Crna Gora je spremna da sa jermenskim kolegama podijeli iskustva iz pregovaračkog procesa - saopšteno je iz Vlade Crne Gore nakon sastanka potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa potpredsjednikom Narodne skupštine Republike Jermenije Hakobom Aršakjanom.
Ivanović je, kako su dodali, naglasio važnost institucionalnih reformi i harmonizacije zakonodavstva sa evropskim standardima.
Ovom sastanku je prisustvovao i predsjednik parlamentarne Grupe prijateljstva između Jermenije i Crne Gore Arsen Torosjan.
- Tokom sastanka, razgovarano je o jačanju međuparlamentarne saradnje i intenziviranju političkih odnosa kao važnom aspektu snaženja sveukupnih odnosa. Sagovornici su se osvrnuli na proces evropske integracije Crne Gore, pri čemu je Aršakjan čestitao Crnoj Gori na dosadašnjim postignućima i pozitivnom napretku u procesu pristupanja Evropskoj uniji - kazali su u Vladi.
Ivanović je istakao ambiciju Crne Gore da zatvori pregovaračka poglavlja do 2026. godine i postane punopravna članica Evropske unije 2028. godine.
Sagovornici su se saglasili da je dalji razvoj ekonomske saradnje od ključnog značaja, pri čemu je poseban fokus stavljen na unapređenje avio-povezanost između Podgorice i Jerevana, što bi značajno doprinijelo uzajamnoj mobilnosti crnogorskih je jermenskih turista i snaženju biznis zajednica dviju zemalja.
Tokom posjete Jermeniji, potpredsjednik Vlade Ivanović posjetio je i muzej drevnih rukopisa Matenadaran i TUMO Centar za kreativne tehnologije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović: Spremni smo da sa jermenskim kolegama podijelimo iskustva iz pregovaračkog procesa

Crna Gora je predvodnik procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU) i vidi se posvećenost Vlade i cijelog društva tome, kazao je predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber.
Veber je to kazao na konferenciji za novinare sa predsjednikom Bošnjačke stranke (BS) Ervinom Ibrahimovićem u Podgorici, gdje EPP i BS organizuju konferenciju „EPP porodica u regionu Zapadnog Balkana”.
Na pitanje novinara kako u Evropskom parlamentu gledaju na ulazak Crne Gore u EU, Veber je odgovorio da vide da je Crna Gora lider u regionu, i da postoji široki konsenzus.
On je kazao da vidi posvećenost pristupanju EU na nivou Vlade i društva.
- Razgovarali smo sa predsjednikom Vlade i vidimo to jasno, Crna Gora je lider u regionu. Postoji širok konsenzus, Crna Gora i druge države regiona traže integraciju na osnovu zasluga, trebalo bi izbjeći bilo koji signal koji bi bio suprotan sa naše strane - smatra Veber.
Veber je rekao da vidi jaku volju Crne Gore da postane članica EU. “Naš partner, BS bitan je dio toga”, dodao je Veber.
Prema njegovim riječima, zemlje u regionu su posvećene integracijama.
- Sada je trenutak kada treba da finalizujemo reunifikaciju EU - rekao je Veber.
On je kazao da je vladavina prava orijentacija kako država treba da funkcioniše.
- Vladavina prava je preduslov rasta i razvoja društva i bitna je za funkcionisanje ekonomije i privrede. Bitan je dio i perspektive mladih i spremni smo da na tome radimo zajedno - naveo je Veber.
On je kazao da “imajući ovaj istorijski trenutak na umu, veoma je bitno da smo svjesni činjenice da je jedna zemlja okupirana”.
- Jako je bitno da čuvamo granice i za to se borimo i zalažemo i napuštam ovaj region, ali želim da obavijestim ostale članice koliko ste zainteresovani i posvećeni - kazao je Veber.
Na pitanje novinara o Radiju Slobodna Evropa, i tome da li bi EU trebalo da podrži taj medij nakon odluke Sjedinjenih Američkih Država da mu uskrate podršku, Veber je odgovorio da se mora sagledati “šta je to što nas čini Evropljanima”.
On je kazao da predstavnici američke administracije kažu da je Ukrajina kriva za rat.
- Mi kažemo da je to laž. U Evropi se borimo za jednake prilike i to su evropske vrijednosti. Upravo se tim vrijednostima bavi Radio Slobodna Evropa i to je nešto na čemu moramo da radimo - da nađemo resurse. Sve te odluke ne treba da budu kratkoročne - poručio je Veber.
Ibrahimović je rekao da je ključni vanjski prioritet Crne Gore ulazak u EU, ali i ulazak svih zemalja Zapadnog Balkana, jer je to, kako je dodao, katalizator mira i stabilnosti.
On je kazao da EPP afirmiše da je politika proširenja živa.
- Ovih dva dana smo bili u centru EU - imali smo posjetu predsjednika EPP-a, grupe čija je BS članica. Ponosan sam i tvrdim da je prisustvo predsjednika EPP-a čin podrške i BS-u - rekao je Ibrahimović.
On je kazao da je BS most između Crne Gore i Brisela.
Prema njegovim riječima, BS je jedina partija koja od početka nije mijenjala program i od početka su imali viziju da Crna Gora treba da bude građanska, dio NATO-a i EU.
Ibrahimović je poručio da se ne može pričati o uspješnoj EU bez zemalja Zapadnog Balkana.

