Predstavnica Crne Gore, Tamara Živković, izjavila je da prestavljanje Crne Gore na Eurosongu 2026. u Beču predstavlja ostvarenje njenog dječjeg sna, a sljedeći san joj je da naša zemlja uđe u finale ovog prestižnog evropskog takmičenja.
Tamara Živković, sa pjesmom "Nova zora", pobjednica je sinoćnjeg Montesonga u organizaciji Radija i Televizije Crne Gore i predstavljaće Crnu Goru na Evroviziji u Beču sljedeće godine.
Ona je osvojila 22 boda, odnosno najveći broj bodova od žirija i publike.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fb6101kCF1qE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Gostujući u Jutarnjem programu, Živković kaže da se još uvijek nisu slegli utisci od sinoć, ali da je presrećna i preponosna.
- U početku nisam odmah shvatila da sam ja pobjednica, pitala sam plesačice: jesam li ja pobijedila? Nisam mogla da vjerujem, nisam bila svjesna - kazala je Živković.
Ističe da to što će predstavljati Crnu Goru na Evroviziji djeluje kao san koji je sanjala još kao mala.
- Predstavljanje Crne Gore na Evroviziji je ostvarenje sna od malih nogu. Baš na 70. Eurosongu ću predstaviti Crnu Goru, što mi je još više čini posebnim. I dalje mi djeluje kao san. Kad dođem u Beč, mislim da će me sve tek tada stići - kazala je ona.
Ona ističe da pobjeda nosi i veliku odgovornost, ali i da postoji šansa za finale.
- Ovo je velika odgovornost. Mislim da imamo veliku šansu ove godine da uđemo u finale, to je moj sljedeći san - kaže Živković.
Tamara je i prošle godine učestvovala na Montesongu, ali kaže da joj se pjesma sa ovogodišnjeg takmičenja više sviđa, te da je konkurencija ove godine bila veća.
Pjesma "Nova zora", kaže Tamara, donosi novu energiju i poruku svim ženama da budu svoje, da prikažu moć koju imaju i da su jake kao stijena.
- Želim da cijeli svijet čuje tu poruku - kaže Tamara.
Ona je čestitala ostalim učesnicima ovogodišnjeg Montesonga na plasmanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Živković: Predstavljanje Crne Gore na Evroviziji je ostvarenje mog dječjeg sna

