Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se plasira u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Crnogorske fudbalerke poražene su danas u Staroj Pazovi, u trećem kolu grupe B1, od Srbije 3:0.
Obje selekcije ostvarile su pobjede u prva dva kola, pa je taj duel odlučivao pobjednika turnira i putnika u narednu rundu kvalifikacija.
Srbija je povela već u devetom minutu golom Ane Nikolić.
Do poluvremena crnogorska selekcija imala je nekoliko opasnih situacija, od kojih dva puta preko Angeline Drešaj, ali nije uspjela da ih realizuje.
Domaća selekcija več početkom drugog dijela povisila je prednost na 2:0 pogtkom Milice Draganić, a sve dileme riješila je Hana Sinanović u 66. minutu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske fudbalerke nijesu prošle u elitnu rundu kvalifikacija za EP

Crnogorske košarkašice očekivano su došle do prve pobjede u ovom kvalifikacionom ciklusu za Evropsko prvenstvo, na gostovanju Azerbejdžanu, 104:62. Ono što dodatno raduje je to što su reprezentativke odigrale onako kako priželjkuju i nametnule svoj stila, sa brzom igrom i odličnim protokom lopte, a služio ih je i šut za razliku od prethodnog duela sa Ukrajinom. Selektorka Jelena Škerović pružila je šansu i značajnu minutažu mlađim igračicama, koje su to potpuno iskoristile.
Već na otvaranju meča bila je jasna razlika u kvaliteta, a startna petorka je to iskoristila na krilima Dragane Živković (koja je postigla prvih 8 poena za naš tim), Bojane Kovačević i Marije Leković, pa smo već u prvoj četvrtini stigli do dvocifrene prednosti, a nakon 10 minuta igre bilo je 36:18.&nbsp;
Zonsku odbranu Azerbejdžana naše su kažnjavale odličnim šutem za tri ppoena, pa nije bilo potrebe da se previše koristi Nataša Mek u reketu, a i kada jeste, Amerkanka je situacije rješavala bez problema. Škerović je tada počela da rotira, ali je i sa drugom petorkom na parketu prednost Crne Gore samo rasla. Tokom druge četvrtine Crna Gora je već otišla na preko 30 razlike, a na poluvremenu je bilo 61:34.
I u nastavku sličan scenario, naše su samo uvećavale prednost. Bilo je i 39 poena razlike, a na kraju tog perioda 89:43 za "crvene". Škerović je opet u posljednjoj dionici odmarale najbolje igračice, ali i pored malog opuštanja, do kraja utakmice su mlađe reprezentativke ponovo pokazale dominaciju u odnosu na rivala.&nbsp;
Posebno se istakla Jovana Savković - za 25 minuta na parketu, dvadesetogodišnja igračica Budućnost Bemaksa postigla je 20 poena, imala 8 asistencija i 5 skokova, a najmlađa u ekipi, centar Sanja Akšam, upisala je 11 poena i 4 skoka za 14 minuta, koliko je provela u igri.
Nikolina Ilić postigla je 10 poena, Maja Bigović 9 uz isto toliko skokova. Nisu morale previše da igraju Dragana Živković (11 poena, 4 asistencije), Bojana Kovačević (11 poena, 7 asistencija), Nataša Mek (8 poena bez promašaja, 5 skokova) i Marija Leković (8 poena), pa su sačuvale svježinu za duel sa Bugarskom.
Taj meč u Botevgradu, u okviru 3. kola grupe E, igra se u utorak, a Crna Gora će pokušati da napravi iznenađenje protiv prvog favorita grupe.

500x500

1250x600

1084x550

Ubjedljivom pobjedom nad Azerbejdžanom košarkašice uhvatile zalet za Bugarsku

Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore pobijedila je danas u Jerevanu selekciju Jermenije 2:1, u utakmici petog kola E grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2027. godine.
To je treći trijumf crnogorske selekcije, nakon što je slavila pred svojim navijačima protiv Švedske 2:0 i Sjeverne Makedonije 3:2.
Upisala je i dva poraza u gostima od Italije 2:1 i Poljske 2:0.
Jermenija je i naon petog kola bez bodova.
Crnogorska selekcija povela je golom Vladimira Perišića u 25. minutu iz jedanaesterca.
Domaćin je poravnao preko Vjačeslava Afjana u 37, a pitanje pobjednika riješio je Balša Mrvaljević u 55. minutu.
Crnogorsku selekciju u novembarskom ciklusu očekuje i duel sa Italijom, 18. novembra u Nikšiću.&nbsp;

