Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.
- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.
Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu prosišrenja.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.
Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvanje brojnih zakona u skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom poltiičkog spektra, ali ističu da se tu posao ne završava.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana je sasvim drugo.
- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu povećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izrgaditi otpornost prema vanjskim uticajima.
Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori poglavlja 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – ribarstvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na mreži Iks je saopštio da je sastanak s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da ove dvije države imaju najbolje moguće odnose.&nbsp;
Oni su se danas sastali na marginama Međunarodne konferencije Bledskog strateškog foruma.&nbsp;
Najbolji mogući odnosi dvije države strateški su interes ne samo Crne Gore i Hrvatske, već i čitavog regiona, ocijenjeno je tokom razgovora.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na toj liniji ne izostaje ni snažna podrška Hrvatske evropskoj integraciji Crne Gore.
- A uspjeh Crne Gore na tom putu bio bi važna poruka za čitav region - dodao je Spajić na mreži Iks.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, dalji evropski put Crne Gore bio je tema razgovora, kao i planovi za zatvaranje poglavlja na Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore, koja će se održati do kraja godine.
Još jednom je, kako se dodaje, pozdravljena odluka Vlade Crne Gore da se Dom kulture „Josip Marković” u Lastvi ustupi Republici Hrvatskoj te ukazano da je to gest prijateljstva i spremnosti Crne Gore da u maniru dobrog susjeda rješava sva zajednicki prepoznata otvorena pitanja.&nbsp;
- Upravo u tom duhu nastavljamo da radimo na zajedničkoj budućnosti naših država - kazao je Plenković.
Na sastanku je pružena podrška ministrima vanjskih poslova da kroz redovan dijalog nastave da rade na otvorenim pitanjima, a Ibrahimović i Radman Grlić pozdravili su dosadašnji rad međudržavnih tijela, koja predstavljaju dobru osnovu za postizanje dogovora, te se saglasili da će predstojeća Međuvladina konferencija (EU-CG) biti veoma važna za dalju dinamiku napretka Crne Gore prema punopravnom članstvu.
Bilo je riječi i o intenziviranju ekonomske saradnje, sa naglaskom na investicije, unaprjeđenje trgovinske razmjene i otvaranju novih mogućnosti za poslovnu saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.
Sastanku na Bledu prisustvovali su između ostalih i ministarka zdravlja u Vladi Hrvatske, Irina Hristić i ambasadori Boris Grigić i Dragan Tufegdžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1962517485804048543&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Sastanak s Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da imamo najbolje moguće odnose

Evropska priča je jedina stvar koja ujedinjuje sve u Crnoj Gori, ocijenila je crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević za Newsmax Balkans televiziju.
Posljednji slučaj koji je podijelio crnogorsko društvo bila je dodjela najvećeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade, književniku Bećiru Vukoviću.
Uoči ceremonije dodjela nagrada u Podgorici, nekoliko stotina građana organizovalo je protest tvrdeći da je Vuković negator crnogorske nacije i da je podržavalac četničkog pokreta a da dobija antifašističko priznanje.
Vuković je ranije napisao da je Kominterna krenula da izmišlja nacija nakon čega je Milovan Đilas, kako je naveo, Crnoj Gori oko vrata namakao omču.
Takođe, Vuković je tvrdio da je Draža Mihailović “vođa trećeg srpskog ustanka”.
Gorčević navodi da je crnogorsko društvo uvijek imalo podijeljena mišljenja na različite teme.
- Ne govorimo samo o Trinaestojulskoj nagradi, bilo je tu mnogo i dubljih podjela koje imaju korijen mnogo duži od trajanja ove vlade. Međutim jedina stvar koja nas ujedinjuje sve u Crnoj Gori jeste evropska priča. Mislim da ćemo onog trenutka kada završimo cijelu priču o članstvu svi zajedno slaviti i zaboravićemo bar na neko vrijeme naše podjele dok nam se opet ne probude. Te podjele su mnogo vidljivije u Skupštini i na političkom terenu nego u svakodnevnom životu - kazala je Gorčević.
