Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović prenio je carskom visočanstvu, prestolonasljedniku Akišini i premijeru Japana Šigeru Išibi želju Crne Gore za jačanjem prijateljskih odnosa i unapređenjem bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. To je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta nakon otvaranja ceremonije EXPO 2025 koje se održava u Osaki. - Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović, prisustvovao je svečanoj ceremoniji otvaranja Svjetske izložbe EXPO 2025, održanoj na ostrvu Jumešima u Osaki, Japanu. Ceremoniji su prisustvovali Njegovo carsko veličanstvo car Naruhito, Njeno carsko veličanstvo carica Masako, Njegovo carsko visočanstvo prestolonasljednik Akišino, Njeno carsko visočanstvo princeza Kiko, kao i premijer Japana, nj.e. gospodin Šigeru Išiba - naveli su Ivanovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413160452_6a6e42e23f4e438647632c2ef6217b1b38efc040578e848cbf01cf0893d50ed6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413160452_6a6e42e23f4e438647632c2ef6217b1b38efc040578e848cbf01cf0893d50ed6" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Ivanović - prestolonasljednik Akišino"></figure>  Ceremonija je održana pod temom “Re-Connect: Circulate, Resonate, Return, Connect”, simbolizujući obnovu veza među ljudima, prirodom i tehnologijom. - Na ceremoniji su se, pored ostalih, obratili Njegovo carsko veličanstvo car Naruhito, premijer Japana, nj.e. gospodin Šigeru Išiba, i generalni sekretar Biroa za međunarodne izložbe, gospodin Dimitri Kerkentzes - naglasili su u saopštenju. Svjetska izložba EXPO 2025, pod temom “Kreiranje budućeg društva za naš život”, okuplja više od 160 zemalja i međunarodnih organizacija, s ciljem promocije inovacija, održivog razvoja i globalne saradnje. Organizatori očekuju preko 28 miliona posjetilaca tokom trajanja izložbe, koja će biti otvorena za javnost od 13. aprila do 13. oktobra 2025. godine. - Učešće Crne Gore na EXPO 2025 predstavlja značajnu priliku za predstavljanje naših potencijala i jačanje međunarodnih partnerstava - zaključili su u Ivanovićevom kabinetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović sa Akišinom i Išibom: Crna Gora želi jačanje prijateljskih odnosa sa Japanom

Crna Gora sa ponosom učestvuje u EXPO 2025 u Osaki, u Japanu - &nbsp;veoma značajnoj manifestaciji, koja predstavlja sjajnu priliku da globalnoj publici promoviše svoj ekonomski razvoj i procvat, kulturno naslijeđe i prirodna bogatstva - saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj&nbsp;
Ovo učešće je, kaže on, posebno značajno jer otvara vrata novim investicijama, trgovinskoj razmjeni i jačim diplomatskim vezama.
- Ministarstvo ekonomskog razvoja je predano koordiniralo svaki segment učešća Crne Gore kako bi se osiguralo da naša država bude predstavljena u najboljem mogućem svijetlu, jer je ovaj događaj korak naprijed ka većoj globalnoj integraciji i jačoj poziciji na svjetskoj ekonomskoj i kulturnoj sceni - naglasio je Đeljošaj.
On je čestitao timu iz Ministarstva ekonomskog razvoja koji je radio na organizaciji, gdje je, kako je kazao, dokazano da Ministarstvo i Vlada Crne Gore predanim radom mogu ostvariti sve ciljeve.

Đeljošaj: Učešće Crne Gore na EXPO u Japanu sjajna prilika za promovisanje ekonomskog razvoja