Pobjede mlade reprezentacije u Jerevanu

Evropsko fudbalsko prvenstvo 2028. godine počeće utakmicom u Kardifu, a polufinala i finale igraće se na londonskom Vembliju.
Evropsko prvenstvo uz učešće 24 ekipe održaće se 2028. godine u Engleskoj, Škotskoj, Velsu i Irskoj. Takođe, domaćin je trebalo da bude i Sjeverna Irska, ali je odustala zbog nedostatka sredstava.
Za razliku od prethodnih evropskih prvenstava, zemlje domaćini moraće da se kvalifikuju na turnir 2028. godine, ali ako to učine direktno, biće im garantovano da igraju utakmice grupne faze na domaćim stadionima.
Četvrtfinalne utakmice igraće se u Kardifu na stadionu Milenijum, na Aviva stadionu u Dablinu, na Hempden Parku u Glazgovu i na londonskom Vembliju.
Fudbaleri će igrati utakmice grupne faze i na stadionima Mančester sitija, Evertona, Totenhema, Aston Vile na Vila Parku i Njukasla na Sent Džejms Parku.
Žrijeb za kvalifikacije biće održan 6. decembra 2026. godine u Belfastu.
- Na UEFA EURO 2028 svi ćemo govoriti jezikom fudbala - glasno, jasno i ujedinjeno. Domaćini, gdje je igra prvobitno nastala, spremni su da pozdrave milione navijača na legendarnim stadionima... U načinu na koji se utakmice organizuju – uključujući i novo, praktičnije vrijeme za početak finala - želimo da maksimalno poboljšamo iskustvo navijača - &nbsp;izjavio je predsjednik UEFA Aleksander Čeferin.
Procjene su da će turnir donijeti 3,6 milijardi funti (4,83 milijarde dolara) socio-ekonomskih benefita za Veliku Britaniju i Irsku u periodu 2028–2031. godine, uključujući otvaranje novih radnih mjesta.
Vlade Velike Britanije, Škotske, Velsa i Irske obećale su do 740 miliona funti (993,15 miliona dolara) kako bi osigurale da događaj bude „siguran, zaštićen i pruži iskustvo svjetske klase“ za navijače i lokalne zajednice.
- Obim turnira imaće izuzetno pozitivan uticaj na zajednice širom zemlje.Ovo će biti turnir za navijače - rekao je direktor Engleskog fudbalskog saveza, Mark Beligem.

Evropsko prvenstvo 2028. godine počeće utakmicom u Kardifu

Šesto kolo Evropskog prvenstva u šahu koje se održava u Budvi, donijelo je zanimljive borbe. Mihailo Pušara nastavio je sa dobrim igrama u najstarijoj grupi do 18 godina i trenutno je jedini crnogorski igrač sa učinkom iznad 50 odsto. Pušara je crnim figurama remizirao sa fide majstorom Martinom Horkahuelom iz Španije, nakon korektne igre, pa nakon 6. kola ima 3,5 poena.
Polovičan učinak nakon 6 kola imaju Zejn Agić koji je poražen u današnjem kolu, te Neda Šljivić koja je savladala Stelu Salokovu iz Slovačke, te Kira Kornilova koja je nadigrala Andreu Mariju Balan iz Rumunije.
Pobjedu u današnjem kolu su ostvarili: Vasilija Mitrović, Jana Zvicer, Nikolija Ćorsović, Anđela Živković, Nikolina Dževerdanović, Ines Đenđinović, Pavle Bogavac, Andrej Soročenkov, Janko Marković, Zlatko Čubrović, Vanja Bulajić, Lev Kalmakov, Elisej Zarudniak, Andrija Vujović, Rastko Šarić, Andrija Potpara, Luka Jovanović, Relja Petrić i Radovan Milović.
Turnir su danas posjetili Nađa Laković, poslanica u Skupštini Crne Gore koja je ceremonijalno povukla prvi potez, te delegacija Paraolimpijskog komiteta na čelu sa predsjednikom Igorom Tomićem.
Sjutra je na programu sedmo kolo.

