Transportna zajednica, regionalno tijelo koje prati i podržava usklađivanje zakonodavstva u oblasti saobraćaja sa pravnom tekovinom Evropske unije, saopštilo je da je Crna Gora je ostvarila značajan napredak na svom evropskom putu usvajanjem dvije važne zakonske reforme u sektoru saobraćaja.
- Novi Zakon o željeznici donosi nezavisnost, transparentnost i tržišnu konkurenciju u željeznički sektor. Zakon predviđa osnivanje nezavisne Željezničke agencije, pravičan pristup infrastrukturi i otvaranje tržišta za konkurenciju, usklađujući nacionalno zakonodavstvo sa ključnim EU direktivama - navodi se u saopštenju.
Time se, cijene oni, jačaju transparentnost, bezbjednost i obaveze javne usluge, a Crna Gora gradi temelje modernog, efikasnog i konkurentnog željezničkog sistema.
Izmjene Zakona o prevozu opasnih materija omogućavaju, podvlače oni, sigurnije, EU-usaglašene procedure za drumski i unutrašnji prevoz opasnih materija.
- Ove izmjene usklađuju nacionalna pravila sa evropskim direktivama koje propisuju jedinstvene kontrole i nadzor, čime se značajno doprinosi bezbjednijem transportu i daljoj integraciji u evropski saobraćajni prostor - istakli su u Transportnoj zajednici.
Transportna zajednica (Transport Community) je međunarodna organizacija uspostavljena između EU i zemalja Zapadnog Balkana s ciljem integracije transportnih tržišta, unaprjeđenja bezbjednosti, interoperabilnosti i ekološke održivosti saobraćaja.
Ona pruža tehničku podršku, prati napredak reformi i podstiče regionalnu saradnju u skladu sa evropskim standardima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Transportna zajednica: Napravljen važan korak na evropskom putu - Crna Gora usvojila dvije ključne zakonske reforme u sektoru saobraćaja

Ključni cilj Crne Gore je da postane punopravna članica EU i u tom kontekstu još jednom je potvrđena snažna podrška Njemačke našoj zemlji - saopšteno je nakon kratkog susreta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa predsjednicom Njemačkog Bundesrata Ankom Relinger.
Oni su se susreli tokom Šeste svjetske konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica IPU (Interparlamentarne unije) koja se održava u Ženevi.
Mandić je, kako su kazali u Skupštini, iskoristio priliku da pozove predsjednicu da posjeti Crnu Goru.
- Što je ona sa zadovoljstvom prihvatila, uzvrativši poziv predsjedniku Mandiću da bude njen gost u Njemačkoj - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Mandić sa Relinger: Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke da postane punopravna članica EU

Crne Gore je odlučna da učini sve što je u njenoj moći kako bi pregovore sa Evropskom unijom (EU) završila do kraja 2026. godine i bila spremna za članstvo 2028. 
 
To je saopšteno na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa državnim sekretarom za EU u španskom Ministarstvu vanjskih poslova, Fernandom Marijanom Sampedrom Markosom. 
 
- Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora i Španija njeguju prijateljske odnose, i da su u prethodnom periodu otvorene nove perspektive njihovog razvoja zahvaljujući snaženju političkog dijaloga na najvišem nivou - naveli su u Ministarstva vanjskih poslova (MVP). 
 
Ibrahimović je, kako se dodaje, zahvalio na kontinuiranoj podršci Španije evropskom putu Crne Gore, posebno zbog isticanja činjenice da je Crna Gora najdalje odmakla u pregovaračkom procesu, da vodi konstruktivnu regionalnu politiku i da je u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. 
 
- Naglašena je odlučnost Crne Gore da učini sve što je u njenoj moći kako bi pregovore sa EU završila do kraja 2026. godine i bila spremna za članstvo 2028. godine - ističe se u saopštenju MVP-a. 
 
Kako se dodaje, ukazano je na značajne rezultate postignute u relativno kratkom periodu i na očuvanje entuzijazma za evropsku agendu kao najveći nacionalni prioritet. 
 
- Posebno su ocijenili da je za pristupanje Crne Gore Uniji od ključnog značaja nastavak kontinuiranog i intenzivnog dijaloga sa državama članicama - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović: Crna Gora odlučna da učini sve da pregovore završi do 2026.