<h2>Utemeljen evropski optimizam crnogorske Vlade</h2>
Vlada Crne Gore ima ambiciozan plan da sve poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom zatvori do kraja 2026. Crna Gora je za 13 godina pregovora zatvorila sedam poglavlja, posljednje prošlog mjeseca, dok je otvoreno ostalo njih 26.
Upitana na čemu temelje optimizam imajući u vidu da je ostalo još mnogo posla, Gorčević kaže da je sve zasnovano na planu i da Vlada ne odustaje od namjere da cijeli posao završi do kraja 2026.
- Po prvi put imamo jasan plan kako da nešto završimo do kraja. Kraj 2026. je stavljen kao rok jer smo vodili računa i o tome kada države članice donose finansijski plan za EU - dodala je Gorčević.
Vodili su, kaže, računa i o tome koliko je državama članicama potrebno da rafitikuju članstvo u njihovim parlamentima.
- Kada smo predstavili taj ambicizion plan Evropskoj komisiji možda nijesmo naišli na najpozitivniji odgovor u tom trenutku sve dok nijesmo razradili svako poglavlje korak po korak. Dakle, optimizam ne proizilazi iz želje koja postoji, već iz jasnog razrađenog plana kako da dođemo do cilja - zaključuje Gorčević.

Gorčević: Evropska priča je jedina stvar koja ujedinjuje sve u Crnoj Gori

Crna Gora mora učiniti mnogo više kako bi pokazala istinsku posvećenost evropskim integracijama, ocijenio je Luka Dedić iz NVU Građanski aktivizam, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Ja kod sadašnje političke elite više vidim neki vid političkih dogovora, podjele interesnih sfera, namještenja i sličnih stvari, nego stvarne želje da vladavina prava profunkcioniše - poručio je Dedić.
On podsjeća da je novom metodologijom Evropske unije vladavina prava stavljena u centar pregovaračkog procesa, što se za Crnu Goru konkretno odnosi na poglavlja 23 i 24.
- Na to je apostrofirano u najnovijem Non paperu da se obrati posebna pažnja - rekao je on.
Dedić navodi da bi tehnički dio pregovora sa EU trebalo da bude završen do 2026. godine, ali upozorava da je taj cilj možda nedostižan ukoliko izostane stvarna politička volja.
- Političari moraju uraditi mnogo više da ubijede građane, pa samim tim i EU, da Crna Gora može postati naredna zemlja članica - smatra on.
Govoreći o vladavini prava, Dedić je pojasnio da je njena suština u zaštiti građana i sprovođenju zakona.
- Mi se često služimo izrazom vladavina prava, a on je u suštini veoma prost – vladavina prava znači da institucije štite svoje građane od svih nepropisnih ponašanja, spremne su da prepoznaju bilo kakvo potencijalno nezakonito ponašanje i da sprovode Ustav i zakone Crne Gore. Ma koliko to se činilo jednostavnim, kada se vidi u praksi i nije baš tako - rekao je Dedić.
On dodaje da se EU, poučena iskustvima sa Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom, fokusira upravo na ta pitanja i da Crna Gora neće moći da ih zaobiđe.
- Znamo da su pregovori itekako politička odluka, ali kada su neke važne temeljne vrijednosti u pitanju, moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU. Kada pričamo o vladavini prava, osnovni momenat, po mom mišljenju, jeste politička volja. Stalno pričamo o tome – politička volja, želja, iskrena želja političkih aktera da Crna Gora postane zemlja članica. Međutim, ja vjerujem da mi kuburimo s tim i kuburimo duži vremenski period. Kada neko želi da pošalje jasnu poruku da su reforme tu, da želimo da se mijenjamo, mislim da su znaci vrlo vidljivi i jasni da bismo to vidjeli na početku. Ja kod sadašnje političke elite ne vidim te znake - rekao je Dedić.
Dedić je izrazio zabrinutost i zbog stanja u crnogorskoj diplomatiji, ističući da Crna Gora trenutno nema ambasadore u 16 zemalja, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja EU.