Pušara predvodi crnogorske šahiste na Evropskom prvenstvu

Crnogorski bokserski reprezentativac Nikola Ilić neće nastupiti u današnjem polufinalu kategorije do 54 kilograma na Evropskom prvenstvu do 15 godina u Budvi zbog povrede ruke zadobijene u prethodnom meču, u četvrfinalu, u kojem je eliminisao Italijana Rosarija Simonea.
Iz Bokserskog saveza je saopšteno da je, nakon ljekarskog pregleda, medicinski tim zabranio našem bokseru da se bori u polufinalu - jer bi izlazak u ring predstavljao preveliki rizik po njegovo zdravlje.
- Ovu odluku doktora smo prihvatili uz veliko žaljenje, jer je Ilić do sada prikazao sjajne nastupe, izvanrednu formu i veliko srce i izborio se za mjesto među najboljima u Evropi u svojoj kategoriji. Iako je uskraćen za priliku da se bori za plasman u finale, njegov rezultat predstavlja veliki uspjeh crnogorskog boksa i potvrdu izuzetnog potencijala mladog boksera - rekao je selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić.
Crnogorski tim i treneri izrazili su ponos zbog onoga što je član BK Podgorica pokazao na prvenstvu u Budvi, na kojem je nastupilo blizu 400 boksera i bokserki iz 32 zemlje Starog kontinenta i uvjerenje da će se, nakon oporavka, vratiti u ring još snažniji i spremniji za nova takmičenja.
- Tako će Gruzijac Davit Alikhanasšvili bez borbe u finale, dok se Nikola Ilić mora zadovoljiti bronzanom medaljom, što je takođe veliki uspjeh crnogorskog boksa - ocijenili su u Bokserskom savezu.

Povreda jača od Nikole Ilića

Crnogorska bokserka Teofana Milošević nije uspjela da se plasira u polufinale Evropskog prvenstva za takmičare do 15 godina u Budvi.
Ona je večeras u četvrtinalu kategorije do 57 kilograma poražena od Mađarice Lije Toldi, jednoglasnom odlukom sudija.
Milošević je hrabro ušla u meč i u prvoj rundi bila ravnopravna rivalka iskusnijoj bokserki iz Mađarske.
Sudije iz Njemačke i Danske su dale prednost crnogorskoj bokserki, dok su arbitri iz Engleske, Italije i Turske bodovale za Toldi.
U finišu druge runde Milošević je primila jak udarac, zbog čega joj je ringovni sudija brojao i to je, čini se, odlučilo pobjednika.
Pokušavala je crnogorska bokserka u trećoj rundi da nadoknadi bodovni minus, ali nije uspjela. 
Posljednja dvojica crnogorskih boksera na šampionatu u Budvi sjutra će u ring u četvrtfinalu - Nikola Ilić će se za plasman u polufinale kategorije do 54 kilograma boriti protiv Italijana Rosarija Simonea, dok će rival Ivanu Tijaniću do 57 kilograma biti Ukrajinac Mark Fanijan. 
Da podsjetimo, član BK Podgorica je u osmini finala eliminisao Letonca Rodriga Pravsa, dok je bokser Nikšića bio bolji od još jednog reprezentativca Letonije - Prohorsa Grisuninsa.
Uz crnogorske boksere na šampionatu u Budvi su selektor Nikola Ružić i treneri Sergei Kudriavctsev, Boško Drašković, Stevan Sjekloća i Petar Marčić.

Teofana Milošević bez polufinala

Crnogorski bokseri Slobodan Jelušić i Tarik Muković eliminisani su u osmini finala Evropskog prvenstva u Budvi za takmičare do 15 godina.
Jelušića je u osmini finala kategorije do 42 kilograma porazio Izraelac Arkan Zoubi, dok je bolji od Mukovića u kategoriji do 60 kilograma bio Slovenac Maik Stojnić.
Jelušić je u sve tri runde je dobio prednost kod sudije iz Turske, dok su preostala četvorica djelilaca pravde - iz Njemačke, Estonije, Gruzije i Bugarske bodovale za Zoubija.
Na drugoj strani, Muković je izgubio jednoglasnom odlukom sudija.
Dvojica crnogorskih reprezentativaca će u ring u ponedjeljak, i to obojica protiv boksera iz Letonije - Nikola Ilić će se za četvrtfinale kategorije do 54 kilograma boriti protiv Rodriga Pravsa, dok će Ivan Tijanić u osmini do 57 kilograma odmjeriti snage protiv Prohorsa Grisuninsa.
Da podsjetimo, prvog dana šampionata u Budvi svoj nastup su završili dvoje crnogorskih reprezentativaca - Enu Hot je osmini finala kategorije do 54 kg zaustavila Špankinja Zoe Timon Montero, a Hajrudina Đozgića do 52 kg, na isti način, odlukom sudija Igor Jagiel iz Poljske.
Na Evropskom prvenstvu u boksu nastupa blizu 400 takmičara iz 32 zemlje Starog kontinenta.

