Fond za zdravstveno osiguranje pozvao je ministra finansija Novicu Vuković da skine oznaku „interno“ sa dokumenata u vezi sa kupovinom Fajzer vakcina i upozna javnost sa uplatom koju je problematizovao. U Fondu poručuju da su spremni za sve eventualne komisije i kontrole.
Ministar Vuković je juče u Skupštini Crne Gore poručio da će njegov resor tražiti potpunu budžetsku i institucionalnu odgovornost FZO, ističući da je neophodno jasno definisati način na koji funkcioniše sistem finansiranja u zdravstvu. Takođe je rekao da će poslati budžetsku i ostale inspekcije u FZO, a posebno u vezi sa Fajzer vakcinama.
U FZO su potvrdili navode Vukovića da su nabavljene Fajzer vakcine u iznosu od 1.575.521 euro, ali je ističu da je ministar zaboravio da pomene da je navedeno urađeno po zaključku Vlade od 27. oktobra 2022. godine.&nbsp;
Zaključak se nalazi u posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje, ali kako je označen stepenom tajnosti „Interno“, u FZO kaži da nijesu u mogućnosti da ga javnosti dostave na uvid.
- U posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje se nalaze i rješenja Ministarstva finansija kojima je Ministarstvo finansija preusmjeravalo sredstva iz budžetske rezerve da bi se uplatila sredstva, po Zaključku Vlade br. 07-161/2, od 27.10.2022.godine. Na tim rješenjima, takođe, stoji oznaka „Interno“ i Fond ih ne može staviti javnosti na uvid - navedeno je u saopštenju FZO.
U posjedu Fonda se, dodaju, nalazi i ugovor sa kompanijom Fajzer, ali ni njega nijesu u mogućnosti da daju na uvid iz već navedenih razloga, kao i zbog toga što Fond za zdravstveno osiguranje nije potpisnik navedenog ugovora.&nbsp;
- Sve što Fond za zdravstveno osiguranje nije u mogućnosti da uradi u vezi sa pomenutim dokumentima ministar finansija jeste. Dakle, ministar Vuković može zatražiti skidanje oznake „Interno“ sa pomenutih dokumenata i upoznati javnost sa uplatom koju je problematizovao. Očekujemo od njega, kao odgovornog ministra, da to učini, a mi stojimo spremni za sve eventualne komisije i kontrole - poručili su u FZO.
Kad su u pitanju kontrole, u FZO su potvrdili izjavu ministra Vukovića da je Ministarstvo finansija preuzelo na sebe dio odgovornosti Fonda za zdravstveno osiguranje na način da prije svake uplate za ljekove, bilo da se radi o uplati Montefarmu ili uplati privatnim apotekama, taj resor detaljno kontroliše kompletnu dokumentaciju, pa čak i zalihe ljekova i medicinskog materijala zdravstvenih ustanova.
- Međutim, ministar Vuković nije dao objašnjenje kako smo, pored takve detaljne i kontinuirane provjere od strane Ministarstva finansija, došli u situaciju da nedostaje 30 miliona za ljekove, medicinski materijal i pomagala? Biće, ipak, da je nešto drugo u pitanju - naglašeno je u saopštenju.
U FZO smatraju zanimljivim da ministar finansija nije problematizovao uplatu prema kompaniji Fajzer za kovid vakcine, u iznosu od 43.764,48 eura, po zaključku Vlade, čiji su članovi on i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Zaključak Vlade, br. 08-501/23-178/2 od 21.12.2023. godine je u posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje, ali i ovaj dokument ima oznaku „Interno“ - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FZO: Vuković da skine oznaku "interno" sa dokumenata u vezi sa kupovinom Fajzer vakcina, čudno da nije prbolematizovao uplatu njegove Vlade