Evrovizijski festival pjesme suočava se sa borbom za svoju budućnost na „prelomnom“ sastanku u Ženevi u četvrtak, prenosi BBC.
Organizatori i zemlje učesnice raspravljaće o tome da li Izrael treba da ostane u takmičenju, usred protesta zbog načina na koji je njegova vlada vodila rat u Gazi i optužbi za nefer glasanje.
Irska, Španija, Holandija i Slovenija saopštile su da će bojkotovati Evroviziju ako Izrael učestvuje, dok je Njemačka najavila da bi se povukla ukoliko Izrael bude isključen.
Sastanak dolazi nakon što su antiizraelski demonstranti pokušali da poremete takmičenja 2024. i 2025. godine, ukazujući na visoku palestinsku stopu stradalih u Gazi. Tokom ovogodišnjeg finala u Bazelu u Švajcarskoj, dvije osobe pokušale su da upadnu na binu i poliju bojom izraelsku predstavnicu, Juval Rafael. Zaustavili su ih članovi ekipe i kasnije su uhapšeni.
Rafael je na kraju osvojila drugo mjesto, nakon uvjerljive pobjede u glasanju publike.
Međutim, rezultat je izazvao oštre reakcije drugih zemalja, koje tvrde da je izraelska vlada vještački ojačala njegov plasman masovnom, plaćenom reklamnom kampanjom širom Evrope, pozivajući ljude da glasaju za njihovu pjesmu.
Izrael nije komentarisao ove navode, ali često tvrdi da je meta globalne kampanje blaćenja.
Prošlog mjeseca organizatori Evrovizije najavili su pooštravanje pravila glasanja kako bi se ograničio uticaj vlada na rezultate. Bez pominjanja Izraela, Evropska radiodifuzna unija (ERU) saopštila je da će „odvraćati od nesrazmjernih promotivnih kampanja“, posebno ako su „sprovođene ili podržane od trećih strana, uključujući vlade i državne agencije“.
Takođe je saopšteno da će fanovi moći da pošalju samo 10 glasova (umjesto dosadašnjih 20), kao i da će biti uvedene mjere za bolje otkrivanje „lažnog ili koordinisanog glasanja“.
- Nadamo se da će ovaj paket mjera uvjeriti članice da smo preduzeli snažne korake kako bismo zaštitili neutralnost i nepristrasnost takmičenja- poručili su iz ERU.
„Tačka krize“
Očekuje se da će nova pravila ublažiti zabrinutost učesnika zbog izraelskog prisustva.
Paket će biti predstavljen članicama ERU – među kojima je i odlazeći generalni direktor BBC-ja, Tim Dejvi – na redovnom zasijedanju u četvrtak.
Ako članice procijene da promjene nijesu dovoljne, održaće se glasanje o budućem učešću Izraela.
Natalija Gorščak, predsjednica upravnog odbora slovenačkog RTV-a, kazala je za BBC da očekuje da će takvo glasanje ići u korist Izraela.
Ako se to dogodi, Slovenija će odbiti da učestvuje ili prenosi takmičenje.
- Znam da su fanovi u Sloveniji razočarani. I ja sam fan i zaista je tužno, jer nam je Beč tako blizu, a nećemo moći da idemo. Ali i dalje moramo da slijedimo svoje principe. Ponekad moramo biti na pravoj strani istorije, a ovo je taj trenutak- rekla je Gorščak.&nbsp;
Stručnjak za Evroviziju, Pol Džordan, opisao je situaciju kao „pravu tačku krize za Evroviziju i ERU“.
- Ovdje nema pobjednika. Velika je šteta što se nešto što je zamišljeno kao apolitično pretvorilo u političko oružje- kazao je.
Glasanje o učešću Izraela prvobitno je bilo planirano za novembar, ali je otkazano nakon proglašenja primirja u Gazi 10. oktobra.
Generalni direktor austrijskog ORF-a, Roland Vajsmann, čija će zemlja biti domaćin takmičenja u Beču naredne godine, potom je otputovao u Izrael da se sastane sa njihovim evrovizijskim timom i predsjednikom Isakom Hercogom. Tamo je izjavio da je Izrael „neodvojivi dio Evrovizije“.
Drugi se ne slažu.
Španija, jedna od „velike petorke“ koja najviše finansira takmičenje, obećala je da će se povući ako Izrael nastupi, tvrdeći da je ta zemlja iskoristila festival u političke svrhe.
Predsjednik španske RTVE rekao je pred parlamentarnom komisijom da smatra izraelsko učešće „neodrživim“, nazivajući njihove postupke u Gazi genocidom.
- Kao predsjednik korporacije, smatram da je Evrovizija takmičenje – ali ljudska prava nijesu takmičenje- rekao je.
Izrael dosljedno negira optužbe za genocid u Gazi, gdje je, prema zdravstvenim vlastima pod kontrolom Hamasa, broj poginulih premašio 70.000.
Ako bi glasanje rezultiralo isključenjem Izraela, Njemačka bi se vjerovatno povukla i obustavila prenos, navodi izvor iz industrije za Rojters.
Izvori iz izraelske televizije KAN tvrde da su razgovori o isključenju nepravedni i da KAN u potpunosti poštuje pravila ERU.
Uoči zasijedanja ERU, KAN je u srijedu izdao saopštenje potvrđujući da nastavlja pripreme za Evroviziju 2026. godine.