- Kada čujete da u Njemačkoj već određeni vremenski period nemamo ambasadora, to je zaista zabrinjavajuće. Njemačka je zemlja koja prijateljski posmatra pristup Crne Gore Evropskoj uniji i pruža podršku na svakom mogućem planu, a mi u našoj ambasadi u Berlinu nemamo ambasadora već otpravnika poslova, što značajno utiče na nivo kontakata koji je moguće ostvariti, a samim tim i na jedan način i širiti rezultate Crne Gore sa njemačkim kolegama koji učestvuju u kompletnom procesu - kazao je Dedić.
On smatra da je nužno da ambasada u Berlinu ima osobu koja će se isključivo baviti evropskim integracijama, budući da su to ambasade koje se suočavaju s velikim brojem konzularnih pitanja.
Govoreći o drugim diplomatskim izazovima, Dedić je ukazao na značaj Argentine zbog crnogorske dijaspore, ističući da i u toj zemlji Crna Gora nema ambasadora, što je, kako kaže, zabrinjavajuće.
- Mi vidimo da postoji kontinuitet u praznim ambasadorskim mjestima u našoj diplomatiji i razloge moramo tražiti van same oblasti. Ono što je zabrinjavajuće jeste da ne vidimo ni volju da se neke stvari mijenjaju - zaključio je Dedić.

Dedić: Moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić učestvovao je u Janjini (Republika Grčka) na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative, nacedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.&nbsp;
- Jadransko-jonska inicijativa, osnovana u Ankoni 2000. godine, pokazala se kao vitalan mehanizam regionalne saradnje i kao snažan podsticaj procesu evropskih integracija. Sa svojih deset članica – četiri države članice Evropske unije i šest zemalja regiona– ona predstavlja prostor dijaloga, razumjevanja i zajedničkog djelovanja. Upravo u ovakvim formatima prepoznajemo snagu regionalne povezanosti koja je osnov stabilnosti i napredovanja svake naše države – naveo je u svom obraćanju Mandić.
On je dodao da je Crna Gora ponosna što je članica Jadransko-jonske inicijative već punih sedamnaest godina, od 1. juna 2007. godine, te istakao da smo tokom dva predsjedavanja – 2010–2011. i 2018–2019. godine – aktivno unaprijeđivali okvir saradnje u inicijativi.
- Sa zadovoljstvom mogu najaviti da će Crna Gora ponovo preuzeti predsjedavanje Inicijativom u periodu jun 2027. – jun 2028. godine, nakon naših uvaženih kolega i prijatelja iz Republike Italije. Već sada smo u pripremama da to predsjedavanje obilježi intenzivna saradnja u oblastima od ključne važnosti. Spremni smo i da poseban akcenat stavimo na povezivanje parlamenata u cilju približavanja građanima i demokratizacije evropskog puta regiona – apostrofirao je Mandić.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora ostaje duboko privržena svojoj evropskoj perspektivi i da upravo u tom kontekstu, s ponosom ističe da je 28. saziv Skupštine Crne Gore, a prvenstveno parlamentarna većina koju čine predstavnici gotovo svih nacionalnih zajednica, za nevjerovatno kratko vrijeme u potpunosti odblokirala proces pristupanja Evropskoj uniji i da smo kao rezultat toga, krajem 2024. godine, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja.
- Imamo jasnu viziju: da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a do 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica Evropske unije. Ove godine, plan je da zatvorimo 7 ključnih pregovaračkih poglavlja – naglasio je predsjednik Mandić.
Dodao je da ovo nije puka politička ambicija jedne vlade ili jedne stranke – ovo je glas preko 80 odsto građana Crne Gore koji snažno podržavaju evropski put i rekao da nam upravo ta široka narodna podrška, zajedno sa rezultatima koje ostvarujemo, daje snage da naš politički cilj ostvarimo u najkraćem mogućem roku.
