Ženska rukometna reprezentacija Noveške odbranila je titula prvaka Evrope.
Norveška je večeras u Beču, u finalnom meču, savladala Dansku 31:23 i treći put uzastopno osvojila trofej.
Do desete titule prvaka Evrope norveške rukometašice došle su sa maksimalnim učinkom.
Norveška je i zvanični olimpijski šampion, dok je prošle godine izgubila finale Svjetskog prvenstva.
Danska je četvrti put izgubila evropsko finale, a šampionski trofej čekaju od 2002. godine.
Bronzanu medalju osvojila je Mađarska, koja je u meču za treće mjesto savladala Francusku 25:24.
Mađarska se nakon 12 godina vratila na pobjedničko postolje i osvojila četvrtu evropsku bronzu.
Bila je i šampion 2000. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Norveška odbranila titula prvaka Evrope

Vjerujem da će rukometašice Crne Gore večeras smoći snage da pobijede Švedsku, da se plasiraju u Beč, samim tim da uđu u završnicu, da igraju za to peto mjesto koje bi zaista u ovom trenutku bio veliki uspjeh za ove djevojke, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Jovanka Radičević.
Sa čime se sve crnogorska ženska &nbsp;ukometna reprezentacija borila na prvenstvu, podsjeća Radičević, od pehova sa povredama i svim ostalim, uzimajući u obzir ostale ekipe, ističe ona, nema razloga da ne bude zadovoljna njihovim nastupom.
- Počele smo dobro prvu fazu, ali eto, kad je došla ta glavna runda imale su uzastopna dva poraza, po meni, od kvalitetnijeg protivnika, prvenstveno jer su &nbsp;imale mnogo dužu klupu nego što to je to imala Crna Gora. Uspjele su posle dva poraza da se vrate i da pobjede Poljsku, i vjerujem da će večeras smoći snage da pobjede Švedsku, da se plasiraju u Beč, samim tim da uđu u završnicu, da igraju za to peto mjesto koje bi zaista u ovom trenutku bio veliki uspjeh za ove djevojke - rekla je Radičević.
Selektorku Suzanu Lazović poznaje kao svoju suigračicu koja je jako mlada završila igračku karijeru zbog zdravstvenih problema.
- Suzana je sebe tražila kroz mlađe kategorije. Bila je u Kini selektor, tako da je dobila šansu, vrijeme će pokazati. Ovo je za nju neko novo iskustvo, možda i dodatni teret i pritisak, obzirom da je bila igrač reprezentacije Crne Gore, a sad je, mogu slobodno reći, bačena u vatru, s obzirom da Crna Gora je i u Evropi, i u Svijetu poznata kao reprezentacija koja je osvojila velike titule i medalje, samim tim to za nju može da bude dodatni pritisak. Treba dati šansu i sigurna sam da će Suza pronaći svoj put, i da ona najbolje zna šta je najbolje za Crnu Goru u ovom trenutku - istakla je Radičević.
U karijeri je imala puno momenata za pamćenje, prisjeća se Radičević i podsjeća da su joj najdraži trofeji u dresu svoje zemlje.
- Ako bih morala da izdvojim, to je moj oproštaj 9. novembra u Sportskom centru Morača, ispred svoje publike, ispred svojih ljudi, u svojoj zemlji. Naravno, svih tih 12 golova koje sam dala u toj oproštajnoj utakmici su zaista posebni, ali eto to je nešto što bih zaista odvojila, i što sigurno će biti najljepša uspomena u mojoj karijeri - rekla je Radičević.&nbsp;
Crnogorska publika je sjajna, kaže Radičević i podsjeća da je imala sreću da se oprosti od svog reprezentativnog dresa pred svojim navijačima, u svom gradu, u svojoj zemlji, što je, kako ističe, velika privilegija i čast.
- Mislim da nijesu svi imali tu mogućnost, da se oproste pred svojom publikom. Koliko je lijepo, toliko je teret. Imala sam ogroman pritisak kako će sve to da izgleda, ali eto, na kraju je sve ispalo onako kako sam i zaslužila, dala sam zaista Crnoj Gori sve što sam mogla, i ja sam im od srca zahvalna što su znali da mi vrate to na toj posljednjoj utakmici u Podgorici, i nekako srce mi je puno. Vrijedilo je sve godine moga truda, i sve što sam dala rukometu vratilo mi se na najljepši mogući način - istakla je Radičević.
Publika je osmi igrač, poručuje Radičević i podsjeća da je igrala u mnogim zemljama gdje je, kako kaže, rukomet broj jedan i gdje ima mnogo bučnih navijača, ali kad igra Crna Gora i reprezentacija, vjeruje ona, crnogorski navijači su najbolji.
- Navijači su nekako dio nas, nose nas! To nije samo moje mišljenje, već i mišljenje mojih saigračica koje su imale priliku igraju pred našim navijačima, protiv Crne Gore, i zaista sve u glas kažu da Crna Gora ima najbolje navijače i to se osjeti. Oni su uvijek jedan dodatni motiv, i prosto kad čujete njih sa tribina ne možete da ne date sve od sebe, i da se borite do zadnje sekunde - poručila je Radičević.
I poslije karijere želi da ostane u crnogorskom sportu i u rukometu i da podijeli sve što je godinama skupljala, i dodaje da ima međunarodni kamp, koji se održava svakog ljeta za djevojčice uzrasta od 12 do 18 godina.
Slovenija je lijepa zemlja, kaže Radičević koja već tri godine živi u Ljubljani i vidi se, kaže, da je to jedna uređena zemlja po svim pitanjima.
- Što se tiče kluba on je zaista izvanredan. Ima vrhunske uslove i bogatu tradiciju, nekako je sve lijepo. Vjerujem da će mi se ostvariti ta želja da završim sa Krimom na Final Fouru - zaključila je Radičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7yesOM7i8Nc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radičević: Sve što sam dala rukometu vratilo mi se na najljepši mogući način