Veber: Jaka volja Crne Gore da uđe u EU; Ibrahimović: BS most između države i Brisela

Evropski parlament je u novom nacrtu izvještaja o Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije i pozvao je na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima.
Član Evropskog parlamenta i stalni izvjestioc EP za Crnu Goru, Marjan Šarec predstavio je prvi nacrt izveštaja o napretku Crne Gore ka pristupanju EU u kome je, takođe, izražena zabrinutost zbog malignih spoljnih uticaja, destabilizacionih napora, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane trećih zemalja. Pozvao je Crnu Goru da usvoji protivmjere u saradnji s EU i NATO-om.
<h2>Dostignuća i izazovi</h2>
Izvještaj, zasnovan na onim Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, ističe ključna dostignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore sa Evropskom unijom.
- Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i još će biti predmet revizije i amandmana od strane poslanika Evropskog parlamenta - saopšteno je iz Kabineta Šareca.
U izvještaju, stalni izvjestilac pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su, kako je ocijenio, rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti.&nbsp;
Takođe je apelovao na političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna međustranačka saradnja u ovoj fazi jedini održivi put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.
- Izražena je zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada, kao i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije. Crna Gora se poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, uz prioritet koji se odnosi na kvalitet zakonodavstva; snažno ohrabruje inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovan angažman civilnog društva u donošenju odluka - navedeno je u nacrtu izvještaja.
<h2>Izbori u jednom danu</h2>
Pored toga, u Nacrtu izvještaja, Šarac je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se obezbijedilo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.&nbsp;
Poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i sprovede preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a.
- Sve ovo ima za cilj osiguravanje uspješnog funkcionisanja opština, što je u konačnom povezano sa fondovima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, samim tim, višim životnim standardom građana - ističe se u saopštenju.
Takođe, Crna Gora se poziva da poveća transparentnost i nadzor nad finansiranjem političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.
Izvještaj prepoznaje napredak u oblasti pravosuđa, ali naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir (uključujući i Ustav) sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.
<h2>Uskladiti Zakon o oružju</h2>
U izvještaju se izražava zaprepašćenje zbog tragične masovne pucnjave na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava, a Crna Gora poziva da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa zakonima EU i međunarodnim standardima.&nbsp;
Takođe, ukazano je da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik.
<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>
Jedna od ključnih preporuka u nacrtu izvještaja odnosi se na dobrosusjedsku politiku. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja i pohvaljuje se aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama.
Evropski parlament žali zbog nemogućnosti zatvaranja Poglavlja 31 u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja i postave kao prioritet buduće interese građana Zapadnog Balkana.
Crna Gora je ohrabrena da proaktivno postupa u slučajevima ratnih zločina i osigura pravdu i reparacije za žrtve.
<h2>Šarec: Dnevna kolebanja da ne ometaju donošenje ključnih zakona</h2>
U posebnoj izjavi, Šarec je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svoj evropski put, a da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.&nbsp;
- Međutim, imperativ je osigurati da dnevna kolebanja političkog života – koja, po mom mišljenju, proizilaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji da osigura svoj položaj – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa -naglasio je Šarec.
On je istakao da zakonodavstvo mora biti što efikasnije i da ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“.
- Crna Gora ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru tekućeg mandata evropskih institucija - zaključio je Šarec.
Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju ove godine u Odboru za spoljne poslove (AFET), a zatim će uslijediti konačno glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori: Zabrinutost zbog političkih bojkota, jačanja tenzija i malignih spoljnih uticaja