- Cijeneći ulogu parlamenata kao nosilaca demokratije, vjerujem da dijalog i parlamentarna diplomatija imaju posebno mjesto u našem zajedničkom poduhvatu približavanja regiona Evropskoj uniji. Upravo ovakvi skupovi predstavljaju priliku da obnovimo povjerenje, razmijenimo iskustva i dogovorimo se oko koraka koji će svima nama donijeti korist. Na kraju, dozvolite mi da čestitam na dvadesetpetogodišnjici osnivanja Jadransko-jonske inicijative, koju ćemo dostojno obilježiti u Ankoni 27. juna ove godine. Taj jubilej nije samo proslava, već i poziv svima nama da nastavimo dalje, još odlučnije, na putu saradnje, zajedništva i integracija – zaključio je predsjednik Skupštine.

Mandić: Crna Gora ostaje duboko privržena evropskoj perspektivi, plan da ove godine zatvorimo sedam ključnih poglavlja

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa predsjednicom Parlamenta Republike Albanije, Nj. E. Elisom Spiropali, gdje su istakli važnost uzajamne podrške i bliske saradnje u narednim fazama evropskog puta, navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Kako se dodaje, tokom srdačnog razgovora, sagovornici su razmotrili dinamiku evropskih integracija i naveli da su po ocjeni Evropske komisije i Evropskog parlamenta Crna Gora i Albanija zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;
Mandić je, kako je saopšteno, uručio je zvaničan poziv predsjednici albanskog parlamenta da posjeti Crnu Goru.&nbsp;
Spiropali se zahvalila na pozivu, prihvatila ga sa zadovoljstvom i istovremeno pozvala Mandića u zvaničnu posjetu Tirani, jer bi takva razmjena bila dokaz dobrosusjedskih odnosa i saradnje.
Sagovornici su izrazili snažnu podršku parlamentarnoj diplomatiji kao važnom mehanizmu unapređenja bilateralnih odnosa. U tom kontekstu, posebno je istaknut rad Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Parlamentom Albanije, na čijem je čelu potpredsjednik Skupštine, gospodin Nikola Camaj.&nbsp;
- Ocijenjeno je da ova inicijativa značajno doprinosi produbljivanju saradnje između dva parlamenta i jačanju ukupnih odnosa između Crne Gore i Albanije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Mandić sa Spiropali: Dobrosusjedska saradnja ključ evropske budućnosti Zapadnog Balkana

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, otvorio je danas Ministarsku konferenciju „Labour Migration – Supporting Economic Growth in the Western Balkans“, koja se 15. i 16. maja održava u Budvi, gdje je posebno ukazao na važnost mobilnosti radne snage kao ključnog faktora u izgradnji jedinstvenog tržišta u regionu, ističući geografske, kulturne i jezičke sličnosti koje Zapadni Balkan čine funkcionalnom cjelinom, navedeno je u saopšte nju.&nbsp;
Konferencija se odžava, kako je navedeno, u organizaciji Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore, Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Međunarodne organizacije rada (ILO) i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
U svom obraćanju, Ivanović je istakao da tema konferencije – migracija radne snage i njen doprinos ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana – dobija sve više na značaju u svjetlu dinamičnih regionalnih i evropskih promjena.
On je naglasio da Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, nastoji da ovom pitanju pristupi strateški i odgovorno, kroz migracionu politiku koja je dio šire evropske integracione agende, sa fokusom na odgovorno upravljanje, zaštitu prava radnika i razvoj tržišta rada prilagođenog savremenim izazovima.
- Za mnoge iz naše dijaspore, upravo zemlje regiona predstavljale su prvu destinaciju – ne kao potpuno "strano" okruženje, već kao produžetak poznatog. To olakšava prekograničnu mobilnost, integraciju i povećava vjerovatnoću povratka radne snage u matične zemlje - istakao je Ivanović, dodajući da mobilnost ne znači gubitak, već cirkulaciju znanja, iskustava i kapitala.
Govoreći o izazovima, potpredsjednik je ukazao na rastuću težnju mladih ka zemljama EU, zbog boljih uslova života i zajedničke valute, te naglasio potrebu da se ti izazovi prepoznaju i adresiraju politikama koje istovremeno omogućavaju mobilnost i stimulišu povratak talenata.
