&nbsp;Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) od 2024. godine u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) na realizaciji projekta "Unapređenje crnogoskog obrazovanja /Montenegro education project/ " (MEP) obezbijedilo je 16,8 miliona eura bespovratnog novca, kazala je ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona je objasnila da su MPNI i EiB investicionim grantom kroz WBIF i od bilateralnih donora obezbijedili 11 miliona eura.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da je obezbijeđen ⁠EIB grant od dva miliona eura za računarsku opremu
&nbsp;Prema njenim riječima, obezbijeđen je i EIB grant od 2,3 miliona eura za podrsku projektu ,,Funkcionalna analiza crnogorskog obrazovanja” koji sprovode MPNI i UNOPS.
Jakšić Stojanović je navela da su obezbijeđeni grantovi od 1,2 miliona eura kroz ERI fond za tenhičku podršku kao i 300 hiljada eura za implementaciju Strategije digitalizacije obrazovanja za čiju implementaciju će biti zadužen UNICEF.
- Zahvaljujući intezivnoj saradnji sa EIB-om i pripremi novih zajedničkih aplikacija, nadamo se da ćemo ovu godinu zaključiti dobrim vijestima i novim bespovratnom grantom koji će omogućiti brže i efikasnije sprovođenje reformi u crnogorskom obrazovnom sistemu - poručila je Jakšić Stojanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jakšić-Stojanović: Saradnjom sa EIB-om do sada obezbijeđeno 16,8 miliona eura bespovratnog novca za obrazovanje

Uspostavljanjem stalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici, Crna Gora dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Evropske unije (EU), koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, on je, na otvaranju EIB kancelarije u Podgorici, rekao da taj događaj nije samo administrativni čin, već da predstavlja važnu prekretnicu u ekonomskim i evropskim odnosima.
- Uspostavljanjem stalnog predstavništva EIB-a u Crnoj Gori, naša zemlja dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija EU, instituciji koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost - naveo je Vuković.
On je istakao da je EIB već dugogodišnji partner Crne Gore i da je ta finansijska institucija kroz brojne projekte u oblasti infrastrukture, saobraćaja, energetike, vodosnabdijevanja, zdravstva i obrazovanja, doprinijela boljem kvalitetu života crnogorskih građana.
- Samo u posljednjih nekoliko godina, EIB je podržala projekte koji su povezali gradove, poboljšali pristup vodosnadbijevanja, unaprijedili bolničke kapacitete i pomogli razvoj obrazovnih institucija - kazao je Vuković.
On je naglasio da EIB, otvaranjem te kancelarije, postaje još prisutnija i dostupnija, ne samo državnim institucijama, već i lokalnim samoupravama, preduzećima i inovativnim kompanijama koje teže razvoju i konkurentnosti.
Crna Gora se, kako je rekao Vuković, nalazi u procesu dubokih ekonomskih i institucionalnih reformi.
- Naš cilj je da ojačamo otpornost ekonomije, unaprijedimo javne finansije i stvorimo uslove za održivi rast koji će donijeti nove šanse mladima i bolji život svim građanima - kazao je Vuković.
On je naglasio da je, u tom procesu, partnerstvo sa EIB-om izuzetno značajno.
- Zajedno dijelimo viziju razvoja zasnovanog na inovacijama, zelenoj tranziciji, digitalizaciji i društvenoj jednakosti. EIB, kao „banka EU“, svojim prisustvom u Podgorici potvrđuje povjerenje u našu zemlju i naš reformski put ka punopravnom članstvu u EU - kazao je Vuković.
On je istakao da kancelarija u Podgorici nije samo simbol saradnje, već most između Crne Gore i evropskih razvojnih politika, most koji će omogućiti efikasniju komunikaciju, bržu realizaciju projekata i veći uticaj investicija na ekonomski i društveni razvoj.
Vuković je kazao da je Crna Gora, u skladu sa međunarodnim pravom i svojim ustavnim nadležnostima, obezbijedila uslove za rad Predstavništva EIB-a.
Crna Gora, kako je dodao, time potvrđuje posvećenost transparentnom i odgovornom partnerstvu sa institucijama EU.&nbsp;
- Otvaranjem ove kancelarije, Crna Gora i EIB zajednički ulaze u novu fazu saradnje, fazu koja će, uvjeren sam, donijeti još više konkretnih projekata, novih radnih mjesta i dugoročnih koristi za naše društvo - kazao je Vuković.
On je, u ime Vlade, zahvalio EIB-u na povjerenju i dugogodišnjoj podršci.
- I izražavam spremnost da zajedno nastavimo da gradimo Crnu Goru kao moderniju, prosperitetniju i evropsku državu - naveo je Vuković.

