Evropi je važno da Crna Gora bude dio Unije, a to kakvo će biti društvo, koji su centri moći, kakva je društvena higijena, ko se slavi ili ne slavi, ko se voli ili ne voli, mnogo je manje zanima. Nada onih da će sve što je anticivilizacijsko biti zabranjeno je jalova – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, politički konsultant i politikolog Aleksandar Musić.
Crnogorski pristupni put, kaže Musić, izuzetno je važna tema za Crnu Goru, ali je istovremeno i smokvin list za sve i svašta što se zbiva na površini. Čim se, kako ističe, malo zagrebe ispod površine, vidi se sasvim drugačija slika.
Smatra da izostaje ozbiljno lobiranje u pojedinim evropskim državama, jer bi, naglašava, sada trebalo lobirati u onim zemljama u kojima će nakon 2027. godine doći do promjene vlasti, a ne, kako kaže, kukati ako se to zaista desi.
– Treba razdvojiti pogled izvana i pogled iznutra – ovo zatvaranje poglavlja događa se gotovo na autopilotu. Možda će zvučati ružno, ali kada biste stavili neku kućnu biljku na mjesto ministarke evropskih integracija ili premijera, poglavlja bi se jednako zatvarala, zato što Evropska unija zaista iskreno, brzo i po svaku cijenu želi Crnu Goru u svom članstvu. To malo govori o tome šta vlast radi ili ne radi, iako vlast priča svoju službenu priču i recituje – malo se toga tiče Crne Gore, a puno se tiče Evropske unije – rekao je Musić.
Ocjenjuje da će prve ozbiljne prepreke doći 2027/28. godine, zbog promjena biračke klime u evropskim državama, koje će, kako vjeruje, biti drugačije nego danas. Tada će se, ističe, u parlamentima tih zemalja odlučivati o pristupanju Crne Gore.
– Kada situaciju u Crnoj Gori pogledate iznutra, vidite šta se skriva ispod evropskog puta. Imate PES koji nominalno zatvara poglavlja, a ne isporučuje nijednu reformu po vertikali – ništa što bi direktno uticalo na bolji život građana. Imate Novu srpsku demokratiju koja grabi i sve više utiče na procese u državi. Imate opoziciju koja svoju lijenost i nesposobnost skriva iza navodne konstruktivnosti po pitanju evropskog puta. Imate manje igrače, imate i one koji su se pokušali inatiti pa se malo preračunali, poput DNP-a. Cijela situacija sa crnogorskim evropskim putem iznutra je jedno, a za godinu ili dvije biće sasvim drugačija i na evropskom političkom planu – istakao je Musić.
<h2>Bura u čaši vode</h2>
Govoreći o situaciji u koaliciji Za budućnost Crne Gore, Musić kaže da je riječ o buri u čaši vode, jer su se mnogi u Crnoj Gori, kako navodi, navukli na tu priču. Lidere i DNP-a i NSD-a opisuje kao dobrog i lošeg policajca – jedan je, kaže, umjeren i blag, a drugi bundžija.
– Stvar je tu malo drugačija, jer morate razdvojiti osobu, razdvojiti strukturu i onda dodati ono što slijedi u dogledno vrijeme. Jedno ne znam i to priznajem, a jedno znam. Ne znam da li su radili istraživanja po kojima vide da bi, ako NSD i DNP izlaze odvojeno, osvojili čak i koji procenat više – na račun PES-a po rubovima i snažnije na račun Demokrata – ili ne. Šta god da se zbiva između njih, može biti svađa, može biti i taktičko guranje, ali ono što znam je uklesano u kamenu: u svakoj izbornoj kombinaciji, ko god da sjedi za stolom, ta dva politička aktera biće međusobno prirodno bliža i uvijek će, čak i nakon odvojenih izbora, nastupati kao monolit. Ne treba se hvatati na te udice i igrati ulogu korisnog idiota tražeći duboki, strukturni razdor tamo gdje ga nema – naglasio je Musić.
<h2>Opozicija ima sto prilika dnevno, a vlada mrtvilo</h2>
Musić je posebno kritičan prema opoziciji.
– U Crnoj Gori opozicija ima sto prilika dnevno da poentira. Toliko blamaža, posrtaja i ekscesa vlasti ne viđa se nigdje u tom intenzitetu. Jedna ozbiljna, agresivnija opozicija mogla bi da radi nevjerovatne stvari – kazao je.
Prema njegovim riječima, DPS se nada signalima iz PES-a.
– Kad dobiju neku naznaku na kapaljku, srce im zaigra kao da su dobili džekpot. Pravi test će biti kako će se PES postaviti u Podgorici – ocijenio je Musić.
<h2>Milatović – politički antitalenat</h2>
Govoreći o predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, Musić nije štedio riječi.
– On je najveći politički antitalenat koji se pojavio na crnogorskoj političkoj sceni. Primjer živog blata u politici – što se više trza, to više tone – rekao je.
Dodao je da Milatović nema nijedan društveni sloj na koji može da se osloni.
– Nema ljudi koji mu vjeruju, koji ga vole ili koji ga se boje. A za politiku vam treba makar nešto iz tog koktela – kazao je Musić.
Smatra da bi Milatović danas imao ogromnu podršku da je ćutao.
– Da je samo ćutao nakon što mu je pobjeda poklonjena, jer se Đukanović sam porazio kandidovanjem, da je samo rezao vrpce i tu i tamo govorio o pomirenju, danas bi bio na 60 odsto podrške – istakao je.
<h2>Sve miriše na to da je Vesna Medenica &nbsp;odlučila prihvatiti kaznu i spasiti sudbinu svog sina</h2>
Osvrćući se na slučaj Miloša Medenice, Musić kaže da je riječ o jasnoj slici države koja ne radi svoj posao.
– Premijer prije dvije nedjelje traži odgovornost, a rezultat je nula. Ako država ne privodi one koji krše mjere, onda oni koji vode te resore moraju da polože račune – kazao je.
Posebno je kritikovao ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije.
– Ministar se bavi svime osim svojim poslom, nikad ni za šta nije odgovoran. Direktor policije kaže da nije bilo zakonskog osnova za postupanje, a dan kasnije se pokaže da je policija mogla da postupa u drugom slučaju. Sve više miriše na to da je Vesna Medenica, u prenesenom značenju, odlučila da prihvati kaznu, ali da pokuša da spasi sudbinu svog sina – zaključio je Musić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Musić: Kada biste stavili kućnu biljku na mjesto ministarke evropskih integracija ili premijera, poglavlja bi se jednako zatvarala