Evropska komisija nije iznijela kredibilne razloge da odbije zahtjev Njujork Tajmsa da preda tekstualne poruke koje su razmijenili izvršni direktor Fajzera Alberta Bourle i predsjednice EK Ursule fon der Lajen oko ugovora o nabavci COVID-19 vakcina.
U EU su kritikovali odluku Evropske komisije i način kojim su upravljali ugovorima u vezi sa pandemijom.&nbsp;
Pojedini aktivisti u EU optužili su rukovodeća tijela EU za nedostatak transparentnosti koja može da utiče na pad povjerenja u evropske institucije.
Naime, Njujork Tajms je zahtijevao od EK da dostavi poruke od prvog januara 2021. godine do 11.maja 2022. godine između Ursule fon der Lajen i Fajzerovog direktora, oko ugovora o vakcinama vrijednog više milijardi eura.
Iz Evropske komisije su rekli da poruke ne mogu dostaviti jer ih komesarka nije sačuvala i da se tekstualne poruke ne mogu klasifikovati kao prikladni EU dokumenti.
Ipak, Evropski sud sa sjedištem u Luksemburgu poništio je ovu odluku Evropske komisije kao neosnovano i nedovoljno objašnjenje za nedostavljanje poruka javnosti.
Ugovor o vakcinama, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021, tada je smatran trijumfom Fon der Lajen.&nbsp;
Ipak, sama količina kupljenih vakcina od tada je izazvala čuđenje, a Politico je krajem prošle godine otkrio da je propala doza vakcina u vrijednosti od najmanje 4 milijarde eura.&nbsp;
Ugovor o vakcinama sa Fajzerom u međuvremenu je ispregovaran pod drugačijim uslovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-suocena-s-kljucnim-testom-dok-eu-sud-odlucuje-o-tajnim-fajzergejt-porukama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropski sud pravde odlučio: EK morala da objavi prepisku Fon der Lajen i direktora Fajzera oko nabavke vakcina

Preduzeće Čistoća ne uspijeva da se izbori sa čestim bolovanjima zaposlenih. Na dan 31. oktobar ove godine na bolovanju je bilo 144 zaposlena, od kojih je najveći broj iz Sektora za tehničko - operativne poslove, prenosi ''Dan''.
– U Čistoći na dan 31. oktobar 2025. godine angažovano je ukupno 707 zaposlenih. Na isti dan na bolovanju je bilo 144 zaposlena, od kojih je najviše zaposlenih iz Sektora za tehničko-operativne poslove. Problem bolovanja jeste izražen, posebno ako se ima u vidu da je u prosjeku na bolovanju oko 20 procenata zaposlenih, u odnosu na broj stalno angažovanih - saopštili su "Danu" iz Čistoće na čijem je čelu Denis Hot.
Iz Čistoće navode da poslodavac ne može zaposlenom uskratiti niti osporiti pravo na bolovanje.
– Društvo kontinuirano preduzima sve mjere koje su u okviru naših zakonskih ovlašćenja – od praćenja evidencija do upućivanja inicijativa nadležnim institucijama sa zahtjevom za provjeru osnovanosti privremene spriječenosti za rad zaposlenih iz Čistoće. Međutim, bolovanje je zakonom zagarantovano pravo zaposlenog i poslodavac ga ne može uskratiti niti osporiti bez mišljenja i postupanja nadležnih organa. Upravo zbog toga je saradnja sa zdravstvenim institucijama ključna, a bez njihovih nalaza preduzeće nema mogućnost pokretanja daljih postupaka - kažu iz Čistoće.
Oni ističu da su se za pomoć obraćali nadležnim institucijama, ali da ništa nije preduzeto.
– Čistoća je sve navode o mogućoj zloupotrebi dostavljala nadležnim institucijama, budući da jedino one imaju ovlašćenja da utvrde da li je do zloupotrebe zaista došlo. Bez njihove potvrde i zvanične dokumentacije, poslodavac nema pravni osnov za pokretanje disciplinskog postupka. Nakon što dobijemo odgovarajuće nalaze, preduzeće će eventualno preduzeti sve zakonom propisane mjere - kazali su iz Čistoće.

Svakog mjeseca preko 100 radnika Čistoće na bolovanju

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uputio je čestitku povodom 24. novembra – Dana oslobođenja Bara, sa porukom da ovaj datum predstavlja „sublimaciju milenijumske slobodarske i antifašističke istorije grada“ i snažan podsjetnik na vrijednosti na kojima Bar i danas počiva.
Raičević je naglasio da 24. novembar nije samo važan istorijski dan, već i savremeni putokaz koji oblikuje Bar kao grad „otvorenog duha, solidarnosti i međusobnog uvažavanja“.
- Bar je danas mjesto i način života. Grad čiji su građani uvijek znali da ispruže ruku kada je to potrebno, da grade mostove onda kada ih drugi ruše, da njeguju različitosti onda kada to drugi doživljavaju kao manu- poručio je Raičević.
On je kazao da se Bar neprestano razvija i povezuje, te da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u lokalnoj zajednici. Prema njegovim riječima, te vrijednosti Bar živi decenijama, što gradu daje posebnu odgovornost prema onome što 24. novembar simbolizuje.
Obilježavajući 81. godišnjicu oslobođenja, Bar, kako je istakao, potvrđuje da ostaje dosljedan svojim korijenima, a istovremeno snažan, moderan i odvažan da predvodi procese koji Crnu Goru vode ka članstvu u Evropskoj uniji.
 