Suma od 252.000 eura za plate angažovanih u crnogorskom paviljonu na Expo 2025 u japanskom gradu Osaki je, prilikom pripreme budžeta za ovu godinu, smanjena na 162.000 eura, što neće biti dovoljno za pokrivanje troškova tokom šest mjeseci trajanja izložbe.
To je zaključeno u Informaciji o aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Menadžeri i radnici ključni za kreiranje imidža</h2>
Vlada Crne Gore je u oktobru prošle godine usvojila Informaciju o učešću Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka u kojoj je konstatovano da je za realizaciju projekta i raspisivanje tendera potrebno 360.000 eura u 2024. i 1.260.000 eura za 2025. godinu u skladu sa cijenama izgradnje i adaptacije objekata u Japanu.
Međutim, kako novac predviđen za ovu namjenu prošle godine nije iskorišćen, Ministarstvo finansija uputilo je zahtjev za preusmjeravanje sredstava za sljedeću budžetsku godinu kako bi se realizovali svi planirani zadaci u skladu sa utvrđenom dinamikom.
Ministarstvo ekonomskog razvoja raspisalo je javni poziv za iskazivanje interesovanja za rad u nacionalnom paviljonu Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka.
Paviljon Crne Gore nalazi se u okviru zajedničkog Tipa C paviljona, gdje će se u zajedničkom prostoru predstaviti 11 država, svaka u okviru svog izložbenog paviljona.&nbsp;
Paviljon Crne Gore sastoji se od izložbenog prostora od 53 metara kvadratnih i dodatnog tzv. komercijalnog prostora površine 15 metara lvadratnih u kojem će biti postavka crnogorske izložbe.
- Angažovani u crnogorskom paviljonu u toku šestomjesečnog trajanja izložbe predstavljaju ključne osobe odgovorne za kreiranje imidža paviljona Crne Gore kod posjetilaca i uspjeh prezentacije izložbe - navedeno je dokumentu Ministarstva ekonomskog razvoja koji je usvojila Vlada.
Pored onih koji će raditi u izložbenom prostoru Crne Gore, menadžment paviljona će takođe biti ključan za uspješno predstavljanje naše države.&nbsp;
Osim što će upravljati operativnim zadacima, njihova odgovornost, pored ostalog, obuhvata predstavljanje Crne Gore međunarodnoj zajednici, upravljanje imovinom i poštovanja domaćih i međunarodnih propisa, kao i organizaciju događaja.
Važno je napomenuti da Crna Gora nema diplomatsko-konzularno predstavništvo u Japanu, što, kako kažu u Vladi, dodatno komplikuje organizaciju.&nbsp;
- U tom smislu, menadžment paviljona će biti odgovoran za sve aspekte izložbe, uključujući svakodnevno funkcionisanje postavke izložbe, protokol, koordinaciju svih aktivnosti, te će snositi najveći teret odgovornosti za uspješno predstavljanje Crne Gore na ovom prestižnom globalnom događaju - ističe se u dokumentu.
Osim direktora paviljona, planirano je angažovanje projektnog menadžera, menadžera za program i protokol i menadžera za operacije.
<h2>Račun u japanskoj banci</h2>
Uzimajući u obzir potrebe angažmana za rad u crnogorskom paviljonu, Planom učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka, koji je Vlada Vlada usvojila na sjednici od 30. juna 2023. godine, utvrđeno je da za plate zaposlenih treba izdvojiti 252.000 eura.
- Međutim, prilikom pripreme Budžeta za 2025. godinu, navedena pozicija je umanjena za iznos od 90.000 eura, čime iznos od 162.000 neće biti dovoljan za pokriće troškova angažmana zaposlenih u izložbenom prostoru - konstatuje se u usvojenoj informaciji.
Prateći uputstva organizatora, država je otvorila račun Resona banki u Osaki, koja je zvaničan partner Expo-a 2025. Kako je objašnjeno, sa računa u ovoj banci finansiraće se sve aktivnosti za nesmetano funckionisanje paviljona tokom šest mjeseci trajanja izložbe.

Tamara Klikovac

Hoće li biti dovoljno novca za zaposlene u paviljonu Crne Gore na Expo 2025?

Za raspisivanje tendera adaptacije izložbenog prostora Crne Gore na Expou 2025 u Osaki potrebno je obezbijediti dodatnih 1.260.000 eura u budžetu za narednu godinu.
To je navedeno u Informaciji o aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Veći troškovi za učešće na Expou su, kako je objašnjeno, izazvani rastom cijena izgradnje u Japanu uslijed globalnih poskupljenja i zemljotresa u prefekturi Išikava u Japanu, koji se desio početkom godine.
Međunarodna izložba u japanskom gradu biće otvorena 13. aprila 2025. godine, a skladu sa smjernicama, sve zemlje učesnice moraju imati instalirane izložbe do 13. marta.
Zbog toga je, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, neophodno u što kraćem roku pokrenuti postupak javne nabavke adaptacije izložbenog prostora Crne Gore.
U skladu sa Planom učešća Crne Gore na Expou za potrebe opremanja paviljona prvobitno je planirano 400.000 eura, od čega je budžetom za 2024. godinu odobreno 360.000, dok su preostala sredstva od 600.000 eura predviđena za 2025. godinu.
- Imajući u vidu da su cijene za izgradnju i adaptaciju objekata u Japanu značajno porasle u posljednje dvije godine, od kada je sprovedeno prvobitno istraživanje radi formiranja Plana učešća, odobrena sredstva nisu dovoljna za realizaciju projekta i raspisivanje tendera, te su za potrebe ovog tendera, pored odobrenih 360.000 eura za 2024. godinu i Planom učešća predviđenih 600.000 eura potrebna dodatna sredstva od 660.000 eura (ukupno 1.620.000 eura) - navedeno je u Vladinoj informaciji.
Tender za adaptaciju izložbenog prostora paviljona Crne Gore realizuje se po po principu "ključ u ruke".
Da &nbsp;bi se uspješno sproveo, potrebno je, napominje se, ispoštovati procedure u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Radovi se izvode u Japanu, pa je potrebno poštovati zakonske regulative te zemlje i smjernice i regulative organizatora izložbe.
- Budući da se Expo izložba otvara 13. aprila 2025. godine, te da u skladu sa Expo smjernicama, sve zemlje učesnice moraju imati instalirane izložbe do 13. marta 2025. godine, neophodno je pokrenuti postupak javne nabavke adaptacije izložbenog prostora Crne Gore u što kraćem roku. Dodatno, kako bi ovaj tender bio uvršten u Plan javnih nabavki, potrebno je obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 1.260.000 eura, odnosno obezbijediti saglasnost da će navedena sredstva biti obezbijeđena u Budžetu za 2025. godinu - zaključeno je u Vladinom dokumentu.