- Sve više pažnje posvećujemo modelima cirkularne migracije – koji omogućavaju razmjenu znanja i iskustava, ali i povratak, reintegraciju i doprinos zemlji porijekla. Vjerujemo da su upravo takvi modeli most između legitimnih potreba tržišta i naše odgovornosti prema mladima i stručnim ljudima - poručio je Ivanović.
Na kraju obraćanja, Ivanović je zahvalio međunarodnim partnerima, naglasivši da nijedna država ne može samostalno odgovoriti na izazove migracija, te da je regionalna saradnja ključna u cilju oblikovanje održivih i integrisanih politika.
U okviru svečanog otvaranja konferencije, pored potpredsjednika Ivanovića, obratili su se i visoki predstavnici Evropske komisije – Olivije Onidi i Stefan Olson, generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović, pomoćnica generalnog direktora ILO-a Beata Andres i regionalni direktor za Evropu i Centralnu Aziju IOM-a Artur Erken.
- Konferencija je okupila brojne ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, eksperte iz oblasti migracija, zapošljavanja i razvoja, kao i relevantne aktere iz privrede i civilnog sektora - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović: Radna mobilnost kao stub regionalnog razvoja i evropske integracije

Crna Gora mora ubrzati zakonodavne reforme, sprovoditi novo zakondavstvo, usklađivati propise i jačati institucionalne kapacitete, da bi zatvorila sva poglavlja do kraja naredne godine, poručio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je, na otvaranju sastanka članova Odbora za evropske integracije sa ambasadorima država članica EU, rekao je da Unija želi da partneri sa Zapadnog Balkana iskoriste prozor prilika, što je potvrđeno regionalnom posjetom predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
- On je pocrtao značaj proširenja, ponovio je posvećenost ujedinjenoj Evropi, kao i njegovu i našu želju da pomognemo Crnoj Gori da postane nova članica EU - kazao je Satler.
On je istakao da je od prošle godine oživljavanje politike proširenja postalo vidljivije.
- Crna Gora je u snažnoj poziciji i lider je ovog procesa, veoma je pozitivno da održavate punu usklađenost za Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom poltiikom EU, što je pocrtano juče od predstavnika Crne Gore na sastanku sa Koštom - naveo je Satler.
On je istakao da je Crna Gora obavila veliki posao, usvajanjem IBAR zakona i ispunjavanjem mjerila, što je dovelo do zatvaranja poglavlja nakon sedam godina.
Satler je naglasio da je na početku godine izgubljeno dragocjeno vrijeme zbog političkog zastoja u Crnoj Gori.
- To je sada prevaziđeno i, iako ne treba plakati za prosutim mlijekom, to je podsjetnik koliko je ključno da se ostane fokusirano na evropske integracije i reforme - rekao je Satler.
On je upozorio da gubitak fokusa može značiti gubitak zamaha, navodeći da je Crna Gora sada ponovo ubrzala tempo.
Satler je podsjetio da ambiciozna evropska agenda Crne Gore predviđa zatvaranje šest poglavlja do kraja ove i 20 poglavlja naredne godine.
- Jasno je da je u narednih godinu i po potrebno obaviti veliki posao. Da bi zatvorila poglavlja 2026. godine, Crna Gora mora ubrzati zakonodavne reforme, sprovoditi novo zakondavstvo, usklađivati propise i jačati institucionalne kapacitete - rekao je Satler.
On je istakao da mnoge zakonodavne mjere koje treba da budu usvojene ove godine moraju da se završe narednih mjeseci.
- Morate završiti sve da zatvorite poglavlje 11, imamo još djelove koji nedostaju, isto važi za poglavlje 14. Veoma je važno ubrzati tempo i isporučiti rezultate prije ljetnjeg odmora - kazao je Satler i dodao da će Skupština i njena uloga biti ključne.
