Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je kontinuirano nepostupanje Apelacionog suda po odlukama Ustavnog suda Crne Gore dovelo do kršenja Evropske konvencije, navodi se u najnovijoj presudi tog suda „Vujović i Lipa doo protiv Crne Gore“, saopšteno je iz Ustavnog suda Crne Gore.
Naime. u presudi se navodi da su odluke Apelacionog suda, kojima je potvrđena odluka Privrednog suda o otvaranju stečaja nad kompanijom „Lipa doo Cetinje“ bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Zbog toga ih je Ustavni sud u više navrata ukidao, uz obavezujuće naloge kako da se otkloni povreda prava.
&nbsp;Uprkos tim nalozima,ističu iz Ustavnog suda, Apelacioni sud četiri puta nije postupio po ukidnim odlukama Ustavnog suda, suprotno zakonskoj obavezi da su obavezujući stavovi najveće ustavnosudske instance.
&nbsp;- Sud nije našao razlog da odstupi od zaključaka Ustavnog suda da su odluke Apelacionog suda bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Ukupno trajanje postupaka je u najvećoj mjeri uzrokovano time što Apelacioni sud nije postupio po odlukama Ustavnog suda u četiri navrata, suprotno zakonu. Tek nakon petog razmatranja slučaja, Apelacioni sud je konačno postupio po odlukama Ustavnog suda, ali je veći dio imovine kompanije “Lipa” do tada bio prodat”, navodi se u odluci Evropskog suda za ljudska prava- poručeno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Upravo ovakvo, ponavljajuće nepostupanje Apelacionog suda, zaključak je suda u Strazburu, najvećim dijelom je i dovelo do prekomjerne dužine trajanja postupaka, a što je sve imalo za posljedicu povredu prava na pravično suđenje.
&nbsp;Evropski sud je dosudio podnosiocima predstavke 4.680 eura na ime naknade nematerijalne štete i 9.200 eura na ime troškova postupka.
&nbsp;U presudi “Dašić protiv Crne Gore”, Evropski sud je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, jer je zadržavanje podnosioca predstavke trajalo duže od zakonom propisanih 72 sata. Ustavni sud je u međuvremenu donio veliki broj odluka u kojima je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, u kojima je ispitivao zakonitost lišenja slobode.
&nbsp;- Ustavni sud podsjeća da je svako dužan da poštuje njegove odluke, kao i da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama takođe obavezujući za državne organe. Nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, ne samo da se podriva vladavina prava, već se država izlaže i odgovornosti pred međunarodnim sudovima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud: Nepostupanje Apelacionog suda dovelo do kršenja Evropske konvencije

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

1250x600

1084x550

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Jasmina Beharovic

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

Evropski sud za ljudska prava &nbsp;proglasio je danas Rusiju odgovornom za kršenje ljudskih prava u Ukrajini i obaranje putničkog aviona Malezija Erlajnza na letu MH17, javila je Anadolija. 
 
ECHR je presudio da je Rusija prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tokom rata u Ukrajini. 
 
- Ni u jednom od prethodnih sukoba nije bilo tako gotovo univerzalne osude flagrantnog nepoštovanja temelja međunarodnog pravnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata od tužene države- naveo je sud. 
 
Sud je takođe proglasio Moskvu odgovornom za obaranje aviona Malezija Erlajnza na letu MH17, naglašavajući da je time prekršeno pravo na život, zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i pravo na efikasan pravni lijek. 
 
- Rusija nije preduzela nikakve mjere kako bi osigurala tačnu provjeru cilja rakete ili zaštitila živote ljudi u avionu, pokazujući neozbiljan stav prema civilima koji su bili u opasnosti zbog njenih neprijateljskih aktivnosti- naveo je sud. 
 
Avion na letu MH17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur oboren je iznad istočne Ukrajine 17. jula 2014. godine. Svih 298 ljudi u avionu je poginulo, uključujući 196 nizozemskih državljana. 
 
Sud u Nizozemskoj je 2022. godine izrekao doživotne kazne zatvora trojici ljudi, uključujući Sergeja Dubinskog i Igora Girkina iz Rusije, kao i Ukrajinca Leonida Harčenka. 
 