Organizatori Evrovizije odlučuju o učešću Izraela na takmičenju

Austrija je ovogodišnji pobjednik Evrovizije koja je održana u švajcarskom Bazelu.
Sa ukupno 436 poena Austrija je odnijela pobjedu na ovogodišnjem izdanju „Pjesme Evrovizije“, dok je Izrael bio drugi.
To je četvrta pobjeda Austrije na najvećem muzičkom takmičenju na svijetu.
Titulu najbolje pjesme Evrope osvojila je ''Protraćena ljubav'' (Wasted Love) koju je izveo Džej-Džej.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DonOex2WXjbA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Evrovizija dogodine u Beču: Austrija po četvrti put odnijela pobjedu

Hrvatski predstavnik na ovogodišnjoj Evroviziji Marko Bošnjak našalio se na društvenim mrežama povodom činjenice da se nijedna zemlja iz bivše Jugoslavije nije plasirala u finale.
Na "mimu" se vidi autobus na kojem piše „Bazel – Jugoslavija“, a vozač autobusa, maše i govori „dobrodošli“. Ispred autobusa nalazi se žena sa tužnim izrazom lica i zastavom Crne Gore. Ta karikatura predstavlja Ninu Žižić, koja je predstavljala našu zemlju sa pjesmom "Dobrodošli".
Ona za sobom vuče karikaturu srpskog predstavnika Princa, koji je Srbiju predstavljao sa pjesmom ''Mila''. Pored Princa nalazi se karikatura Marka Bošnjaka koji nosi tortu, što simbolizuje njegovu pjesmu "Poison Cake". Na vrhu torte zabodena je hrvatska zastava. Posljednji na crtežu je Klemen, predstavnik Slovenije, koji visi i govori: „Koliko...“
Izgleda da je ovaj mim nasmijao Marka Bošnjaka, s obzirom na to da ga je objavio uz emotikon koji plače od smijeha.
Hrvatski pjevač je obilježio svoje gorepomenute kolege.
<h2>Nijedna zemlja bivše Jugoslavije nije prošla u finale Evrovizije</h2>
Prvi put nakon 12 godina, tačnije od Evrovizije u Malmeu 2013. godine, nijedna zemlja sa prostora bivše Jugoslavije nije se plasirala u finale. Te 2013. Crnu Goru je predstavljala upravo Nina Žižić. Srbiju je tada predstavljala grupa Moje 3, koju su činile Sara Jo, Nevena Božović i Mirna Radulović.
Hrvatsku je tada predstavljala klapa s mora sa pjesmom "Mižerja". Samo nekoliko mjeseci kasnije donijeta je odluka da se Hrvatska privremeno povuče sa takmičenja.
Slovenija je 2013. završila na posljednjem mjestu u prvom polufinalu. Predstavnica Hana Mancinije, koja se takmičila sa pjesmom "Straight Into Love", nakon toga se povukla sa muzičke scene, ali se vratila krajem 2024. godine sa pjesmom "What You Are".

Dobro došli u autobus Bazel - Jugoslavija: Hrvatski predstavnik se našalio na "ispadanje" cijelog regiona sa Evrovizije

Publika će moći vijoriti palestinskim zastavama tokom Evrovizije nakon što je Evropska radiodifuzna unija (EBU) izmijenila svoje propise kako bi dopustila sve zakonski dozvoljene zastave na događaju.
Izmijenjena pravila, otkrivena kroz dokumente koje je dobila danska nacionalna televizija, omogućavaju gledaocima da vijore bilo kojom "zakonski dopuštenom" zastavom tokom takmičenja u Švajcarskoj.
U međuvremenu, izvođači se suočavaju s oštrijim pravilima dok EBU nastoji da očuva političku neutralnost, a pjevačima je sada zabranjeno isticanje bilo koje zastave osim svoje nacionalne tokom nastupa ili zvaničnih događaja.
Ova zabrana uključuje LGBTQ+ zastave ponosa, palestinske zastave i zastave EU, što je izazvalo kritike aktivističkih grupa, a promjene su uslijedile nakon kontroverzi na prethodnim takmičenjima gdje je isticanje zastava poprimilo politički karakter.
Nova politika omogućiće ljudima u publici da istaknu bilo koju zastavu na finalu Evrovizije 2025. u dvorani „Saint Jakobshalle“ u Švajcarskoj, u subotu, 17. maja, pod uslovom da je u skladu sa zakonskim ograničenjima.
Zastave koje promovišu mržnju ili nasilje, uvredljivi ili klevetnički transparenti i simboli zabranjenih terorističkih grupa ostaju zabranjeni.
Odluka dolazi u trenutku kada se Evrovizija suočava s kontinuiranim napetostima zbog svog nepolitičkog stava, a neki pozivaju na isključenje Izraela iz takmičenja zbog rata u Gazi.
Zabrana nošenja zastava koju je propisala EBU za izvođače primjenjivaće se na bini, u zoni za navijače, green roomu i zvaničnim prostorima gdje takmičari čekaju rezultate.
Grupe za zastupanje LGBTQ+ prava već su kritikovale ovu odluku, tvrdeći da zastava duginih boja predstavlja lični identitet, a ne političku izjavu.