1084x550

Evropska investiciona banka otvorila kancelariju u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB Global) obezbijedila je 20,3 miliona EUR za crnogorski sektor obrazovanja, zahvaljujući čemu će brojne škole biti renovirane i modernizovane, dok će nova ulaganja istovremeno podstaći zaposlenost mladih i održivost crnogorske ekonomije, kazao je potpredsjednik EIB-a Robert de Grot. 
 
De Grot je, početkom jula u Luksemburgu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović i zamjenicom izvršnog direktora Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) Kirstine Damkjaer, potpisao sporazum vrijedan 20,3 miliona EUR za unapređenje obrazovnog sektora u Crnoj Gori. 
 
Ta sredstva obuhvataju 18 miliona EUR zajma i 2,3 miliona EUR bespovratnih sredstva namijenjenih UNOPS-u za tehničku pomoć. 
 
De Grot je u intervjuu agenciji MINA kazao da će zahvaljujući novim ulaganjima biti poboljšana infrastruktura i uslovi za učenje u 13 obrazovnih institucija. 
 
On je rekao da će više od 500 osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore dobiti novu digitalnu opremu i alate za razvoj modernih, tehnološki naprednih učionica, dok se zahvaljujući novim ulaganjima u naredne dvije godine očekuje proširenje kapaciteta za 1,7 hiljada novih mjesta za učenike. 
 
- Takođe, preko 11,5 hiljada učenika moći će da se školuje u poboljšanim uslovima, a stvoriće se prilike za otvaranje 530 radnih mjesta za nastavnike sa punim radnim vremenom. Time će se značajno ojačati obrazovni sistem zemlje- istakao je De Grot. 
 
Kako je pojasnio, zahvaljujući grantu od 2,3 miliona EUR, UNOPS će moći da izvrši procjenu postojeće obrazovne infrastrukture i pripremi ključne investicione projekte u sektoru obrazovanja, što će pomoći Ministarstvu da donese pravovremene odluke o potrebnim poboljšanjima. 
 
- Ovi napori će takođe doprinijeti boljem usklađivanju akademskih kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada, čime će se pomoći u rješavanju trenutne neusklađenosti između ponuđenih i potrebnih vještina- rekao je De Grot. 
 
To će, prema njegovim riječima, zauzvrat poboljšati zaposlenost mladih, povećati produktivnost i ojačati konkurentnost crnogorske ekonomije. 
 
- Nadamo se da će ovo postaviti temelje za razvoj novih projekata sa višestrukim uticajem koji će koristiti i školskim i univerzitetskim zajednicama, kao i široj ekonomiji- kazao je De Grot, ističući da su ove inicijative u skladu sa ciljevima EIB Global i Instrumenta za reforme i rast Evropske unije (EU). 
 
De Grot je naveo da je, kao banka EU u vlasništvu država članica, EIB Global udružila snage u okviru inicijative „Tim Evropa“ kako bi obezbijedila sveobuhvatni paket podrške za modernizaciju obrazovnog sistema Crne Gore, koji, kako je pojasnio, kombinuje kredite, grantove EU i tehničku pomoć za lakšu pripremu i sprovođenje strateških projekata u sektoru. 
 
On je rekao da su, novim sporazumima potpisanim u Luksemburgu, investicije EIB Global u crnogorski obrazovni sektor dostigle 55 miliona EUR, uključujući bespovratna sredstva od 11 miliona EUR iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i gotovo osam miliona EUR grantova iz Inicijative za ekonomsku otpornost EIB-a. 
 
De Grot je kazao da je širom Evrope obrazovna infrastruktura često zapostavljena zbog nedovoljnog ulaganja, što rezultira niskim kvalitetom obrazovanja, dovodi do nezaposlenosti mladih i nesklada između vještina i potreba tržišta, na kraju i do niskog ekonomskog rasta, ali je istakao zadovoljstvo što svjedoči mnogim pozitivnim pomacima koji su, u tom kontekstu, već postignuti u Crnoj Gori. 
 
- Zahvaljujući produktivnom partnerstvu sa crnogorskom ministarkom prosvjete, nauke i inovacija, u mogućnosti smo da maksimalno iskoristimo raspoloživa sredstva za ciljanu, praktičnu podršku tamo gdje je najpotrebnija. Značajan napredak se postiže širom zemlje, uz brojne škole koje se renoviraju- istakao je De Grot. 
 