Porazi Jelušića i Mukovića u osmini finala EP u Budvi

Crnogorski parastrijelci završili su nastup na Evropskom prvenstvu u Osijeku, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Crnogorski parastrijelac Milan Đinović na 20. mjestu završio je debitantski nastup u disciplini &nbsp;R6 – malokalibarska puška ležeći stav 50 metara, SH1 na Evropskom prvenstvu u Osijeku.
&nbsp;Drugi crnogorski predstavnik, Ambroz Nikač, bio je 32. u disciplini &nbsp;P1 – 10 metara vazdušni pištolj SH1.
&nbsp;Đinović je danas u kvalifikacijama ostvario rezultat 605,6 krugova, čime je ispunio minimalnu kvalifikacionu normu (MQS) za nastup na Svjetskom prvenstvu, koje će naredne godine biti održano u južnokorejskom Čang Vongu.
&nbsp;U kvalifikacijama nastupila su 34 takmičara.
&nbsp;Đinović je juče u disciplini R3 – mješovita kategorija, vazdušna puška deset metara ležeći - SH1, &nbsp;bio na pragu finala, od kojeg ga je dijelilo samo 0,6 krugova.
&nbsp;Član Streljačkog kluba Berane upucao je 632 kruga, rezultat vrijedan devetog mjesta i minimalne kvalifikacione norme
&nbsp;Nikač je u kvalifikacijama ostvario 515 krugova i zauzeo 32. mjesto.
&nbsp;Selektor Željko Božović kazao je da je zadovoljan nastupima crnogorskih strijelaca, navodeći da su obojica pružila maksimum u veoma jakoj konkurenciji.
&nbsp;- Obojica su pokazala visok nivo pripremljenosti i koncentracije. Ostaje žal za plasmanom u finale u disciplini R3, gdje je Milanu nedostajalo malo sportske sreće da se nađe među osam najboljih i eventualno kroz finale dođe do medalje- rekao je Božović.
&nbsp;On je istakao da je Nikač imao stabilan i siguran nastup i da to predstavlja dobru osnovu za nastavak sezone i naredna međunarodna takmičenja.
&nbsp;Prema njegovim riječima, EP u Osijeku okupilo je najbolje parastrijelce kontinenta i konkurencija je bila izuzetno jaka.
&nbsp;- Za crnogorsku reprezentaciju ovi nastupi predstavljaju važan korak u pripremama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine i dalji razvoj parastreljaštva u Crnoj Gori- zaključio je Božović.

Đinović 20. u disciplini malokalibarska puška, Nikaču 32. mjesto

Selektorka ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Suzana Lazović objavila je dana spisak igračica za duele sa Portugalom i Farskim Ostrva, na startu &nbsp;novog ciklusa kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Prvi protivnik biće Portugal koji 15. oktobra stiže u Podgoricu, dok će izabranice selektorke Suzane Lazović tri dana kasnije gostovati na Farskim Ostrvima.
Protivnik u kvalifikacionoj grupi 4 je još Island.
Na spisku je 18 rukometašica, među kojima nema debitantkinja.
Pozvane su rukometašice koje su iznijele teret aprilskog baraža za plasman na Svjetsko prvenstvo i posljednjeg velikog takmičenja – EHF Euro 2024.
Na spisku su golmanke - Armel Atingre, Andrea Škerović i Marija Marsenić;
Krila - Dijana Trivić, Ivona Pavićević i Nina Bulatović;&nbsp;
Pivoti - Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar i bekovi - Đurđina Jauković, 
Ilda Kepić, Elena Mitrović, Matea Pletikosić, Natalija Lekić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Tanja Ivanović i Jelena Vukčević.
U kvalifikacijama će igrati 24 reprezentacije podijeljene u šest grupa. Dvije prvoplasirane selekcije iz svih grupa, kao i najbolje četiri trećeplasirane selekcije izboriće plasman na EHF Euro 2026.
Plasman na šampionat već je obezbijedilo osam reprezentacija. To su domaćini prvenstva Poljska, Rumunija, Češka, Slovačka i Turska, kao i tri prvoplasirane selekcije sa EHF Euro 2024 – Norveška, Danska i Mađarska.
Tih osam selekcija će tokom kvalifikacija igrati EHF Euro kup.