Raznih atraktivnih ponuda smo već imali i to nas apsolutno ne zanima ako nije paket za stabilizaciju i sigurnu evropsku integraciju Crne Gore. Bili smo glavni akter evropskog puta Crne Gore i uprkos velikoj destrukciji doveli ga do kraja, nećemo u finišu pristati da budemo dio političke trgovine i ucjene, kazala je u intervjuu <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vukovic-kuc-za-pobjedu-imali-smo-raznih-atraktivnih-ponuda-necemo-u-finisu-evropskog-puta-biti-dio-politicke-trgovine" target="_blank">Pobjedi </a>&nbsp;Aleksandra Vuković Kuč, potpredsjednica DPS i poslanica.
Istakla je da je Crnoj Gori potrebna pouzdana i postojana proevropska vlada koja će sistematski pristupiti akumuliranim problemima, dovršiti integracioni proces i pokrenuti fazu intenzivnog razvoja nakon petogodišnje stagnacije. Vuković Kuč je poručila da je jasno da takve vlade nema bez Demokratske partije socijalista i njenih tradicionalnih partnera. Kazala je i da DPS neće praviti štetne političke aranžmane i oportunističke kompromise zarad privida vlasti, jer im nije cilj vlast, nego suštinski preobražaj Crne Gore i njena sigurna EU luka u 2028. godini.
Kako komentarišete slučaj bjekstva Miloša Medenice, da li je samo potvrda nesposobnosti bezbjednosnog sektora i kakav epilog očekujete? Da li DPS može tvrditi da nema nikakav teret odgovornosti imajući u vidu da je riječ o osobi koja je u rodbinskoj vezi sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda iz perioda Vaše vlasti?
VUKOVIĆ-KUČ: Ukoliko sam dobro razumjela – vaše pitanje je da li DPS ośeća odgovornost zato što je Miloš Medenica nedostupan organima gonjenja nakon izricanja prvostepene presude. Da budem potpuno jasna – ne. Ne ośećamo bilo kakvu odgovornost tim povodom, budući da već šestu godinu djelujemo iz opozicije i da nemamo nikakve veze s izvršnom vlasti. Takođe, iz verbalnih ping-pongovanja javnih funkcionera kao i čelnika sudskih, tužilačkih i bezbjednosnih institucija, čini mi se, da je nedvosmisleno utvrđeno da je odgovornost za okolnost da je Medenica nedostupan na Upravi policije. Vjerujem i da je najnoviji slučaj potvrda onog na što ukazujemo već mjesecima unazad, a to je da je sektor bezbjednosti u kolapsu i da takva okolnost izaziva tragične posljedice – od nezapamćene tragedije na Cetinju do ubistava na crnogorskim ulicama.
Ipak, i dalje se ne nazire ni trunka odgovornosti kod onih koji su odgovorni za ovakve propuste. Što se tiče same presude, poznat vam je stav Demokratske partije socijalista da ne komentarišemo nepravosnažne sudske odluke i ni ovaj slučaj u tom smislu nije izuzetak.
Može li ovaj slučaj biti podsticaj da se dodatno ojačaju mehanizmi odgovornosti i transparentnosti u pravosudnom sistemu, bez obzira na to ko je bio na vlasti u datom trenutku?
VUKOVIĆ KUČ: Nijesam sigurna kakva, u konkretnom slučaju, postoji odgovornost bilo koga iz pravosudnog sistema, da bi ovaj slučaj predstavljao primjer za neophodnost jačanja mehanizama odgovornosti. Dakle, u ovom slučaju postoji jasna politička odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora i profesionalna odgovornost čelnika Uprave policije. I to je, čini mi se, kategorički utvrđeno. Vidimo, međutim, prema najavama koje smo imali priliku da čujemo, da očigledno ne postoji ta okolnost i taj događaj koji bi mogao naćerati bilo koga od navedenih da zaista i polože račune za svoje propuste.
S druge strane, poznati su stavovi Demokratske partije socijalista kada je u pitanju rad pravosuđa, sa posebnim akcentom na rad Specijalnog državnog tužilaštva. Više puta smo ukazivali, i čini mi se jedini u crnogorskom društvu, na primjere selektivnosti u radu kao i na nepostojeće mehanizme kontrole u situaciji kada je SDT koncentrisalo neograničenu moć u postupanju čijom zloupotrebom nastoji da po potrebi utiče na političke prilike u državi i goni političke neistomišljenike ili lične protivnike.
Kako tumačite odluku Stejt departmenta o pooštravanju imigracione politike prema Crnoj Gori – da li je riječ o administrativnoj mjeri ili poruci nezadovoljstva stanjem institucija i vladavine prava?