Hrvatski politički analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u izjavi za Portal ETV ocjenjuje da je ključna razlika između Hrvatske i Crne Gore u pristupnom procesu EU upravo u političkoj ozbiljnosti. Hrvatska je, kako navodi, imala čvrst konsenzus vlasti i opozicije oko evropskog puta, dok Crna Gora danas tapka u mjestu – blokirana iznutra.
- Temeljna prednost Hrvatske bila je politička zrelost – vlast i opozicija su zajedno radile na cilju pristupanja Uniji. Čak je formirano i posebno tijelo koje je okupljalo parlamentarnu većinu i manjinu kako bi definisali zajedničke stavove o EU integracijama - kaže Đenero. 
To tijelo, podsjeća, nije vodio bilo ko: u prvom mandatu Sanaderove vlade na čelu mu je bio Ivica Račan, a kasnije Vesna Pusić. Iako su pred kraj pregovora postojale tenzije unutar SDP-a, Hrvatska je uspješno sprovela potrebne ustavne promjene.
Crna Gora, s druge strane, ima vlast koja funkcioniše kao kočnica. 
Đenero jasno ukazuje da su glavni remetilački faktor bivši Demokratski front, ali i Demokrate Alekse Bečića, koje – iako su dio vlasti – sprovode otvoreno prorusku politiku i zagovaraju koncepte „srpskog sveta“. Njihova uloga u vlasti nije reformska, već destruktivna.
- Njihov je cilj da stalno stvaraju blokade i krize, da spriječe napredak i da opstruiraju europeizaciju Crne Gore - tvrdi Đenero. 
Zato, kako ističe, jedini logičan potez bio bi političko preslagivanje i formiranje većine koja je iskreno i dosljedno proevropska.
Ipak, upozorava da problemi neće nestati ni nakon takvog preslagivanja.
- Za sprovođenje ključnih reformi potrebne su ustavne promjene, a to znači dvotrećinska većina. I tu bivši DF i Demokrate nastavljaju da igraju ulogu političkih talaca – spremnih da sve zaustave kad god požele - zaključio je Đenero u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Đenero za Portal ETV: Bečićeve Demokrate i bivši DF su remetilački, proruski tandem koji blokira evropski put Crne Gore

Crna Gora do kraja naredne godine ne može završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU) - ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). 
 
Marović je, na panelu “Između briselskog optimizma i domaće (ne)moći: ko drži ključeve napretka?”, kazala da Crna Gora “krizira” na putu pristupanja EU na tehničkom, političkom i strateškom nivou, kao i da “država ne može za godinu da zatvori pregovore”. 
 
Proces pristupanja Crne Gore EU, prema riječima Marović, izgleda usiljeno, kao i nedavno održana međuvladina konferencije. “Pokušavamo jedni druge da ubijedimo da nam idem fenomenalno, a svi smo svjesni da kriziramo na sva tri nivoa. Da bismo ušli u EU, moramo da budem besprekorni što se tiče tehničkog, političkog i strateškog, odnosno vrednosnog nivoa”, navela je Marović. 
 
Marović se osvrnula na česte navode da je prednost Vlade njena heterogenost. 
 
- To bi bilo dobro kad bi umjerene snage ublažavale ekstremne, a vidimo da to nije slučaj - navela je ona. 
 
Istakla je i da pitanje složenih odnosa sa Hrvatskom nije bezazleno, ali i da se bilateralna pitanja moraju izmjestiti iz pregovora. 
 
Vlada, kako je poručila Marović, treba da ima i plan B i plan C. “Ništa sporno nema u tome da Crna Gora uđe i 2029. godine u EU, to nama ne mijenja stvar, samo Pokretu Evropa sad”, pojasnila je ona. 
 
Govoreći o poziciji Albanije na EU putu, ona je rekla “da je nefer da se dvije države u paru priključuju”. 
 
- Potrebno je da se suštinski izdvojimo po rezultatima u vladavini prava, važno je da se i EU obaveže, zbog toga što je Unija poznata po tome da nije ispunila neka obećanja u prošlosti, da i danas imamo dva glasa - jedan koji je pozitivan, iz Evropske komisije, i drugi manje pozitivan iz država članica - navela je Marović. 
 
Kako je kazala, Crna Gora nema nikakvu garanciju da će, i ako ispuni uslove, zaista priključiti 2028-2029. godine. “Potrebna je deklaracija kojom će se reći - mi radimo na pristupnom ugovoru. Pristupni ugovor će podrazumijevati da država obezbijedi određeni bilans presuda visoke korupcije, Crna Gora treba da reguliše i izborno zakonodavstvo i da unaprijedi ukupan ambijent što se tiče rada pravosuđa, tužilaštva”, ukazala je Marović. 
 
Državi je, kako je naglasila, neohodno nezavisno pravosuđe, “da ne mijenjamo jedan politički uticaj drugim”. 
 
- U EU moramo ući kao država koja ima nezavisne insitucije, a na svemu drugom možemo raditi - dodala je Marović. 
 
Poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Prebilič, ukazao je da za EU najvažnije da postoji nacionalni konsenzus da se država učlani u Uniju, ali i izrazio očekivanja da rezultati u pravosuđu budu konkretni.&nbsp;
- Nešto što se može “staviti na sto”. Na tom polju još je puno prostora za poboljšanje, na primjer oblast korupcija, treba nam i rezultat i kako se ona iskorjenjuje - poručio je Pribilič. 
 
Na pitanje da li je moguće zatvoriti poglavlja do kraja sljedeće godine, Prebilič je odgovorio da je to teško, ali ne i nemoguće. 
 
- Mi smo stava da bilaterala ne smije uticati na pregovore. Ako postoje neki problemi, treba da se razgovar - kazao je Prebilič, podsjećajući da ni spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva nije riješen, ali da su obje zemlje u EU. 
 
