Evropski sud naložio je Poljskoj da mora priznati istopolni brak koji su njihova dva državljanina sklopila u Poljskoj.
Ta država odbijala je to da učini, no ES je iznio stav prema kojem je to pogrešno, uprkos tome što poljski zakon ne poznaje istopolne brakove.
Jer, kako su precizirali, institucija braka, uključujući i onaj između supružnika istog pola, mora biti uvažavana na području čitave Evropske unije.
- To krši ne samo slobodu kretanja i prebivališta, već i fundamentalno pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života - stoji u presudi.
Pomenuti par živio je u Njemačkoj, no pošto su se vratili u Poljsku, tamo su naišli na problem - država nije priznavala njihovo bračno stanje.
U Poljskoj je izuzetno snažna konzervativna katolička struja, čiji su politički predstavnici donedavno dugo bili i na vlasti. Ti krugovi, pritom, borbu za jednakost LGBT parova predstavljaju kao "opasnu stranu ideologiju".&nbsp;
No, aktuelna vlast u Poljskoj preduzima korake kako bi ozakonili i istopolna partnerstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropski sud: Poljska je, kao i sve druge članice EU, dužna da priznaje istopolne brakove

Mađarska namjerava da odluku Savjeta Evropske unije o zabrani isporuke ruskog gasa ospori pred Evropskim sudom pravde, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Sijarto je istakao da Mađarska smatra da su postupci Savjeta EU nezakoniti, jer odluka nije donijeta jednoglasno, već kvalifikovanom većinom, što je obrazloženo ocjenom da je to pitanje trgovine, a ne sankcija.
- Mađarska i Slovačka zbog toga nijesu mogle da iskoriste svoja prava veta i zbog toga ćemo se žaliti Evropskom sudu pravde, rekao je Sijarto u intervjuu za televiziju M1, prenosi Tass.
Pema odluci Savjeta EU, novi ugovori o kupovini ruskog gasa biće zabranjeni od 1. januara 2026. godine, pri čemu postojeći kratkoročni ugovori treba da budu završeni do 17. juna 2026. godine, a dugoročni ugovori mogu da se nastave do 1. januara 2028. godine.

Sijarto: Mađarska planira da odluku EU o zabrani isporuke ruskog gasa ospori pred Evropskim sudom

Evropska komisija nije iznijela kredibilne razloge da odbije zahtjev Njujork Tajmsa da preda tekstualne poruke koje su razmijenili izvršni direktor Fajzera Alberta Bourle i predsjednice EK Ursule fon der Lajen oko ugovora o nabavci COVID-19 vakcina.
U EU su kritikovali odluku Evropske komisije i način kojim su upravljali ugovorima u vezi sa pandemijom.&nbsp;
Pojedini aktivisti u EU optužili su rukovodeća tijela EU za nedostatak transparentnosti koja može da utiče na pad povjerenja u evropske institucije.
Naime, Njujork Tajms je zahtijevao od EK da dostavi poruke od prvog januara 2021. godine do 11.maja 2022. godine između Ursule fon der Lajen i Fajzerovog direktora, oko ugovora o vakcinama vrijednog više milijardi eura.
Iz Evropske komisije su rekli da poruke ne mogu dostaviti jer ih komesarka nije sačuvala i da se tekstualne poruke ne mogu klasifikovati kao prikladni EU dokumenti.
Ipak, Evropski sud sa sjedištem u Luksemburgu poništio je ovu odluku Evropske komisije kao neosnovano i nedovoljno objašnjenje za nedostavljanje poruka javnosti.
Ugovor o vakcinama, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021, tada je smatran trijumfom Fon der Lajen.&nbsp;
Ipak, sama količina kupljenih vakcina od tada je izazvala čuđenje, a Politico je krajem prošle godine otkrio da je propala doza vakcina u vrijednosti od najmanje 4 milijarde eura.&nbsp;
Ugovor o vakcinama sa Fajzerom u međuvremenu je ispregovaran pod drugačijim uslovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-suocena-s-kljucnim-testom-dok-eu-sud-odlucuje-o-tajnim-fajzergejt-porukama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropski sud pravde odlučio: EK morala da objavi prepisku Fon der Lajen i direktora Fajzera oko nabavke vakcina