Oni su proglašeni krivima za izazivanje nesreće, dok je Rus Oleg Pulatov oslobođen svih optužbi. 
 
Moskva je, međutim, odbacila i skandaloznom ocijenila tu presudu i negirala bilo kakvu umiješanost u ono što se dogodilo avionu.

ESLJP: Rusija odgovorna za obaranje aviona Malezija Erlajnza i kršenje ljudskih prava u Ukrajini

Preduzimanje konkretnih individualnih i generalnih mjera u cilju izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) donijetih u odnosu na Crnu Goru, čiji postupci izvršenja traju više godina ili se nalaze pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, bila je tema sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa delegacijom Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, šeficom odjeljenja Kler Braun, šeficom odsjeka Bojanom Nikolin i pravnikom Nedimom Kulenovićem.
Na sastanku u Vrhovnom sudu, kome su prisustvovale i sudije nadležne za pravosnažno izvršenje, analizirana su izvršenja tri presude Evropskog suda u Strazburu: Bagoje, Bigović i Vlahović protiv Crne Gore, a apostrofirana je opredijeljenost države za blagovremenim izvršenjem presuda tog suda što će, kako je konstatovano, doprinijeti njenom međunarodnom ugledu i vraćanju povjerenja javnosti u crnogorsko sudstvo.&nbsp;
- Predstavnici Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a izrazili su zadovoljstvo što je Vrhovni sud Crne Gore iskazao punu posvećenost doslednoj primjeni i poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Suda u Strazburu - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pavličić je upoznala delegaciju sa problemima crnogorskog sudstva sa kojima se susrela nakon stupanja na tu funkuciju, kao i preduzetim mjerama u cilju rješavanja zaostalih i starih predmeta koje su dale prve rezultate, naročito u predmetima iz građanskopravne i upravnopravne materije&nbsp;
Prvoj zvaničnoj posjeti Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a Crnoj Gori, prisustvovali su i predstavnici Kancelarije zastupnika Crne Gore pred tim sudom.

Blagovremeno izvršenje presuda Suda u Strazburu vratiće povjerenje javnosti u crnogorsko sudstvo

Državno tužilaštvo Crne Gore opredjeljeno je da aktivno postupa u izvršenju odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), saopštio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom sastanka sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda u Strazburu, Markom Bošnjakom i Ivanom Jelić.
- Neupitna je riješenost Državnog tužilaštva da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava, kako kroz izvršenje odluka Suda koje se odnose na ranija postupanja Državnog tužilaštva, tako i kroz uspostavljanje standarda i jasnih procedura postupanja u svim budućim predmetima – istakao je VDT Marković, tokom sastanka koji je održan u Podgorici, u okviru zvanične posjete predsjednika Bošnjaka Crnoj Gori.
Bošnjak je pozdravio odlučnost vrhovnog državnog tužioca da kroz obavezujuća uputstva, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, podiže standarde državnih tužilaštava kada je riječ o djelotvornosti istraga i poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda, ističući da je ohrabren proaktivnošću VDT-a.
Vrhovni državni tužilac upoznao je sagovornike da je u Vrhovnom državnom tužilaštvu formiran Radni tim za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde. Na taj način stvoreni su uslovi da svi državni tužioci budu upoznati sa praksom Evropskog suda u Strazburu u cilju primjene definisanih standarda u postupanju i svakodnevnom radu.
Sastanku sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava prisustvovali su i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Marković-Bošnjak: Neupitna riješenost Tužilaštva da primjenjuje standarde ESLJP