Ekipa oko Spajića služi kao smokvin list u odnosu na Zapad, da se prikažu umivenima kad dolaze evropski dužnosnici. Sa druge strane, kolo vode Mandić, Knežević, Bečić i ostala ekipa koja je očito na tragu srpske hegemonističke politike. To je ono što je suštinski problem, i teško mogu povjerovati da se sa takvim ljudima može krenuti zaista u evropske integracije i ulazak u Evropsku uniju - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
Poruka potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića da Hrvatska nije blokirala, već pauzirala zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku politiku Crne Gore, je verbalna akrobacija, kaže Sokol. Cilje je, kako navodi, da se prikaže da problem nije tako veliki, već da će se riješiti brzo i jednostavno.
- Riječ je o jednom pogrešnom prikazivanju realnosti, jer problemi jesu duboki. Problemi se ne mogu svesti samo na brod Jadran i na pojedina bilateralna pitanja. Problemi su mnogo dublji. Riječ je o dugoročnoj, suštinskoj orijentaciji Crne Gore, gleda li prema Zapadu, prema Evropi, prema zapadnim vrijednostima, ili prema Rusiji, Srbiji, hoće li biti drugo oko u glavi velikosrpske politike, ili neće. Crna Gora je u suštinskoj dilemi. U vlasti su, paradoksalno, oni koji su velikosrpski orijentisani, poput četničkog vojvode Andrije Mandića, zatim Milana Kneževića… to su osobe koje je Hrvatska proglasila personama non grata, a nije to učinila bezveze, već je imala jake razloge. Sa druge strane je ekipa iz PES-a, koja se uporno pravi velikim europejcima, koja želi da pokaže da ima podršku Evrope, Zapada, Sjedinjenih Država i slično. Pokušavaju da sjede na dvije stolice. Jednostavno, suštinska dilema se mora riješiti. Ne može se istovremeno govoriti da ste za Evropu, evropske integracije, a da ste daljinski upravljač Aleksandra Vučića. To ne ide skupa - kaže Sokol.
Smatra da Hrvatska pokazuje dobru i da joj nije cilj da blokira Crnu Goru. Na takav potez se Hrvatska neće odlučiti osim ako nema, ističe Sokol, jake razloge.
- Hrvatska ne radi protiv Crne Gore. Hrvatskoj je u interesu evropska integracija Crne Gore i pružiće maksimalnu podršku, koliko god to bude moguće. Međutim, ponašanje crnogorske vlasti je bilo sve samo ne u dobroj vjeri, sjetimo se samo Rezolucije o Jasenovcu. Naravno, u takvom kontekstu Hrvatska je poslala poruku. Hrvatska je otvorena za razgovore, mi želimo probleme rješavati, ali ti problemi idu mnogo, mnogo dublje. Važno je jasno napraviti distinkciju između onoga što se govori i onoga što se radi – ističe hrvatski evropski parlamentarac.
Sokol podsjeća da je bilo dosta obećanja crnogorskih vlasti, no nije siguran što će od svega biti realizovano s obzirom na to da su u Vladi Mandić, Knežević i Bečić, kao i dio PES-a koji razmišlja slično kao oni.
- Ovdje je riječ o pokušaju zavlačenja, dobijanja na vremenu, u nadi da će se onda međunarodne okolnosti jednostavno posložiti i da će neke stvari proći. Siguran sam da neće biti tako. Hrvatska je otvorena za pregovore, razgovore, pitanja želimo rješavati. Ali, u situaciji kada imamo velikosrpske elemente u crnogorskoj vlasti, naravno da sam skeptičan prema tome što će se od toga zaista uraditi i riješiti - poručio je Sokol.
Uvjeren je da se u vladajućoj koaliciji ništa ne može napraviti bez zelenog svjetla Andrije Mandića. To je, tvrdi Sokol, najveći problem.
- Ekipa oko Spajića služi kao smokvin list u odnosu na Zapad, da se prikažu umivenima kad dolaze evropski dužnosnici. Sa druge strane, kolo vode Mandić, Knežević, Bečić i ostala ekipa koja je očito na tragu srpske hegemonističke politike. To je ono što je dubinski problem i teško mogu vjerovati da se sa takvim ljudima može krenuti zaista u evropske integracije i ulazak u Evropsku uniju - naglasio je Sokol.
Smatra i da mnoge članice Evropske unije žele po svaku cijenu da uvedu Crnu Goru u evropsku porodicu zbog političkih razloga, Mediterana, povezanosti, jadransko jonskog koridora.
- Mnogi smatraju da je potrebna nekakva success story, priča o uspješnosti procesa proširenja, jer znamo da proces proširenja već godinama stoji, da nekakvog realnog napretka nema. Mnogi misle da bi se ulaskom Crne Gore mogao pokazati bar nekakav rezultat. Ima različitih motiva, ali mislim da je sve više onih koji shvataju o čemu je riječ, koji su suštinski problemi i da dok se ne riješi identitetsko pitanje Crne Gore, usmjerenja na jednu ili drugu stranu, da ne možemo govoriti o ulasku Crne Gore u evropske integracije. Da bi ušli u Evropsku uniju morate zadovoljavati određene standarde, a oni idu puno dublje od samog mehaničkog zatvaranja pregovora, formalnog donošenja zakona koji mogu ostati mrtvo slovo na papiru - zaključio je Sokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrflNvonJK9U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Sokol: Ne idu zajedno evropske integracije i daljinski upravljač Aleksandra Vučića