Evropski savez Herceg Novi predstavio je ključne segmente svog djelovanja, sa jasnom vizijom razvoja lokalne zajednice zasnovane na vladavini prava, snažnoj ekonomiji, pravednoj socijalnoj politici, zaštiti životne sredine i poštovanju ljudskih i manjinskih prava, poručili su predstavnici ove liste.
&nbsp;U fokusu djelovanja Evropskog saveza Herceg Novi je i obrazovni sistem koji planiramo uskladiti sa realnim potrebama tržišta rada – kako po pitanju potražnje, tako i ponude.
&nbsp;- Zajedničko djelovanje, zasnovano na vrijednostima građanskog društva i slobodnih pojedinaca, osnov je našeg pristupa. Modernizacija lokalne administracije mora biti ekonomična, održiva, efikasna i, prije svega, u službi građana. Naš cilj je jednostavan – grad po mjeri građana- navodi se u saopštenju ES.
&nbsp;Posebnu pažnju, kazali su iz Evropskog saveza, posvećuju borbi protiv korupcije i kriminala na lokalnom nivou.&nbsp;
- Zalažemo se za otvoren dijalog sa svim građanskim organizacijama, društvenim pokretima i pojedincima koji baštine univerzalne vrijednosti. Vjerujemo u jačanje institucija i izgradnju sistema u kojem će raditi sposobni, a ne podobni. Za bolji, pravedniji Herceg Novi - Evropski savez, najbolje što možeš- poručili su iz Evropskog saveza.

Evropski savez Herceg Novi: Za bolji i pravedniji grad, po mjeri građana

Zbog dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore u tri predmeta država Crna Gora treba da isplati podnosiocima predstavki iznos od 4.280,00 eura, prenosi Antena M.
Dana 16. i 23. januara 2025. godine Evropski sud za ljudska prava objavio je tri odluke protiv Crne Gore Bijelić protiv Crne Gore, Golubović protiv Crne Gore i Terzić i drugi protiv Crne Gore na osnovu kojih je država Crna Gora u obavezi da isplati podnosiocima predstavki u predmetima:
– Bijelić protiv Crne Gore zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore od 4 godine, 11 mjeseci i 29 dana, iznos od 1.500,00 eura na ime naknade nematerijalne štete i iznos od 250,00 eura na ime troškova postupka, uvećane za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocu predstavke na ove iznose.
– Golubović protiv Crne Gore zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore od 4 godine, 4 mjeseca i 16 dana, iznos od 1.080,00 eura na ime naknade nematerijalne štete, uvećan za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocu predstavke na ovaj iznos.
– Terzić i drugi protiv Crne Gore zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore od 3 godine, 11 mjeseci i 25 dana, iznos od 1.200,00 eura na ime naknade nematerijalne štete i iznos od 250,00 eura na ime troškova postupka, uvećane za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocima predstavke na ove iznose.
- Na osnovu odluka koje je Evropski sud za ljudska prava donio u toku 2024. godine u odnosu na Crnu Goru zbog dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom &nbsp;Crne Gore, država je u 2024. godini isplatila podnosiocima predstavki iz tih odluka ukupan iznos od 77.330 eura- ističe se u saopštenju.
Imajući u vidu da je dužina trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore prepoznata kao problem u pravnom sistemu Crne Gore, Vlada Crne Gore je u 2024. godini donijela zaključke, a na osnovu Izvještaja o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojima je preporučila Ustavnom sudu Crne Gore da u cilju smanjenja dužine trajanja postupaka pred tim sudom sačini analizu predmeta koji su u radu pred tim sudom duže od tri godine i da takve predmete označi kao prioritetne i definiše fiksne rokove za njihovo okončanje.