On je kao pozitivan primjer naveo novoizgrađenu školu "Vladimir Nazor" u Podgorici, koja nudi moderno okruženje za školovanje preko hiljadu učenika, kao i za nastavni rad, zahvaljujući izgradnji 29 potpuno opremljenih učionica, laboratorije, fiskulturne i multimedijalne sale. 
 
- Škola postavlja novi standard za obrazovnu infrastrukturu u Crnoj Gori. Na taj način će moći da učenicima pruži jednake mogućnosti za učenje i napredovanje u skladu sa najvišim raspoloživim standardima. Pored toga, zgrada je projektovana da troši 20 odsto manje energije i vode od drugih objekata takve vrste, uspostavljajući novi model energetske efikasnosti u javnim zgradama- rekao je De Grot. 
 
On je kazao da je vidljiv napredak kada je u pitanju digitalizacija škola u Crnoj Gori i podsjetio da je, kako bi dodatno podržao te napore, EIB Global u aprilu ove godine potpisao ugovor o dodjeli granta od dva miliona EUR u cilju nabavke tableta, laptopova, desktop računara i drugih digitalnih alata za škole. 
 
- Nadamo se da će ova nova oprema i unapređenje digitalnih vještina doprinijeti većoj stručnosti učenika i nastavnika, pružajući jednake mogućnosti za buduće zapošljavanje i cjeloživotno učenje- dodao je De Grot i poručio da EIB Global ostaje posvećen podršci obrazovnim projektima koji su ekonomski održivi i tehnički kvalitetni. 
 
Govoreći o planovima za proširenje svojih aktivnosti u Crnoj Gori, De Grot je kazao da je, istovremeno kada je potpisan sporazum o zajmu, sa Vukovićem potpisao i Sporazum o zemlji domaćinu. 
 
Time se, kako je naveo, formalizuje snažna podrška EIB Global Crnoj Gori, zasnovana na brojnim projektima koje je banka tokom godina podržala u različitim sektorima, u ukupnoj vrijednosti od preko 1,1 milijardu EUR. 
 
Prema njegovim riječima, cilj tih postigunuća, zajedno sa mogućnošću imenovanja predstavnika EIB-a u Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, je jačanje ekonomske otpornosti zemlje i unapređenje njenog puta ka integraciji u EU, sa fokusom na povezanost, održivi razvoj i klimatske ciljeve, u skladu sa novim Planom rasta. 
 
- EIB je spremna da podrži Crnu Goru i njene građane u ovim naporima, kroz niz projekata koji su već u fazi pripreme- poručio je De Grot.

De Grot: EIB nastavlja da pomaže crnogorskom obrazovnom sistemu

Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova Evropske unije u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u utorak za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Ona je navela da je riječ o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodijelila Evropska investiciona banka.
Osnov da otvore istragu, kako je objasnila, bila je pritužba privatnog lica. Dodala je da od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
Koveši je objasnila da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevjere evropskih fondova.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sjedište potencijalno oštećenih institucija, navela je Koveši.
Ona je objasnila da Evropsko tužilaštvo ima nadležnost i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.
- Mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodijeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU - navela je Koveši.
Glavna evropska tužiteljka je rekla da je Evropsko javno tužilaštvo 2022. godine počelo razgovor sa Javnim tužilaštvom Srbije kako bi potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka.
Kako je navela nakon što su poslali nacrt dokumenta Beogradu, još nisu dobili odgovor o njegovom potpisivanju.
- U međuvremenu moram da kažem da smo poslali tri zahtjeva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci - dodala je.
U Srbiji duže od četiri mjeseca traju protesti, koje predvode studenti u blokadi, sa zahtjevom za utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je stradalo 15 i teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Tragedija u Novom Sadu otvorila je sumnje građana na korupciju i nekvalitetno izvedene radove, što vlasti odbacuju.
Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane zgrade Željezničke stanice, poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Rekonstrukcija je bila dio projekta rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge Novi Sad – Subotica – državna granica sa Mađarskom. Projekat su izradili srpski ogranak kompanije China Railway Design Corporation i saobraćajni institut CIP iz Srbije.
Izvođenje radova povereno je kineskom konzorcijumu CRIC&amp;CCCC, koji čine kompanije China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd.
Ugovor koji su za ovaj posao potpisale srpske vlasti sa kineskim partnerima nije javno dostupan.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu podiglo je optužnicu zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Željezničke stanice u Novom Sadu.

Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, ne nesreću u Novom Sadu

Na događaju koji je održan danas u Podgorici Evropska investiciona banka (EIB Global) je sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore potpisala ugovor o grantu u iznosu od 22,5 miliona eura, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Ova sredstva obezbijedila je Evropska unija za razvoj održivog vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda u opštinama Kolašin, Rožaje i Mojkovac.&nbsp;
- Projekti imaju za cilj unaprjeđenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, čuvajući i javno zdravlje i životnu sredinu. Poboljšanjem kvaliteta vode u oblastima nizvodno od rijeka Tare i Ibra, ovi napori će takođe promovisati održivi turizam i poboljšati uslove života za oko 30.000 ljudi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Grant EU će, kako su kazali, omogućiti izgradnju i proširenje vodovodne i sanitarne infrastrukture u tri crnogorske opštine, sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan će podržati građevinske radove i pružiti tehničku pomoć za realizaciju projekta.&nbsp;
Ovi napori će, kako je navedeno, poboljšati uslove života za oko 30 hiljada ljudi i podržati rast održive otpornosti na klimatske promjene.&nbsp;
- Grant Evropske unije, koji se realizuje kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, podržaće građevinske radove i tehničku pomoć kako bi se osiguralo da implementacija projekata bude u skladu sa relevantnim nacionalnim i EU standardima. Ukupni troškovi procijenjeni na preko 34 miliona eura biće prvenstveno finansirani ovim grantom EU od 22,5 miliona eura, kao i prethodno odobrenim kreditom EIB-a od 10 miliona eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Šef regionalnog centra EIB za Zapadni Balkan Damien Sorel kazao je da mu je zadovoljstvo što su uspjeli da obezbijede ove finansijske i tehničke resurse zajedno sa Evropskom komisijom kao dio Tima Evropa za dobrobit građana Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj investicioni grant i tehnička pomoć, obezbijeđen kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ne samo da će poboljšati upravljanje vodama i obezbijediti pouzdano snabdijevanje, već će doprinijeti i održivom korišćenju vodnih resursa i povećanju otpornosti na klimatske promjene u skladu sa Zelenom agendom EU, dok će istovremeno privući i nove investicije - kazao je Sorel.&nbsp;
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, zahvalio se Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci na kontinuiranoj podršci u unapređenju infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovi projekti su od velikog značaja za našu zemlju jer direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana, zaštitu životne sredine i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganjem u sisteme vodosnabdijevanja i kanalizacije u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu činimo značajan korak ka održivom razvoju sjevernog regiona i postavljamo temelje za budući ekonomski rast i ekološku stabilnost - dodao je Ćulafić.&nbsp;
Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, napomenuo je da je ovaj grant još jedan jasan primjer kontinuirane podrške EU Crnoj Gori u njenim naporima da ispuni standarde EU, istovremeno dajući prioritet kvalitetu života njenih građana.
- Delegacija EU u Crnoj Gori je ponosna što naši zajednički napori sa nacionalnim i lokalnim vlastima i EIB-om daju opipljive rezultate, posebno u sjevernom regionu koji je dugo bio zapostavljen. U narednom periodu očekujemo realizaciju daljih projekata otpadnih voda u opštinama Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Kotor i Tivat. Uvjereni smo da će ovi projekti ne samo približiti Crnu Goru Evropskoj uniji i njenoj agendi za pristupanje i poboljšati živote njenih građana, već će dati značajan doprinos naporima na ublažavanju klimatskih promjena - istakao je Satler.&nbsp;
U okviru projekta, investicija podržava izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za 6.000 stanovnika i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže u Kolašinu. Opština Rožaje će imati koristi od proširene mreže za prikupljanje otpadnih voda u dužini od 15 kilometara, kao i od novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokriti potrebe nekih 20.000 stanovnika. U Mojkovcu projekat omogućava rekonstrukciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe 5.250 ljudi, postavljanje kanalizacione mreže u dužini od 10 kilometara i izgradnju kolektora otpadnih voda u Gornjem Polju. Projekat je dio Ekonomskog i investicionog plana Zapadnog Balkana.
EIB je jedan od najvećih zajmodavaca globalnom sektoru voda, koji je obezbijedio 90 milijardi eura za više od 1.700 projekata, sa fokusom na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama.&nbsp;

1250x600

EU obezbjeđuje grant od 22 miliona eura za unaprjeđenje održivog korišćenja vode i otpornosti na klimatske promjene

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Tag: evropska-investiciona-banka