VUKOVIĆ KUČ: Politika Sjedinjenih Američkih Država, na globalnom planu, pod novom administracijom, obiluje brojnim nepoznanicama. Ipak, čini mi se da je jedan od fokusa te politike pitanje imigracione politike što veoma često, kao što vidimo, dovodi i do nemilih scena u samoj Americi. Čini mi se da je pooštravanje uslova za ulazak i izdavanje viza građanima Crne Gore, kao i još jednom značajnom broju država, refleksija te politike i da je više posljedica unutrašnjih političkih prilika negoli stanja u Crnoj Gori.
Doduše, neozbiljnost ove vlasti najjasnije se ogleda u skandaloznom ukidanju viza turskim državljanima zbog krivičnog djela koje su počinili građani Azerbejdžana na X-nalogu premijera i hajke koja se danima sprovodila prema turskim državljanima zbog propusta bezbjednosnog sektora i dezinformacija čiji je izvor taj sektor bio.
Da li je izdvajanje milion eura iz budžeta Opštine Budva za SPC, u trenutku ozbiljnih komunalnih i socijalnih problema, politička poruka ili presedan koji narušava princip sekularnosti države? Da li glasanje DPS i PES za isti budžet u Budvi potvrđuje spekulacije o političkom približavanju ili je riječ isključivo o taktičkom preklapanju interesa na lokalnom nivou? Što je odbornike DPS u toj opštini opredijelilo da naprave takvu odluku?
VUKOVIĆ KUČ: Teško da mogu dodati nešto novo u odnosu na ono što su moje kolege već saopštile na ovu temu, a što je javnost već više puta imala priliku i da čuje. Ipak, zbog čitalaca, ponoviću još jednom. Demokratska partija socijalista ne podržava golema izdvajanja iz budvanskog budžeta za potrebe izgradnje hrama u Budvi. Taj novac mogao se iskoristiti za unapređenje komunalne, putne ili obrazovne infrastrukture u Budvi. Ipak, stav prema ovom pitanju nadmašuje jednu budžetsku stavku i usmjeren je na ukupan kontekst dešavanja u posljednjih godinu dana, kao i na perspektivu saradnje sa Nikolom Jovanovićem, liderom grupacije Budva naš grad.
Vjerujemo da je u proteklih godinu dana došlo do stabilizacije političkih prilika u Budvi đe djeluje koalicija koja je uspjela da zaustavi haos u metropoli crnogorskog turizma i da građanima omogući efikasnu lokalnu samoupravu, bez vašarskih političkih predstava i degutantnih izliva nacionalizma i šovinizma. U Budvu se vraća mediteranski duh, bar se meni tako čini, i Budvi se vraćaju svi građani Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku orijentaciju. Postiže se da u Budvi imamo urbanu politiku oko koje se gradi identitetska osnova za građanski koncept, modernost i savremenost nasuprot dojučerašnjoj provincijalizaciji jedne od kolijevki evropske civilizacije na Jadranu.
Podśetiću vas i da je zahvaljujući takvoj koaliciji, u Budvi poslije 10 godina proslavljen Dan nezavisnosti i da se kultura ponovo vraća u grad koji mora biti zamajac razvoja Crne Gore. Budva nije projekat ni za ideološke opite, ni za sezonske interese, Budva je grad s urbanim identitetom koji traži ozbiljno upravljanje. Partije na vlasti moraju u to upravljanje uključiti građane koji su oblikovali ovaj grad, bez obzira na njihova partijska opredjeljenja i pokazati meritokratski i inkluzivni pristup u vladanju.
Takođe, Nikola Jovanović prvi je lider srpske nacionalne orijentacije koji se pokazao otpornim na političko-obavještajne udare zvaničnog Beograda i koji nedvosmisleno kaže da je Crna Gora njegova kuća. Glasanjem za budvanski budžet odlučili smo se da sačuvamo dalju perspektivu te saradnje jer vjerujemo da bi u slučaju njenog uspjeha i na državnom nivou bili stvoreni uslovi za dugoročnu političku i društvenu stabilnost. Što se tiče odnosa između Demokratske partije socijalista i Srpske pravoslavne crkve, naši su stavovi poznati i vjerujem da smo nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti 2019. godine i rušenja Vlade zbog neadekvatne sadržine Temeljnog ugovora pokazali spremnost da platimo i veliku političku cijenu zbog svojih uvjerenja, ideologije i programa. Pokazali smo da između interesa Crne Gore i vlasti biramo interese Crne Gore, iako je, po mome mišljenju, interes Crne Gore da mi budemo dio vlasti.