Tri nove odluke Evropskog suda u vezi sa prekomjernom dužinom postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore

Evropski sudovi su donijeli veći broj presuda u kojima su padale presude nacionalnih sudova zato jer je došlo do grubog miješanja političara u tok samog postupka, a ovo je jedan od drastičnijih primjera koje sam ja vidio, kako se političari direktno miješaju u postupak koji je u toku - poručio je advokat Ante Nobilo odgovarajući na pitanje što o aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori govori činjenica da funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor (poslanik Boris Bogdanović, ministar odbrane Dragan Krapović i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović) javno tvrde da ne žele da poštuju prezumpciju nevinosti u slučaju Zorana Lazovića.
Nobilo je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, rekao da to može kasnije prouzrokovati pad bilo kakve presude na Evropskom sudu - jer jednostavno to političarima nije dozvoljeno.
- Zasigurno je prezumpcija nevinosti u Zakonu o krivičnom postupku u Crnoj Gori. Dakle, ako bilo koji političar, funkcioner, ministar izjavi da ne priznaje presumpciju nevinosti, u odnosu na bilo koju osobu, to znači da taj ministar, taj političar, krši zakon, krši Ustav, ali isto tako krši i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i principe na kojima počiva pravo u Evropskoj uniji - poručio je Nobilo.
Govoreći o optužnici protiv nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, kazao je da je za stvaranje kriminalne organizacije potrebno tri osobe, a riječ je o dvije.
- Pored tri i više lica, potrebne su i radnje. Dakle, kriminalna grupa se stvara zbog dobiti ili moći. Čisto na logičkom nivou, ideš u kriminal, stvaraš kriminalnu grupu s nekom svrhom, nešto želiš postići. Zakon kaže da preko kriminalne organizacije želiš ostvariti ili neku veću moć, ili ostvariti imovinsku korist. Ako pogledamo ovu optužnicu, nemamo nigdje pisano da su Katnić i Lazović bilo kakvu moć htjeli ostvariti, ili bilo kakvu imovinsku korist su tim svojim radnjama htjeli ostvariti - naveo je on.
Postavlja se, kako kaže, pitanje zašto bi oni ugrožavali svoje funkcije, dugogodišnje karijere i krenuli u nezakonite radnje, a da nemaju nikakve koristi od toga.
- Već na logičkoj razini mi nemamo bitni element kriminalne organizacije. Pored ova dva kriminalna elementa, vi morate imati još barem tri obilježja kriminalne organizacije. Međutim, oni nisu mogli u optužnici napisati ta tri elementa na način da su mogli opisati radnje Lazovića, ili Katnića. Umjesto toga, opisa njegovih radnji, oni su naveli, ja ću vam dati samo primjer, da se Katnić podvrgao pravilima &nbsp;unutrašnje kontrole zločinačke organizacije i primao naredbe od nekoga, bilo koga. Ali, oni nijesu dali nijednu činjenicu na tu temu, već su to elementi diletantski sastavljene optužnice - rekao je Nobilo.
<h2>Katnić ne prima sugestije, a kamoli zapovijesti</h2>
U Crnoj Gori je opšte poznato, dodaje on, da je Milivoje Katnić bio legalista i možda i da je prekruto primjenjivao zakon. Da je, kako kaže, bio neka vrsta autoritativnog tužioca, a u isto vrijeme bio nadređeni i policajcima, pa tako i Zoranu i Petru Lazović i bivšem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