Razvoj događaja u Crnoj Gori, koje u proteklih nekoliko sedmica brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu, prilično je zabrinjavajući - ocijenio je za Pobjedu poslanik Evropskog parlamenta, Gordan Bosanac.
Hrvatski europarlamentarac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Evropskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom.
Na pitanje da li zemlja može postati punopravna članica EU sa pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, čiji potezi vrlo često nijesu usaglašeni sa evropskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne uliva povjerenje.
- Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu.
Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.
- Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica jeste i da nas istorija pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku - naveo je on.
<h2>Izvještaj EP sadržaće precizne preporuke</h2>
Govoreći o predstojećoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od strane izvjestioca Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjana Šareca, Bosanac navodi da će on doći sa kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU.
- Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom - kazao je.
Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.
- Za moju grupaciju zelenih - pitanja napretka u području zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa - kazao je Bosanac.
Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.
- Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva. Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi sa proširenjem i da se nešto konkretno dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora - ocijenio je on.
<h2>Istrage ratnih zločina važnije od proširenja</h2>
Komentarišući odluku svoje zemlje da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi da vidi našu zemlju u Evropskoj uniji.
Ipak, kako dodaje, od samog proširenja važnija su pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću.
- Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena - to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama ili ulicama po ljudima povezanim sa ratnim zločinima - prvenstveno ide na štetu same zemlje koja to radi - navodi europarlamentarac.
Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol.
- Svako negiranje, prikrivanje ili glorifikovanje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je učestvovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih - onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka - navodi Bosanac.
Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zalivu.
- To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje - uzalud. To što nije definisana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Šengenu i mi i Slovenija - ističe Bosanac.
Apeluje i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi.
- Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i ispričati se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac.
Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara.
<h2>Sitne provokacije su opasne</h2>
Komentarišući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organizovan na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da ,,sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki uticaj na proces proširenja i zato su opasne“.
- Pozivam obje strane da se klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj - istakao je on.
Kada je u pitanju sami brod ,,Jadran“, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.
- Onda Hrvatska može da se obaveže da će on biti prenamijenjen u naučno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati naučnike i naučnice iz čitave EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša - zaključio je Bosanac.

Bosanac: Zabrinjava razvoj događaja u Crnoj Gori, javnost treba da kazni političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom

Grčka će nastaviti da snažno podržava evropsku integraciju Crne Gore -poručio je novoimenovani amasador te zemlje Dimitris Joldasis na današnjem sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Čestitavši ambasadoru stupanje na dužnost Ibrahimović je istakao da Crna Gora i Grčka nastavljaju da jačaju svoje tradicionalno prijateljstvo, što potvrđuje i intenzivan politički dijalog, kao i saradnja u okviru NATO-a.&nbsp;
On je izrazio zahvalnost Grčkoj za kontinuiranu podršku na evropskom putu Crne Gore. Podsjetivši na nedavno zatvorena tri pregovaračka poglavlja, ministar je istakao da je uvjeren kako će zajedničkim naporima, uz kontinuiranu podršku partnera, Crna Gora uspješno završiti pregovarački proces.&nbsp;
- Zatvaranjem tri pregovaračka poglavlja, poslali smo jasnu poruku da smo spremni da ujedinjeni radimo na cilju ostvarenja našeg prioritetnog cilja – članstva u EU do 2028. godine. Zahvalni smo na podršci međunarodni partnera, ali smo svjesni da je najveća odgovornost na nama, zbog čega svi politički akteri moraju biti posvećeni evropskoj pespektivi - istakao je Ibrahimović.
Ambasador Joldasis je uputio čestitke Crnoj Gori povodom zatvaranja tri pregovaračka poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji.&nbsp;
- Grčka je od samog početka bila posvećena proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan - naveo je Joldasis, dodavši da će Grčka nastaviti da snažno podržava Crnu Goru u naporima da zatvori preostala poglavlja i pristupi EU.&nbsp;
Sagovornici su, kako su naglasili u kabinetu MVP, izrazili zadovoljstvo nivoom bilateralne saradnje Crne Gore i Grčke, uz konstataciju da postoji značajan prostor za njeno dalje produbljivanje, posebno u oblastima ekonomije, trgovine, odbrane i kulture.

Ibrahimović - Joldasis: Grčka će nastaviti da snažno podržava evropsku integraciju Crne Gore