Članovi DNP napustili su Vladu i podgoričku vladajuću većinu, da li DPS možda sada u tome vidi priliku za ulazak u izvršnu vlast ili ipak smatrate da je u ovom trenutku odgovornije ostati u opoziciji?
VUKOVIĆ KUČ: Sve što se dešava potvrđuje ozbiljnu krizu parlamentarne većine na svim nivoima. Podśetiću vas da postoji kriza vlasti u Tivtu, da u Kotoru ne postoji većina za izbor predśednika opštine, a da je vlast u Glavnom gradu i faktički pala napuštanjem DNP i Slobodne Crne Gore. Takođe, iako i dalje ima neophodne brojeve, Vlada se nalazi u ozbiljnoj krizi koja svakodnevno emituje nove probleme.
Dijagnoza je jasna, i na nju upućujemo već duže vrijeme – ovo je disfunkcionalna parlamentarna većina koja navikava društvo na stanje trajne krize i koja ne može uvesti državu u Evropsku uniju. To je većina koja je razvila kakistokratiju kao oblik vladavine, nepotizam, klijentelizam i negativnu selekciju kao izvor podrške, ucjenjivačkom paradigmom djelovanja zarobila institucije.
Ovo je većina koja je demonstrirala koliko je loše po državu i društvo kad je ona u parlamentu ,,pokrivena“ podrškom 54 poslanika, pa joj se čini da je sve moguće i dozvoljeno, da se od velikog pokrivača neće viđeti njena nepočinstva. Rijaliti većina sa mnogo buke i skoro bez sadržaja sigurno je prolazna faza u razvoju političke i demokratske kulture Crne Gore u kojoj će građani izgraditi negativan odnos prema normalizaciji neozbiljnosti, političkom blefiranju i urušavanju ideološko-moralne vertikale crnogorskog društva.
I odgovor na ovu dijagnozu je nedvosmisleno jasan – Crnoj Gori je potrebna pouzdana i postojana proevropska Vlada koja će sistematski pristupiti akumuliranim problemima, dovršiti integracioni proces i pokrenuti fazu intenzivnog razvoja nakon petogodišnje stagnacije. Jasno je da takve Vlade nema bez Demokratske partije socijalista i naših tradicionalnih partnera. Da li će biti zrelosti i odgovornosti sa druge strane da do takvog dogovora dođe, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno je da Demokratska partija socijalista neće praviti štetne političke aranžmane i oportunističke kompromise zarad privida vlasti. Nije nam cilj vlast, nego suštinski preobražaj Crne Gore, njena sigurna EU luka u 2028. godini.
Raznih atraktivnih ponuda smo već imali i to nas apsolutno ne zanima ako nije paket za stabilizaciju i sigurnu evropsku integraciju Crne Gore. Bili smo glavni akter evropskog puta Crne Gore i uprkos velikoj destrukciji doveli ga do kraja, nećemo u finišu pristati da budemo dio političke trgovine i ucjene. Nije bilo davno kad je aktuelni predśednik Skupštine Crne Gore predvodio demonstracije protiv EU i NATO, a njegov savjetnik palio NATO zastavu, dok je DPS bio i ostao baštinik evroatlantske integracije. Ta vrijednost nema cijenu i rok trajanja i u susret obilježavanju 20 godina nezavisnosti Crne Gore umjećemo da podśetimo na nju i da je politički zaštitimo i afirmišemo. Moćni kapital DPS je što danas tu vrijednost dijeli i veliki broj političara i građana koji nijesu podržali nezavisnost Crne Gore. Pokazalo se da je naša ideja bila nadvremenska, a naš program emancipatorski.
Kako tumačite izjavu Vasilija Čarapića iz PES kojom je u cilju bržeg donošenja odluka koje se odnose na proces pristupanja EU najavio predstavljanje ,,potpune promjene paradigme parlamentarnog djelovanja“?
VUKOVIĆ KUČ: Ne bih komentarisala izjave gospodina Čarapića. Vjerujem da će on sam u perspektivi objasniti na što je mislio. Vjerujem da je Demokratska partija socijalista pokazala konstruktivnost i u djelovanju iz opozicije i da smo potvrdili da nam je u prvom planu uvijek državni interes. To smo u ovom mandatu potvrdili nizom primjera – od dogovora u vezi sa popisom, preko izglasavanja IBAR zakona, zaključno sa dogovorom o izbornom zakonodavstvu.
