Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, na predavanju koje je održao sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem na Fakultetu političkih nauka (FPN), kazao da ne želi da komentariše to što se parcele u Seljanovu, čiji je vlasnik Ministarstvo odbrane, ustupaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
Milatović je na samom početku naveo da, u periodu zategnutih odnosa između Hrvatske i Crne Gore, smatra uspjehom što su hrvatski predsjednik i on uspjeli da pošalju zajedničku poruku - da je članstvo Crne Gore u Evropsku Uniju neupitno do 2028.
- U kontekstu te teme smo htjeli da dodatno stavimo fokus na proširenje EU - kazao je Milatović na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Podgorici, gdje on i hrvatski predsjednik Milanović imaju predavanje.&nbsp;
Milatović je ponovio da smatra da rezolucija o Jasenovcu nije bila potrebna i da je to izraz partikularnog partijskog interesa.&nbsp;
- To je javnosti jasno i na taj način je Crna Gora dodatno oslabila pregovaračku poziciju i stava sam da to nije bilo dobro. Na isti način sam reagovao na izjave o logoru Lora, mislim da te izjave ne donose ništa dobro našim odnosima. Naše punopravno članstvo u EU bio bi dobar primjer zemljama u okruženju da je proces proširenja živ - naveo je Milatović.
Milanović je ukazao da misli da je najvrednije od svega što baštinimo naša država, imunizacijski instrument od svih nepogodnosti koje nam eventualno prijete.
Sve mimo toga je, dodaje, samo "dodatak ishrani".
- Prava kalorijska, suštinska vrijednost je u samoj Crnoj Gori, koja živi u različitostima. Spremajte se za EU, ona se trenutno u političkom smislu nalazi u izuzetno nestabilnom stanju - dodao je.&nbsp;
Milanović je istakao i da su mu ovo bili posljednji izbori.
- Više ne idem na izbore, ovo su bilo moji zadnji izbori. Za kraj, čuvajte samopoštovanje, ne dajte na sebe, čuvajte svoju državu - naveo je Milanović.&nbsp;
Na pitanje novinarke Antene M koje glasi: "Ursula fon der Lajen u dramatičnom obraćanju danskim kadetima, upozorila je da je Rusija nepovratno prešla na ratnu ekonomiju, i da za vojsku izdvaja 9 odsto BDP. I poručila da se Evropa mora spremiti za rat ako želi da izbjegne rat. Za to vrijeme ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović poklanja vojnu zemlju srpskoj crkvi. Da li je to dobar način pripreme za iskušenja koja dolaze?" 
 
Milatović kaže da na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost još nijesu razmotrili na koji način mogu izdvajati tri odsto BDP-a za vojsku.
Ipak, dio sa doniranjem vojnog zemljišta crkvi, Milatović je prećutao. 
 
- Za sada se izdvaja 2.1 odsto BDP-a, ovo su ozbiljne teme za koje ja očekujem inpute Vlade. Mislim da je ovo dodatno tema za koju ćemo se morati zamisliti, mi nemamo vojnu industriju, vjerujem da će većina sredstava ići ka uvozu - istakao je Milatović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović nema komentar na to što Krapović vojno zemljište poklanja SPC

Predsjednik Jakov Milatović sjutra će sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održati predavanje na Fakultetu političkih nauka na temu „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“, sa početkom u 12 sati.
- Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa proširenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU - istakli su u Milatovićevom kabinetu.
Dodaju da će to biti prilika za otvorenu diskusiju o reformama, regionalnoj saradnji i ulozi EU u očuvanju stabilnosti i prosperiteta u regionu.
- Nakon predavanja, dva predsjednika će odgovarati na pitanja studenata &nbsp;- dodali su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović i Milanović sjutra će održati predavanje na FPN-u

Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema, kratko je odgovorio dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević na pitanje novinara Portala ETV – zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta.
Nakon što je Fakultet dramskih umjetnosti (FDU), Univerziteta Crne Gore, dao podršku studentskom pokretu „Kamo śutra“ nekoliko drugih fakultetskih jedinica je isto pitanje stavio na dnevni red. Do sada, podršku studentima su osim FDU dali i Pravni fakultet (PF), Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
FPN je bio u centru medijske pažnje tokom prve polovine februara zbog inicijative koju je pokrenu doc. dr Zlatko Vujović među članovima Vijeća tog fakulteta, sa ciljem da se podrži studensta grupa „Kamo śutra“ i njihovi zahtjevi koji se odnose na preuzimanje odgovornost povodom tragedije na Cetinju, prvenstveno prema premijeru Milojku Spajiću da smijeni ministra unutrašnjih poslova i potrpedsjednika Vlade zaduženog za bezbjednosni sektor, Danila Šaranovića i Aleksu Bečića.
Kako su mediji ranije pisali, pravo izjašnjenja imali su svi članovi Vijeća: profesori, predstavnik saradnika i predstavnici studenata. Za podršku inicijativi izjasnilo se šest profesora – doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća se nijesu izjasnili povodom inicijative.
No, nakon što je ova informacija dospjela u medije, Portalu ETV su i prof. dr Vesna Simović-Zvicer i doc. dr Jovana Davidović-Vuletić, koje su i potpisnice javnog pisma podrške studentskim zahtjevima, potvrdile podršku studentima i naglasile da se o ovoj inicijativi mogu izjasniti samo na Vijeću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsimovic-zvicer-kamo-sutra-ima-moju-podrsku-da-bi-vijece-fpn-a-donijelo-odluku-mora-se-zvanicno-sazvati-sjednica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdavidovic-moja-podrska-kamo-sutra-nepromijenjena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon što je osam od ukupno 15 profesora u Vijeću javno izrazilo podršku studentskom pokretu, Portal ETV, Antena M i drugi mediji su u više navrati pisali dekanu prof. dr Borisu Vukićeviću kako bi saznali kakav je stav Uprav FPN-a, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
No Vukićević je do danas ignorisao zahtjeve medija, pa je i na današnjoj konferenciji za medije organizovanoj povodom početka tromjesečnog početka „Kursa češkog jezika i kulture“ na FCJK i FPN, pokušao da izbjegne odgovor na postavljeno pitanje, uz konstataciju „kako to danas nije tema“, a tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazovanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom. &nbsp;
No, kako je ranije objavila Antena M, stavljanje ove tačke na dnevni red Vijeća ponovo je sredinom februara inicirao doc. dr Zlatko Vujović, a dekan Vukićević nije dozvolio da se o predloženoj izmjeni dnevnog reda sjednice glasa, tvrdeći da članovi Vijeća nemaju pravo izjašnjenja o dnevnom redu. Osim toga, dekan Vukićević odbio je da zakaže posebnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo na ovu temu.
Upravo je Vukićević ovim činom potencijalno prekršio proceduru i narušio autoritet Vijeća, jer više pravnih akata Univerziteta Crne Gore i samog FPN-a dozvoljavaju članovima Vijeća da predlažu dopunu i izmjenu dnevnog reda.
Više članova Vijeća izrazilo je nezadovoljstvo odbijanjem dekana Vukićevića da, uprkos jasnim propisima i već ispostavljenoj praksi, stavi na glasanje izmjene i dopune dnevnog reda čime je onemogućio da se Vijeće izjasni o podršci studentskim protestima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Vukićević tvrdi da nema incijative za sjednicu Vijeća FPN-a u skladu sa procedurom