Veće cijene izgradnje u Japanu uticale na rast troškova: Za Expo iz budžeta za 2025. obezbijediti dodatnih 1,26 miliona eura

Ko zaista želi i podržava mir ne smije 9. maja da stoji uz Vladimira Putina na Crvenom trgu već je dužan da bude u Kijevu, poručili su danas iz Varšave sa redovnog neformalnog sastanka ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije.
- Sjutra idemo u Ukrajinu da predamo milijardu eura za ukrajinsku odbrambenu industriju. Svi oni koji zaista podržavaju mir 9. maja ne mogu da stoje rame uz rame sa Putinom koji je započeo rat u Ukrajini. Ako želimo da pomažemo miru dužni smo da sjutra budemo u Ukrajini, ne u Moskvi - kazala je poslije sastanka novinarima visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Na pitanje šta ima da poruči predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je upravo obrnuto 9. maja rame uz rame sa Putinom na vojnoj paradi Kaja Kalas je rekla da barem srpska vojska ne učestvuje u toj vojnoj paradi u Moskvi.
- To bi bio još nivo više. Ali, naravno, na savjesti je onih koji stoje uz Putina koji vodi rat sada, ne neki u istoriji, najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kao što sam rekla, države članice ne uzimaju to olako. U daljim pregovorima zemlje članice imaće puno pitanja: ko su vaši prijatelji, sa kim to mi imamo posla - kazala je Kaja Kalas.
Domaćin sastanka, šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski naglasio je da se tokom neformalnog sastanka u kome su drugog dana učestvovale i zemlje kandidati za EU, pa i Srbija, razgovaralo i o potrebi da se Evropa suprotstavi Putinovoj propagandi.
- Tokom debate istakli smo potrebu da se suprotstavimo ruskom narativu, takođe i kada je u pitanju Drugi svjetski rat. Kada pratite zapadne medije steći ćete utisak da je najvažnija bitka bilo iskrcavanje u Normandiji dok su u stvari Nemci 80 odsto gubitaka pretrpjeli na istočnom frontu - kazao je Šikorski.
Poljski ministar, naglašavajući da je istočni front bio presudno bojište Drugog svjetskog rata, optužio je međutim ruskog predsjednika Vladimira Putina da potpuno apsurdno proglašava sada da je razlog za njegovu invaziju na Ukrajinu to da se bori protiv nacista.
- On pokušava da to poveže sa pobjedom nad nacistima u Drugom svjetskom ratu. Ukrajina je demokratska zemlja. Rusija danas ima više političkih zatvorenika nego što je imala u vrijeme kasnog Sovjetskog Saveza. Moralno mora da nam bude jasno ko je tu krivac, a ko žrtva, a Drugi svjetski rat ne bi smio da se koristi da to zamaskira - kazao je Šikorski.
Visoka predstavnica rekla je da uprkos diplomatskim naporima Rusija ne pokazuje nagovještaje da želi mir.
- Za to da Rusija poželi mir mora da se na nju izvrši još veći pritisak. Sankcije su jedno od oruđa koje tome služi - kazala je Kalas.
Šikorski i Kalasova složili su se na završnoj konferenciji za novinare poslije sastanka da konkretni mirovni pregovori ne mogu da se vode dok traje rat.
- Prvo mora da nastupi prekid vatre i poslije strane mogu da sjednu da pregovaraju. Rusija i Ukrajina su strane u ovom ratu i one moraju da dogovore kako će izgledati njegov kraj - rekla je Kalas.
Šikorski je dodao da naravno da svi u EU žele da uspije američka mirovna inicijativa.
- Ali ako ona ne uspije imamo druge kandidate za tu ulogu. Turska drži otvorene kanale za komunikaciju sa obije strane, a prije svega tu je Kina koja više no bilo ko drugi može da natjera Putina na pregovore - kazao je Šikorski.