Nova pravila na Evroviziji: U publici dozvoljene palestinske zastave, izvođačima zabranjene dugine boje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u ponedjeljak dekret kojim se uspostavlja ruska verzija takmičenja za Pjesmu Evrovizije, nakon što je ta zemlja isključena iz kontinentalnog takmičenja prije skoro tri godine.
Novo takmičenje će se zvati ''Intervidenije'' (Intervizija na engleskom) i trebalo bi da se održi u Moskovskoj oblasti tokom 2025. godine, prenijela je u ponedjeljak državna novinska agencija TASS, prenosi Politico.
- Takmičenje će nadgledati Кremlj, a zamjenik premijera Dmitrij Černišenko imenovan je za predsjednika organizacionog komiteta, a šef unutrašnje politike Sergej Кirijenko za predsjednika nadzornog odbora koji će provjeravati rezultate- navodi se u dekretu.
Evrovizija je poznata po svojoj inkluzivnoj i slavljeničkoj atmosferi, često naglašavajući LGBTQ+ umjetnike i teme. Ruska verzija, vrlo vjerovatno, tu vrstu inkluzivnosti neće pratiti, prenosi Politiko.
Rusiji je zabranjeno učešće na Evroviziji otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Putinova ideja o muzičkom takmičenju koje organizuje Rusija nije nova.
Moskva je održavala muzičko takmičenje Interviziju tokom sovjetske ere između 1965. i 1968. godine, a zatim kasnije između 1977. i 1980. godine, &nbsp;dok je trajao Hladni rat.
U decembru je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio da je više od 25 zemalja, uključujući latinoameričke zemlje, već izrazilo interesovanje za učešće u takvom takmičenju.