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

Grupa advokata reagovala je na tekst "Kriptovana aplikacija dokaz za sud u Strazburu" i izjavu ministra pravde Bojana Božovića u emisji "Referat" na Gradskoj TV povodom ove teme, navodeći da je plasirana lažna vijest da je Evropski sud za ljudska prava odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, kojom je izvršen grub i neprimjeren pritisak na sudstvo.
U reagovanju, koje potpisuju advokati Dragoljub Đukanović, Bojana Franović Kovačević, Danilo Mićović, Marko Radović, Miloš Vuksanović, Dalibor Kavarić, Zdravko Begović, Milan Kovačević i Stefan Jovanović, navodi se da je Sud u Strazburu odbacio predstavku u predmetu britanskih državljana protiv Francuske iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza, odnosno Evropski sud za ljudska prava nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne.
Kako navode u reagovanju, Božović je u emisiji "Referat" na Gradskoj TV, a koju je prenio portal Cafe del Montenegro (CdM), kazao da "su sa aspekta Suda u Strazburu dokazi pribavljeni preko aplikacija relevantan dokaz...".
- Radi istinitog izvještavanja javnosti, ne možemo a da ne reagujemo na posljednji grub i neprimjeren pritisak na Specijalno odjeljenje vijeća Višeg suda u Podgorici, kao i na drugostepeno odjeljenje Apelacionog suda Crne Gore, na način što se u medijima plasirala lažna vijest da je Sud u Strazburu odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, koju je u gostovanju u emisiji ministar pravde (Bojan Božović) dodatno plasirao objašnjavajući da se radi o sličnom postupku kao što su skaj postupci i da ne želi da vrši pritisak na sudove, ali da on ne može prećutati tako bitnu činjenicu. Upravo je na ovaj način izvršen pritisak - ističu advokati.&nbsp;
Sud u Strazburu je 17. oktobra, kako dodaju, donio odluku, a ne presudu, kojom odbacuje predstavke aplikanata - britanskih državljana protiv Francuske - kao neprihvatljive iz razloga što nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje iste u meritumu, tačnije zato što aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim se pred nadležnim organima Francuske može osporavati validnost prikupljenih dokaza.&nbsp;
- Predstavka je odbačena iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza. Zaključak objavljen u medijima da se valjanost dokaza u vezi sa kriptovanim aplikacijama ne može ispitivati zbog principa međusobnog povjerenja i da je to zaključak Suda u Strazburu je jednostavno neistinit. Sud u Strazburu je odbacio predstavku i nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne - navode advokati u reagovanju.
Pojašnjenja radi, kako su naveli, u konkretnom predmetu u pitanju je aplikacija enchro chat koja, u pravcu argumentacije koja se tiče autentičnosti i načina prikupljanja materijala, nije uporediva sa aplikacijom sky ecc.
- Podaci sa Enchro chata su, prema podacima iz same odluke Suda u Strazburu, naknadno skinuti sa servera u Francuskoj, dok su u slučaju sky ecc aplikacije podaci "hvatani" u realnom vremenu. Radi se o potpuno drugačijim metodama i upravo zbog toga ne postoji ni jedan krivični predmet na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa sky ecc aplikacijom iz prostog razloga što prema nacionalnom pravu UK nije moguće iz druge države u realnom vremenu pratiti i prisluškivati državljane UK na njenoj teritoriji. UK je odbila da vodi krivične postupke u vezi sa sky ecc aplikacijom jer ti podaci nisu pribavljeni u skladu sa nacionalnim pravom. Zašto to nije tema za ministra pravde i nacionalne sudove treba svi da se zapitamo - naglasili su advokati.
Podaci sa enchro chata su, kako su naveli, pribavljeni kroz sistem Evropskog istražnog naloga na način što je Francuska u skladu sa relevantnom EU Direktivom obavijestila Veliku Britaniju koje radnje planira da preduzme, na šta je VB pristala, a sve u sklopu posebnog EINa.&nbsp;
- U okviru primjene EU Direktive o EINu postoji princip međunarodnog povjerenja da bi bilo moguće sprovoditi zajedničke istrage. Međutim, ovaj princip ne sprečava lice na koje se mjera odnosi da osporava validnost dokaza pribavljenih u okviru EIN, kako se to lažno predstavilo u tekstu u Vijestima - ističu advokati.&nbsp;
Aplikanti u predmetu Suda u Strazburu su se, kako dodaju, prvenstveno žalili na povredu člana osam (pravo na privatnost) i u vezi sa tim i člana šest (pravično suđenje) u vezi sa članom 13 (djelotvorni pravni lijek).
- Što nisu argumenti na kojima odbrana u predmetima vezanim za sky ecc u Crnoj Gori zasniva tezu o pravnoj nevaljanosti tog materijala, pa je i u tom smislu napravljena namjerna zamjena teza sa ciljem da se izvrši pritisak na sudije koje ovih dana treba da donesu odluku u više predmeta ovim povodom - ocijenili su advokati.
Apeluju na sve u crnogorskom pravosuđu da relevantne odluke i presude međunarodnih sudova pribavljaju preko svojih službi nadležnih za sudsku praksu, i da zaključke donose isključivo čitanjem izvornika tih odluka.&nbsp;
- Apelujemo i na sve medije u Crnoj Gori da prestanu sa širenjem lažnih vijesti i da, želeći da vjerujemo u njihovu dobronamjernost, informacije prije objavljivanja provjere sa nadležnim stručnim službama ukoliko je i sama tema stručna i novinar nema potrebna znanja o njoj, kako ne bi došlo do širenja lažnih vijesti. Posebno naglašavamo da podržavamo novinare u njihovoj profesiji, naročito u vezi sa ovako važnim temama, ali podsjećamo da isti itekako imaju odgovornost u vezi sa obavljanjem svog posla i da je za ostvarivanje vladavine prava ključan doprinos upravo i medija koji svoje izvještavanje moraju da usklade sa najvišim profesionalnim i etičkim standardima - kazali su advokati u reagovanju.
Božovića, kako su rekli, podsjećaju da je Ustavom Crne Gore vlast podijeljena na sudsku, izvršnu i zakonodavnu.&nbsp;
- Napominjemo i da je sudska vlast nezavisna te da mora biti zaštićena od nezakonitih uticaja i pritisaka i da je ministar pravde prvi pozvan da svojim primjerom to i pokaže i na taj način obezbijedi poštovanje vladavine prava - zaključila je grupa advokata.