Šefovi diplomatije EU: Ko podržava mir 9. maja mora da bude u Kijevu, ne u Moskvi

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izvođenje radova na adaptaciji krova i vrtića JPU ,,Vukosava Ivanović" Bar, VJ Mali princ", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Procijenjena vrijednost radova je 158.355,59 eura, bez PDV-a. Projekat se finansira iz sredstava kapitalnog budžeta.
- Tender se realizuje u okviru Memoranduma o saradnji na realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture u Opštini Bar, koji su potpisali ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik te opštine, Dušan Raičević - navedeno je u saopštenju MPNI.
Poručuju da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova i Opština Bar nastaviti da unapređuju kvalitet predškolske infrastrukture u Baru.
- Jedino zajedničkim, kontinuiranim radom i ulaganjima možemo stvoriti adekvatan ambijent za boravak, vaspitanje i obrazovanje najmlađih - poručeno je iz MPNI.

Za adaptaciju vrtića u Baru 158,3 hiljade eura

Iznad Sikstinske kapele ukazao se bijeli dim, što znači da je 133 kardinala koliko učestvuje u konklavi izabralo novog papu.
Nakon smrti pape Franja sredinom aprila, zakazana je konklava koja je počela 7. maja, a sada je donesena odluka o novom lideru Katoličke crkve, prenosi Klix.ba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ6MqpK91bEA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nakon što je pušten bijeli dim, krenulo je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Čula su se i zvona.
Očekuje se da će uskoro kardinal Kevin Farel, kamerlengo Svete stolice, pročitati ime novog pape koji je dobio podršku najmanje dvije trećine kardinala koji su učestvovali u konklavi.
Novi papa će takođe izabrati i svoje ime, a običaj je da se izabere ime koje je nosio jedan od prijašnjih lidera Katoličke crkve.
Ovo je bila 76. konklava, koju je kao sistem izbora novog pape uspostavio Grgur X 1274. godine.
Izbor novog pape počeo je juče i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.
Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli i jutros pojavio se crni dim, da bi u novom pokušaju izbor bio uspješan.

VIDEO: Izabran novi papa

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović večeras je otvorio crnogorski paviljon na 19. Bijenalu arhitekture u Veneciji, ističući da Crna Gora ovim nastupom nastavlja tradiciju učešća na prestižnom arhitektonskom forumu i potvrđuje svoj kreativni potencijal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508180532_3b2d279b82538ee38d85a083f096057b235b8a99636bfc64be664e05585d20ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508180532_3b2d279b82538ee38d85a083f096057b235b8a99636bfc64be664e05585d20ca" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sa otvaranja crnogorskog paviljona"> <figcaption>Sa otvaranja crnogorskog paviljona(Photo: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)</figcaption> </figure>  Radunović je podsjetio na temu paviljona – "Terram intelliegere: intersticijum" (Razumjeti zemlju), koja arhitekturu sagledava u širem, simboličkom kontekstu – kao most između čovjeka i prirode, prošlosti i budućnosti, nauke i umjetnosti. - Napominjući da ovaj projekat nije samo umjetnički i naučni poduhvat, već i poruka o odgovornosti i povezanosti, ministar Radunović je sa venecijanskog Bijenala uputio poruku da, bez obzira na granice koje nas dijele, svi dijelimo istu zemlju, te da je razumijevanje zemlje ključ čovjekovog opstanka - saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508180532_5433b6f7f585da36c3760050051d542b0a601976323ae3f24ad0749a4d232299.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508180532_5433b6f7f585da36c3760050051d542b0a601976323ae3f24ad0749a4d232299" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa otvaranja crnogorskog paviljona"> <figcaption>Sa otvaranja crnogorskog paviljona(Photo: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine)</figcaption> </figure>  Pored ministra, posjetiocima su se obratile i kustoskinja nastupa dr Miljana Zeković i komesarka Mirjana Đurišić.

Radunović otvorio crnogorski paviljon na 19. Bijenalu arhitekture u Veneciji: Potvrda kreativnog potencijala

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Sestra ubijenog u Medovini: Potrešeni smo nakon Šaranovićevog nastupa, granica u gaženju porodica očigledno nema

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.
Suđenje se nastavlja 9. juna.

Tag: expo-2025