Takođe, aktivno smo podržali i glasali za svaki zakon sa plavom zastavicom, a vjerujem i da moj kolega, potpredśednik Demokratske partije socijalista – Ivan Vuković, daje jedinstveni doprinos sa pozicije predśednika Odbora za evropske integracije. Uspio je da ostvari saradnju sa poslanikom Jovanom Subotićem na visokom nivou i da podstakne podršku svih klubova poslanika i nezavisnih poslanika za Prijedlog rezolucije o integraciji Crne Gore u EU.
Crnoj Gori su potrebni obrazovani, pametni, mudri i umjereni političari i takve politike u ovim mjesecima kojim se ispisuju vjekovi crnogorske borbe za državno dostojanstvo, međunarodno priznanje i članstvo u EU. Ko nije svjestan ovoga trenutka, važnosti opšte saglasnosti, ozbiljnosti prilike koja nam se ukazala novom politikom proširenja EU, nije mu dorastao i treba sam da se povuče iz političkog kruga.
Kako ocjenjujete način na koji država i Glavni grad vode proces izgradnje postrojenja u Botunu – da li se zanemaruje glas lokalne zajednice zarad političkih i investitorskih interesa i očekujete li možda promjenu odluke o izgradnji?
VUKOVIĆ KUČ: Kada je u pitanju izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naša pozicija je više nego jasna. Lokaciju nije birala ni Demokratska partija socijalista niti bilo koja druga stranka na vlasti – lokaciju su birali najeminentniji stručnjaci iz ove oblasti. Razumijemo brigu građana Botuna, ali smatramo da je od Vlade i Glavnog grada izostala pravovremena komunikacija koja bi otklonila sve dileme. Sada je, za takav dijalog, vjerujem, kasno.
Jedan od zaključaka najviših organa Nove srpske demokratije da je ostanak u aktuelnoj parlamentarnoj većini neophodan kako bi se spriječio povratak DPS na vlast. Da li takvu poruku vidite kao političku strategiju, pokušaj homogenizacije sopstvenog biračkog tijela ili kao priznanje da bez DPS nema stabilne evropske alternative?
VUKOVIĆ KUČ: Ne damo se zavarati. Od svih velikih strateških ciljeva za koje se borila Nova srpska demokratija – zajednice sa Srbijom, od priznavanja Kosova, izlaska Crne Gore iz NATO-a i proruske geopolitičke orijentacije – nakon političkog uzmicanja i odricanja ostao je tek banalni poriv, lišen svake ideologije: da se DPS ni po koju cijenu ne vrati na vlast, a da se NSD po svaku cijenu zadrži u foteljama. Ovo nije borba s DPS, već borba za karakter države. Na jednoj strani smo mi – antifašistički, građanski i državotvorni koncept; na drugoj Andrija Mandić i politika nacionalizma, šovinizma i antidržavnosti, koju u praksi sprovode Marko Kovačević i Dario Vraneš. Ta poruka jeste i priznanje da bez DPS nema stabilne evropske vlasti ni funkcionalne države.
Ujedno, to je potvrda da smo i dalje najsnažniji politički motiv i ključni takmac svim našim oponentima – naročito onima koji su bili i ostali protivnici sopstvene države, njenog suvereniteta, nacionalnog identiteta i evropske budućnosti. Andrija Mandić bolje nego iko zna da je naša pobjeda ujedno i trijumf Crne Gore, kao što zna i da sa devet poslanika ne može nanijeti ozbiljnu štetu evropskim integracijama države. Zato se grčevito drži evropskog broda i ne pušta ga. Pod pritiskom male parlamentarne grupacije taj brod ne može skrenuti, već ubrzati plovidbu ka članstvu u Evropskoj uniji. A ako pokuša da otme kormilo, čeka ga orkan zvani DPS.
<h2>Kontrolisana figura bez kapaciteta za državničko vođstvo</h2>
Kako komentarišete postupke predsjednika Jakova Milatovića, odnosno njegove javne nastupe i postupke oko vraćanja na potpisivanje zakona koji su prošli skupštinsku proceduru a zatim i njihovo potpisivanje? Što to znači za naš evropski put?
VUKOVIĆ KUČ: Postupci predśednika Crne Gore Jakova Milatovića su takvi da više ne zaslužuju komentarisanje. On je toliko degradirao svoju ulogu i sveo je na trivijalnosti da ni na što više ne može uticati. Zbilja nemam inspiraciju da komentarišem ličnost koja je imala šansu da promijeni tok stvari i u glavnom gradu i u državi, ali je izabrala da bude kontrolisana figura bez kapaciteta za državničko vođstvo.