U Debrecinu na kraju dana nikakvog iznenađenja nije bilo - Mađarska je lako savladala posljednjeplasiranu Poljsku, rezultatom 31:21 (17:9).
Na taj način, Crna Gora je izgubila i teoretske šanse za plasman u polufinale, dok su Mađarice napravile možda i presudan korak ka pomenutoj rundi - premda im, doduše, preostaju utakmice protiv Rumunije i Francuske.
Da večeras nikakve dileme neće biti, postalo je jasno u finišu prvog dijela, kada su domaće prvo povele sa pet, a uskoro i sa osam golova razlike. I otud je drugi dio utakmice bio puka formalnost.
Poljakinje su se predstavile u skromnom izdanju, pa se čini kako definitivno možemo reći da je Crna Gora favorit uoči nedjeljne utakmice (15:30).
Petra Vamoš je pogađala osam puta za Mađarsku, a Aleksandra Rosjak je dala četiri gola za poraženi sastav.
Grupa “1”: Švedska – Rumunija 23:25, CRNA GORA – Francuska 23:31, Mađarska – Poljska 31:21.

1084x550

Mađarska slavila, sada nas više ni teorija ne vodi u polufinale

Kao i sinoć protiv Mađarske, greške su nas odvele u poraz i danas protiv Francuske, kazakla je selektorka ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Suzana Lazović.
Iako su "lavice" u razmaku od 20 sati odigrale dva teška meča, Lazović ističe kako umor ipak nije opravdanje.
- Sigurno je da su umorne i Francuskinje, umorne smo i mi. Ali, prije svega, danas smo imali mnogo promašaja i tehničkih grešaka, a tako se ne igra protiv bilo koga, a kamoli protiv Francuske - naglasila je ona.
Lazović naglašava kako su naše rukometašice, u momentima kada su u drugom dijelu mogle da uhvate priključak, promašivale sedmerce i zicere, ali da je pouka izvučena.
- Nije bitno mjesto za koje se borimo - idemo na pobjede protiv Poljske i Švedske. Imale smo dobar početak prvenstva i sigurna sam da će igračice dati sve od sebe da sa dvije pobjede izborimo put u Beč - zaključila je ona.
Podsjetimo, pored polufinala i finala, u okviru završnice EHF Eura biće igran i meč za peto mjesto, u kojem će se sastati trećeplasirane reprezentacije iz obje grupe glavne runde.