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović ukazao je da se, objavljivanjem netačnih informacija u pojedinim medijima, pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, njegovim kolegama, i njemu kao članu Vijeća FPN-a.
Vujović je na mreži X naveo da je danas uputio prijedlog članovima Vijeća FPN-a da se podrže protesti studentske grupe "Kamo śutra" i izda saopštenje. U dijelu režimskih medija su, kako je rekao, plasirane netačne informacije kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima i njihovim zahtjevima.
Naime, pojedini mediji su objavili da je, pored Vujovića, podršku studentima inicirao i zatražio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
- Danas u 11 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeca FPN na e-mail listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da Vijeće reaguje, lažirajuci činjenicu da je on odgovorio na već upućenu inicijativu. Time se pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, kolegama, meni kao članu Vijeća - naveo je Vujović u objavi na mreži X.
Konstatuje da se dešavaju iste stvari kao u Srbiji - etiketiranje, stigmatizacija i zastrašivanje od bezbjednosnog sektora i režimskih medija svih koji kritikuju i pozivaju vlast na odgovornost. 
- Cijeli bezbjednosni sektor se zloupotrebljava da bi se politički spasili potpredsjednik Vlade (Aleksa Bečić) i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović). Umjesto da preuzmu odgovornost nastavljaju da urušavaju Vladu - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatkoVujovic%2Fstatus%2F1889049014844182566&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ru

Vujović: Pokušaj etiketiranja i stigmatizacije kao u Srbiji da bi se spasili Bečić i Šaranović

Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike Peterom Pavelom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.
- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.
On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.
- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.
On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;
- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.
Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.
- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.
Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.
- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Studentima osnovnih, master i doktorskih studija Fakulteta političkih nauka biće omogućeno da u naredne četiri godine realizuju stručnu praksu u Službi predsjednika Crne Gore - predviđeno je memorandumom na koji su potpis stavili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević.
Ovaj sporazum, kako se navodi u saopštenju, uz podsticanje praktičnog obrazovanja studenata kroz pružanje prilike za stažiranje u Službi predsjednika Crne Gore, definiše i razvoj zajedničkih projekata, radionica, okruglih stolova i naučno-istraživačkih aktivnosti koje će doprinijeti razmjeni znanja između Službe i Fakulteta, kao i osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku i javnu administraciju.
- Služba Predsjednika će, u saradnji sa Fakultetom, kreirati prilike za mlade stručnjake kroz savjetovanja, mentorske programe i usmjeravanje ka profesionalnom razvoju u državnoj administraciji - ističu iz Kabineta Milatovića.
Institucija Predsjednika Crne Gore, kako dodaju, i na ovaj način pokazuje transparentnost i inkluzivnost, sa ciljem osnaživanja akademske zajednice kroz praktične obuke u oblasti javne uprave za najuspješnije studente.&nbsp;
- Potpisivanje Memoranduma ima posebnu vrijednost u kontekstu ostvarenja našeg strateškog cilja - punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta Milatovića.

Studenti Fakulteta političkih nauka moći će da obavljaju praksu u Službi predsjednika Crne Gore

Studenti Fakulteta političkih nauka u Podgorici izražavaju duboku solidarnost sa njihovim kolegama na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, kao i sa svim studentima koji su se odlučili na blokadu univerzitetskih prostora kao oblik građanskog otpora. - Svjesni smo težine trenutka u kojem živimo i izazova sa kojima se suočava cijeli svijet, uključujući i borbu za osnovne građanske slobode, transparentnost institucija i odgovornost onih na vlasti. Ovi ciljevi nisu samo lokalni, već su univerzalni – oni su stubovi svakog demokratskog društva. Vaša borba za istinu, pravdu i odgovornost, kao i zalaganje za slobodu izražavanja i okupljanja, pokazuje snagu studentskog duha - navodi se u proglasu studenata FPN-a. Podržavaju, kako kažu, pravo na mirne proteste i odlučnost beogradskih studenata da zaštite akademsku autonomiju i sigurnost univerziteta kao prostora za dijalog i napredak. - P.S. Za svega pet sati, proglas je potpisalo više od 100 studenata, a isti će ostati otvoren za potpisivanje onih koji će naknadno željeti da se potpišu - zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121217124_35cb39a231ccb329a83a7965f9c7adb4f4dcf36957136181b94310839c82f0c2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121217124_35cb39a231ccb329a83a7965f9c7adb4f4dcf36957136181b94310839c82f0c2" data-rendition-name="original" width="582" height="790" loading="lazy" alt="Proglas studenata FPN"> </figure>