Prema riječima Prebiliča, EU želi istinski da neku uspješnu priču na Zapadnom Balkanu a, kako je naveo, Crna Gora je najbolji primjer za to, apostrofirajući i da je u Crnoj Gori velika podrška procesu pristupanja EU nasuprot nekim drugim državama regiona. 
 
Scenario u kojem bi mogla prevagnuti politička nestabilnosti i da država ne ispuni sve obaveze je ocijenio kao najlošiji. “Ako sad postoji moment, treba da se iskoristi. Ne bih želio da se dokaže da se ne može, mislim da ćete zatvoriti vrata za sav region. Treba da napravimo sve da spriječimo taj scenrio i da Crna Gora postane članica EU”, dodao je Prebilič. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, stava je da je u posljednjih godinu postignut vanredan uspjeh, dodajući da postoji vrlo dobra politička klima za integracija države u EU. 
 
On je rekao da je važno da „svi veslamo naprijed budući da je pozitivan ishod tu pred nama, a ključevi od tog uspjeha su u našim rukama“. 
 
Upitan šta je država mogla, a nije uradila, on je rekao da “ne vidi šta je Crna Gora mogla da uradi, a nije”. 
 
Podsjetio je i da je fokus bio na dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i da je to i učinjeno. 
 
Zenović je rekao da je limitirajuće, ali i pohvalno što je Vlada dala vremenski rok sebi. 
 
- To je bio hrabar korak, koji je dao podstrek cijeloj administraciji da predano radi - naveo je on, negirajući da se kreće u preformulaciju rokova. 
 
Zenović je, govoreći o odnosu prema kritičarima, kazao da je kritika uvijek dobrodošla ali da mora da nosi i predloge za razrješenje kako ne bi ostala destruktivna. 
 
Kazao je i da je država zatvorila sedam poglavlja, u novoj metodlogiji, koja je najteža do sada četiri, a prije toga tri. 
 
- To je, sa ona dva koja je Srbija zatvorila, jedini bilans koje politika proširenja ima među sedam država kandidata, to je ono što EU ima kao jedina zatvorena poglavlja. Znam da to nije impresivno, ali je važno da svako od nas zapita šta sam mogao da uradim više, i ja to svakog dana sebe pitam - naveo je Zenović. 
 
On je dodao da se proces transformacije ne završava ulaskom Crne Gore u EU. 
 
- Mi samo dobijamo garanciju da će se ta transformacija, kontinuirano, pod budnim oko Unije, nastaviti dalje. Nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora biti evropska država kakva bih želio da bude. Za mene je EU tvorevina koja nema alternativu - rekao je Zenović. 
 
Govoreći o poglavlju 5 - Javne nabavke, koje je zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji u petak, on je kazao da, kad je u pitanju to poglavlje, mora se pokazati da politika štima i da ima ko da je sprovodi. 
 
Savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za evropske poslove, Miloš Radonjić, ocijenio je da taj proces shvataju kao proces suštinske transformacije društva, a ne kao tehničko ispunjavanje. 
 
Govoreći o postignutom uspjehu u procesu pregovora, Radonjić je rekao da uspjeh može biti relativan i apsolutan. 
 
- Crna Gora jeste postigla relativni uspjeh, ali to nije apsolutni uspjeh, jer ne odgovara onome što je puni potencijal društva. Svi elementi crnogorskog društva rade zajedno na ispunjenju ovog cilja - kazao je Radonjić. 
 
On je naveo da svi ističu podršku građana članstvu u EU, ali da se malo pažnje posvećuje tome šta se radi da se ta podrška zadrži. 
 
Govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Radonjić je ocijenio da taj dokument neće moći da bude implementiran bez dodatne doze opreza sa crnogorske strane. 
 
- Sporazum je mogao biti bolji, da je pravovremeno uključena akademska zajednica, NVO sektor, i da su prodiskutovali sadržaj sporazuma u cilju da bude postignut balans - zaključio je on. 
 
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, podsjetila je da se obećavalo da će ove godine biti zatvoreno šest, odnosno devet poglavlja, a da se broj snižavao kako je vrijeme odmicalo. 
 
Ona smatra da Vlada ima demokratske struje i da možda te struje rukovode tehničkim procesom pregovaranja, ali da su one u manjini. 
 
- Nije pitanje šta Crna Gora nije uradila, nego šta nije smjela da uradi. Ali uradila je upravo ta demokratska manjina i puno antievropskih narativa, postupaka i aktivnosti. Teško je planirati, ali morate preuzeti odgovornost ukoliko tako ambiciozni planovi ne budu realizovani. Lako je dobiti IBAR, ali je lako i zaboraviti preuzete obaveze - ocijenila je Đukanović. 
 
Nemoguće je, kaže, pričati o velikom napretku uz sve ove probleme koje vidimo, a mislim da o partijskom zapošljavanju i nepotizmu najbolje govori nezvanični dokument EK. Ukazala je da se država suočava sa grubim kršenjem ljudskih prava. 
 