Vuković-Kuč: Imali smo raznih atraktivnih ponuda, nećemo u finišu evropskog puta biti dio političke trgovine

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama sjutra u KIC-u „Budo Tomović“

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto u Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima i koliko se zanatlija do sada upisalo u registar? Donosimo i priču o još jednom iskoraku Crne Gore u evropskim integracijama - zatvaranju poglavlja Finansijski nadzor i pitamo koliko će primjena evropskih praksi ojačati unutrašnju kontrolu.
Govorićemo i o problemima u zdravstvu - nedostajući ljekovi i duge liste čekanja ponovo otvaraju pitanje da li zdravstveni sistem pruža adekvatnu pomoć građanima.
Na putevima zabrinjavajuća statistika: kod više od 5.800 vozača utvrđeno je da su vozili pod dejstvom alkohola ili droga. Pitamo da li će planirano povećanje novčanih kazni promijeniti takvu praksu?
Na kraju - problemi sa terena. Mještani Konika tvrde da su zbog izgradnje dijela novog bulevara na Starom aerodromu ostali bez prilaza svojim kućama.

Budilnik na TV E: U Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima, iskorak Crne Gore u evropskim integracijama...

Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković saopštio je da je imao sadržajan i koristan razgovor sa premijerom Milojkom Spajićem.
Kako je naveo na mreži Iks, saglasili su se da proces evropske integracije mora biti prioritetna obaveza svih političkih aktera u zemlji. 
- Crna Gora ima istorijsku priliku da postane 28. članica EU - dodao je Vuković. 
Kako zaključuje, naredna godina je ključna za uspjeh procesa.

Vuković i Spajić: Proces evropske integracije mora biti prioritetna obaveza svih političkih aktera u zemlji

Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Proces evropskih integracija nije samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva u kome odgovornost i vladavina prava postaju dio svakodnevne prakse.
To je jedna od poruka Evropskog kafea koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Događaj je otvorila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i kominikacije u CGO-u, a današnji gost bio je ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitrios Joldasis.
Kovač je ukazala da upravo iskustvo Grčke pokazuje da put ka Evropskoj uniji nije pravolinijski, niti lak.
- Izazovi, krize, reforme i ozbiljne političke rasprave, i prije i tokom članstva, doprinijeli su dugoročnoj stabilnosti zemlje i mnogo širim mogućnostima za njene građane - od instrastrukture i razvoja, do slobode kretanja, studiranja i rada širom Evrope - naglasila je ona.&nbsp;
Sa tim je saglasan i ambasador Dimitrios Joldasis koji je podsjetio da je uloga EU bila ključna u prevazilaženju krize koja je u Grčkoj kulminirala 2015. godine.
- Mnogo puta do sada sam rekao da ne mogu zamisliti Grčku bez EU. Većinu života živim kao građanin EU i ona nam je doprinijela na više nivoa. Većina ljudi u Grčkoj je pro-EU i iza sebe smo ostavili krizu koja nije bila samo finansijska, već je bila kriza društva - kazao je Joldasis.&nbsp;
Ambasador je govorio i o važnosti političke stabilnosti.
- Za svaku državu politička stabilnost je možda najvažnija stvar. Pokazali smo u vrijeme krize u Grčkoj, kada nije bilo političke stabilnosti, da je to veliki problem koji direktno pogađa i samu ekonomiju. U Crnoj Gori je specifična situacija, vi imate Vladu sa dosta heterogenih partija i važno je da te partije budu ujedinjene i da na prvom mjestu stave državni interes, a razlike po strani - naglasio je on.
U Crnoj Gori je, kako je ustvrdila jedna od učesnica Evropskog kafea Tamara Andrić, trenutno veliki fokus na ekonomskim koristima članstva EU.
- A građani ne razumiju važnost usvajanja i primijene vrijednosti na kojima počiva EU. Zbog toga su važni događaji poput ovog, posebno za mlade, jer kao budući lideri treba da razumiju pogodnosti, ali i odgovornosti koje podrazumijeva članstvo - ocijenila je ona.
Sličnog stava je i Popović Nađa koja je ukazala da je „Evropski kafe važan zbog trenutne situacije u Crnoj Gori koja pretenduje da bude članica EU, a kako bi se građani upoznali sa postulatima Unije“.
Učesnica Milica Mrvaljević je istakla važnost šansi koje se mladima pružaju kada se organizuju razgovori sa diplomatama.
- Ovakvi događaji nam omogućuju da bolje razumijemo spoljnopolitičke procese, vrijednosti demokratije u drugim državama. Daju nam priliku da uporedimo vrijednosti u tim državama sa onima koje mi njegujemo u našoj - kazala je ona.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, kojeg CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem približavanja procesa donošenja odluka u oblasti evropskih integracija mladima.