Studenti podgoričkog FPN podržali kolege iz Beograda: Vaša borba pokazuje snagu studentskog duha

Poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića premijeru Milojku Spajiću pokušaj je da se javno prikaže predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da je potencijalna čvršća saradnja moguća i da je njome moguće ograničiti njegovu neformalnu moć u aktuelnoj vlasti na državnom nivou - kazao je politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić u intervjuu za Portal Analitika.
Dodaje da u skladu sa brzom, nekad i vrlo čudnom, promjenom narativa predsjednika države vidi i ovaj poziv.&nbsp;
Očekivano je, prema njegovim riječima, u demokratskom društvu da premijer i predsjednik sarađuju kada su u pitanju najvažnija spoljnopolitička opredjeljenja države.&nbsp;
- Vidim ovo i kao konačno sagledavanje funkcije predsjednika od Milatovića kao važne, a ne kao one koja ga je samo zapala, sa potencijalom da bude faktor konsolidacije građanskih snaga. Međutim, da bi ovo bilo mnogo više od deklarativnog potrebni su jasni, a vrlo zahtjevni, politički potezi - ističe Savić.
Kako dodaje, tu prije svega misli na ograničavanje uticaja bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;
- Sumnjam u političku trezvenost i hrabrost i premijera i predsjednika, a opet uz punu nadu da do toga može doći, za opšte dobro. Sa druge strane, nemam sumnje da se Podgorica neće naći kao jedna od tema ovog razgovora jer su rezultati lokalnih izbora koji pokazuju pad, kako predsjednik reče “građanskog centra”, između ostalog podstakli predsjednika da pozove premijera na dijalog - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako navodi, nije siguran koliko to može uticati na tok pregovora i koliko su PES i Demokrate tvrdo na stanovištu da se u glavnom gradu ništa ne mijenja samo možda personalna rješenja.&nbsp;
- Ali za ublažavanje takvog stava i moguće konstruktivno ponašanje PES-a u budućim pregovorima, možda - naglasio je Savić.
<h2>Imenovanje Pavličić važan iskorak poslije višegodišnjeg VD stanja&nbsp;</h2>
Komentarišući imenovanje Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda, sagovornik Analitike kaže da je to važan iskorak poslije višegodišnjeg vd stanja.&nbsp;
- Smatram da je važno za ukupno stanje u crnogorskom sudstvu imati rukovodioca u punom mandatu, što znači i sa punom odgovornošću da to stanje mijenja na bolje - ističe Savić.&nbsp;
Kako dodaje, tek kada budemo mogli da analiziramo rezultate njenog rada moći ćemo da govorimo o tome je li ovakav izbor bio dobar ili nije.&nbsp;
- Preuranjene reakcije dominantno sa jednog političkog pola su čisto politikanstvo - izričit je Savić.&nbsp;
<h2>U Crnoj Gori nema stvarne posvećenosti EU integracijama&nbsp;</h2>
Upitan hoće li platforma Barometar 26 zaista skrenuti fokus na reformsku agendu, umjesto do sada dominantno zastupljenih identitetskih pitanja ocjenjuje da danas ne postoji neko ko se istinski zalaže za ulazak Crne Gore u EU a da je protiv napisanog u ovom dokumentu.&nbsp;
- Ostaviti sve druge teme po strani i posvetiti se reformama je opšti interes, poznat svima nama i prije barometra. Međutim, živimo i posmatramo političke aktere i na državnom i na lokalnom nivou i ovakva dokumenta stavljamo u kontekst - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako napominje, ključni kočničari procesa EU integracija su u redovima sa onima koji su ovaj dokument predstavili.&nbsp;
- Sjetimo se samo krilatice “Samo ekonomske teme”. Od plasiranja te krilatice naša zbilja zatrovana je svim temama osim ekonomskim, od pitanja promjene Ustava, statusa srpskog kao službenog jezika, oktroisanog loga Skupštine, takmičenja lokalnih kvazipolitičara u tome ko će prije i snažnije da unizi državu i njene zakone, do nedavne inicijative Bošnjačke stranke da bi i bosanski jezik trebao biti službeni - ističe Savić.&nbsp;
Dakle, kako podvlači, dok se premijer bavi ekonomijom, i to dosta nevješto, predstavljajući novi nivo populizma kroz nacrt budžeta, njegovi koalicioni partneri se bave temama koje dijele.&nbsp;
- Zato nemam puno povjerenja u ovaj dokument. Djelimično on može biti alat za javni pritisak na Mandića koji je najglasniji o ovim “samo ekonomskim temama” i pokazuje se istinski lider parlamentarne većine - ukazuje Savić.
Ističe da je pozicija PES-a teška ali, kako naglašava, sami su se doveli u takvu poziciju.&nbsp;