- U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica- poručio je Raičević.
Predsjednik Opštine zahvalio je svima koji doprinose razvoju grada i očuvanju njegovih najvažnijih vrijednosti – ljudi, tradicije i duha koji Bar krase vijekovima.
- Neka nas i ovaj 24. novembar podsjeti da je sloboda najveća obaveza, a antifašizam naša neuništiva vrijednost- zaključio je Raičević, čestitajući sugrađanima Dan opštine i Dan oslobođenja Bara.

Raičević: U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica

Crna Gora je završila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja treba da budu zatvorena krajem godine i čeka se ocjena Evropske komisije i članica Evropske unije (EU), kazali su iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;U tom resoru očekuju da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
&nbsp;Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.
&nbsp;To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).
&nbsp;Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.
&nbsp;U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.
Oni su istakli su da je urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.
&nbsp;- Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica- rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

Po nalogu Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bijelo Polje, u toku je završna faza čišćenja korita rijeke Lješnice, s ciljem prevencije poplava tokom predstojeće kišne sezone.
Zaposleni u preduzeću Komunalno "Lim" intenzivno rade na uklanjanju granja, nanosa i otpada koji ometaju prirodan protok vode.
– Angažovani smo na čišćenju korita rijeke Lješnice, uklanjanju rastinja i raznovrsnog otpada – kaže Senad Pačariz, koji rukovodi radovima. On ističe da se radovi izvode fazno i započeli su od gradske tržnice uzvodno rijekom Lješnicom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjN111OOKmWY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
– Prvo smo ručno uklonili rastinje i drveće, oslobodili izlazne kanalizacije i druge instalacije koje se nalaze u koritu rijeke. Do sada smo očistili oko polovine toka rijeke – pojašnjava Pačariz.
Mehanizacijom se uklanjaju nanosi zemlje, mulj i komunalni otpad, kako bi se proširilo i produbilo korito rijeke.
– To je obavljeno od gradske tržnice do mosta u naselju Mrdavac, a sav prikupljeni otpad odvozi se do gradske deponije u Kumanici. Plan je da se očisti čitavo korito rijeke, od početka naselja Lješnica do ušća u Lim u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba. Uklanjamo grane uz samo korito, kao i one sa bočnih strana, da bismo omogućili prolaz bagera manjih gabarita i dodatno proširili tok rijeke. Na taj način, voda će imati prirodan tok i smanjiće se rizik od poplava. Posao je obiman i zahtjevan, a ponekad se susrećemo i sa otporom pojedinih mještana koji ne dozvoljavaju prolaz. Apelujemo na sve da doprinesu procesu – dodaje Pačariz.
Mještani: Akcija ohrabruje, ali treba očistiti čitav tok rijeke
Mještani Lješničke ulice u prigradskom naselju Ćukovac – Rijeka, upozoravali su na ekološko-komunalni problem zbog otvorene kanalizacije i velike količine otpada u rijeci.
– Svakodnevno gledamo ružnu sliku – velika količina smeća pluta rijekom, a miris je nesnosan. Uz obalu Lješnice nalazi se gradska tržnica gdje se prodaju osnovne životne namirnice. Nikoga, prvenstveno nadležne službe, nije mnogo zanimalo što se tokom rijeke izlivaju fekalije i baca otpad. To nije samo problem za nas koji živimo u blizini, već i za prolaznike i turiste. Sada su temperature niže, a šta tek biva kada porastu – kažu zabrinuti mještani.
Oni ističu da ih ohrabruje akcija čišćenja, ali naglašavaju da je važno očistiti čitav tok rijeke Lješnice.
Navodi da se planira nastavak radova od samog ušća Lješnice u Lim, u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba.
– Količine smeća u rijeci su ogromne – od čvrstog i kabastog otpada do životinjskog otpada i opasnog materijala. Lješnica je pretvorena u pravu deponiju. Zabrinjavajuće je što mještani nastavljaju da bacaju otpad u rijeku i tokom akcije čišćenja njenog korita – ističe Pačariz.
Iz komunalnih službi ranije je saopšteno da će nadležne službe permanentno raditi na identifikaciji i sankcionisanju onih koji bacaju smeće u rijeku.

(VIDEO) Pačariz: Lješnica pretvorena u pravu deponiju

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Maloljetna Nikolina Vulikić (13) iz Podgorice, čiji je nestanak prijavljen sinoć nešto nakon ponoći, pronađena je živa i zdrava, potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koji su od trenutka prijave intenzivno tragali za djevojčicom, nakon niza preduzetih aktivnosti locirali su je u naselju Preko Morače i bezbjedno vratili porodici.
Nikolina je prethodno posljednji put viđena u okolini Tuškog puta, u blizini zgrade Čelebića, što je pokrenulo hitnu potragu policije i apel građanima da pomognu informacijama.
Iz Uprave policije zahvalili su građanima na saradnji i brzoj reakciji.