„Kremljvizija“: Rusija pokreće svoju verziju Evrovizije

Bend NeonoeN svojevoljno je odustao od učešća na Evroviziji iduće godine u Bazelu.
Odluka je stigla nakon što su RTCG i Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore provjeravali autentičnost snimka koji se pojavio na platformi X, a na kom je prikazano da su izabrani predstavnici Crne Gore na Eurosongu 2025. prvoplasiranu numeru "Clickbait" izveli u drugačijoj verziji na prošlogodišnjem Festivalu kulture Zabjelo u Podgorici.
- Poštovani, u najboljem javnom interesu, sa željom da &nbsp;prekinemo neizvjesnost i još jednom damo doprinos muzici zbog koje smo prije svega ovdje, obavještavamo vas da svojevoljno odustajemo od učešća na Evroviziji. RTCG shodno propisima, izabraće drugog predstavnika, a mi ćemo biti prvi da mu poželimo sreću i pružimo punu podršku - navedeno je u objavi na Fejsbuk stranici NeonoeNa-
U bendu kažu da im je pobjeda na Montesongu donijela publicitet čiju vrstu i obim nijesu birali, niti mogli kontrolisati.
- Napominjemo, a činjenice to potvrđuju, da izvođenje radne verzije pjesme uživo niti je ugrozilo sam proces festivala Montesong, niti je moglo uticati na njegov konačni ishod i naš plasman. Činjenica je i da je bilo mnogo sličnih primjera i da je EBU uvijek odlučivala da te pjesme mogu učestvovati (jedna je čak i pobijedila na Eurosongu), jer nijesu imale konkurentsku prednost u odnosu na druge, što je svima jasno. Međutim, mi jednostavno ne želimo da budemo dio bilo kakvih priča van muzike, niti da na taj način promovišemo naš autorski rad. - naglašeno je u njjihovom obrađanju.
Ističu da Evrovizija za njih nikad nije bila cilj sam po sebi, a jeste širenje polja muzičkog djelovanja.
Dodaju d aje festival Montesong u organizaciji Udruženja estradnih umjetnika donio 16 novih pjesama i da je to njegova najveća vrijednost.
NeonnoeN se zahvali menadžmentu RTCG-a na dobronamjernom odnosu i namjeri da im daju prostor za druge opcije.
- Vjerujemo da će razumjeti našu odluku da odustanemo od Eurosonga i na tome im takođe zahvaljujemo. Posebna i ogromna zahvalnost za podršku kolega muzičara, ljubitelja dobre muzike, prijatelja, poznanika, novinara i široke javnosti iz Crne Gore i inostranstva, koja nam je davala snagu posljednjih dana. Naše porodice zajedno s nama proživjele su sav sjaj i očaj ovog procesa i sad je vrijeme da im se odužimo i posvetimo na pravi način - navedeno je u objavi.
Iz benda poručuju da pjesma "Clickbait nastavlja da živi kao muzički singl, "ali bojimo se i kao savremeni društveni fenomen".
- Još jednom, hvala svima. Sad svi zajedno podržimo Crnu Goru na Evroviziji - poručili su iz NeonoeN-a.

NeonoeN svojevoljno odustao od učešća na Evroviziji

Grupa NeonoeN predstavljaće Crnu Goru ove godine na Evroviziji koja će biti održana u Bazelu u Švajcarskoj.
Na večerašnjem Montesongu, održanom u Voco dvorani u Podgorici, predstavilo se 16 kandidata, a zbirom bodova stručnog žirija i glasova publike pobjedu je odnijela grupa NeonoeN sa pjesmom "Clickbait".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTXjydKkRm_Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Drugo mjesto osvojila je Nina Žižić sa pjesmom "Dobrodošli", dok je trećeplasirana grupa Baryak koja se predstavila numerom "Dva srca".
Bazel je domaćin 69. Pjesme Evrovizije. Polufinalne večeri Evrovizije 2025. održaće se u zatvorenoj areni "St. Jakobshalle", i to 13. i 15. maja, dok je za veliko finale rezervisan 17. maj.

NeonoeN predstavljaće Crnu Goru na Evroviziji

Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.
Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.
Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.
Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.
- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.
On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.
- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.
Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.
Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.
Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.
- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.
Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.
Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je više amandmana na Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, sa ciljem da se dodatno stimulišu radno sposobni korisnici materijalnog obezbjeđenja da zasnuju radni odnos i aktiviraju na tržištu rada. Kako navode, poseban akcenat stavljen je na period prelaska sa socijalne pomoći na stabilan prihod iz rada.
Predloženim rješenjima, korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su u kontinuitetu 12 mjeseci uključeni u programe aktivne politike zapošljavanja ili koji u tom periodu zasnuju radni odnos, biće omogućeno da nastave da primaju 100 odsto naknade materijalnog obezbjeđenja, što do sada nije bilo zakonski predviđeno.
– Jedini način izlaska iz stanja socijalne potrebe jeste aktivacija na tržištu rada, poručila je poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić.
Iz Bošnjačke stranke ističu da su prepoznali prepreke sa kojima se suočavaju socijalno ugrožene porodice, posebno u tranzicionom periodu do zaposlenja, te da je cilj amandmana da taj proces učine sigurnijim i održivijim. Navode da su se prilikom kreiranja rješenja vodili međunarodnim istraživanjima, koja su pokazala da je postepeni model izlaska iz sistema socijalne pomoći najefikasniji.
– Vođeni rezultatima relevantnih analiza i institucionalnim angažmanom, posredstvom poslaničkog kluba BS, uspjeli smo da pružimo konkretan odgovor na izazove sa kojima se susreću naši građani – saopšteno je iz Bošnjačke stranke.
U poruci na kraju ističu da ovakva rješenja doprinose evropskom standardu socijalne zaštite.

