktiva propisuje da je minimum po četiri mjeseca za oba roditelja, plus po onih dva koji su neprenosivi. Majka će moći odjedanput da koristi svih 12 mjeseci odsustva. Dva mjeseca neprenosivo, otac će moći da iskoristi u istom vremenu kad i majka, ili nakon što ona iskoristi svojih 12 mjeseci. Bili smo u obavezi i da uvedemo mogućnost fleksibilnog korištenja ako roditelji iskažu želju da svoje roditeljsko odsustvo podijele u određenim intervalima do druge godine života djeteta. Uglavnom, važno je da napomenem da ćemo zadržati model od 12 mjeseci, a da će se ova dva neprenosiva mjeseca koristiti ili u isto vrijeme ako tako žele oba roditelja, ili nakon što majka iskoristi svojih 12 mjeseci - rekao je Ćipović.
On podsjeća da očevi svoje pravo na roditeljsko odsustvo mogu iskoristiti do druge godine djeteta, ali, kako tvrdi, niko ne sprečava roditelje da koriste u isto vrijeme to pravo.&nbsp;
- Direktiva kaže istovremeno ili naizmjenično i mi smo taj model morali da preuzmemo i uvedemo u naš Zakon o radu, zato što se usklađujemo sa tom direktivom i to je onaj minimum koji ona propisuje. Otišli smo i korak dalje pa smo uspjeli da zadržimo našu godinu na koju smo svi navikli, a dva neprenosiva mjeseca će se koristiti ili u istom periodu, ili odvojeno, kako se već roditelji budu dogovorili - istakao je Ćipović.
On je saopštio da je u toku usklađivanja Zakona o radu sa direktivom Evropske komisije o usklađivanju privatnog i poslovnog života. Propisi se, kako kaže, šalju Evropskoj komisiji na mišljenje, dodajući da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog staranja u dijelu ravnopravnosti roditelja dobilo pozitivno mišljenje.&nbsp;
- Napravili smo korekciju u tom članu. Htjeli smo da zadržimo model od 12 mjeseci i dva neprenosiva. Bili smo u obavezi da Evropsku komisiju o tome obavijestimo i oni su izašli u susret. Imali smo intenzivnu komunikaciju posljednja dva dana oko toga i pronašli smo rješenje kako to da zadržimo, a da obezbjedimo onaj minimum od dva neprenosiva mjeseca koje direktiva propisuje- naglasio je Ćipović.
On podsjeća da je model od 10 mjeseci plus dva neprenosiva bio na javnoj raspravi, okruglim stolovima i na sjednici Socijalnog savjeta, ističući da nije bilo negodovanja u tom dijelu.&nbsp;
- Pretpostavljam da su možda građani tek sada ukapirali na koji način je to trebalo da ide, ali svakako na vrijeme smo. Ozbiljno smo shvatili sve sugestije i prijedloge koji su stigli na našu adresu kako kroz javnu raspravu, tako i kroz ovo što se desilo u posljednjim danima. Jedino što nije bilo dobro jeste govor mržnje koji je bio upućen ka ministarki Naidi Nišić i to je za svaku osudu. Svaka kritika je dobrodošla, bila ona u pozitivnom kontekstu ili negativnom, ali govor mržnje je nešto što svakako nije prihvatljivo - poručio je Ćipović.
<h2>Dodatni inspekcijski nadzor</h2>
On podsjeća da je za primjenu Zakona o radu na terenu nadležna Inspekcija rada, te da je za njegovo nepoštovanje predviđena prekršajna kazna u dijelu neobezbjeđivanja pravilnog korištenja porodiljskog odsustva od strane poslodavca.&nbsp;
- Inspekcija rada će na terenu, po usvajanju ovog novog rješenja, da vrši dodatni nadzor. Kad god se donosi novi propis, ili izmjene i dopune, inspekcija ima određeni izazov. Sve je lijepo kad je napisano i djeluje da je norma savršena, ali dok ne krenete sa primjenom ne znate kako će se to odvijati u praksi kod samog poslodavca i zaposlenog, kako će to građani da tumače - istakao je Ćipović.
Poslanici DPS-su predložili su da se roditeljsko odsustvo produži na 18 mjeseci za drugo dijete i 24 mjeseca za treće i svako naredno dijete. To je, kaže Ćipović, u kontekstu direktive prihvatljivo jer se daje veće pravo od minimuma.&nbsp;
- Mi smo u našem propisu ugradili malo više od minimuma. Da li smo mi spremni za dodatno povećanje od 18, odnosno 24 mjeseca - za to je potrebno odraditi jednu dobru analizu fiskalnog uticaja. Poslodavac ima obavezu da zaposlenima koji koriste roditeljsko odsustvo isplaćuje zaradu u punom iznosu, odnosno naknadu zarade dok to odsustvo traje, a da se ta naknada zarade poslodavcu refundira od strane države. Takvu vrstu sistema bi morala da prati jedna analiza kako bi se utvrdio fiskalni uticaj za 18, odnosno 24 mjeseca, odnosno kako bi uopšte mogli da se izjasnimo da li to trenutno fiskalni uticaj može da podnese ili ne - rekao je Ćipović.
On podsjeća da će očevi prvi put imati 10 radnih dana odsustva nakon rođenja djeteta, dok će majci i dalje teći porodiljsko odsustvo. Važno je, navodi on, da najranjivijem periodu oba roditelja budu sa djetetom.&nbsp;
- Dodatne izmjene Zakona o radu odnose se na minimalnu zaradu, na transparentnost zarada, na predvidljive i sigurne radne uslove i na ono što su obaveze informisanja i savjetovanja sa zaposlenim. U pogledu minimalne zarade uvodi se kupovna moć kao jedan od kriterijuma pri utvrđivanju minimalne zarade koja će se na svake dvije godine ponovo razmatrati i utvrđivati da li je potrebno povećati ili ostaviti onaj iznos koji trenutno postoji - zaključio je Ćipović.