- Katnić je takve psiho fizičke konstitucije da jednostavno ne prima čak ni sugestije, a kamoli zapovijesti od bilo koga. Ali, oni nijesu imali nijedan dokaz da je Milivoje Katnić od bilo koga primio bilo kakvu naredbu. Dakle, kad vi na 280 stranica ne možete opisati tih pet, &nbsp;šest obilježja krivičnog djela stvaranja i pripadanja kriminalnoj grupi, znači da optuženici svojim radnjama nijesu ostvarili bitna obilježja tog krivičnog djela i ja sumnjam da ovakva optužnica u odnosu na njih može proći - istakao je Nobilo.
Smatra da se država neće odreći takozvanih skaj dokaza, jer su ti dokazi razbili velike svjetske kriminalne organizacije, pa će, kaže, zato nacionalna zakonodavstva sve učiniti da ti dokazi ostanu zakoniti.
- Što se tiče Evropskog suda on je faktički stavio u nadležnost nacionalnog zakonodavstva i suda da odlučuje o tome, i ja sam tu pesimista, sa stanovišta odbrane, i mislim da će kriptovana &nbsp;Skaj komunikacija ostati kao dokaz. Međutim, u svoj toj obimnoj Skaj komunikaciji ne postoji apsolutno ništa kompromitujuće za mog branjenika Milivoja Katnića. Da su &nbsp;manipulisali porukama, jesu! Ja ću vam dati primjer cijela optužnica u odnosu na Milivoja Katnića svela se na stalno ponavljanje poruke gdje Petar Lazović Zviceru kaže “Duška je tata od Kate tražio da se izostavi hapšenje”. Da se izostavi hapšenje &nbsp;Duška Roganovića i tu poruku opet, i opet , u svim opisima krivičnih djela u ovoj optužnici, u odnosu na Milivoja Katnića se ponavlja, jer imaju to i ništa više - objašnjava Nobilo.
Ali, kako dodaje, oni nijesu stavili u optužnicu druge poruke, između Zvicera i njegovih ljudi, gdje oni sami zaključuju da je Petar Lazović njih lagao, jer da tužilaštvo nema ništa za Duška Roganovića i da je to što nemaju dokaza za njega to razlog zašto ga nijesu uhapsili, a ne, kako kaže, nepostojeća intervencija Zorana Lazovića prema Milivoju Katniću.
- Petar Lazović, koji je očigledno bio prikriveni policajac, prikriveni istražitelj, pokušava se približiti kriminalnim krugovima, pokušava im predočiti da je on za njih koristan, i on, naravno, manipuliše, jer je očigledno dobio informaciju da je dvije nedjelje prije hapšenja donesena odluka da se šest osoba hapsi, ali ne i Duško Roganović, za njega nemaju dokaza, i onda je to plasirao kriminalnim krugovima, kako bi oni u njega imali više povjerenja. Istovremeno, mi u spisu imamo, da je najveći broj podataka, na čijim temeljima su krenuli postupci prema kriminalnoj organizaciji Zvicera i ostalih, dobiveni su upravo od Petra Lazovića, koji je sa takvom jednom dvostrukom igrom, očigledno, obavještajno izbušio kriminalne organizacije. Dakle, to je ta selekcija! - kaže Nobilo.
Ima, dodaje on, i drugih primjera gdje prikazuju samo jednu stranu koja odgovara, a drugu ne.
- Sad ne bih ulazio u detalje, ali u odnosu na Katnića ovo je najvažnije, ti kriminalci su shvatili da ih Petar Lazović laže, zahvaljujući podacima koje su imali, a tužilac optužnicu u odnosu na Milivoja Katnića bazira na banalnoj izjavi - zaključio je Nobilo.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dxtl3QRi6yYo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nobilo: Diletantski sastavljena optužnica protiv Lazovića i Katnića, ovo je jedan od drastičnijih primjera direktnog miješanja političara u postupak

