Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

&nbsp;Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) od 2024. godine u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) na realizaciji projekta "Unapređenje crnogoskog obrazovanja /Montenegro education project/ " (MEP) obezbijedilo je 16,8 miliona eura bespovratnog novca, kazala je ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona je objasnila da su MPNI i EiB investicionim grantom kroz WBIF i od bilateralnih donora obezbijedili 11 miliona eura.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da je obezbijeđen ⁠EIB grant od dva miliona eura za računarsku opremu
&nbsp;Prema njenim riječima, obezbijeđen je i EIB grant od 2,3 miliona eura za podrsku projektu ,,Funkcionalna analiza crnogorskog obrazovanja” koji sprovode MPNI i UNOPS.
Jakšić Stojanović je navela da su obezbijeđeni grantovi od 1,2 miliona eura kroz ERI fond za tenhičku podršku kao i 300 hiljada eura za implementaciju Strategije digitalizacije obrazovanja za čiju implementaciju će biti zadužen UNICEF.
- Zahvaljujući intezivnoj saradnji sa EIB-om i pripremi novih zajedničkih aplikacija, nadamo se da ćemo ovu godinu zaključiti dobrim vijestima i novim bespovratnom grantom koji će omogućiti brže i efikasnije sprovođenje reformi u crnogorskom obrazovnom sistemu - poručila je Jakšić Stojanović.

500x500

Jakšić-Stojanović: Saradnjom sa EIB-om do sada obezbijeđeno 16,8 miliona eura bespovratnog novca za obrazovanje

Uspostavljanjem stalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici, Crna Gora dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Evropske unije (EU), koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, on je, na otvaranju EIB kancelarije u Podgorici, rekao da taj događaj nije samo administrativni čin, već da predstavlja važnu prekretnicu u ekonomskim i evropskim odnosima.
- Uspostavljanjem stalnog predstavništva EIB-a u Crnoj Gori, naša zemlja dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija EU, instituciji koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost - naveo je Vuković.
On je istakao da je EIB već dugogodišnji partner Crne Gore i da je ta finansijska institucija kroz brojne projekte u oblasti infrastrukture, saobraćaja, energetike, vodosnabdijevanja, zdravstva i obrazovanja, doprinijela boljem kvalitetu života crnogorskih građana.
- Samo u posljednjih nekoliko godina, EIB je podržala projekte koji su povezali gradove, poboljšali pristup vodosnadbijevanja, unaprijedili bolničke kapacitete i pomogli razvoj obrazovnih institucija - kazao je Vuković.
On je naglasio da EIB, otvaranjem te kancelarije, postaje još prisutnija i dostupnija, ne samo državnim institucijama, već i lokalnim samoupravama, preduzećima i inovativnim kompanijama koje teže razvoju i konkurentnosti.
Crna Gora se, kako je rekao Vuković, nalazi u procesu dubokih ekonomskih i institucionalnih reformi.
- Naš cilj je da ojačamo otpornost ekonomije, unaprijedimo javne finansije i stvorimo uslove za održivi rast koji će donijeti nove šanse mladima i bolji život svim građanima - kazao je Vuković.
On je naglasio da je, u tom procesu, partnerstvo sa EIB-om izuzetno značajno.
- Zajedno dijelimo viziju razvoja zasnovanog na inovacijama, zelenoj tranziciji, digitalizaciji i društvenoj jednakosti. EIB, kao „banka EU“, svojim prisustvom u Podgorici potvrđuje povjerenje u našu zemlju i naš reformski put ka punopravnom članstvu u EU - kazao je Vuković.
On je istakao da kancelarija u Podgorici nije samo simbol saradnje, već most između Crne Gore i evropskih razvojnih politika, most koji će omogućiti efikasniju komunikaciju, bržu realizaciju projekata i veći uticaj investicija na ekonomski i društveni razvoj.
Vuković je kazao da je Crna Gora, u skladu sa međunarodnim pravom i svojim ustavnim nadležnostima, obezbijedila uslove za rad Predstavništva EIB-a.
Crna Gora, kako je dodao, time potvrđuje posvećenost transparentnom i odgovornom partnerstvu sa institucijama EU.&nbsp;
- Otvaranjem ove kancelarije, Crna Gora i EIB zajednički ulaze u novu fazu saradnje, fazu koja će, uvjeren sam, donijeti još više konkretnih projekata, novih radnih mjesta i dugoročnih koristi za naše društvo - kazao je Vuković.
On je, u ime Vlade, zahvalio EIB-u na povjerenju i dugogodišnjoj podršci.
- I izražavam spremnost da zajedno nastavimo da gradimo Crnu Goru kao moderniju, prosperitetniju i evropsku državu - naveo je Vuković.