- Ovaj dokument neće značiti ništa ukoliko se PES ne postavi i kao snaga koja vuče ka EU i kao brana ovakvim aktivnostima svojih koalicionih partnera. Ja ne vjerujem da je kadar da vodi takvu politiku - kategoričan je Savić.&nbsp;
Pojašnjava da je za ovaj prvi dio uloge potrebno dosta znanja, posvećenosti i ozbiljnog rada.&nbsp;
- Takvi ljudi imaju energiju da okupljaju oko zajedničkog cilja sve bez obzira na političku pripadnost. PES to nema i ljudi koji su postavljeni od strane ove Vlade to nemaju, nažalost - kaže Savić.&nbsp;
Pita se koji su to pomaci učinjeni od dobijanja IBAR-a, a najavljuje se zatvaranje poglavlja do kraja godine.&nbsp;
- Imamo li akcione planove za poglavlja 23 i 24, je li javnost upoznata sa njihovim sadržajem, kakva je efikasnost najglomaznije Vlade? E, u odgovoru na ova i slična pitanja krije se stvarna posvećenost integracijama koje u Crnoj Gori nema, kao što nema ni akcionih planova, ni javne rasprave o njima, ni redovnih sastanaka radnih grupa, ni efikasne glomazne javne uprave sudeći po procentu ispunjenosti programa rada Vlade - kategoričan je Savić.&nbsp;
<h2>Dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, Zapad će sarađivati sa Vladom&nbsp;</h2>
Upitan je i jesu li rezultati lokalnih izbora samo potvrda Spajićeve i Bečićeve zavisnosti od Mandića, te hoće li Zapad još dugo gajiti tolerantan odnos prema subjektima koji glasaju protiv sankcija Rusiji, negiraju nezavisnost Kosova i ponose se provokatorskom misijom slanja crnogorskih vojnika da brane Kosovo i svetinje.
- Što su PES i Demokrate slabiji, a to pokazuju rezultati lokalnih izbora, Mandićeva uloga i uloga bivšeg DF je snažnija. Mandić ima kapacitet da apsorbuje i jednu i drugu partiju i izbriše svaku njihovu osobenost - ukazuje Savić.&nbsp;
Tome se, kako ističe, ne mogu suprotstaviti PES i Demokrate kao dvije partije bez ideologije, izraženo populističke, sa upitnim integritetom.&nbsp;
- Zato je stanje na državnom nivou takvo da Mandić određuje korake. Ponoviću se, ali ovo je naša stvar, unutrašnje pitanje koje mi treba da prevaziđemo ako budemo pametni i ako na umu budemo imali samo dobrobit građana i države - podvlači Savić.&nbsp;
Mišljenja je da će, dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, politički Zapad sarađivati sa demokratski izabranom Vladom.&nbsp;
- Mi smo ti koji treba da gledaju dalje i biraju bolje, a kažnjavaju loše učinke. Pitanje učešća bivšeg DF-a u vlasti je hiljadu puta analizirano, i sad treba da se sablažnjavamo kakve članove Vlade imamo i kakvi su im stavovi - naglašava Savić.&nbsp;
Poručuje da se ovakve retrogradne revizionističke politike koje se ne mire sa realnošću crnogorske samostalnosti i samostalnog vođenja spoljne politike i građenja dobrosusjedskih odnosa moraju kazniti olovkom na izborima.&nbsp;
<h2>U Budvi nema odstupanja od prvobitnih pozicija&nbsp;</h2>
Upitan šta možemo očekivati od pregovora nakon ponovljenih izbora u Budvi, ističe da je to jako teško pitanje.&nbsp;
- Vrlo su čudni stavovi pojedinih aktera, javno se pokušavaju ubaciti narativi kao udice uz pokušaj da se pojedini konstituenti koalicija pridobiju za saradnju. Ne vidim da se u nekoj značajnoj mjeri odstupa od prvobitnih pozicija. Nego, pregovori su počeli, i makar u ovom trenutku ukazuju na detaljno analiziranje stanja i pravaca djelovanja za rješavanje gorućih lokalnih problema - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Ukazuje da će drugi dio pregovora koji mora uključiti i raspravu o pozicijama biti kompleksniji i prava mjera demokratičnosti partija i koalicija.&nbsp;
<h2>Sve platforme za pregovore liče jedna na drugu&nbsp;</h2>
Govoreći o platformi koju su predstavili Pokret za Podgoricu i GP URA, Savić ocjenjuje da sve platforme liče jedna na drugu i sve su mrtvo slovo na papiru kad dođe do momenta raspodjele funkcija.&nbsp;
- Sve što je dio platforme trebale su biti glavne poruke u izbornoj kampanji, i bile bi da oni tokom iste nijesu vrijeme i novac građana trošili da se svađaju sa doskorašnjim saborcima - napominje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, ne vidi ništa novo i inovativno, niti neki iskorak u izgradnji alternativnih ideja i za razvoj grada i za novu političku platformu za prevazilaženje krize.&nbsp;
- Dokument sagledavam kao proaktivnost i zauzimanje boljih pozicija u budućim pregovorima uz jasnu njenu funkciju da se opravdaju prema biračima ukoliko ne budu učestvovali u vlasti - zaključuje Savić.