Američki i ruski zvaničnici održali su razgovore kako bi doradili mirovni plan za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, dok Vašington pojačava pritisak na obije strane da postignu dogovor kojim bi se završio najveći i najkrvaviji sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Sekretar američke vojske Dan Driscoll sastao se 25. novembra sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju 25. potvrdio je portparol američke vojske, u pokušaju da se smanji razlika u mirovnom prijedlogu koji je administracija Donalda Trampa sastavila nakon razgovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Ženevi.
Ukrajinski zvaničnici su otputovali u Abu Dabi na nove razgovore s Driscollem i drugim američkim zvaničnicima, izvijestili su CBS News i Financial Times.
Razgovori dolaze u momentu kada je Rusija ponovo bombardovala Kijev pri čemu je poginulo najmanje šest osoba, a 13 ranjeno.
Potpukovnik američke vojske Jeff Tolbert, portparol Driscolla rekao je da on i tim razgovaraju sa ruskom delegacijom kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini.
- Razgovori teku dobro i optimističnismo. Sekretar Driscoll je blisko usklađen s Bijelom kućom kako se ovi razgovori odvijaju- rekao je Tolbert.
Mnogi su inicijalni američki prijedlog mirovnog sporazuma sa 28 tačaka vidjeli kao izrazito povoljan za Moskvu.
Ukrajinski zvaničnici boravili su ranije u Ženevi kako bi se sastali s američkim predstavnicima, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, u pokušaju postizanja nacrta koji bi od Ukrajine zahtijevao manje ustupaka i ne bi rezultirao onim što su pojedini u Kijevu vidjeli kao gotovo kapitulaciju.
Tokom ženevskih razgovora, nacrt je smanjen na 19 tačaka, a ukrajinski zvaničnici su naveli da su neka od najosjetljivijih pitanja, uključujući sigurnosne garancije za Kijev, i dalje na stolu.
- Sinoć je Rusija izvela još jedan napad, u trenutku dok Ukrajina, zajedno s Amerikom, Evropom i mnogim drugima širom svijeta, praktično bez prestanka radi na zaustavljanju krvoprolića- rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon razgovora sa britanskim premijerom Kitom Starmerom.
- Nakon sastanaka u Ženevi, vidimo brojne perspektive koje mogu učiniti put ka miru stvarnim. Postoje čvrsti rezultati, a mnogo posla je još pred nama- dodao je.
Rustem Umerov, bivši ministar odbrane koji je sada sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine i član pregovaračkog tima Kijeva, rekao je u objavi na Facebooku da su "najvažnije tačke u mirovnom planu dogovorene".
- Naše delegacije su postigle zajedničko razumijevanje o ključnim elementima sporazuma o kojem se pregovaralo u Ženevi. Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u narednim koracima. Radujemo se organizaciji posjete predsjednika Ukrajine SAD-u u što skorijem terminu u novembru, kako bismo završili finalne korake i postigli dogovor s predsjednikom Trampom.- naveo je Umerov.
Starmer je rekao da će se sastanak takozvane "Koalicije voljnih", grupe od više od 20 država koje podržavaju Ukrajinu, održati kasnije 25. novembra kako bi se razmotrili prijedlozi, ali je dodao da su pregovori osjetljivi.
- Još je dug put pred nama i težak zadatak, ali smo više nego ikada posvećeni ovom cilju i nastavku napredovanja u procesu- rekao je.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 25. novembra da "nema šta da kaže" o izvještajima sa sastanaka, ali da Rusija vjeruje da bi američki prijedlog "mogao postati veoma dobra osnova za pregovore."