1084x550

Evropska investiciona banka otvorila kancelariju u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB Global) obezbijedila je 20,3 miliona EUR za crnogorski sektor obrazovanja, zahvaljujući čemu će brojne škole biti renovirane i modernizovane, dok će nova ulaganja istovremeno podstaći zaposlenost mladih i održivost crnogorske ekonomije, kazao je potpredsjednik EIB-a Robert de Grot. 
 
De Grot je, početkom jula u Luksemburgu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović i zamjenicom izvršnog direktora Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) Kirstine Damkjaer, potpisao sporazum vrijedan 20,3 miliona EUR za unapređenje obrazovnog sektora u Crnoj Gori. 
 
Ta sredstva obuhvataju 18 miliona EUR zajma i 2,3 miliona EUR bespovratnih sredstva namijenjenih UNOPS-u za tehničku pomoć. 
 
De Grot je u intervjuu agenciji MINA kazao da će zahvaljujući novim ulaganjima biti poboljšana infrastruktura i uslovi za učenje u 13 obrazovnih institucija. 
 
On je rekao da će više od 500 osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore dobiti novu digitalnu opremu i alate za razvoj modernih, tehnološki naprednih učionica, dok se zahvaljujući novim ulaganjima u naredne dvije godine očekuje proširenje kapaciteta za 1,7 hiljada novih mjesta za učenike. 
 
- Takođe, preko 11,5 hiljada učenika moći će da se školuje u poboljšanim uslovima, a stvoriće se prilike za otvaranje 530 radnih mjesta za nastavnike sa punim radnim vremenom. Time će se značajno ojačati obrazovni sistem zemlje- istakao je De Grot. 
 
Kako je pojasnio, zahvaljujući grantu od 2,3 miliona EUR, UNOPS će moći da izvrši procjenu postojeće obrazovne infrastrukture i pripremi ključne investicione projekte u sektoru obrazovanja, što će pomoći Ministarstvu da donese pravovremene odluke o potrebnim poboljšanjima. 
 
- Ovi napori će takođe doprinijeti boljem usklađivanju akademskih kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada, čime će se pomoći u rješavanju trenutne neusklađenosti između ponuđenih i potrebnih vještina- rekao je De Grot. 
 
To će, prema njegovim riječima, zauzvrat poboljšati zaposlenost mladih, povećati produktivnost i ojačati konkurentnost crnogorske ekonomije. 
 
- Nadamo se da će ovo postaviti temelje za razvoj novih projekata sa višestrukim uticajem koji će koristiti i školskim i univerzitetskim zajednicama, kao i široj ekonomiji- kazao je De Grot, ističući da su ove inicijative u skladu sa ciljevima EIB Global i Instrumenta za reforme i rast Evropske unije (EU). 
 
De Grot je naveo da je, kao banka EU u vlasništvu država članica, EIB Global udružila snage u okviru inicijative „Tim Evropa“ kako bi obezbijedila sveobuhvatni paket podrške za modernizaciju obrazovnog sistema Crne Gore, koji, kako je pojasnio, kombinuje kredite, grantove EU i tehničku pomoć za lakšu pripremu i sprovođenje strateških projekata u sektoru. 
 
On je rekao da su, novim sporazumima potpisanim u Luksemburgu, investicije EIB Global u crnogorski obrazovni sektor dostigle 55 miliona EUR, uključujući bespovratna sredstva od 11 miliona EUR iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i gotovo osam miliona EUR grantova iz Inicijative za ekonomsku otpornost EIB-a. 
 