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagovao je na izjavu potpredsjednika Skupštine i funkcionera Pokreta Evropa sad Borisa Pejovića koji je kazao da da opozicija opstruira evropske integracije kako bi spriječila aktuelnu Vladu da završi taj proces. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejovic-opozicija-opstruira-evropske-integracije-kako-bi-sprijecila-vladu-da-zavrsi-taj-proces&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Tako je… Opozicija je antievropska jer je “kriva”: što je većina najavljivala zatvaranje 10 poglavlja u 2024, pa onda čeitiri i na kraju su zatvorena tri; za urušavanje dobrosusjedskih odnosa sa mnogim zemljama regiona; što nemamo ambasadore u preko 20 zemalja što su tri lidera partija većine persone non grata u članici EU; što je suštinski blokiran Savjet za odbranu i bezbjednost i što načelnik Generalštaba ne može da predstavlja Vojsku u inostranstvu; što u poslednjih godinu i po imamo tri direktora (vd) Uprave policije - naveo je Mugoša ironično na mreži X.
On je dodao da je, sudeći po Pejovićevoj izjavi, opozicija kriva i što je parlamentarna većina neustavno preuzela nadležnosti Ustavnog suda i što ne dozvoljava da se konstituiše vlast u Budvi i završe izbori u Šavniku.
- Što partije parlamentarne većine čine vlast u pojedinim lokalnim samoupravama u kojima se afirmišu retrogradne ideologije, ne slave državni praznici, ne poštuju državni simboli; što vlast pod floskulom državno jedinstvo i pomirenje etiketira opoziciju, NVO, građanske aktiviste, medije, studente... - naveo je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1880267335233335377&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša Pejoviću: Opozicija je antievropska jer je "kriva" što je većina preuzela nadležnosti Ustavnog suda, ne dozvoljava foriranje vlasti u Budvi...

Očigledno je da opozicija opstruira evropske integracije, kako bi spriječila aktuelnu Vladu da završi taj proces, ocijenio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad Boris Pejović.
Pejović je kazao da su poruke koje je poslala evropska komesarka za proširenje Marta Kos jako važne i da pomažu Crnoj Gori da realizuje ambiciozne i realne ciljeve, a to je brzo punopravno članstvo naše zemlje u EU.
- Međutim, iako se deklarativno zalažu za članstvo u EU, očigledno je da opozicione partije primarno razmišljaju o svom partijskom interesu, vjerovatno smatrajući da bi zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine i punopravna integracija Crne Gore do 2028. godine uticali negativno na njihov stranački rejting. Razlog opstrukcije parlamenta i ugrožavanje državnog interesa, navodno zbog neustavne odluke Ustavnog odbora, koju nije utvrdio Ustavni sud, već kolege iz opozicije, dodatno je bizaran ako se ima u vidu činjenica da su isti ti politički subjekti usvajali neustavne zakone, što je znao konstatovati upravo Ustavni sud - naveo je Pejović u saopštenju.
Prema njegovim riječima, sprječavanje usvajanja budžeta i ostalih važnih zakonskih akata i izvještaja koji su u proceduri, nagovještavaju da će opozicija raditi sve kako bi usporila dinamiku unaprjeđenja životnog standarda i rada zakonodavnog tijela koje ima veliki značaj u procesu evropskih integracija.
- Nažalost, upravo takav odnos i djelovanje ukazuje da opozicija, svjesno ili ne, najbolje radi u interesu onih geopolitičkih centara koji ne žele da vide Crnu Goru kao punopravnu članicu Evropske unije. Ipak, verujemo da će se opozicija vratiti svojim programskim i deklarativnim principima, te da će dati puni doprinos našem ubrzanom članstvu u EU - poručio je Pejović.

Pejović: Opozicija opstruira evropske integracije kako bi spriječila Vladu da završi taj proces