Grupa advokata: Plasirana lažna vijest o odluci Suda u Strazburu, izvršen pritisak na sudstvo

Neuseljiva psihijatrijska klinika otvorena uoči izbora u Podgorici, jos jedan je primjer da odlazeća garnitura pokušava funkcionerskom kampanjom nadomjestiti haos koji ostavljaju posle sebe u gradu, ocijenio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.&nbsp;
- Dok državni sekretari resornog ministarstva u alkoholisanom stanju tumaraju po gradu, premijer sa ministrima otvara nezavršene zdravstvene objekte - naveo je Odžić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pozajmljeni nosilac liste Mujović, osim sto ćuti na urušen energetski sistem koji je u njegovoj nadležnosti, ćuti i na funkcionersku kampanju svojih kolega iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Govori kako će njegova partija uvesti red u Podgorici, kao da isti oni nisu trenutno na izvršnoj vlasti, i kao da u predhodnom periodu nijesu imali gradonačelnicu iz svojih redova. Možda Mujović, kao što nije bio u DPS-u, posle ovih izbora kaže da nema ništa ni sa PES-om - ističe Odžić.
Zato, napominje, 29. nema opravdanja za apstinenciju na izborima.&nbsp;
- Olovkom ćemo donijeti promjene, a Boris Mugoša će biti gradonačelnik svih građana, jer će Podgorica biti za primjer - poručio je Odžić.

Odžić: 29. nema opravdanja za apstinenciju na izborima, olovkom ćemo donijeti promjene

Sutkinja Ivana Jelić imenovana je danas za potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava, ispred Crne Gore - saopšteno je iz ove sudske instance Savjeta Evrope.
Ona će se dužnostima, kako je precizirano u saopštenju suda u Strazburu, početi 1. novembra.
Jelić je izabrana za sutkinju Evropskog suda za ljudska prava 2018. godine, a predsjednica sekcije je od 2. jula ove godine.
Danas su izabrana i dva nova predsjednika sekcija pri Evropskom sudu za ljudska prava - sudija Lado Čanturija ispred Gruzije i sudija Joanis Ktistakis ispred Grčke. I oni će preuzeti dužnosti od 1. novembra.