De Grot je kazao da je širom Evrope obrazovna infrastruktura često zapostavljena zbog nedovoljnog ulaganja, što rezultira niskim kvalitetom obrazovanja, dovodi do nezaposlenosti mladih i nesklada između vještina i potreba tržišta, na kraju i do niskog ekonomskog rasta, ali je istakao zadovoljstvo što svjedoči mnogim pozitivnim pomacima koji su, u tom kontekstu, već postignuti u Crnoj Gori. 
 
- Zahvaljujući produktivnom partnerstvu sa crnogorskom ministarkom prosvjete, nauke i inovacija, u mogućnosti smo da maksimalno iskoristimo raspoloživa sredstva za ciljanu, praktičnu podršku tamo gdje je najpotrebnija. Značajan napredak se postiže širom zemlje, uz brojne škole koje se renoviraju- istakao je De Grot. 
 
On je kao pozitivan primjer naveo novoizgrađenu školu "Vladimir Nazor" u Podgorici, koja nudi moderno okruženje za školovanje preko hiljadu učenika, kao i za nastavni rad, zahvaljujući izgradnji 29 potpuno opremljenih učionica, laboratorije, fiskulturne i multimedijalne sale. 
 
- Škola postavlja novi standard za obrazovnu infrastrukturu u Crnoj Gori. Na taj način će moći da učenicima pruži jednake mogućnosti za učenje i napredovanje u skladu sa najvišim raspoloživim standardima. Pored toga, zgrada je projektovana da troši 20 odsto manje energije i vode od drugih objekata takve vrste, uspostavljajući novi model energetske efikasnosti u javnim zgradama- rekao je De Grot. 
 
On je kazao da je vidljiv napredak kada je u pitanju digitalizacija škola u Crnoj Gori i podsjetio da je, kako bi dodatno podržao te napore, EIB Global u aprilu ove godine potpisao ugovor o dodjeli granta od dva miliona EUR u cilju nabavke tableta, laptopova, desktop računara i drugih digitalnih alata za škole. 
 
- Nadamo se da će ova nova oprema i unapređenje digitalnih vještina doprinijeti većoj stručnosti učenika i nastavnika, pružajući jednake mogućnosti za buduće zapošljavanje i cjeloživotno učenje- dodao je De Grot i poručio da EIB Global ostaje posvećen podršci obrazovnim projektima koji su ekonomski održivi i tehnički kvalitetni. 
 
Govoreći o planovima za proširenje svojih aktivnosti u Crnoj Gori, De Grot je kazao da je, istovremeno kada je potpisan sporazum o zajmu, sa Vukovićem potpisao i Sporazum o zemlji domaćinu. 
 
Time se, kako je naveo, formalizuje snažna podrška EIB Global Crnoj Gori, zasnovana na brojnim projektima koje je banka tokom godina podržala u različitim sektorima, u ukupnoj vrijednosti od preko 1,1 milijardu EUR. 
 
Prema njegovim riječima, cilj tih postigunuća, zajedno sa mogućnošću imenovanja predstavnika EIB-a u Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, je jačanje ekonomske otpornosti zemlje i unapređenje njenog puta ka integraciji u EU, sa fokusom na povezanost, održivi razvoj i klimatske ciljeve, u skladu sa novim Planom rasta. 
 
- EIB je spremna da podrži Crnu Goru i njene građane u ovim naporima, kroz niz projekata koji su već u fazi pripreme- poručio je De Grot.

De Grot: EIB nastavlja da pomaže crnogorskom obrazovnom sistemu

Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova Evropske unije u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u utorak za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Ona je navela da je riječ o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodijelila Evropska investiciona banka.
Osnov da otvore istragu, kako je objasnila, bila je pritužba privatnog lica. Dodala je da od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
Koveši je objasnila da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevjere evropskih fondova.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sjedište potencijalno oštećenih institucija, navela je Koveši.
Ona je objasnila da Evropsko tužilaštvo ima nadležnost i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.
- Mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodijeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU - navela je Koveši.
Glavna evropska tužiteljka je rekla da je Evropsko javno tužilaštvo 2022. godine počelo razgovor sa Javnim tužilaštvom Srbije kako bi potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka.
Kako je navela nakon što su poslali nacrt dokumenta Beogradu, još nisu dobili odgovor o njegovom potpisivanju.
- U međuvremenu moram da kažem da smo poslali tri zahtjeva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci - dodala je.
U Srbiji duže od četiri mjeseca traju protesti, koje predvode studenti u blokadi, sa zahtjevom za utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je stradalo 15 i teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Tragedija u Novom Sadu otvorila je sumnje građana na korupciju i nekvalitetno izvedene radove, što vlasti odbacuju.
Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane zgrade Željezničke stanice, poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Rekonstrukcija je bila dio projekta rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge Novi Sad – Subotica – državna granica sa Mađarskom. Projekat su izradili srpski ogranak kompanije China Railway Design Corporation i saobraćajni institut CIP iz Srbije.
Izvođenje radova povereno je kineskom konzorcijumu CRIC&amp;CCCC, koji čine kompanije China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd.
Ugovor koji su za ovaj posao potpisale srpske vlasti sa kineskim partnerima nije javno dostupan.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu podiglo je optužnicu zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Željezničke stanice u Novom Sadu.

Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, ne nesreću u Novom Sadu

Na događaju koji je održan danas u Podgorici Evropska investiciona banka (EIB Global) je sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore potpisala ugovor o grantu u iznosu od 22,5 miliona eura, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Ova sredstva obezbijedila je Evropska unija za razvoj održivog vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda u opštinama Kolašin, Rožaje i Mojkovac.&nbsp;
- Projekti imaju za cilj unaprjeđenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, čuvajući i javno zdravlje i životnu sredinu. Poboljšanjem kvaliteta vode u oblastima nizvodno od rijeka Tare i Ibra, ovi napori će takođe promovisati održivi turizam i poboljšati uslove života za oko 30.000 ljudi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Grant EU će, kako su kazali, omogućiti izgradnju i proširenje vodovodne i sanitarne infrastrukture u tri crnogorske opštine, sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan će podržati građevinske radove i pružiti tehničku pomoć za realizaciju projekta.&nbsp;
Ovi napori će, kako je navedeno, poboljšati uslove života za oko 30 hiljada ljudi i podržati rast održive otpornosti na klimatske promjene.&nbsp;
- Grant Evropske unije, koji se realizuje kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, podržaće građevinske radove i tehničku pomoć kako bi se osiguralo da implementacija projekata bude u skladu sa relevantnim nacionalnim i EU standardima. Ukupni troškovi procijenjeni na preko 34 miliona eura biće prvenstveno finansirani ovim grantom EU od 22,5 miliona eura, kao i prethodno odobrenim kreditom EIB-a od 10 miliona eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Šef regionalnog centra EIB za Zapadni Balkan Damien Sorel kazao je da mu je zadovoljstvo što su uspjeli da obezbijede ove finansijske i tehničke resurse zajedno sa Evropskom komisijom kao dio Tima Evropa za dobrobit građana Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj investicioni grant i tehnička pomoć, obezbijeđen kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ne samo da će poboljšati upravljanje vodama i obezbijediti pouzdano snabdijevanje, već će doprinijeti i održivom korišćenju vodnih resursa i povećanju otpornosti na klimatske promjene u skladu sa Zelenom agendom EU, dok će istovremeno privući i nove investicije - kazao je Sorel.&nbsp;
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, zahvalio se Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci na kontinuiranoj podršci u unapređenju infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovi projekti su od velikog značaja za našu zemlju jer direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana, zaštitu životne sredine i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganjem u sisteme vodosnabdijevanja i kanalizacije u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu činimo značajan korak ka održivom razvoju sjevernog regiona i postavljamo temelje za budući ekonomski rast i ekološku stabilnost - dodao je Ćulafić.&nbsp;
Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, napomenuo je da je ovaj grant još jedan jasan primjer kontinuirane podrške EU Crnoj Gori u njenim naporima da ispuni standarde EU, istovremeno dajući prioritet kvalitetu života njenih građana.
- Delegacija EU u Crnoj Gori je ponosna što naši zajednički napori sa nacionalnim i lokalnim vlastima i EIB-om daju opipljive rezultate, posebno u sjevernom regionu koji je dugo bio zapostavljen. U narednom periodu očekujemo realizaciju daljih projekata otpadnih voda u opštinama Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Kotor i Tivat. Uvjereni smo da će ovi projekti ne samo približiti Crnu Goru Evropskoj uniji i njenoj agendi za pristupanje i poboljšati živote njenih građana, već će dati značajan doprinos naporima na ublažavanju klimatskih promjena - istakao je Satler.&nbsp;
U okviru projekta, investicija podržava izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za 6.000 stanovnika i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže u Kolašinu. Opština Rožaje će imati koristi od proširene mreže za prikupljanje otpadnih voda u dužini od 15 kilometara, kao i od novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokriti potrebe nekih 20.000 stanovnika. U Mojkovcu projekat omogućava rekonstrukciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe 5.250 ljudi, postavljanje kanalizacione mreže u dužini od 10 kilometara i izgradnju kolektora otpadnih voda u Gornjem Polju. Projekat je dio Ekonomskog i investicionog plana Zapadnog Balkana.
EIB je jedan od najvećih zajmodavaca globalnom sektoru voda, koji je obezbijedio 90 milijardi eura za više od 1.700 projekata, sa fokusom na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama.&nbsp;