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević smatra da Crna Gora može pretrpjeti ozbiljnu štetu ukoliko, zbog političkih nadgornjavanja i kalkulacija, propusti aktuelni momenat u evropskim integracijama i podršku koju na tom putu dobija od međunarodnih partnera.
Gorčević je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da od Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), očekuju mnogo više posvećenosti, dijaloga i truda i da je vrijeme da crnogorski političari pokažu ozbiljnu zrelost.
Ona je, komentarišući blokadu parlamenta od opozicije, kazala da dešavanja u Skupštini nijesu ohrabrujuća i da se nada da ona neće dugo trajati.
- Krenuli smo vrlo optimistično, građani vide benefite i naši međunarodni partneri daju bezuslovnu podršku upravo zato što je Crna Gora nikad bliža ulasku u EU. Bila bi ozbiljna šteta ukoliko bi se propustio ovaj trenutak radi nekih političkih nadgornjavanja i kalkulacija- izjavila je Gorčević.
Ona je rekla da se nada da će opozicija željeti da gradi, a ne da ruši taj put.
Gorčević je podsjetila da je prethodnih godinu uvijek govorila pohvalno o odnosu parlamentarne većine sa opozicijom i da su opozicione partije u parlamentu podržavale evropski put države.
- Sada se postavlja pitanje koliko su bili iskreni prethodnih godinu i da li je to sve bilo samo deklarativno- rekla je Gorčević, navodeći da ne vidi problem u Skupštini povodom dešavanja na Ustavnom odboru i penzionisanja sudija Ustavnog suda.
Ona je istakla da nije došlo do blokade Ustavnog suda, ali da je opozicija iz određenih razloga odlučila da blokira i opstruira rad parlamenta.
- Vjerujem da blokada neće dugo trajati jer sama blokada parlamenta sjutra znači i blokadu evropskog puta- rekla je Gorčević.
Ona je pozvala opoziciju da budu konstruktivni, jer, kako je navela, Crna Gora nikada nije bila bliže ulasku u EU i sada bi trebalo odraditi najveći dio reformi.
- Sada kada bi trebalo da imamo najviše zakona i dijaloga da nam krče evropski put, mi dolazimo do blokade na osnovu ne baš utemeljenih činjenica- &nbsp;kazala je Gorčević, navodeći da opozicija u cijeloj Vladi ima ispruženu ruku.
Upitana na koji način će se dogovor o formiranju vlasti u Podgorici koju čine nekadašnje partijske kolege Pokreta Evropa sad (PES) i Pokreta za Podgoricu odraziti na odnos parlamentarne većine i Vlade sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, Gorčević je odgovorila da vjeruje da će to biti osnov za novu saradnju i na lokalnom i na državnom nivou.
- Vjerujem da će upravo ovo dati jednu novu saradnju kako na lokalnom, tako i na državnom nivou- ocijenila je Gorčević, ističući da je odnos između različitih grana vlasti ključan i za stabilnost, ali i za kontinuitet svih reformi koje se od Crne Gore očekuju na evropskom putu.
Kako je navela, građani su u prethodnih godinu imali priliku da često čuju disonantne tonove s različitih adresa i da poruke koje su dolazile od Milatovića nekada imale konstruktivan karakter, ali nekada i ne.
- Konstruktivna kritika mora da dođe od svih ključnih aktera i donosioca odluka, ali sa ciljem ne podrivanja povjerenja građana u institucije, nego sa ciljem da Crna Gora postane sljedeća članica EU- kazala je ministarka.
Ona, kako je pojasnila, vjeruje da će u narodnom periodu predsjednici države, Vlade i parlamenta, Jakov Milatović, Milojko Spajić i Andrija Mandić, imati bolju saradnju.
Upitana da li je i reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih izazova za ovu godinu, Gorčević je kazala da je to pitanje već na stolu i da se o njemu već razgovara.
- Ovaj saziv parlamenta ima možda i najveću odgovornost zajedno sa ovim sazivom Vlade- rekla je Gorčević, ističući da je jedan od najbitnijih zadataka povratak povjerenja građana u izbore.
Ona je dodala da i zbog reforme izbornog zakonodavstva opstrukcija rada parlamenta ne ide na korist i dobrobit građana.
- Apelujem na širi konsenzus. Barometar 26 je bio prilika da nas poveže sve i da nas uputi da ove reforme i zadaci koje imamo, a imamo ih dosta pred nama, budu na najbolji mogući način adresirani uz pomoć parlamenta i Vlade, jer jedni bez drugih ne možemo završiti ovaj posao- poručila je Gorčević.
Komentarišući blokadu Hrvatske za zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Gorčević je naglasila da je Crna Gora ispunila sve kriterijume za zatvaranje tog poglavlja.
Ona je rekla da je Hrvatska sugerisala da ne blokira proces pristupanja Crne Gore, ali da poglavlje 31 ne bude predmet zatvaranja na međuvladinoj konferenciji u decembru.
- To poglavlje, koje je tehnički već završeno, biće zatvoreno na nekoj od narednih međuvladinih konferencija, a sada će nastupiti komunikacija sa Hrvatskom po pitanju poglavlja i svih otvorenih pitanja koja postoje- kazala je Gorčević.
Ona je dodala i da bilateralizacija procesa pregovora nije evropska vrijednost, kao i da nije nešto čime treba da se vodi Crna Gora ili bilo koja druga država.
- Važno da ovaj proces i dalje zadrži onu komponentu pristupanja EU na osnovu zasluga- rekla je Gorčević.
Ona je navela da vjeruje da će Hrvatska podržavati &nbsp;Crnu Goru u integracijama.
- Kao što su bili prijatelji prilikom našeg učlanjenja u NATO, kao i prethodnih 12 godina koliko traju pregovori sa EU- kazala je Gorčević.
Gorčević je istakla da je Vladi cilj da riješi otvorena pitanja sa Hrvatskom ne samo zbog blokade, već i zbog dobrosusjedskih odnosa.
Na pitanje kako će izgledati dinamika zatvaranja poglavlja tokom ove godine, Gorčević je kazala da su dva poglavlja tehnički spremna, kao i da će godinu obilježiti krupne reforme.
Prema njenim riječima, pogavlja 4 - Sloboda kretanja kapitala i 5 - Javne nabavke, u potpunosti su tehnički spremna, ali početkom godine slijedi komunikacija sa evropskim partnerima.
- Ova godina će biti možda izazovnija od 2026. jer, bez obzira na broj poglavlja koja će formalno biti zatvorena, najveći akcenat će biti na krupnim reformama- rekla je Gorčević, dodajući da će ove godine raditi i na poglavljima koja će biti formalno zatvorena 2026. godine.
Izazov će, kako je dodala, biti i implementacija i praćenje svih preporuka i koraka koji se tiču Reformske agende.
Gorčević je kazala da se od Crne Gore očekuje dosta rada i truda, dodajući da postoje određeni izazov i kod jačanja administrativnih kapaciteta.
- Kroz Plan rasta, osim što ćemo ulagati u infrastrukturne i projekte koji se tiču jačanja institucija, određen novac ćemo usmijediti i za jačanje administrativnih kapaciteta- rekla je Gorčević.
Govoreći o izazovima na evropskom putu, Gorčević je ukazala i na problema sa diplomatskim i konzularnim predstavništvima koja nijesu popunjena.
Ona je ocijenila da je to jedan od ozbiljnih problema, ističući da Crna Gora nema ambasadora ni u Poljskoj koja će prvih šest mjeseci ove godine predsjedavati Savjetom EU.
- Imamo veliki broj izazova. Ne treba nam sada još neke druga vrsta opstrukcija i da sami sebi dodatno pravimo poslove koje će nas udaljavati od EU puta. Mislim da nam je sada neophodno da se svi fokusiramo na ove reforme- poručila je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora nikad bliža EU, bila bi šteta da se propusti trenutak radi političkih kalkulacija