Lazović: Bilo je promašaja i grešaka, idemo na pobjede protiv Poljske i Švedske

Rukometašice Crne Gore oprostile su se večeras od šansi za plasman u polufinale EHF Eura. U drugom kolu glavne runde, naša selekcija poražena je od svjetskog prvaka, Francuske, rezultatom 23:31 (11:15).
I pritom, teško je da je bilo koga Francuska danas naročito impresionirala. Jer, baš kao i prošle noći protiv Mađarske, napad Crne Gore izgledao je prilično skromno – uz mnogo grešaka, izgubljenih lopti, te propuštenu priliku da u drugom poluvremenu priđemo na minus dva – nijesu se ‘lavice’ imale čemu nadati. Pored toga, treba naglasiti i da je Laura Glozer u pojedinim momentima gotovo ‘zaključala’ mrežu.
Crna Gora sada ima po četiri boda manje od Francuske i Mađarske, pritom su poražene i od jednih i od drugih, pa više nemamo šansi za polufinale. Međutim, nećemo žaliti zbog toga – već jer smo sinoć protiv Mađarske greškama odveli sebe u poraz, a danas su one bile ključni razlog zbog kojeg nijesmo mogli uhvatiti priključak protiv Francuskinja.
Do kraja nam tako ostaje borba za treće mjesto u grupi, koje već nije nedostižno. A ukoliko se to dogodi, onda nas čeka i još jedan duel – onaj za petu poziciju na kontinentu. Ipak da bi se sve to dogodilo, prvo moramo savladati Poljsku u nedjelju (15:30).
<h2>Suparnice krenule jako, pa uslijedio odgovor</h2>
Valentini i Minko su pogodile iz prva dva napada za suparnice, tako da je nakon nepunih 90 sekundi bilo 0:2. Minko je potom dala još jedan gol, a onda su se i 'lavice' pokrenule - u četvrtom minutu je Grbić pogodila, onda i Brnović, pa je bilo 2:3.
U sedmom minutu je Glozer odbranila šut Jauković iz sedmerca, ali je naša igračica u sljedećem napadu ukrala loptu i pogodila - 3:4.
U više navrata je mogla Crna Gora i do poravnanja, ali uslijedile su greške i više izgubljenih lopti. Francuskinje su to kaznile u 12. minutu - Fopa se upisala u strijelce, a onda i Valentini i bilo je 3:6.
<h2>Francuska stizala do plus sedam, 'lavice' bile 10 minuta bez gola</h2>
Smanjile su naše igračice zaostatak golom Grbić, ali Francuska je na to odgovorila sa tri uzastopna pogotka i Crna Gora je u 17. minutu bila u problemu (4:9). Uskoro je Vukčević pokušala iz sedmerca da smanji naš zaostatak, ali Glozer je odbranila i njen šut. Na suprotnoj strani Horaček je pogodila iz sedmerca i u 20. minut su 'lavice' ušle uz šest golova minusa.
Francuska je uskoro vodila 4:11, bila je to serija 0:5, koju je najzad u 21. minutu prekinula Ivanović. Naša selekcija time je dala prvi gol nakon 10 minuta.
<h2>Buđenje na kraju prvog dijela - zaostatak sveden na četiri gola</h2>
Vidjeli smo uskoro pogodak Mugoše iz sedmerca, i Brnović je dala još jedan gol, pa se moglo reći da su 'lavice' nešto bolje izgledale u napadu. Međutim, ni Francuska nije posustajala, pa je u 24. minutu bilo 7:13.
U suparničkom sastavu tada je crveni karton dobila Kanor, nakon izuzetno grubog faula nad Brnović.
To kao da je donekle probudilo naše reprezentativke - prvo je pogodila Pletikosić, pa je tri gola postigla Pavićević i u završnih 60 sekundi prvog dijela ušli smo uz rezultat 11:15.
<h2>Za 15 minuta dale tri gola, Glozer zaključala mrežu</h2>
Drugo poluvrijeme počelo je pogotkom Mugoše iz sedmerca i žešćom igrom u odbrani, tako da je Crna Gora nakon dužeg vremena bila na tri gola minusa (12:15). Marina Rajčić je kroz minut odbranila sedmerac koji je izvela Horaček, ali, nažalost, ništa od toga nije uspio da valorizuje naš napad.
Jako je dobro u tim momentima izgledala naša odbrana, Francuskinje su imale problema, a 20 minuta prije kraja na semaforu je bilo 14:18. Moglo je, doduše, biti 16:18, ali je Glozer odbranila dva sedmerca zaredom - prvo pri šutu Mugoše, a onda i Jauković. Tako je Crna Gora za 15 minuta dala tek tri gola, a Francuska ubrzo izašla na komotnih 14:20.
U završnih 15 minuta nije bilo nikakve šanse da uhvatimo priključak. Naprotiv, Francuska je uskoro bila na plus osam i time je sve bilo riješeno.