1250x600

EU obezbjeđuje grant od 22 miliona eura za unaprjeđenje održivog korišćenja vode i otpornosti na klimatske promjene

U Crnoj Gori, zaključno sa 4. februarom 2026. godine, upisano je 525 jahti, 45 više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Pod crnogorskom zastavom plove jahte u vlasništvu državljana i kompanija iz više od 40 zemalja, a najviše ih je iz Srbije - 162, odnos 13 više nego prošle godine. 
U vlasništvu građana ili kompanija iz Rusije je 114 plovila, a u crnogorski registar upisana su i ona iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ukrajine, Češke, Bjeloruje, Britanije, Austrije, Hrvatske, Estonije... Pored ostalih, jahte u našem primorju imaju i državljani sa Maršalskih i Djevičanskih ostrva.
Povećan je i broj jahti koje su u vlasništvu crnogorskih državljana, pa ih je na početku ove godine 71.
Prema tipu vlasništva registrovanih plovila, dominiraju fizička lica. Oni su upisali čak 425 jahti, a preduzeća 100. Među njima su i brojni biznismeni iz Crne Gore i regiona.
U Crnoj Gori, upis plovila u Registar jahti regulisan je zakonima i propisima koji se odnose na pomorski saobraćaj i registraciju plovnih objekata. 
Plovila u Registar jahti mogu upisati državljani Crne Gore, ali i stranci pod uslovom da ispunjavaju zakonske uslove i imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, kao i strane kompanije koje imaju predstavništvo ili registrovanu poslovnu aktivnost u Crnoj Gori.

Rast broja jahti koje plove pod crnogorskom zastavom, najbrojniji vlasnici srpski državljani

Sindikalna organizacija zaposlenih JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, u skladu sa ranijim najavama, podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima protiv direktorice JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Bojane Đačić, kao i protiv Nemanje Stanimirovića, bivšeg predsjednika Savjeta JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Milutina Petrovića, predsjednika Savjeta JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, jednog zaposlenog lica raspoređenog na računovodstvenim poslovima u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Sanje Đondović, sekretarke Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja Opštine Pljevlja.
- Krivična prijava je podnijeta zbog osnovane sumnje da su navedena lica, u periodu od marta 2024. godine do decembra 2024. godine, svjesnim činjenjem i propuštanjem dužnih radnji omogućila da direktorica JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja obavlja funkciju direktorice i ostvaruje prava iz radnog odnosa bez zaključenog ugovora o radu, te da prima zaradu koja je obračunavana i isplaćivana bez pravnog osnova- navode u saopštenju.
Kako ističu, takvim postupanjem, prema osnovanoj sumnji, pričinjena je materijalna šteta JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja u iznosu od najmanje 13.061,10 eura, dok će konačna krivičnopravna kvalifikacija navedenih radnji, shodno odredbama Krivičnog zakonika Crne Gore, biti predmet ocjene postupajućeg državnog tužilaštva.
- Podsjećamo javnost da je Budžetska inspekcija, vršeći vanredni inspekcijski nadzor u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, utvrdila da je direktorica Bojana Đačić u periodu od marta do decembra 2024. godine bez pravnog osnova ostvarila prihode u iznosu od preko 13 hiljada eura, ali i da je direktorica nezakonito umanjivala zarade pojedinim zaposlenima za 30 odsto, po osnovu takozvanih “kazni”, koje su sa četiri mjeseca nezakonito produžavane i na duži vremenski period- stoji u saopštenju. 
 