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.
Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.
- Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
- Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema - navela je Marović.
Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.
- Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća - rekla je Marović.
Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
- Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera - rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.
Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.
- Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine - rekla je Marović.
Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.
- Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno - kazala je Marović.
Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.
- Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni - navela je Marović.
Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.
Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.
- EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice - navela je Marović.
Ona je kazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.
Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.
Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.
- Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća - rekla je Marović.
Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.
- Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi - navela je Marović.
Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.
- Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi - istakla je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.
- To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti - naglasila je Marović.
Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.
Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.
- Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja - navela je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.
Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.
Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.
To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.
Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.
- Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta - kazala je Marović.
Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.
Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.
Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.
Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.
- Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu - navela je Marović.
Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.
- Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana - kazala je Marović.
Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.
- Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem - kazala je Marović.
Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.
- Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo - navela je Marović.

Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su carinu od deset odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, pokazao je grafikon koji je u srijedu uveče objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode "recipročne carine" svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu, prenose Vijesti.
Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, nazvanom Dan oslobođenja. On je tom prilikom prikazao tabelu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od deset odsto do 49 odsto.
Carine koje SAD uvodi stupile su na snagu u ponoć.
Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji deset odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.
Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu, čak 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Tramp je posegnuo za tako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
"Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina, ali to se više događati neće", poručio je Tramp iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja, jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nijesu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Peter Navarro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi USD godišnje, što će biti najveće dizanje američkih carina od završetka Drugog svjetskog rata.
Ministar trgovine Scott Bessent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja.
Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nijesu proizvele željeni efekat.

Tramp uveo carinu od deset odsto na robu iz Crne Gore

Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, saopštio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

On je Vijestima kazao da bi o tome trebalo da se izjasne nadležne institucije, odnosno da to zahtijeva odgovore nadležnih, ali i nameće pitanje da li može uticati na proces pristupanja Crne Gore u EU.

Milatović je dodao da se raduje svakoj investiciji i da smatra važnim da Crna Gora unapređuje ekonomsku saradnju sa drugim zemljama, uključujući i UAE.

Vlade Crne Gore i UAE potpisale su prošle sedmice sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju, na svečanosti u predsjedničkoj palati u Abu Dabiju. Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Milatović je kazao a Crna Gora ima ogroman razvojni potencijal, te da je na nama da ga iskoristimo u najboljem interesu građana, ali i budućih generacija.

„S tim u vezi, snažno podržavam sve aktivnosti koje doprinose održivom ekonomskom razvoju. Od početka mandata, posebnu pažnju usmjeravam na ekonomsku promociju Crne Gore, nastojeći da našu državu predstavim kao privlačnu, otvorenu i sigurnu destinaciju. Radujem se svakoj investiciji koja otvara nova radna mjesta, jača ekonomiju i doprinosi našem privrednom razvoju. U tom kontekstu, smatram važnim da Crna Gora unapređuje ekonomsku saradnju sa drugim zemljama, uključujući i UAE, sa kojima imamo odlične bilateralne odnose, zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju”, rekao je Milatović.

On smatra da je važno ukazati na nekoliko pitanja u vezi sa potpisanim sporazumom o saradnji sa UAE, koja zahtijevaju jasne odgovore nadležnih institucija.

“Članom 3a Sporazuma sa UAE predviđa se odstupanje od primjene domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, tendere i procedure nadmetanja. Nasuprot tome, odredbom člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore propisano je da je zabranjeno narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije i podsticanje neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu, pa se opravdano postavlja pitanje usaglašenosti sporazuma sa Ustavom“, naveo je Milatović.