Zamjenik šefa delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, istakao je kao pozitivno što je Crna Gora zatvorila sedam od 33 poglavlja, kao i dobijanje IBAR-a koji je bio prekretnica za proces pregovara. 
 
On je ponovio snažnu podršku EU procesu proširenja, kao strateški prioritet za Uniju, dodajući da su tome doprinijele i izmjene u geopolitičkoj situaciji i u tom kontekstu naglasio neke odluke koje je Crna Gora donijela radi usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, transponovanja zakona, paketa sankcija Rusiji. 
 
- Sada nema prostora da se predomislimo i idemo nazad. Moramo biti više uvjereni da će ovaj region biti dio EU u razumnom periodu - naveo je Seri, ističući da Zapadni Balkan nastavlja da bude u njihovom fokusu. 
 
Seri je rekao da je ostalo da se uradi puno posla i da je proces pristupanja zasnovan na zaslugama. 
 
- Geopolitička situacija je takva kakva je, ali države članice neće dozvoliti pristupanje ukoliko tehnički uslovi nijesu ispunjeni - pojasnio je on uz opasku da je proces usporen ove godine i zbog političkih pitanja i previranja u Skupštini. 
 
Govoreći o doprinosu NVO sektora procesu pristupanja Crne Gore EU, Seri je istakao da civilno društvo radi odličan posao. “Prate sve pomno, postoji konstruktivna kritika, i to pomaže citavom procesu”, pojasnio je Seri. 
 
Upitan o mogućnosti prijema Crne Gore u EU, ukoliko ne ispuni sve uslove, on je ponovio da je cijeli proces zasnovan na zaslugama, kao i da su pravila - pravila, a mjerila - mjerila.
- I mjerila moraju biti dosljedno ispunjena prije prijema - poručio je Seri. 
 
Upitan da li EU prati proces izbora članova Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Seri je rekao da je poglavlje 10 posebno relevantno za Crnu Goru, povezujući neke dijelove tog pitanja i sa poglavljima 23 i 24, a što sve ima punu pažnju EU. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, poručio je da će sve ono što približava Crnu Goru makar milimetar EU, imati punu podršku opozicije. 
 
Građani su, kako je kazao, dominantno glasali za proevropske građanske partije. 
 
- Ljudi su glasali kako bi Crna Gora u dogledno vrijeme završila posao, a to se nije materijalizovalo - dodao je Vuković. 
 
Prema njegovim riječima, kad god bi Crna Gora uradila dobar potez, odmah potom bi uslijedila odluka vladajuće većine koja bi državu vratila dva koraka unazad.
- Prvo smo dobili IBAR, pa su (Andrija) Mandić i njegovi saborci izmislili Rezoluciju o Jasenovcu, kako bismo pokvarili odnose sa Hrvatskom - pojasnio je on. 
 
Vuković je kazao “da je većina smijenila sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, protivustavno i suprotno mišljenju Venecijanske komisije”. 
 
- Plašimo se da zbog prisustva malignih uticaja naš uspjeh neće biti dovoljan. To nema veze sa glavnim pregovaračem Zenovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević - naveo je Vuković. 
 
Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.

Marović: Crna Gora ne može završiti pregovore do kraja 2026.

Međuvladinu konferenciju sa Evropskom unijom juče je obilježilo zatvaranje samo jednog poglavlja, uprkos tome što su najviši državni zvaničnici, aktuelni premijer Milojko Spajić, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, pa i glavni pregovarač Predrag Zenović, svega nekoliko mjeseci unazad, najavljivali da će tokom 2025. godine Crna Gora zatvoriti čak šest poglavlja.
Na to je ukazao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
- Podsjećamo da se i tokom 2024. godine vladajuća većina, u svom paf-paf maniru, bavila nagađanjem i licitiranjem, pa su prvo govorili o zatvaranju devet poglavlja. Onda je taj optimizam, kao i sve što je lažno, krenuo silaznom putanjom, pa su obećavali zatvaranje 6 poglavlja, pa kad su vidjeli da ni od toga nema ništa, u svojim ispraznim politikanskim obraćanjima služili su se brojem četiri. Na kraju, u decembru su zatvorena tri poglavlja, a Crna Gora je uz to, gratis, dobila i blokadu od susjedne Hrvatske, zbog narušavanja dobrosudsjedskih odnosa - istakao je Anđušić.
Ovakva dinamika, u čijim okvirima je u junu 2025. godine zatvoreno Poglavlje pet ne obećava, cijeni on, da će Crna Gora do kraja naredne, 2026. godine, bez obzira na obećanja iz vlasti koja ne jenjavaju, uspješno završiti pregovore.
- Takođe, postavlja se pitanje kako će, nakon zatvaranja Poglavlja pet, Vlada Crne Gore primijeniti Sporazum sa UAE onako kako to piše u samom Sporazumu, ako uzmemo u obzir da je predmetni dokument u koliziji sa stavom koji EU navodi po pitanju međunarodnih ugovora koje Crna Gora zaključuje i njihove usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Znači li to da Milojko Spajić prećutno odustaje od Sporazuma i najavljenih silnih investicija? - pita Anđušić.
Jasno je, podvlači, da aktuelna vlast nije dovoljno sposobna i znavena da ovako težak i kompleksan posao, kakav pregovori jesu, dovede do kraja u zacrtanom roku.
- Jer uspješni pregovori zahtijevaju, ipak, nešto više od postavljanja bilborda sa obećanjima koja se nikad neće obistiniti - dodao je on.
Isto tako, kaže, bez obzira na pozitivnu klimu koja vlada, teško da vlastodršci, kojima dominantno upravlja Andrija Mandić, koji je simbol nazadne i retrogradne politike, koji, jedino što rade uspješno je to da bez greške svađaju Crnu Goru sa komšijama, do kraja mogu ubijediti EU zvaničnike da je Crnoj Gori mjesto među članicama Evropske unije.
- Kad se sve sabere i pažljivo izanalizira, dolazi se do zaključka da čak ni ChatGPT Spajiću nije izveo formulu kako da, pod plaštom Mandićeve suštinski antievropske politike, i bez do srži profesionalnog, a ne samo političkog kadra, bude premijer Crne Gore kao članice Evropske unije - zaključio je Anđušić.