Sindikalna organizacija zaposlenih još jednom ističe da u potpunosti ostaje pri svim ranije iznijetim stavovima i zahtjevima.
- Takođe, koristimo priliku da najoštrije osudimo izjavu direktorice Bojane Đačić upućenu novinaru, ali i ostalim medijima, u kojoj je poručila da „paze šta pišu“. Smatramo krajnje neprihvatljivim da rukovodilac jedne javne ustanove na bilo koji način vrši pritisak ili upućuje prijeteće poruke predstavnicima medija. Takvo ponašanje suprotno je osnovnim demokratskim i civilizacijskim vrijednostima, slobodi medija i pravu javnosti da bude istinito informisana- kazali su iz ove organizacije.
Kako zaključuju iz ove sindikalne organizacije, sve prethodno iznesene činjenice, predstavlja još jedan u nizu razloga zbog kojih smatramo da je neophodna hitna smjena Bojane Đačić sa mjesta direktorice JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja.

Podnijeta krivična prijava protiv Bojane Đačić i više lica

Generalni sekretarijat Vlade (GSV), Skupština, institucija Predsjednika Crne Gore i 22 ministarstva u ovoj godini potrošiće oko 3,55 miliona eura na službena putovanja (avionske karte, smještaj u zemlji i inostranstvu...), dok će organizacija događaja (seminara, konferencija, skupova...) poreske obveznike koštati oko milion eura, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/za-avio-karte-i-hotele-trose-tri-i-po-miliona-eura-5336115">Portal Dan.</a>
To pokazuju podaci iz planova javnih nabavki za 2026. godinu, koje je "Dan" analizirao, iako ta cifra nije konačna i utrošak u te namjene biće znatno veći s obzirom na to da se u ovoj analizi nismo bavili upravama, agencijama, niti drugim institucijama i preduzećima koji su obveznici Zakona o javnim nabavkama.&nbsp;
Skupština Crne Gore će tokom ove godine potrošiti 300.000 eura za kupovinu i rezervaciju avionskih karata. Rezervacija hotela u Podgorici poreske obveznike će koštati 26.000 eura, dok je za smještaj u zemlji i inostranstvu planiran iznos od 272.000. Za usluge u vezi sa kompletnom organizacijom događaja (izložbi, sajmova i kongresa, seminara i društvenih događaja) planiran je iznos od 542.000 eura.
Generalni sekretarijat Vlade, prema podacima iz ovogodišnjeg plana javnih nabavki, na hotelski smještaj će potrošiti 287.500 eura. Za avio-karte GSV planira da utroši 230.000 eura, dok je za organizaciju nacionalnih i međunarodnih događaja planiran iznos od preko 149.000 eura.
Znatna sredstva za smještaj u zemlji i inostanstvu u ovoj godini utrošiće i institucija Predsjednika. Prema planu javnih nabavki, u tu namjenu biće utrošeno 222.845 eura.
Usluge putničkih agencija i nabavke avio-karata za potrebe Ministarstva odbrane poreski obveznici će platiti 737.461 euro. Ovaj resor planirao je iznos od 80.000 eura za organizovanje svečanosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) planiralo je iznos od 300.000 eura za usluge avio-prevoza. Za iznajmljivanje bina i druge opreme za svečanosti opredijeljen je iznos od 30.000 eura. Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) će za avio-karte u ovoj godini dati 190.000, dok je za usluge hotelskog smještaja planiran iznos od 5.000 eura. Za organizaciju događaja ovaj resor planira iznos od 30.000 eura.
Ministarstvo turizma će za službena putovanja utrošiti 143.820 eura, dok je resor rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga opredijelio 91.000 za usluge putničkih agencija.
Službena putovanja čelnika i službenika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) građane će koštati 76.000 eura, dok će Ministarstvo finansija usluge putničkih agencija u ovoj godini platiti oko 70.000 eura.
Ministarstvo energetike će putničkim agencijama dati oko 60.000 eura, resor urbanizma oko 53.000 eura, a ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja po 50.000 eura. Ministarstvo kulture i medija je za službena putovanja planiralo iznos od 58.000 eura, a za organizaciju događaja još 30.000 eura.