Proces EU integracija podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva

Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.
- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.
Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu prosišrenja.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.
Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvanje brojnih zakona u skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom poltiičkog spektra, ali ističu da se tu posao ne završava.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana je sasvim drugo.
- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu povećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izrgaditi otpornost prema vanjskim uticajima.
Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori poglavlja 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – ribarstvo.

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je izjavio da saradnja vojne industrije nije u nadležnosti predsjednika države Zorana Milanovića koji je ranije danas oštro odbacio mogućnost bilo kakve saradnje hrvatske vojske sa Izraelom i pozvao Vladu da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume.
- Predsjednik nema ovlašćenja da Vladi govori gde će ići ministri ili predsjednik Vlade - rekao je danas Plenković novinarima u Zagrebu, prenosi N1.
Milanovićeva izjava došla je u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu tokom koje će se sastati i s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju.
Plenković je rekao da saradnja u području odbrambene industrije nije u nadležnosti predsjednika.
- Stvar je u jačanju hrvatske vojske, uspostavljanje saradnje s nama bitnim zemljama, a ova Anušićeva posjeta je u tom kontekstu - rekao je Plenković i dodao da ni Vlada nije pitala predsjednika koje zemlje posjećuje.
Ministarstvo odbrane Hrvatske saopštilo je danas da je ministar odbrane Ivan Anušić predstavio u Izraelu potencijal hrvatske odbrambene industrije i da je poručio da će nastaviti da razvija saradnju sa tom zemljom "u korist hrvatskih Oružanih snaga".
Povod za današnji bilateralni sastanak s izraelskim ministrom odbrane Israelom Katzom je "osnaživanje saradnje hrvatske i izraelske odbrambene industrije, kao i razmjena iskustava na području naprednih izraelskih odbrambenih tehnologija, posebno o sistemu aktivne samozaštite Trophy izraelske kompanije Rafael", piše u saopštenju.
Anušić je rekao da želi "snažniju bilateralnu odbrambenu saradnju s Izraelom na nivou ministarstava odbrane, ali i saradnju hrvatskih i izraelskih odbrambenih kompanija".
- Predstavnici Oružanih snaga Hrvatske nisu s nama u poseti Izraelu, niti su učesnici ovih sastanaka. Vlada i ja kao ministar odbrane nećemo zanemariti, nego ćemo razvijati saradnju s Državom Izrael u korist naših Oružanih snaga - &nbsp;rekao je Anušić u izjavi koju je prenelo njegovo ministarstvo.
On je rekao i da je "Hrvatska dosljedno podržavala Izrael u njegovom pravu na samoodbranu i da je osudila djelovanje Hamasa i Irana".
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
On je naglasio da kao vrhovni komandat ističe da hrvatsla vojska neće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom.
- Kako bi se sprečila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaći: Pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio "neprovjediv i štetan za Hrvatsku".
Milanović koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske, predsjednik i premijer su kokreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Plenković povodom izjave Milanovića o Izraelu: Saradnja vojne industrije nije nadležnost predsjednika

Potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
Reagujući na izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju matičnu državu, Dizdarević je naveo da se takav stav, čak i kada je dat kao lični osvrt utemeljen u porodičnom diskursu, suštinski suprotstavlja građanskom uređenju Crne Gore.
Kako je istakao, takve izjave legitimišu hegemonističke ideje nacionalističkih politika koje bi, kako tvrdi, za početak željele da Crna Gora bude država srpskog i crnogorskog naroda „i svih ostalih“, što bi u narednoj fazi vodilo njenoj dezintegraciji.
Dizdarević smatra da nerazumijevanje koncepta građanske države od strane visokih funkcionera Bošnjačke stranke, kao i, kako navodi, djelovanje u pravcu konfederacije nacionalnih zajednica, ukazuje na prihvatanje narativa koalicionog partnera Andrije Mandića o etnofederalizaciji Crne Gore.
– Kao što Srbi iz Crne Gore predstavljaju autohtoni narod koji vjekovima živi na ovim prostorima, a koje Mandić želi okarakterisati srpskom dijasporom, tako su i Bošnjaci u Crnoj Gori svoji na svome, bez rezervne domovine – naveo je Dizdarević.
On je istakao da su istorijski procesi i savremene granice Crne Gore oblikovali prostor koji je, kako tvrdi, vjekovno ognjište najvećeg broja Bošnjaka, te da su Bošnjaci svoju autohtonost, kulturnu i tradicionalnu posebnost ugradili u temelje crnogorske države.
Podsjetio je i da Islamska zajednica Crne Gore, kao duhovni centar Bošnjaka, ima sjedište u Podgorici, što, prema njegovim riječima, jasno govori o tome gdje je matica Bošnjaka u Crnoj Gori.
– Strujić Harbić i njeni istomišljenici iz Bošnjačke stranke mogu ovakve izjave davati u svoje ime i u ime partije kojoj pripadaju, ali nemaju ekskluzivno pravo da govore u ime svih Bošnjaka i Bošnjakinja, kojima je Crna Gora i majka i matica, i koji ne pristaju na status dijaspore u vlastitoj državi – poručio je Dizdarević.

Dizdarević: Bošnjačka stranka nema pravo da govori u ime svih Bošnjaka, jedina matica nam je Crna Gora

Emisija „Srećan dan“ na Televiziji E donosi razgovor o festivalskom životu u Crnoj Gori i ulozi koju muzički festivali imaju za izvođače i publiku. Koliko scena znači umjetnicima, a koliko emocija uživo publici – govori muzičar Bojan Delić, koji će podijeliti iskustva sa nastupa i izazove savremene muzičke scene.
U drugom dijelu emisije biće riječi o važnosti znakovnog jezika u umjetnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa oštećenjem sluha. O značaju inkluzije, prevoda i prisutnosti znakovnog jezika na kulturnim događajima govori Tijana Mijušković, prevoditeljka na znakovni jezik i programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore.
U rubrici „SrećniAI“ analiziramo trend sve kraćih muzičkih numera – zašto pjesme danas traju kraće nego ikad i da li su za to odgovorni algoritmi, promjene u pažnji publike ili ubrzani tempo savremenog života.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan": Od festivalske bine do inkluzivne kulture

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom posjete Herceg Novom da Crna Gora prolazi kroz „šestogodišnju agoniju“ izazvanu političkom i institucionalnom nestabilnošću, te poručio da je neophodno formiranje odgovorne i državotvorne vlasti koja će stabilizovati prilike i pokrenuti ekonomski razvoj. On je danas boravio u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje je sa građanima, članovima partije i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  Tom prilikom poručio je da je vrijeme da se okonča, kako je naveo, šestogodišnja agonija kroz koju Crna Gora prolazi, naglašavajući da produžena institucionalna nestabilnost usporava napredak društva i dodatno opterećuje svakodnevni život građana. – Crnoj Gori su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, ozbiljnost i odlučnost u vođenju državne politike. Povratak društvene i političke stabilnosti mora biti prioritet svih političkih aktera, jer bez stabilnih institucija nema ni sigurnog ambijenta za investicije, ni otvaranja novih radnih mjesta, ni unapređenja životnog standarda – istakao je Živković. On je ukazao na potrebu ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja domaće privrede i stvaranja preduslova za nova ulaganja, posebno u primorskim opštinama poput Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  – Za takve politike potrebno je formiranje državotvorne i odgovorne vlasti koja će znati da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima i urušenim državnim sistemom koji ostaje iza ove vlasti, koja je poput elementarne nepogode uništila Crnu Goru od 2020. godine do danas. Takva vlast mora biti posvećena konsolidaciji političkih prilika, evropskim integracijama, vladavini prava, jačanju institucija sistema, ali prije svega povratku ozbiljnosti u državnu politiku – poručio je Živković. Zaključujući posjetu, naveo je da je, kako je kazao, vrijeme aktuelne vlasti prošlo, te da slijedi talas političkih promjena predvođen Demokratskom partijom socijalista, uz nastavak razgovora sa građanima širom Crne Gore.

Tag: evropske-integracije