Ćipović: Majke zadržavaju 12 mjeseci odsustva, očevi neprenosiva dva mogu koristiti paralelno ili nakon njih

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da Srbija vodi pregovore sa Mađarskom kako bi obezbijedila što bolje uslove za svoju zemlju kada je riječ o rješenju za NIS, ističući da to podrazumijeva i određivanje cijene po kojoj će država kupiti dodatnih pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije.
- Razgovarali smo i sa Sijartom i čelnicima MOL-a, naš interes je da povećamo naš udio i postoji saglasnost o tome. Trenutno pregovaramo detalje takve transakcije, prije svega koja je cijena za dodatne akcije. Naš cilj je da postignemo što je moguće bolju cijenu za našu zemlju - izjavila je Đedović Handanović za Tanjug tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastala sa mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Sijartom i izvršnim direktorom Savjeta za energetsku dominaciju SAD Džeredom Ejdženom.
Istakla je da su pregovori veoma intenzivni i za neke teme veoma teški, ali da je cilj Srbije da dođe do rezultata u roku koji je postavila američka administracija, a to je 24. mart.
Dodala je da je danas održana druga runda pregovora, kao i da će se u petak, 27. februara, sastati sa mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Sijartom u Beogradu.
Prema njenim riječima, MOL će, kako je i planirano, završiti dubinsku analizu poslovanja NIS-a do 28. februara.
- Mi apsolutno stojimo na raspolaganju da razjasnimo bilo kakve nedoumice, ali prije svega da poboljšamo našu poziciju u odnosu na onu koju smo imali u prethodnom periodu sa Gaspromnjeftom. Da vas podsjetim, tu poziciju smo naslijedili 2008. godine kada je NIS prodat. Mislim da je taj sporazum mogao biti pod nešto boljim uslovima za Srbiju i sada pokušavamo da dođemo do tih boljih uslova. Uzimajući u obzir interese i namjere druge strane, kompromis je jedino moguće rješenje i u tom smislu spremni smo na kompromis, ali uz čvrstu zaštitu interesa naše zemlje - kazala je ministarka rudarstva i energetike.
Kada je riječ o radu Rafinerije u Pančevu, ministarka je istakla da je od velikog značaja da ona nastavi da radi u punom kapacitetu.
- Važno je da tu imamo zajedničko razumijevanje i da ne bude nikakvih nedoumica - rekla je Đedović Handanović.

Tag: evropska-federacija-novinara