Ministarstvo evropskih poslova (MEP) planom javnih nabavki opredijelilo je iznos od 30.000 eura za organizaciju događaja, 24.999 eura za nabavku avio-karata i 20.000 eura za hotele. Taj resor je 2. februara raspisao tender kojim traži usluge organizovanja društvenih događaja (konferencija, seminara, odbora, panel-diskusija, okruglih stolova, predavanja i sl.) za iznos od 20.900 eura. Istog dana raspisan je i tender vrijedan 20.449 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u inostranstvu u hotelima sa tri, četiri ili pet zvjezdica.
Ministarstvo javne uprave (MJU) će utrošiti 60.000 eura za hotelske, usluge kopnenog prevoza, putničkih agencija, organizovanja seminara, društvenih događaja. Usluge putničkih agencija plaćaće i Ministarstvo dijaspore, koje je za tu namjenu opredijelilo iznos od 42.750 eura.
Ovogodišnjim planom javnih nabavki Ministarstva pravde planirano je 30.000 eura za organizaciju događaja i 24.999 eura za avio-karte i hotelski smještaj. Taj resor je 2. februara rapisao tender za uslugu organizovanja seminara, konferencija i okruglih stolova, za vrijednost planiranu u planu javnih nabavki – 30.248 eura. Tender je otvoren do danas, a njime su traženi zakup konferencijskih sala, posluženje, ručak, hotelski smještaj u Baru, Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Beranama i Bijelom Polju, kao i zakup tehnike, transfer na relacijama od Podgorice do Budve, Bara, Herceg Novog, Berana, Bijelog Polja, Tirane i Dubrovnika.
Ministarstvo saobraćaja će za avio-karte dati 24.999 eura, za rezervaciju hotela 30.000 eura. Za službena putovanja Ministarstvo zdravlja je planiralo iznos od 30.000 eura i oko 20.000 za organizaciju događaja.
Ministarstvo socijalnog staranja će usluge putničkih agencija u ovoj godini platiti 30.000 eura. Usluge putničkih agencija Ministarstvo regionalno-ivesticionog razvoja platiće 24.219 eura, a organizaciju događaja još 4.000.
Ministarstvo ekologije je opredijelilo oko 19.000 eura za organizaciju više radionica i 26.864 eura za usluge rezervacije smještaja i avio-karata. Ministarstvo pomorstva će za službena putovanja dati 20.000 eura.
I ručkove plaćaju novcem građana
Što se tiče troškova za reprezentaciju, institucija Predsjednika Crne Gore je za organizaciju ručkova, ali i nabavku protokolarnih poklona, fotografske usluge i organizaciju društvenih događaja opredijelila iznos od 106.055 eura.
Skupština je planirala iznos od 64.600 eura za ugostiteljske usluge. Za hotelsko-ugostiteljske usluge, resor odbrane je namijenio 49.812 eura.
Ministarstvo zdravlja je za reprezentaciju planiralo iznos od 6.175 eura, resor poljoprivrede 2.241 euro, a ministarstvo saobraćaja 1.998 eura.

Za avio-karte i hotele troše tri i po miliona eura, ručkovi na račun građana

Delegacije SAD-a, Ukrajine i Rusije složile su se da razmjene 314 zatvorenika, što je prva takva razmjena u poslednjih pet mjeseci, saopštio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof.
- Ovaj ishod je postignut zahvaljujući mirovnim razgovorima koji su bili detaljni i produktivni. Iako je još mnogo posla pred nama, ovakvi koraci pokazuju da kontinuirana diplomatska angažovanost donosi opipljive rezultate i napreduje u naporima da se okonča rat u Ukrajini- poručio je Viktof na mreži X.
Razgovori će se nastaviti, dodaje Vitkof, a dodatni napredak se očekuje u narednim sedmicama.
Zahvalio je Ujedinjenim Arapskim Emiratima na domaćinstvu ovih razgovora, kao i predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom liderstvu koje je omogućilo postizanje ovog sporazuma.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSEPeaceMissions%2Fstatus%2F2019354305661137340&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: evropska-investiciona-banka