Anđušić: Dinamika zatvaranja poglavlja demantuje aktuelnu vlast da će pregovori biti završeni do 2026.

Izmjena lokacije nas vodi u situaciju da naš put pristupa EU bude blokiran, to jeste da ne možemo zatvoriti poglavlje 27 u definisanom vremenu, saopštio je za Dan Saša Mujović, gradonačelnik, stav ministra finansija Novice Vukovića, izrečenog na sastanku investitora i kreditora postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Očekujemo stav Vlade po ovom pitanju - rekao je Mujović.
O sastanku sa predstavnicima KFW banke Mujović je obavijestio javnost na Skupštini Glavnog grada 29. maja.
Gradonačelnik je tada pročitao pismo KFW banke, ali i svoj odgovor. Na toj istoj sjednici, gradonačelnik je rekao da „niko ne želi promjenu lokacije zbog ličnog hira, ili potrebe da se negira validnost odobrene lokacije, nego zbog ogromnog problema koji je državnog karaktera i koji prijeti da eksalira“.
- Ja sam predložio izmjenu lokacije i detaljno objasnio da je novopredložena lokacija u okviru fabrike Kombinat aluminijuma, te kao takva pogodna za montažu već nabavljanje opreme. Predstavnici EU i KfW banke su me upoznali sa potencijalnim rizikom kazne, ako se ne počne što prije sa realizacijom projekta. Po njima izmjena lokacije traži novo vrijeme i dodatna ispitivanja. Sastanku je prisustvovao i ministar Vuković koji će sačiniti izvještaj i o svim detaljima izvijestiti Vladu. Po njemu, izmjena lokacije nas vodi u situaciju da naš put pristupa EU bude blokiran, to jeste da ne možemo zatvoriti Poglavlje 27 u definisanom vremenu. Očekujemo stav Vlade - saopštio je Mujović.&nbsp;
Predstavnik KFW banke Željko Uljarević poručio je da ne može da komentariše sastanak jer, kako je rekao, KfW banka ne odlučuje ništa, nego odlučuju Glavni grad i Ministarstvo finansija.