SAD i Rusija razgovarali o mirovnom planu, Zelenski upozorava da 'ima još mnogo posla'

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.966 ambulantnih pregleda, od čega 345 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Iz KCCG su kazali da je u Urgentnom centru zbrinut 201 pacijent, a u dnevnim bolnicama 317.
- U istom periodu obavljen je 61 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljena su 144 pacijenta, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 528 dijagnostičkih procedura, od čega 71 CT i 44 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 63 dijagnostičke procedure, od čega šest CT i deset MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.279 pacijenata i odrađene 30.024 analize.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 12 beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica zatražila je od Višeg suda da je oslobodi od optužbe Specijalnog tužilaštva da je postrekavala sutkinju privrednog suda Milicu Vlaović Milosavljević da donese nezakonitu odluku.
Ona je ukazala na ironiju da aktuelna vlast presudom protiv nje pokušava da zatvori poglavlja 23 i 24 a koja je upravo ona otvorila kao i da je u petak glavna u sudstvu sazvala sastanak povodom presuđivanja u predmetima gdje je ona optužena.&nbsp;
Sutkinja Vlaović Milosavljević je kazala da nije kriva podsjećajujći da je njena odluka potvrđena i da pravosnažna presuda ne može biti krivično djelo kao i da je u ovom postupku primorana da se brani od konstrukcija koje potpuno ignorišu pravnu teoriju i praksu.
Sa druge strane Specijalni tužilac Vukas Radonjić predložio je Višem sudu da se optužene oglase krivima jer su djelovale sa jasnom namjerom da nezakonito utiču na sudski postupak i nanesu štetu korporaciji Ten u korist Rada Arsića, kuma Vesne Medenice
On je predložio da se Medenica kazni trogodišnjom zatvorskom kaznom a Vlahović Milosavljević sa godinom zatvora pojašnjavajući da predložene kazne odražavaju težinu učinjenih djela i šalju jasnu poruku o nedopustivosti zloupotreba u pravosuđu.
Sudija Branislav Leković je za drugi decembar zakazao izricanje presude.
Tužilac Radonjić je u završni riječima podsjetio da nije sporno da je sutkinja Vlahović Milosavljević odlučivala u predmetu u kojem je korporacija Ten bila oštećena u sporu sa firmom biznismena Arsića.
- Između optuženih postoji prepiska iz novembra i decembra 2018. godine, koju je SDT označio kao pravno valjanu i potvrđenu spisima predmeta - kazao je tužilac Radonjić i dodao da poruke ukazuju na to da je Medenica vršila pritisak na sutkinju Vlahović Milosavljević kako bi se donijela odluka u korist njenog kuma.
U svojoj odbrani pred Specijalnim državnim tužilaštvom, Vlahović Milosavljević je, kako je naveo Radonjić, izjavila da ju je Medenica više puta telefonom pozivala, insistirala na donošenju rješenja o privremenoj mjeri i da je „popustila pod pritiskom“.
Navela je i da je Medenica „jako nezgodna kada joj se neko zamjeri“, što je tužilac ocijenio kao dodatnu potvrdu da je pritisak bio intenzivan i usmjeren ka donošenju nezakonite odluke.
- Sve ukazuje da je Vesna Medenica stvorila odluku da sutkinja Vlahović Milosavljević izvrši krivično djelo i donese odluku u korist Rada Arsića. Nakon donošenja privremene mjere Vlahović Milosavljević je obavijestila Medenicu, koja joj je u poruci napisala da će „to propratiti“ i da će „pozvati Blaža“ tadašnjem članu vijeća Privrednog suda Crne Gore - kazao je tužilac.
Iako je vijeće Privrednog suda kasnije potvrdilo privremenu mjeru koju je donijela sutkinja Vlahović Milosavljević, Radonjić je naglasio da to „nije od značaja za krivičnu odgovornost“, jer postoji sumnja da su članovi vijeća, uključujući Jovanića, takođe počinili krivično djelo.
- Činjenica da je vijeće potvrdilo odluku sudije Vlahović Milosavljević ne mijenja suštinu. Postoji osnovana sumnja da su i vijeće i Blažo Jovanić djelovali u okviru istog uticaja i da su umiješani u radnje koje predstavljaju zloupotrebu službenog položaja - naglasio je tužilac.
Sa druge strane, Medenica je u završnoj riječi optužila predstavnika ruske korporacije ,,Ten“ da je“pokušao da je predstavi i kriminalizuje u obimu i mjeri kako to ne radi ni tužilaštvo“.