"Lavice" bez polufinala: Ubjedljiv poraz od Francuske, napravljeno mnogo grešaka

Kad u publici ugledamo djecu koja su došla da nas bodre, navijaju, podsjete nas na našu djecu koju smo ostavile kući, i u nama se probudi još veća snaga koja nam ne da pokleknemo, i na bilo koji način iznevjerimo svoje familije, svoju publiku, svoju državu, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, &nbsp;putem video linka rukometašica i reprezentativka Crne Gore Marina Rajčić.
Nije bilo lako, kaže Rajčić, jer su prethodne tri utakmice, protiv Srbije, Rumunije i Češke oduzele dosta energije i snage, tako da svaki slobodan momenat koriste, kako kaže, za oporavak, ne bi li što spremnije dočekale predstojeće utakmice.
- Čekaju nas baš dva jaka meča, da za danom. Tu treba snage, mentalne i fizičke, da se sve to na pravi način iznese, što be sumnjam da će biti sa naše strane, i mogu vam reći da, sve je naravno lakše kad se pobjeđuje, umor koji trenutno osjećamo i ne osjećamo, jer taj neki nalet dobre energije, pobjede, tog osjećanja, nama daje dodatni &nbsp;vjetar u leđa, i jedva čekamo naredne mečeve da pokažemo šta mi još možemo, da postavimo neke nove rekorde - poručila je Rajčić.
Uvijek je prva utakmica i najteža, objašnjava Rajčić, jer ona otvara prvenstvo. Ima treme i neizvjesnosti, dodaje ona, a poslije to već bude drugačije.
- Svaka utakmica nosi neku svoju težinu, i svaka padne teško na svoj način, ali ta prva je najteža, zbog te neke pozitivne treme, da sve kako treba krene i da se otvori prvenstvo na najbolji mogući način, jer, kao što vidite, dva boda velika kao kuća, imamo tri pobjede, a samo smo dva boda prenijele. Tako da nas velika borba čeka &nbsp;u narednih pet, šest dana - istakla je Rajčić.
Kad su u publici crnogorski navijači, poručuje Rajčić, osjećaju se kao kući ma gdje igrale, i ove tri utakmice su dokaz, ističe ona, jer je samo dvadesetak crnogorskih navijača nadjačalo sve u sali, i njihovo navijanje je djevojke nosilo do pobjede.
- Podsjetilo me na ‘22.godine kad smo uzele bronzu, koliko su nas oni ispratili, koliko su nas bodrili, koliko su svakim danom živjeli za ovo &nbsp;i jedva čekali te naše utakmice, tako da je to nama dodatan vjetar u leđa, da moramo da se borimo za svoju zemlju, da ne smijemo ni njih, ni nas da iznevjerimo, jer znamo koliko možemo. Kad vidim malu djecu koja su došla samo da nas isprate, da gledaju naše utakmice, da navijaju, puno nam je srce, jer ima dosta nas koji smo svoju djecu ostavili kući, onda smo i željni njih, tako da sve to mi radimo i za svoje familije, i za svoju zemlju, tako da taj nam osjećaj ne dopušta da se bilo kog trenutka opustimo, i da, na neki način razočaramo naše navijače i našu publiku. Tako da sam im jako zahvalna što nas prate, da ih je pet na tribinama, nama je to jako važno i nadam se da će ih biti u što većem broju, da će moći da dođu, i da ćemo se zajedno radovati novim pobjedama - naglasila je Rajčić.
Uvijek očekuje pobjedu, poručuje Rajčić. Ne bi bili sportisti kad ne bi išli na pobjedu, sa namjerom, dodaje ona, da na svakoj utakmici pokažu šta znaju.
- Svako prvenstvo krećemo sa nekim motivom. Naše je da idemo korak po korak, da osvajamo polako, kao što smo i do sad osvajale, jer kad idemo korak po korak nekako te pobjede legnu baš kako treba, i koliko god da se umorimo, imamo vremena i da se oporavimo i spremimo, i to što igramo dva dana zaredom za nas nikad nije predstavljalo problem. Biće teško, ali kažem vam opet, kad vidim naše navijače, i ko sve stoji iza nas, više nas je na terenu - zaključila je Rajčić.