On je dodao da treba imati u vidu da oblast saradnje u ovom slučaju nije odbrana ili nacionalna bezbjednost, već sektori turizma i razvoja nekretnina, koji su zasnovani na slobodnoj konkurenciji i nadmetanju, što dovodi u pitanje model neposredne pogodbe u izboru investitora koji je predviđen sporazumom.

„Istovremeno, postavlja se pitanje da li su pomenute norme sporazuma u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije”, upozorio je Milatović.

On smatra da je neophodno istaći da je državna imovina temelj državnog suvereniteta, i da ona pripada svim građanima, te da njeno raspolaganje mora biti pod strogim kontrolnim mehanizmima, što i predviđa Zakon o državnoj imovini.

“Član 40 Zakona o državnoj imovini predviđa da se davanje u zakup državne imovine neposrednom pogodbom, što podrazumijeva potpisani sporazum, može obavljati u slučaju kada davanje u zakup ne uspije ni nakon tri uzastopna objavljivanja javnog poziva za javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda”, objasnio je Milatović.

Potencijalnu zabrinutost, prema njegovim riječima, izaziva moguća neusklađenost ključnih djelova sporazuma sa UAE i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU.

“Naime, prema SSP-u, zabranjena je svaka državna pomoć kojom se narušava tržišna konkurencija davanjem prednosti određenom učesniku. Istovremeno, Crna Gora je dužna da obezbijedi nediskriminatorne uslove domaćim i kompanijama iz EU u postupcima koji se tiču dodjele državnih ugovora. Iz toga se nameće pitanje da li ovakav sporazum može uticati na proces pristupanja Crne Gore u EU”, rekao je Milatović.

On je dodao da u periodu kada se donose važne odluke za pravac kojim će se Crna Gora kretati, posebno je važno podsjetiti na odgovornost koju imaju donosioci odluka.

“Neophodno je da svaka odluka koja se donosi bude utemeljena na zakonitosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji razvoja Crne Gore kao buduće članice EU. Imajući u vidu sve navedeno, pozivam nadležne organe da javnosti razjasne sve postojeće nedoumice koje se odnose na potpisani sporazum”, rekao je Milatović.

On je kazao da se sporazumom sa UAE Crna Gora obavezuje na unaprijed nepoznate troškove koji mogu prevazilaziti njene finansijske mogućnosti i koji nijesu planirani srednjoročnim fiskalnim okvirom, na šta je već ukazano u mišljenju Ministarstva finansija.

“Naime, u sporazumu je navedeno da UAE određuje izvođača projekta, u čiju korist se očekuje da će Crna Gora obezbijediti zemljište i izvršiti neophodna ulaganja u javnu infrastrukturu. Zato je važno imati jasnu procjenu preuzetih obaveza koje se tiču obezbjeđenja zemljišta, ali i ulaganja u javnu infrastrukturu“, saopštio je Milatović.

On smatra da je, u periodu kada se donose važne odluke za pravac kojim će se Crna Gora kretati, posebno važno podsjetiti na odgovornost koju imaju donosioci odluka.

„Neophodno je da svaka odluka koja se donosi bude utemeljena na zakonitosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji razvoja Crne Gore kao buduće članice EU”, rekao je Milatović.

Milatović: Utvrditi da li je sporazum sa UAE u skladu sa Ustavom

Službenici Sektora granične policije i Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ uhapsili su 26-godišnjeg državljanina Srbije I.Dž. iz Tutina, kod kojeg je pronađena velika količina tekstilne robe bez potrebne dokumentacije, kao i ručna radio-veza.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, vozilo tutinskih registarskih oznaka zaustavljeno je na putnom pravcu Berane–Lubnice–Kolašin, u mjestu Jezerine. Prilikom pregleda, policija je otkrila 19 pvc vreća sa tekstilnom robom smještenih na mjestu suvozača i u zadnjem dijelu vozila. Vrijednost zaplijenjene robe procijenjena je na oko 20.000 eura, a sumnja se da je bila namijenjena za transport iz Novog Pazara u Podgoricu.
Po nalogu državnog tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, osumnjičeni je lišen slobode i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Državljanin Srbije uhapšen u Kolašinu, zaplijenjena roba vrijedna 20.000 eura

Članica neformalne grupe studenata "Kamo śutra" Itana Dragojević povukla je tužbu protiv Demokratske Crne Gore, potvrdio je Portalu RTCG njen advokat Veselin Radulović.
To, međutim, nijesu učinili Marko Vukčević i Milo Perović iz te organizacije, koji su se takođe obratili Raduloviću da ih zastupa u ovom predmetu.
Troje studenata su u februaru podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine.
Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima.
Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkamo-sutra-demokrate-klevetama-prikrivaju-odgovornost-i-propuste-za-masakr-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Dragojević povukla tužbu protiv Demokrata

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Tag: evropske-integracije