- To me dovodi do zaključka da je sve konstrukcija da se pomogne ovoj vlasti da se presudom meni zatvore poglavlja 23 i 24, a koje sam svojevremeno ja otvorila. Najveći problem su ta poglavlja gdje se ja javno pozivam kao neko ko treba da snosi sve ono što oni smatraju zlim vremenom, da ja, kao žrtva, budem njihov štrik. Glavna u sudstvu je u petak pozvala sve sudije oko ovih presuda. To je javna tajna - rekla je Medenica, aludirajući na predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić.
- Mene niko nije zvao - nadovezao se sudija Leković.
Medenica ga je, potom, zamolila da donese nepristrasnu odluku bez obzira na, kako je kazala, medijsku hajku koja se protiv nje vodi na dnevnom nivou.
Ona je prijedlog tužioca Radonjića da je osudi na tri godine zatvora okarakterisala kao ,,bombastom najavom“.
- To će mu vjerovatno dati novu poziciju u tužilačkoj organizaciji - kazala je Medenica.
Ona je ponovila da je u konkretnom slučaju molila da se primijeni zakon.
- Je li to krivično djelo. Nije. A ako nije, onda ni moja molba nije protivpravnost, a samim tim nema ni podstrekavanja - rekla je Medenica.
Optužena Milica Vlaović Milosavljević je kazala da je protiv nje podignuta optužnica zasnovana na „neshvatljivo pogrešnom i pravno neodrživom tumačenju“ njene nekadašnje sudske odluke.
Istakla je da je riječ o odluci koja je pravosnažno potvrđena, donešena u skladu sa zakonom i u okviru njenih službenih ovlašćenja.
- Tu mjeru je već 2019. potvrdilo vijeće Privrednog suda, koje je odlučujući po prigovoru protivnika obezbjeđenja ocijenilo moje rješenje zakonitim i pravilnim. Time je ukinuta svaka sumnja o protivpravnosti, šteti, zloupotrebi i bilo kom elementu krivičnog djela - kazala je Vlahović Milosavljević.
Ona je navela da ju je naročito pogodila konstatacija tužilaštva da je svojom odlukom „teže povrijedila prava drugog“.
Poručila je da je takvo tumačenje opasno, jer bi značilo da bi svaki sudija mogao krivično odgovarati zato što je njegovu odluku neka strana doživjela kao štetnu.
- Ako se sudija može krivično goniti zato što je donio odluku koju tužilac smatra pogrešnom, onda bi tužilac, po istoj logici, morao odgovarati za svaku oslobađajuću presudu kojom se pokaže da je optuživao nevine ljude - rekla je ona, zaključujući da bi takav pristup razorio pravni poredak države.
Ona smatra da tužilac svojim tumačenjem pokušava da se postavi iznad sudske vlasti i da obori pravosnažnost odluke civilnog suda, iako za to nema zakonskog uporišta.
U svom izlaganju Vlahović-Milosavljević je detaljno objasnila pravnu prirodu privremene mjere, naglasivši da ona ne briše hipoteku, ne utiče na imovinski bilans učesnika, ne stvara korist niti štetu, već predstavlja privremeno ograničenje dok traje postupak.
Prema njenim riječima, ni hipotetički, čak i da je povjerilac inicirao izvršenje - odlaganje prinudne naplate ne bi bilo posljedica zloupotrebe položaja, već isključivo posljedica zakonito donijete privremene mjere.
Sutkinja se osvrnula i na dio optužnice koji se odnosi na komunikaciju sa tadašnjom predsjednicom Vrhovnog suda.
Navela je da je tužilaštvo zloupotrijebilo njene riječi date tokom prvog saslušanja, ističući da je saslušana samo dva mjeseca nakon teškog porođaja.
- Bila sam u stanju visoke anksioznosti i depresije. Tražila sam da se saslušanje odloži, ali nije mi udovoljeno. Moj iskaz dat tada ne može se smatrati potpunim niti pravno pouzdanim - rekla je ona, dodajući da ta komunikacija ije imala nikakav uticaj na njenu odluku i da bi eventualno mogla biti predmet etičke, a ne krivične ocjene.
Vlahović-Milosavljević upozorila je na opasnost presedana koji bi ovaj slučaj mogao stvoriti.
- Ako se prihvati logika tužioca, sudije će prilikom donošenja odluka gledati u tužioca, a ne u zakon. To bi bio institucionalni apsurd - rekla je ona.
Podsjetila je da pravosnažnost sudskih odluka ima autoritativnu i obavezujuću snagu za sve državne organe.
- Između zakonitosti i pravosnažnosti stoji znak jednakosti. Ono što je pravosnažno, zakonito je - kazala je ona.