Jelić imenovana za potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava

Izjava predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zorana Lakušića, zapravo je priznanje poraza sistema, a ne demantij jučerašnjih tvrdnji. Umjesto da opovrgne činjenice, on ih je nesvjesno zapečatio - naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
Ako gospodin Lakušić sam priznaje da problem leži u projektu iz 2019. godine moramo se, kaže, zapitati ko je godinama sjedio skrštenih ruku dok je taj isti manjkavi projekat gutao milione našeg novca.
- Ko je imao zakonsku obavezu da pritisne taster za pauzu, da revidira greške i spriječi štetu koja se sada ispostavlja kao svršen čin - pita Lisičić.
Prema njegovim riječima, tvrdnja da „radovi nijesu završeni“ nije izgovor, to je dokaz o neodgovornosti.
- Nedopustivo je da se u kapitalne projekte ulazi sa sviješću da je temelj truo. U "ozbiljnim državama", na koje se rukovodstvo poziva, ne nastavlja se sa radovima kada se uoči provalija u budžetu i projektu. U ozbiljnim državama se ne čeka kraj radova da bi se priznalo da nešto nedostaje. Tamo se, gospodine Lakušiću, polažu računi onog trenutka kada se prva stavka u predmjeru ne poklopi sa stvarnošću - ističe Lisičić.
Lisičić pita: zašto projekat nije zaustavljen onog trenutka kada je postalo jasno da je pogrešan?
- Đje je bila obavezna revizija i zašto je ćutala? Zašto građani Tivta i Boke Kotorske za finansijski ambis saznaju tek sada, kada je šteta već napravljena - pitao je.
Mještane Tivta i cijele Boke, dodaje on, ne zanima "politička genealogija" grešaka.
- Njih ne zanima ko je sjedio u fotelji 2019, a ko sjedi danas, ako je rezultat isti: prazna obećanja i probijeni budžeti. Njih zanima zašto niko nije povukao ručnu kočnicu. Ođe je priča o sistemu koji ne funkcioniše i ljudima koji odbijaju da preuzmu odgovornost za svoje (ne)činjenje - smatra Lisičić.
Bulevar Tivat–Budva je, naglašava, trenutno samo simbol nemara koji ćemo svi mi otplaćivati.
- Ne tražimo više opravdanja, niti prebacivanje loptice u tuđe dvorište. Tražimo jasnu, imenom i prezimenom definisanu odgovornost od projektanta i nadzora, do onih koji su donosili odluke. Dugujete nam istinu, a ne političke pamflete - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Lakušićeva izjava priznanje poraza sistema, nesvjesno je zapečatio činjenice

M.A. (60) uhapšena je u Podgorici zbog sumnje da je ušla u jedan otključani stan i ukrala novčanik sa 1.500 eura - koji je tokom bjekstva odbacila.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njoj se na teret stavlja teška krađa.
M.A. je procesuirana po nalogu postupajućeg tužioca.
J.H. (29) je uhapšen zbog sumnje da je 6. januara u jednom podgoričkom parku udarao po glavi i tijelu jednu osobu i pokušao da je opljačka.
- Usljed čega je isti pao na tlo, gdje je nastavio da ga udara, a potom mu sa tijela skinuo kaput, te iz ranca otuđio garderobu i slušalice za mobilni telefon. Nakon toga je oštećenom pokušao da otme novac i mobilni telefon, u čemu nije uspio - kazali su u Upravi policije.
V.N. (37) je uhapšen zbog sumnje da je krajem decembra 2025. godine nasilno ušao u dva poslovna objekta i ukrao oko 650 eura, a M.L. (47) jer se sumnja da je, takođe krajem prošle godine, vozilom došao do gradilišta jedne firme i ukrao električni alat u vrijednosti od oko 250 eura, koji su policijski službenici pronašli i vratili vlasniku.
Osumnjičeni su, u zakonskom roku, privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalje postupanje.

Podgoričanka ušla u otključani stan i ukrala novčanik sa 1.500 eura, Podgoričanin pretukao jednu osobu i pokušao da je opljačka...