Mujović: Izmjena lokacije kolektora dovodi u pitanje naš evropski put

Funkcioneri nekadašnjeg Demokratskog fronta, predvođeni Andrijom Mandićem, i Demokrata Alekse Bečića, koji rukovode sektorima odbrane i unutrašnjih poslova i čine dio izvršne vlasti, predstavljaju tempiranu bombu na evropskom putu Crne Gore – ocijenio je za Portal ETV hrvatski politički analitičar Davor Đenero.
On ukazuje da je sama činjenica da Crna Gora u svom institucionalnom sistemu ima ugrađenu „opasnu bombu“ – izuzetno rizična.
- Ako se ta bomba, na ovaj ili onaj način, aktivira, odgovornost će snositi onaj ko ju je ugradio u sistem – dakle trenutni premijer Milojko Spajić. Suviše je rizično ulaziti u završnu fazu pristupnog procesa sa takvim teretom, čak i kada se evropski zvaničnici očigledno trude da to ne vide - naglašava Đenero.
Govoreći o aktuelnoj parlamentarnoj većini i vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, Đenero upozorava da postoji puno toga što može poći naopako, uprkos prevladavajućem optimizmu unutar evropskih institucija kada je riječ o crnogorskim integracionim šansama.
- Upravo zato što Uniji treba proces proširenja, kao instrument stabilizacije Balkana, relevantan broj važnih aktera u Uniji gleda na crnogorskog premijera kao na onog koji bi mogao europeizirati svoju državu – kaže Đenero.
Ipak, upozorava da takav optimizam zanemaruje stvarnu strukturu vlasti u Crnoj Gori, koja je, kako tvrdi, pod uticajem Beograda i Moskve.
Sagovornik Portala ETV dodaje da je taj sistem dizajniran od režima Aleksandra Vučića upravo s namjerom da – ako to interesima Srbije odgovara – bude u stanju da zakoči crnogorski napredak ka članstvu u Uniji.
U tom kontekstu tumači i poziciju Andrije Mandića kao ključnu tačku blokade.
- To je razlog zašto je kreirana veto pozicija Andije Mandića, gospodara parlamentarne procedure. Zato su u vlast ugrađeni elementi nekadašnjeg DF-a, ali i Bečićeve Demokrate koji kontrolišu represivni aparat i utiču na „izbušenost” crnogorskog bezbjednosnog sistema od strane srbijanskih i ruskih službi - smatra analitičar. 
Ističe i da je jasno da Mandić i njegovi politički saveznici nijesu zadovoljni radom ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, koji predstavlja proevropski kurs Vlade, te da se nastoji njegovo kontinuirano opstruiranje, pa čak i isključivanje iz parlamentarne većine.
- U prvoj ozbiljnoj krizi iz EU bi se moglo početi postavljati pitanje o stabilnosti evropske orijentacije Crne Gore i o crnogorskoj pouzdanosti, kad je u pitanju zajednička vanjska i sigurnosna politika, upravo zbog poteza ovog antievropskog bloka u vlastima Crne Gore - upozorava Đenero.
Analitičar navodi da je pristupanje Evropskoj uniji proces izuzetne osjetljivosti, te da se mora biti spreman i na scenario u kojem bi taj blok mogao otvoreno udariti na evropski put Crne Gore onog trenutka kada bi njen napredak počeo da iritira autoritarnog lidera u Beogradu, ili kada bi ugrozio strateške interese Vladimira Putina.

Đenero: Mandić i Bečić tempirana bomba u srcu vlasti Crne Gore

Bilo bi pohvalno kada bi nas Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore informisalo o aktivnostima i dometima, kako reče ministarka Maida Gorčević, “tajne diplomatije” u sanaciji narušenih odnosa s Republikom Hrvatskom, naveo je na mreži X međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Čitajući intervju savjetnice MVP-a Hrvatske, Vande Babić-Galić, reklo bi se, navodi Đuričković, da sa crnogorske strane nije bilo posebnih napora, niti pomaka. Predsjednik Skupštine, potpredsjednik Vlade i poslanik vladajuće većine, zemlje kandidata za ulazak u EU, i dalje su persone non grata za zemlju članicu EU.
Ruku na srce, navodi Đuričković, nije ni lak zadatak Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore - "treba braniti neodbranjivo". 
- Kako od trojice obrijanih poštovalaca Ravnogorskog pokreta, od kojih je jedan sa titulom četničkog vojvode, za svega godinu dana napraviti tri pokajnika i prvoborca u EU integracijama? Još izazovnije: kako od njih napraviti dobre komšije, odnosno susjede - pita Đuričković.
Prema njegovim riječima, ni razvoj situacije im ne ide u prilog. 
- Gazde još jače udaraju u ratne (čitaj: četničke) doboše, najavljujući ofanzivu s ciljem revizije istorije i proguravanja zakona o dvojnom državljanstvu - navodi Đuričković.
Đuričković poručuje da je vrijeme da “zakleti borci” za EU integracije u 44. Vladi izvade glavu iz pijeska i priznaju da je koncept evropskog Mandića, Kneževića i Bečića doživio krah.
- Danas je pitanje za vas, za razmišljanje, ne koliko ćete poglavlja zatvoriti, već koliko će vam nepremostivih prepreka kreirati Mandić i družina. Neće vaši rezultati — kakvi god bili — uvesti Crnu Goru u EU, već će djelovanje Mandića i družine trajno izbaciti Crnu Goru s EU kolosijeka - zaključuje Đuričković.

Đuričković: Težak zadatak MVP - kako od trojice obrijanih poštovalaca Ravnogorskog pokreta napraviti tri pokajnika i prvoborca u EU integracijama?

Nadam se, i zato sam danas tu, da ćete tokom našeg drugog predsjedavanja Savjetu u prvoj polovini 2026. godine zatvoriti i ostala poglavlja i time trasirati put ka tome da postanete 28. država članica Evropske unije (EU) - poručio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u razgovoru sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Naglasio je da je prvo poglavlje naših pristupnih pregovora otvoreno je i zatvoreno tokom prvog predsjedavanja Kipra Savjetu EU u 2012. godini, te da njegova njegova posjeta Crnoj Gori naglašava važnost koju ta zemlja pridaje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore.
Dva predsjednika imala su tete-a- tete razgovor nakon čega je održan i sastanak delegacija.
- Veoma cijenimo poziciju Kipra kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju. Vidim vašu posjetu kao nastavak moje prošlogodišnje posjete Nikoziji i vjerujem da je ovo dobra prilika za nas dvojicu da razgovaramo o jačanju bilateralnih odnosa, ali i na koji način nas Kipar može još snažnije podržati na našem evropskom putu, posebno uoči vašeg predsjedavanja Savjetu Evropske unije naredne godine - poručio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima jasan cilj, da do 2028. godine postane 28. država članica EU, koji je ambiciozan ali i dalje realan.
Teme razgovora dva zvaničnika bile su i jačanje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, trgovine i turizma.
- Posjeta predsjednika Kipra realizovana uoči predsjedavanja te zemlje Savjetu Evropske unije u prvoj polovini 2026. godine potvrda je odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom. Ona predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU - naglasili su u kabinetu Milatovića.