Lazović objavila spisak za start kvalifikacija za EP

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suspendovao je program lutrije za vize za različitosti, poznat kao lutrija za zelene karte, putem kojeg je osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun i ubistvo profesora MIT-a ušao u SAD.
Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem saopštila je na Iksu da je, po Trampovom nalogu, naložila Službi za državljanstvo i imigraciju SAD da obustavi sprovođenje tog programa, prenio je AP.
- Ovoj gnusnoj osobi nikada nije trebao da bude dozvoljen ulazak u našu zemlju - navela je Noem, govoreći o osumnjičenom, portugalskom državljaninu Klaudiju Nevešu Valenteu.
Neveš Valente (48) osumnjičen je za pucnjavu na Univerzitetu Braun, u kojoj su ubijena dva studenta, a devet osoba ranjeno, kao i za ubistvo profesora Masačusetskog instituta za tehnologiju.
Zvaničnici su saopštili da je Neveš Valente sinoć pronađen mrtav, od prostrijelne rane koju je sam sebi nanio.
Prema navodima policije Providensa, Neveš Valente je na Univerzitetu Braun studirao sa studentskom vizom od 2000. godine.
Godine 2017. izdata mu je viza za različitosti, a nekoliko mjeseci kasnije dobio je status stalnog legalnog boravka u SAD, navodi se u sudskom dokumentu.
Nije odmah bilo poznato gdje se nalazio u periodu između napuštanja studija 2001. godine i dobijanja vize 2017.
Program viza za različitosti svake godine putem lutrije dodjeljuje do 50.000 zelenih karata državljanima zemalja koje su slabo zastupljene u imigracionim tokovima ka SAD, od kojih su mnoge u Africi.
Program je uspostavljen odlukom Kongresa, a suspenzija će, kako se očekuje, "gotovo sigurno dovesti do pravnih izazova".
Za lutriju za vize za 2025. godinu prijavilo se skoro 20 miliona ljudi, a više od 131.000 kandidata je izabrano, uključujući i članove porodica dobitnika.
Nakon izbora, kandidati prolaze bezbjednosne i administrativne provjere kako bi dobili dozvolu za ulazak u SAD.
Portugalski državljani su te godine dobili 38 mjesta.
Dobitnici lutrije pozivaju se da podnesu zahtjev za zelenu kartu, prolaze intervjue u američkim konzulatima i podliježu istim proverama kao i ostali podnosioci zahtjeva za stalni boravak.
Tramp se i ranije protivio programu viza za različitosti.
Nakon što je avganistanski državljanin identifikovan kao napadač u napadu na pripadnike Nacionalne garde u novembru, Trampova administracija je uvela stroža pravila za imigraciju iz Avganistana i drugih zemalja.
U okviru nastojanja da sprovede masovne deportacije, Tramp je pokušavao da ograniči ili ukine pojedine zakonski utvrđene puteve ka legalnoj imigraciji, uključujući lutriju za vize za različitosti, kao i pravo na državljanstvo po rođenju.
Vrhovni sud SAD nedavno je pristao da razmotri njegov prigovor na to pravo.

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnuh nezgoda, u kojima su tri osobe povrijedjene teže, a sedam lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici i Kotoru evidentirane po tri nezgode, a Herceg Novom i Nikšiću po dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana na Cetinju, u Baru, Budvi i Ulcinju.
&nbsp;Izdato je 515 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je juče objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Uhapšen maloljetnik osumnjičen za iscrtavanje grafita na Ambasadi BiH i trgu Argentina

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: evropsko-prvenstvo