Sportska 2025. bila je godina velikih uspjeha, brojnih medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće biti zaboravljeni, kazao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Nikola Milić.
On je u intervjuu agenciji MINA naglasio da je 2025. bila i godina velikih planova, u kojoj su pokrenute brojne inicijative i započeta realizacija projekata koji će omogućiti da uslovi u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Milić je posebno istakao finansijsku stabilnost Saveza i podršku klubovima, navodeći da su to temelji svakog održivog sportskog sistema.
- U 2025. je gotovo duplo premašen budžet koji je godinu ranije bio rekordan. To govori o povjerenju koje sponzori imaju u Savez i u pravac u kojem idemo. Trudili smo se da vodimo Savez domaćinski, sa jasnom strategijom rasta prihoda, ali i stroge kontrole troškova - rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da rezultati nijesu došli slučajno i da iza njih stoji snažan iskorak u oblasti organizacije rada kancelarije Saveza i kontinuirana, često nevidljiva, podrška koju pružaju klubovima i reprezentativnim selekcijama.
- Jako puno radimo i na marketingu i komunikaciji koja je uspješna kolaboracija sa našim sponzorskim pulom. Gradili smo povjerenje sponzora kroz jasnu strategiju, odgovorno upravljanje sredstvima i jasnu komunikaciju. Savez je iznutra postao efikasniji, operativniji i servis svima u sistemu - rekao je Milić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ta stabilnost i organizaciona snaga omogućile su da se, nakon mnogo godina, obezbijedi konkretna finansijska podrška klubovima, bez kojih, kako je naveo, nema ni igrača, ni rezultata, ni budućnosti crnogorskog vaterpola i plivanja.
- Oko 15 odsto ukupnog budžeta uplaćeno je klubovima na osnovu jasnih kriterijuma, što je dugoročno jedini ispravan put - naglasio je Milić.
On je kazao da je ponosan što je vaterpolo jedini kolektivni sport u Crnoj Gori koji ima dva predstavnika u Ligi šampiona i po jednog u Eurokupu i Kupu konferencija.
- Jadran ima realne šanse da se nađe među osam najboljih u Ligi šampiona, dok Primorac nastavlja takmičenje u Eurokupu i borbu za plasman među 16 najboljih ekipa. To su rezultati koje nijedan drugi kolektivni sport u Crnoj Gori nema i samo je još jedan od dokaza šta vaterpolo znači i daje crnogorskom sportu - rekao je Milić.
On je podsjetio da je, kada je pitanju vaterpolo, 2025. godina 
počela kvalifikacionim turnirom Svjetskog kupa u Rumuniji, a nastavljena organizacijom finalnog turnira u Podgorici.
- Uradili smo to zbog želje da ljubiteljima vaterpola u Crnoj Gori pružimo priliku da uživaju u sportskom spektaklu i da naše ajkule, pred domaćom publikom, izbore plasman na Svjetsko prvenstvo. Sada sa ponosom ističem da smo dobili sve pohvale za organizaciju tog turnira i da je mali, ali vrijedan tim našeg Saveza, odgovorio zadatku na najbolji mogući način - rekao je Milić.
Govoreći o rezultatima, on je podsjetio da je seniorska selekcija na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto i da je to najbolji plasman još od Budimpešte 2017. i da predstavlja potvrdu kontinuiteta na svjetskoj sceni.&nbsp;
- Članovi reprezentacije do 20 godina, učestvovali su na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu i izborili plasman među osam najboljih, dok je selekcija do 16 godina osvojila bronzu na EP u Istanbulu. U18 reprezentacija je u Oradei postala prvak Evrope, čime je Crna Gora dobila generaciju koja je ponos cijele države. Šest utakmica, šest pobjeda, zlato oko vrata uz dominaciju kakva se ne pamti, to je bio put U18 generacije do trona Evrope - rekao je Milić.
Komentarišući rezultate u plivanju, on je naglasio da je 2025. donijela mnoštvo novih rekorda, pojavu mladih i talentovanih takmičara, kao i vidljiv napredak u svim segmentima.