Savić: Milatovićev poziv Spajiću poruka Mandiću da je moguće ograničiti njegovu moć

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je na poslanike da promijene loše prakse, identifikovane u dokumentu njegovog kabineta "Demokratski napredak u Crnoj Gori ne smije stati", kako bi se ubrzao proces pristupa Evropskoj uniji.
On je na Fakultetu političkih nauka, u razgovoru sa studentima, kazao da su pomenute loše prakse od netransparentnog donošenja zakona, do lošeg institucionalnog odgovora na zdravstvene i ekološke krize.
- Neki novi vjetrovi duvaju u Briselu i EU je shvatila, nakon ruske agresije na Ukrajinu, da je politika proširenja važna i za bezbjednost kontinenta - kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, ta činjenica otvara novu dinamiku pristupanja i to Crna Gora, kao najnaprednija u pristupu EU, treba dodatno iskoristiti.
Milatović je izbjegao direktan odgovor na pitanje jednog od studenata koliko inicijative poput one o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću doprinose evropskom putu Crne Gore.
- Imamo trasiran put. Tu svi znamo vrlo precizan odgovor - kazao je kratko Milatović.
Govoreći o narušenim odnosima sa Hrvatskom, Milatović je kazao da je odgovornost za popravljanje tih odnosa na onima koji su ih pokvarili, ali i izrazio sumnju da su oni sposobni za to.
Na pitanje o uvođenju obaveznog vojnog roka, Milatović je odgovorio da se za sada ta tema ne razmatra, ali da to ne znači da se u zavisnosti od razvoja događaja to ne može desiti.