Milatović - Hristodulidis: Kipar snažno podržava evropski put Crne Gore

Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva održaće se od 30. avgusta do 3. septembra, tim povodom gost jutarnjeg dijela Ljetnjeg programa, na Televiziji E, bio je glumac i direktor Festivala Davor Dragojević.
Pripreme za festival počinju odmah po završetku prethodnog, kaže Dragojević, pa su pripreme i za ovaj festival odavno završene, ali se onda prilagođavaju nepredviđenim okolnostima.&nbsp;
- Velika sala KIC-a se renovira i neće stići do otvaranja, ne greškom KIC-a, nego spletom okolnosti, pa onda traženje alternativnih rješenja, pa onda otkazivanja smještaja i tome slično, tada kreće novi rad, sve ispočetka maltene. Ali, sve je spremno i 30.avgusta će biti otvaranje, još uvijek nijesmo sigurni gdje će biti, nadamo se da će uspjeti renoviranje dijela Velike sale KIC-a, da makar imamo otvaranje Festivala u KIC-u, to bi nam značilo, jer ipak je KIC neko ko je sa nama &nbsp;od početka i u toj kući se osjećamo slobodno i Festival je zapravo festival samo kad je tamo - rekao je Dragojević.
Organizator festivala je, podsjeća on, Muzički centar Crne Gore i tamo će biti izvedene neke od &nbsp;predstava.
U okviru festivala biće izvedeno devet predstava, jer se ove godine prilikom selekcije odlučio da napravi jedan zanimljiv eksperiment.&nbsp;
- Govorimo o rediteljima koji daju tu finu notu predstavi, pa ćemo imati reditelje iz Srbije, Crne Gore, Rusije, Poljske, Španije, Italije, Slovenije, Bugarske, a svako od njih donosi nešto svoje i svako od njih ima mali pečat iz zemlje odakle dolazi - istakao je Dragojević.
Sve informacije o predstavama se mogu naći na Instagram i Facebook nalogu, kao i na sajtu lutkarstvo.me.
- Prvog dana ćemo imati Pozorište lutaka ,,Pinokio” iz Beograda i predstava Snježana i sedam patuljaka, zatim Korifej teatar iz Kolašina na otvaranju festivala sa predstavom Vilinska gora, drugog dana Pozorište za djecu Republike Srpske iz Banja Luke sa predstavom ‘’Crvenkapica’’, nakon toga u večernjem terminu Pozorište lutaka iz Mostara sa predstavom ‘’Mačak u čizmama’’. Trećeg dana festivala gost iz Španije David Zuazola sa predstavom The Walker, u večernjem terminu gostuje Pozorište za djecu iz Subotice sa predstavom ,,Želim da budem normalan’’. Četvrtog dana festivala Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca sa predstavom ‘’Životinjske priče’’, večernji termin pozorište Del drago iz Ravene sa predstavom ‘’Pinokio’’ i petog dana u prije podnevnim satima biće predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice ‘’Pomelo mali ružičasti slon’’, tako da smo na taj način zaokružili tih devet produkcija - precizirao je Dragojević.
Kaže da će stručni žiri čine glumac i kompozitor iz Beograda Alek Rodić, dramaturg iz Bugojna iz BiH Vahid Duraković, publicista, novinar, magistar dramaturgije Vanja Kovačević, kao i jako dobar dječji žiri sačinjen od desetak podgoričkih osnovaca.&nbsp;
Zatvaranje Festivala, najavljuje Dragojević, bića na Sastavcima Morače i Ribnice u čast nagrađenih pjevaće dječiji hor Zvjezdice koji ove godine slavi veliki jubilej 40 godina postojanja.
- Mi smo htjeli da budemo dio tog velikog slavlja, jer zaista zaslužuju da im se divimo i da ih podržimo, a pogotovu mi koji se bavimo djecom i radom za djecu - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPQZAGwfZKuM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Festival lutkarstva od 30. avgusta do 3. septembra, biće prikazano devet produkcija