- Naš olimpijac Miloš Milenković zablistao je na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, osvojio je dvije zlatne medalje, na 50 i 100 metara delfin. U obje discipline postavio je i nove rekorde tog takmičenja. Naši plivači učestvovali su i na COMEN Cupu u Beogradu, Evropskom prvenstvu U23 u Šamorinu, EYOF-u u Sarajevu, Svjetskom prvenstvu u Singapuru kao i na tradicionalno organizovanom 11. MNE Openu u Podgorici - rekao je Milić. &nbsp;
On je istakao da su u 2025. godini iz Vaterpolo plivačkog saveza pokrenute brojne inicijative, od kojih se posebno ističu dvije - da vaterpolo dobije status nacionalnog sporta i infrastruktura.
- Kada govorimo o vaterpolu kao nacionalnom sportu, važno je da poruka bude jasna od početka do kraja. Vaterpolo je odavno zaslužio stataus - nacionalni sport. Sve činjenice - rezultati naše seniorske reprezentacije od 2008. godine, medalje sa velikih takmičenja i pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama, kao i konstantni uspjesi mlađih selekcija dovoljno govore u prilog tome - rekao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza.
Milić je kazao da su to pokazala i relevantna istraživanja javnosti i da vjeruje da je to prepoznala i aktuelna Vlada.
- Vjerujem da će kroz novi Zakon o sportu vaterpolo biti jasno definisan kao nacionalni sport, čime će se obezbijediti stabilno finansiranje i dugoročno ulaganje u njegov rast i razvoj. Ako realno sagledamo stanje u odnosu na sve ostale kolektivne sportove, samo vaterpolo ima izvjestan i održiv potencijal da Crnu Goru kontinuirano predstavlja na najvećim međunarodnim takmičenjima i da se bori za medalje - na evropskim i svjetskim prvenstvima, kao i na Olimpijskim igrama, uključujući i Los Anđeles 2028. - rekao je Milić.
Prema njegovim riječima, to Crna Gora može da uradi zbog ogromnog talenta i posvećenog rada stručnog kadra, a u “neravnopravnoj konkurenciji”, kada je riječ o širini baze, broju klubova, bazena, infrastrukturi...&nbsp;
- U brojkama ne možemo da se mjerimo sa zemljama poput Hrvatske, Italije, Mađarske, Srbije, Španije ili Grčke, ali u igri možemo.... Samo u prošloj godini tri mlađe selekcije osvojile su dvije medalje, sad je to 14 medalja od nezavisnoti sa međunarodnih takmičenja. To jasno pokazuje da igrački potencijal postoji, ali da mu moramo obezbijediti siguran i kvalitetan temelj za rad kako bi Crna Gora ponovo bila među tri-četiri najbolje vaterpolo nacije na svijetu - rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da zato posebno ulažu u mlađe kategorije - kroz klubove, pripreme i sistemsku podršku trenerima, navodeći da su oni temelj svakog uspjeha.
- Uveli smo jasne kriterijume finansiranja, obezbijedili redovne pripreme, uključili rad psihologa, a planiramo i saradnju sa nutricionistima - rekao je Milić.
On je naglasio da su posebnu pažnju posvetili infrastrukturi, navodeći da je, u koordinaciji sa lokalnim upravama i kroz kapitalni budžet, njen razvoj postao jedan od prioriteta.&nbsp;
- Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se stvaraju uslovi za kandidaturu za domaćinstvo Evropskog prvenstva 2028. godine, ali i za dugoročni razvoj vaterpola u našem glavnom gradu. 
U Baru je završen tender za projektovanje olimpijskog zatvorenog i otvorenog bazena. U Herceg Novom je rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena u kapitalni budžet, uz plan da se bazen poveže sa novom osnovnom školom, koja bi bila prva obrazovna ustanova u Crnoj Gori sa zatvorenim bazenom u svom sastavu - rekao je Milić.&nbsp;
On je saopštio da je planiran je i olimpijski zatvoreni bazen u tom gradu, za koji je urađen i glavni projekat.