SDT traži tri godine zatvora za Vesnu Medenicu

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) saopštio je da je zabrinut zbog i dalje izražene prisutnosti različitih oblika nasilja nad ženama u društvu, upozoravajući da ovaj problem zahtijeva hitnu, koordinisanu i efikasnu reakciju nadležnih institucija.
U saopštenju povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama se navodi da nasilje nad ženama nije samo kršenje osnovnih ljudskih prava, već i prepreka izgradnji društva u kojem svi građani i građanke žive u jednakosti, sigurnosti i dostojanstvu.
Zaštitnik podsjeća da iskustva žena koje trpe nasilje, kao i dostupni podaci, jasno pokazuju da je potreban snažniji institucionalni angažman, kako u prevenciji, tako i u adekvatnoj zaštiti žrtava.
- Prema podacima Sudskog savjeta, u periodu od 1. januara do 31. jula 2025. godine u radu je bilo 786 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, znatno više u odnosu na 446 predmeta u istom periodu prošle godine - navodi Zaštitnik.
Od ukupnog broja, riješeno je 396 predmeta, od čega je 187 okončano pravosnažno.
- Izrečene su sljedeće kazne: zatvor - 70, kućni zatvor - 21, uslovne osude - 86, rad u javnom interesu - 2, zabrana približavanja - 33, obavezno liječenje alkoholičara - 19, obavezno liječenje narkomana - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi - 4, drugo psihijatrijsko liječenje - 4, posebne vaspitne mjere - 2 - navodi se u saopštenju.
Ombudsman naglašava da je rodno zasnovano nasilje i dalje jedan od najtežih društvenih izazova, te izražava podršku inicijativi za kriminalizaciju femicida.
Takođe se upozorava na sve prisutniji mizogini i seksistički govor prema ženama, posebno u online prostoru, gdje, kako ističe, još ne postoji adekvatan sistemski odgovor nadležnih institucija.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda apeluje na sve nadležne organe da: obezbijede dosljednu primjenu mehanizama zaštite žena od nasilja, unaprijede sistem prijavljivanja i reagovanja kako bi svaka žena imala pravovremenu i sigurnu podršku, pojačaju edukaciju i kampanje za prevenciju nasilja i jačanje rodne ravnopravnosti, uključe zajednicu u stvaranje kulture nenasilja i poštovanja ljudskih prava.
- Ovo je društveni problem kojem se mora stati na put - poručuje Ombudsman, podsjećajući da je zaštita žena od nasilja temelj svakog demokratskog poretka.
Institucija Zaštitnika, kako se navodi, ostaje posvećena pružanju podrške ženama koje su pogođene nasiljem i zaštiti njihovih prava, uz poruku da borba protiv nasilja nad ženama zahtijeva punu odgovornost i angažman cijelog društva.

Ombudsman: Nasilje nad ženama i dalje ozbiljan društveni problem, potrebno snažnije djelovanje institucija

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

Tag: evropski-sud