Rajčić: Jedva čekamo naredne mečeve da pokažemo šta još možemo

Pomoć rukometašica Srbije nije stigla - izabranice Uroša Bregara su poražene od Češke 27:24, pa će Crna Gora morati da savlada i posljednjeg rivala u grupi B kako bi u glavnu fazu prenijela dva boda, prenosi Portal Javnog servisa.
"Lavice" bi i porazom do tri gola razlike od Češke na utakmici koja se igra u utorak od 20.30 časova mogle do grupe 1, ali u tom slučaju ne bi prenijele ni bod i bio bi im otežan put ka završnom vikendu u Beču.
Čehinje su vodile 21:18 na 14 minuta do kraja, ali je Bregarev tim preokrenuo na 22:21.
Tada je poklekao - nestvarnom izgubljenom loptom je poklonio gol Veroniki Maloj za izjednačenje, da bi ista igračica izborila isključenje Katarine Bojičić i sedmerac, koji je iskoristila Marketa Ježabkova za 23:22 u 55. minutu.
Anđela Janjušević i Sanja Radosavljević su donosile izjednačenja, ali su presudile izgubljene lopte Janjušević i Emilije Lazić, kao i pogoci Ježabkove.
U napadu su blistale Ježabkova sa osam golova i pet asistencija, isti broj pogodaka je upisala i Šarlot Holevova, a sjajna je bila i Sabrina Novotna sa 14 odbrana, mahom zicera.
Zbog svega toga je Srpkinjama uzaludno bilo što je Anđele Janjušević devet puta zatresla mrežu...
Srbiji je za plasman u glavnu fazu potrebno da savlada Rumuniju sa makar šest golova razlike, a da Crna Gora porazi Češku .

Češka savladala Srbiju, Crna Gora mora da juri treću pobjedu

Slovenija, koju sa klupe predvodi crnogorski trener Dragan Adžić, poražena je na startu Evropskog prvenstva u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj. 
 
Slovenija je u Insbruku, u E grupi, od izgubila od Norveške 33:26. 
 
U drugom meču te grupe Austrija je bila ubjeldjiva protiv Slovačke 37:24. 
 
U A grupi, Mađarska je bila bolja od Turske 30:24, dok je Švedska bila ubjedljiva protiv Sjeverne Makedonije 28:17. 
 
Slavila je i Francuska protiv Poljske, u C grupi, 34:22, dok je Španija bila bolja od POrtugala 30:24. 
 
Crna Gora će sjutra u Debrecinu, u B grupi, igrati sa Srbijom (20.30).

1250x600

Poraz Slovenije u Insbruku

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Avganistana K.M. zbog sumnje da je omogućio državljankama Tunisa da dođu do Bosne i Hercegovine van graničnog prelaza.
One, kako je saopšteno iz ODT-a, imaju odobreni boravak u Crnoj Gori, a sumnja se da im je K.M. omogućio prelaz zbog finansijske dobiti.
K.M. se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Avganistancu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je u BiH prokrijumčario državljanke Tunisa

Tijelo novorođenčeta pronađeno je u crnoj kesi pored deponije smeća u jednoj ulici u Prištini.
Kosovski mediji su objavili da je slučaj prijavljen jutros oko 11 sati.
Ljekari hitne pomoći su potom konstatovali da je novorođenče pronađeno bez znakova života.
- Danas oko 11 sati policija je primila informaciju o sumnji na napušteno novorođenče u blizini deponije smeća u jednoj ulici u Prištini. Sve relevantne policijske jedinice su odmah izašle na lice mjesta, kao i hitna pomoć koja je konstatovala da je novorođenče bez znakova života - naveli su iz KP za Koha.
Tijelo je prebačeno u Institut za sudsku medicinu, dok je policija pokrenula istragu.

Priština: Tijelo novorođenčeta pronađeno u kesi pored deponije

U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome da li su pčele u Crnoj Gori ugrožene i zašto je njihov opstanak ključan za prirodnu ravnotežu.
Saznaćete i koliki je značaj soli za ljudski organizam, kao i koliko je važno pronaći pravu mjeru. Istražujemo kakav je ekonomski položaj mladih i sa kakvim se izazovima suočavaju. Donosimo i priču o pozorišnom festivalu u Prijestonici koji ove godine publiku okuplja na otvorenom.
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, gost je Zoran Marković Zonjo &nbsp;koji će predstaviti Disko Murva - autorsko muzički projekat koji će okupljati brojne izvođače, muzičare i producente.
O tome kako poboljšati položaj mladih govori Ljubica Popović, omladinska &nbsp;aktivistkinja, a kakvu moć ima riječ i da li dobar argument može da promjeni nečije mišljenje priča Tamara Rajković, zamjenica koordinatorke Tima za zaštitu ljudskih prava i sloboda MOACG i najavljuje konkurs za Debatni turnir.

Budilnik na TV E: Ekonomski položaj mladih, ugroženost pčela u Crnoj Gori...

Više od 60 Palestinaca ubijeno je u Gazi od jutros, javlja Al Džazira.&nbsp;
Izraelske okupacijske snage upozorile su stanovnike Khan Younisa da bježe ili će biti ubijeni.
Intenzivno bombardiranje Gaze uslijedilo je dan nakon što je Izrael najavio početak velike ofanzive, s ciljem zauzimanja dijelova Pojasa.

U Gazi više od 60 Palestinaca ubijeno od jutros

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: evropsko-prvenstvo-u-rukometu