Prema njegovim riječima, Skupština Crne Gore i parlamentarna većina i opozicija pokazali su šta mogu da postignu kada postoji politički konsenzus oko nacionalnih prioriteta.
- Uvjeren da ćete narednih mjeseci nastaviti ovaj posao, održavajući kvalitet. Optimističan sam da Skupština neće propustiti ovu jedinstvenu priliku koja se pruža jednom u generaciji - poručio je Satler.
On je naglasio da nema posebnog tajnog recepta ili formule kako postati članica EU, već se to radi tako što se ostaje na kursu, tako što se drži fokus, izbjegavaju podjele i ispunjavaju očekivanja građana.
Satler je poručio da će EU, kao i do sada, biti pouzdan partner na evropskom putu.
- Veoma konkretno ćemo pomagati, tako da na kraju dana možemo zajedno preći cilj do kraja 2026 godine - dodao je Satler.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković kazao je da su građani obnovili nezavisnost sa željom da, na temeljima antifašističke borbe, multietničkog sklada i građanskog entiteta, Crna Gora što prije postane dio zapadnog sistema vrijednosti, liberalne demokratije i slobodnog tržišta, kao punopravna članica NATO-a i EU.
- U junu 2017. godine Crna Gora je postala dio NATO-a, na taj način na vječito turbulentnom prostoru Zapadnom Balkanu obezbijedili smo dugoročnu stabilnost i sigurnost građanima, a ostalo je da Crnu Goru učinimo, nadamo se, prvom narednom članicom EU - dodao je Vuković.
On je istakao da svako ko misli dobro Crnoj Gori, građanima i narednim generacijama, mora biti maksimalno posvećen realizaciji tog cilja – članstva u EU.
- Ne postoji ništa što je približno tako važno za našu budućnost. Ne postoji dovoljno dobar politički razlog da bilo koga od nas oslobodi obaveze da pruži puni doprinos u tom smislu - rekao je Vuković.
On je naglasio da ne postoji nijedna razlika koja je značajnija od tog zajedničkog cilja, kao i nijedan izgovor za eventualni neupsjeh na evropskom putu.
- Crna Gora ima istorijsku priliku da do kraja ove decenije postane dio EU, na tom putu Vlada ima nikada snažniju podršku evropskih partnera, što je tokom posjete Podgorici potvrdio i Košta - rekao je Vuković.
On je poručio da na tom putu Vlada ima i bezrezervnu podršku opozicije, koja je uprkos kritikama na račun vladajuće većine, do sada podržala i nastaviće da podržava svaku odluku Vlade i svaki zakonski predlog koji Crnu Goru približava EU.
- Svjesni smo da na tom putu i dalje stoje ozbiljne prepreke, i ne mislim na privremena i završna mjerila, poglavlja, administrativni kapacitet Crne Gore i posvećenost naših pregovaračkih timova, već na političke prepreke, koje pred Crnu Goru postavljaju oni koji ne žele da naša država u dogledno vrijeme postane dio EU - naveo je Vuković.
Kako je rekao, misli na one koji šire maligni politički uticaj u regionu, koji Crnu Goru svađaju sa komšijama, koji slave Dan pobjede sa rušiteljima ukrajinskih gradova.
- Mislim na one koji, dok govore o tome da žele u EU, zapravo se nadaju da EU uskoro neće biti - dodao je Vuković.
On je rekao da se, nažalost, uticaj takvih retrogradnih i antievropskih politika snažno osjeća u Crnoj Gori, o čemu, prema riječima Vukovića, svjedoči i posljedni izvještaj Evropskog parlamenta, koji je prije dva dana dobio ubjedljivu podršku na Odboru za vanjske poslove.
- Evropska budućnost države dominanto zavisi od toga da li ćemo zajedno mi u Crnoj Gori, koji nastojimo da se pridružimo EU i vi koji nam u tome pomažete, uspjeti da neutrališemo negativne efekte tih politika - zaključio je Vuković.

Satler: Ubrzati zakonodavne reforme da bi se zatvorila sva poglavlja do kraja naredne godine

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: evropske-integracije