Vjera Ljuljđuraj

Milatović: Neki novi vjetrovi duvaju u Briselu, EU shvatila da je politika proširenja važna i za bezbjednost kontinenta

Načelnik Direkcije za operativne poslove Radomir Šćepanović kazao je da su trenutno aktivni požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću.
- U Podgorici na Bioču, zaseok Bioči, Danilovgradu u Topolovu i u Petrovićima u Nikšiću. Radi se o požarima manjeg intenziteta, koji su pod kontrolom i ne ugrožavaju ni objekte, ni istanovništvo -rekao je Šćepanović.
Kako je rekao, i dalje su ekipe na terenu pripravne i opserviraju požarišta.
- Pripadmici Direktorata za zaštitu i spašavanje sa termovizijama se obilazi teren, detektujući podzemne požare koji su nam pravili problem prethodnih dana. Najsvježiji primjer je sa Kučkih korita - dodao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju je sedam letjelica.
On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja dao puni odgovor i u punom kapacitetu svih dana.
Šef Odsjeka za obuke i operativne aktivnosti Milan Radović kazao je da je od 11. avgusta, otkad su startovali požari, sistem zaštite se podizao.
- Poslali smo zahjev za međunarodnu pomoć, prvi timovi su stigli 12. i 13. avgusta. Došli su timovi iz Švajcerske i Asutrije koji su pomagali sa zemlje. Oni su i dalje tu i produžili smo njihov boravak ovdje iz preventnivnih razloga da bi bili spremni na eventualnu eskalaciju požara - naglasio je Radović.
On se zahvalio međunarodnim timovima, ali i svim službama zaštite i spašavanja iz svih gradova Crne Gore, Vojsci Crne Gore.
- Nažalost, imali smo smrtni slučaj što je najteža posljedica koja može biti i koja je sve u sistemu i sve građane Crne Gore pogodila. Naš mehaničar koji je bio angažovan dano-noćno u popravci i sređivanju letilica je imao udes, ali se već sjutra stavio na raspolaganje. To je dokaz da oni imaju veliko srce. Poželio bih mu brz oporavak - kazao je Radović.
Podsjetio je da je uspostavaljena baza operacija putem koje su raspoređivali međunarodne timove.
- Što se tiče kapaciteta u Direktoratu MUP-a, prva dva dana požara u reonu Kuča smo angažovali multi-robotički sistem koji je dao odlične rezultate... Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali, prekinuli smo godišnje odmore svim službenicima i na kraju nas je pogedao Bog i &nbsp;juče je pala kiša - kazao je, pored ostalog, Radović.
Uskoro opširnije...

Šćepanović: Manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ne ugrožavaju objekte i stanovništvo; Radović: Timovi iz Švajcerske i Austrije i dalje preventivno tu