- U Pljevljima se očekuje raspisivanje tendera za zatvoreni bazen, dok je u Tivtu iskazana jasna ambicija lokalne uprave da gradi zatvoreni bazen u okviru sportskog centra. Što bi značilo da smo postavili cilj - Sistemski i ravnomjerno razvijati infrastrukturu širom Crne Gore, kroz saradnju sa državnim i lokalnim institucijama, kako bi se obezbijedili trajni uslovi za masovno bavljenje vaterpolom i plivanjem, vrhunske rezultate i organizaciju velikih međunarodnih takmičenja - rekao je Milić.
Govoreći o Regionalnoj ligi, naglasio je da je VPS uložio maksimalan napor da sačuvaju postojeći sistem.
- Kada je postalo jasno da nema izvjesnosti, preuzeli smo odgovornost i pokrenuli novi model lige, uz potpuni finansijski i organizacioni angažman Saveza. Tim modelom formirana je nova liga, sa kancelarijom u Podgorici, kao prva i jedina kancelarija međunarodne sportske saradnje kojom će se rukovoditi iz Crne Gore!!! Vaterpolo i plivački savez Crne Gore - rekao je Milić.
On smatra da taj projekat ima ozbiljan potencijal da dugoročno štiti interese vaterpola, unapređuje uslove za mlade igrače i omogućava im da od tog sporta mogu dostojanstveno da žive.
Komentarišući šanse crnogorske reprezentacije na EP u Beogradu, Milić je kazao da vjeruje da će ambijent Beograda i Beogradske arene odgovarati crnogorskim vaterpolistima i da se mogu nadati rezultatu kakav je ostvaren prije deset godina.
On je podsjetio da Crna Gora nije imala sreće na žrijebu, u grupi je dobila najjače moguće protivnike, a u drugoj fazi ukršta sa grupom u kojoj su svjetski šampion Španija, domaćin Srbija i Holandija.&nbsp;
- Naša selekcija je u procesu stvaranja. To se vidi i iz činjenice da na EP idemo sa dodatno podmlađenom ekipom. U sastavu su dva osamnaestogodišnjaka, aktuelni šampioni Evrope sa U18 reprezentacijom iz Oradee Strahinja Gojković i Danilo Stupar, kao i Srđan Janović, koji je sa 19 godina bio srebrni sa U20 selekcijom i proglašen za najboljeg igrača šampionata - rekao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza.
On je naglasio da time jasno pokazuju da žele da daju prostor novim generacijama.&nbsp;
- Naravno, svako takmičenje dočekujemo sa maksimalnim ambicijama, ali paralelno razmišljamo strateški i dugoročno. Cilj je da ova ekipa kroz jake utakmice sazrijeva i gradi kontinuitet za godine koje dolaze uz saigrače i iskusnije članove reprezentacije koji će to znati da vode i usmjeravaju. Kao i uvijek, ambicije su nam najveće moguće, jer se to od crnogorskog vaterpola očekuje - rekao je Milić.
On je poručio da vjeruje u crnogorske vaterpolisti i da je uvjeren da su spremni da na sva očekivanja i pritisak odgovore na najbolji mogući način.

Milić: Vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta

Snijeg je jutros počeo da pada i na teritoriji Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109100148_ad828787db569b9136024d47e17597a512347b613b4168eceae878c65cf9c91d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109100148_ad828787db569b9136024d47e17597a512347b613b4168eceae878c65cf9c91d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Snijeg u Podgorici"> <figcaption>Snijeg u Podgorici, 9.1.2026.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Padavine su počele oko 10 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109100148_65c364eed9d9128775513ed0cd0d23b2f3dbf565631d7285c17e7a8aef1a8c4c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109100148_65c364eed9d9128775513ed0cd0d23b2f3dbf565631d7285c17e7a8aef1a8c4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Snijeg u Podgorici"> <figcaption>Snijeg u Podgorici, 9.1.2026.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema ranijim najavama ZHMS, očekuje se da će snijeg ubrzo preći u kišu. Takođe, snijega ima širom države, a najviše ga je izmjereno u Beranama - 25 cm.

Tag: evropski-sud-za-ljudska-prava