Načelnik Glavnog štaba izraelske vojske, general-pukovnik Ejal Zamir, odredio je opseg kopnenih snaga koje će sudjelovati u novoj operaciji u Gazi, doznaje Walla u ponedjeljak.
Prije predstavljanja plana ministru odbrane u utorak, odlučeno je da će brojne borbene grupe veličine brigade, koje se sastoje od najmanje 80.000 vojnika, opkoliti i osvojiti Gazu.
- Ovo je širok plan koji će od Hamasa zahtijevati visoku cijenu, ali takođe nosi velike rizike za snage IDF-a - rekao je vojni izvor upoznat s pripremama za veliku operaciju.
IDF neće čekati sedmicama, rekli su vojni izvori Walli. U narednim danima, kopnene snage, uz pratnju avijacija, počeće se kretati prema novim područjima.
U međuvremenu, visoki dužnosnici IDF-a izrazili su zabrinutost da bi osvajanje područja u srcu Gaze i drugim lokacijama moglo dovesti do toga da IDF bude izravno odgovoran za distribuciju humanitarne pomoći palestinskom stanovništvu dok se većina njih ne preseli u južni Pojas Gaze.
Zamir je u nedjelju posjetio Pojas Gaze, u pratnji komandanta Južne komande Yaniva Asora i voditelja Operativnog odjela Itzika Cohena, kako bi analizirao plan i dobio daljnji uvid u borbenu strategiju i operativnu logiku prije donošenja odluka. Zamirov posjet Pojasu Gaze
- Načelnik štaba želio je osjetiti teren, vidjeti stvari iz prve ruke, razumjeti rute kretanja i metode borbe te čuti od komandanta koji vode borbe kako to izgleda njihovim očima prije donošenja ključnih odluka - rekli su vojni izvori.
Na zatvorenim sastancima, Zamir je naglasio da će operativne snage doći do područja gdje IDF još nije djelovao.
Brojne evropske države su upozorile na dodatnu humanitarnu katastrofu do koje će dovesti nova izraelska ofanziva, dok je opozicija u Izraelu optužila Netanyahua da ugrožava živote zarobljenika.

Izrael za novu ofanzivu na grad Gazu spremio čak 80 hiljada vojnika, napad će ubrzo početi

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Broj žrtava ruskog napada na stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkovu porastao je na 10, saopštili su ukrajinski zvaničnici, nakon što je ranije danas gradonačelnik Igor Terehov izvijestio o napadu, prvobitno navodeći da su poginule tri osobe, a zatim da je broj stradalih sedam.
U napadu, koji je izazvao požar i urušavanje objekta, prema riječima šefa regionalne vojne uprave, povrije]eno je još najmanje 23 ljudi.
Među poginulima u napadu su bila i djevojčica od 18 mjeseci i dječak od 16 godina, saopštila je ranije vojna uprava.
U međuvremenu, broj povrijeđenih u napadu balističkom raketom na grad Zaporižja porastao je na 17, prema lokalnom zvaničniku.
Drugdje u regionu Zaporižja, dječak od 15 godina je poginuo kada je bomba pala na kuću u selu Novojakovlivka, rekao je šef regionalne vojne uprave Ivan Fedorov. Brat, sestra i roditelji dječaka su takođe povrijeđeni.
Ranije je saopšteno da je ruski vazdušni napad tokom noći na stambeno područje u Harkovu usmrtio je tri osobe, među kojima i malo dijete, i ranio 17, saopštile su jutros ukrajinske vlasti, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Kijev da brzo postigne dogovor za okončanje rata koji je Moskva započela.
Napad dronom ubio je dvogodišnjeg dječaka u drugom po veličini ukrajinskom gradu rano jutros, nakon udara balističkom raketom prethodne noći, saopštio je Oleg Sinegubov, guverner šire oblasti Harkov, na aplikaciji Telegram.
Broj ranjenih u napadu na Harkov "stalno raste", dodao je Sinegubov.
Na Telegramu je gradonačelnik Igor Teregov rekao da su u oba napada poginule još dvije osobe i ranjeno 17, među njima šestoro djece starosti od šest do 17 godina.
"Žena je upravo izvučena iz ruševina: živa je", napisao je Teregov u objavi rano jutros, upozoravajući da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine, blizu granice sa Rusijom, bio je cilj redovnih ruskih napada dronovima i raketama od kako je Moskva pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022.
Prethodni udar balističkom raketom na grad razbio je oko 1.000 prozora, rekao je Sinegubov. Neki stanovnici su morali biti evakuisani, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije na Telegramu.
Reutersovi svjedoci vidjeli su medicinsko osoblje kako pomaže stanovnicima na ulici i spasioca koji pregledaju oštećenja u stambenim zgradama.
Dvije osobe su ranjene u ruskim napadima na susjednu oblast Sumi, koji su takođe oštetili najmanje desetak kuća i obrazovnu ustanovu, saopštile su vlasti.
"Neprijatelj nastavlja namjerno da pogađa civilnu infrastrukturu u oblasti Sumi – podlo, noću", naveo je Oleg Grihorov, šef regionalne administracije, na Telegramu.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi oružje koje je koristila Rusija. Moskva nije odmah komentarisala. Obje strane poriču da ciljaju civile u svojim udarima, ali hiljade ljudi je poginulo, većina njih Ukrajinaca.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u petak ugostio predsjednika Vladimira Putina na Aljasci radi razgovora o okončanju rata, pozvao je Kijev da postigne dogovor sa Moskvom, navodeći: "Rusija je vrlo velika sila, a oni nijesu".

Broj žrtava ruskog napada na Harkov porastao na 10, među njima i djeca

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: evropski-put