BS: Korisnici materijalnog obezbjeđenja će imati socijalna primanja i nakon stupanja u radni odnos

Bokserski savez Crne Gore objavio je listu najboljih pojedinaca i klubova za 2025. godinu, u skladu sa rezultatima ostvarenim na domaćoj i međunarodnoj sceni, te ukupnim doprinosom razvoju crnogorskog boksa. I ove godine titule najboljih seniorskih takmičara zasluženo su ponijeli Bojana Gojković i Tomislav Đinović.
Za najboljeg pionira (U13) izabran je Matej Petrović iz BK Podgorica, dok je u konkurenciji školaraca (U15) najboljim proglašen Nikola Ilić, takođe iz BK Podgorica. Priznanje za najbolju školarku (U15) pripada Eni Hot iz bjelopoljskog BK Feniks.
U juniorskoj konkurenciji (U17) najbolji u 2025. bio je evropski šampion Matija Roganović iz BK Nikšić, a za najboljeg mladog boksera (U19) proglašen je Danilo Marković iz BK Power Boksing.
Tomislav Đinović (BK Zlatičanin) ponio je titulu najboljeg seniora, dok je za najbolju seniorku ponovo izabrana Bojana Gojković iz BK Budva. Bojani je ovo peto uzastopno priznanje najbolje bokserke Crne Gore, dok Đinović potvrđuje kontinuitet vrhunskih rezultata.
Za najboljeg sudiju izabran je Blažo Jabučanin.
Priznanje za najboljeg trenera pripalo je Bošku Draškoviću iz BK Nikšić, a isti klub proglašen je i najboljim klubom u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Selektor bokserske reprezentacije Crne Gore, Nikola Ružić, izrazio je zadovoljstvo ostvarenjima u godini na izmaku.
– Veoma sam zadovoljan rezultatima koje su naši bokseri ostvarili tokom 2025. godine na međunarodnoj sceni. Posebno raduje činjenica da je Bokserski savez u potpunosti realizovao planirani program – od mlađih kategorija do seniorske reprezentacije. Kontinuitet nastupa, napredak mladih takmičara i stabilni rezultati na velikim takmičenjima pokazuju da idemo u dobrom pravcu – poručio je Ružić.
Svečana dodjela priznanja najboljima u 2025. godini biće održana 28. decembra u Podgorici, uoči finalnih borbi Prvenstva Crne Gore u boksu, koje će se održati u dvorani “Venom”.

Bokserski savez izabrao najbolje u 2025. godini: Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo bez premca

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Tag: evrovizija

Živković: Predstavljanje Crne Gore na Evroviziji je ostvarenje mog dječjeg sna

Organizatori Evrovizije odlučuju o učešću Izraela na takmičenju

Evrovizija dogodine u Beču: Austrija po četvrti put odnijela pobjedu

Dobro došli u autobus Bazel - Jugoslavija: Hrvatski predstavnik se našalio na "ispadanje" cijelog regiona sa Evrovizije

Nova pravila na Evroviziji: U publici dozvoljene palestinske zastave, izvođačima zabranjene dugine boje

„Kremljvizija“: Rusija pokreće svoju verziju Evrovizije

NeonoeN svojevoljno odustao od učešća na Evroviziji

NeonoeN predstavljaće Crnu Goru na Evroviziji

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

BS: Korisnici materijalnog obezbjeđenja će imati socijalna primanja i nakon stupanja u radni odnos

Živković: Predstavljanje Crne Gore na Evroviziji je ostvarenje mog dječjeg sna

Bokserski savez izabrao najbolje u 2025. godini: Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo bez premca

PRATITE TVe UŽIVO