Na Evropskom kupu za pionire koji je održan u Đeru (Mađarska) i na kome su učestvovala 273 &nbsp;takmičara iz 77 klubova i 19 zemalja, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su tri medalje, po jedno zlato, srebro i bronzu. Zlatnu medalju je osvojio Milorad Tadić, srebrom se okitio Lazar Dubljević, dok je bronzano odličje pripalo Petru Čvoroviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b" data-rendition-name="original" width="3816" height="3232" loading="lazy" alt="Tadić Ippon"> </figure>  Tadić je u prvom kolu kategorije do 50kg bio slobodan, dok je u drugom kolu pobijedio reprezentativca Bugarske Ivana Antonova. U četvrtfinalnom meču Milorad je bio bolji od Litvanca Sinagins Nilsa a u polufinalnom meču savladan je predstavnik Srbije Luka Anđelković. U finalnom meču naš takmičar je bio bolji od reprezentativnog druga Vojina Radoševića. Miloradu je ovo druga zlatna medalja na evropskim kupovima i odličan pokazatelj da se veliki rad i odricanje na svakom treningu itekako isplati.&nbsp; Dubljević je u prvom kolu kategorije do 42kg bio slobodan dok je u drugom kolu savladao reprezentativca Mađarske Janka Marcella. U polufinalnom meču, nakon veoma neizvjesne borbe koja je ušla u produžetak, Lazar je bio bolji od predstavnika Azerbejdžana Satara Gadirova da bi u finalnom meču za nijansu bio bolji reprezentativac Ukraine Svitosav Nesvietov. Prva medalja za Lazara na evropskim kupovima dokaz je da je na pravom putu i da najbolje od njega tek očekujemo. Petar Čvorović je u prvom kolu kategorije do 50kg izgubio od Litvanca Aleksandra Popoksa koji je u nastavku takmičenja došao do polufinala i tako obezbijedio repesaž našem takmičaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689" data-rendition-name="original" width="3060" height="2862" loading="lazy" alt="Petar Čvorović Ippon"> </figure>  U prvom kolu repesaža Petar je bio bolji od reprezentativca Mađarske Sare Hunora, a u drugom kolu je prelijepim iponom savladan predstavnik Srbije Lazar Jokić. U finalu repesaža pobijedio je Dimitrija Dejanovića iz Srbije da bi u borbi za bronzanu medalju Petar na dominantan način savladao prvaka Srbije Luku Anđelkovića. Petru je ovo prva medalja na evropskim kupovima i veliki podstrek i vjetar u leđa za naredna takmičenja. Luka Ranitović je nastupio u kategoriji do 55kg i poražen je u prvom kolu od reprezentativca Ukraine Danila Voloktina nakon veoma neizvjesne borbe koja je riješena tek u produžetku. Ogromno iskustvo za Luku koji ide velikim koracima ka ostvarenju svojih snova. Takmičare je predvodio naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević koji se odlično snašao u trenerskoj ulozi i koji je bio velika motivacija i podrška našim takmičarima u pohodu na medalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1" data-rendition-name="original" width="2696" height="4128" loading="lazy" alt="Ippon Đer"> </figure>

Tri medalje za džudiste Ippona na Evropskom kupu u Mađarskoj

Ulcinjski policajci su kontrolom A.B. (23) pronašli pvc pakovanje sa 10 komada tableta MDMA.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama A.B. ne stiču elementi krivičnog djela već je naložio da se protiv njega podnese prekršajna prijava u redovnom postupku zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Kontrolom J.V. (40) iz Nikšića, u blizini jednog ugostiteljskog objekta na Velikoj plaži, policija je pronašla manju količinu marihuane.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da u radnjama A.B. nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, te će protiv A.B. biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz istog Zakona.
- Policijski službenici nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe i ulične distribucije narkotika, naročito u južnoj regiji države u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, zaštite građana i turista i njihovog zdravlja - saopšteno je iz Uprave policije.

Kontrole u Ulcinju: Oduzeti MDMA i marihuana, prekršajne prijave protiv dvijer osobe

Reproduktivno zdravlje Crnogorki, u poređenju sa svjetskom statistikom je na zavidnom nivou, ali još uvijek ima prostora za napredak, kazala je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E specijalista ginekologije i akušerstva dr Emilija Delević.
- Puno je tu tema, abortus, kontracepcija, HPV infekcija, &nbsp;karcinom grlića materice, dosta je aktuelnih tema, ali imam utisak da su naše žene priličnoedukovane i dosta znaju o tome - rekla je Delević.&nbsp;
Delević smatra da je neophodno raditi na edukaciji o kontracepciji, jer još uvijek postoje zablude o toj temi.
Sa edukacijom mora početi u školama, dok se kasnije dograđuje u kontaktu sa zdravstvenim radnicima, ali, kako tvrdi, i preko medija, koji imaju veliku ulogu u edukativnom smislu.
- Najčešće zablude su vezane za kombinovane oralne kontraceptive i generalno mali procenat žena u Crnoj Gori koristi efikasne i pouzdane metode kontracepcije, jer nažalost naša statistika pokazuje da svega 16 posto žena starosti između 15 i 49 godina koristi pouzdani metod kontracepcije, što je zaista malo. Najviše je zabluda vezano za kombinovane oralne kontraceptive i intrauterine uloške, odnosno spirale - istakla je Delević.

Delević: Najveći procenat abortusa i neželjenih trudnoća kod djevojaka u dobi od 13 do 17 godina

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: fakultet-politickih-nauka