Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i dalje reflektuje jasnu opredijeljenost EU da Crna Gora bude naredna članica, uprkos istoj toj Crnoj Gori, ili tačnije uprkos njenim vlastima - ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ocijenio politikolog Marko Savić.
Kako pojašnjava, Izvještaj je u određenim dijelovima bolji od prethodnih. Međutim, na više mjesta možemo naći vrlo jasna upozorenja i dokaze da EU zapravo dobro razumije situaciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izvještaj je obuhvatio period do juna ove godine. U izvještaju imamo čitave klastere u čijim potpoglavljima su navedene iste zamjerke koje čitamo godinama. To upućuje da se nije puno radilo na suštinskim reformama. U poglavlju 24, gdje se nalazi i vizna politika, jasno je ukazano na nazadovanje, odnosno nastavak vlasti da sprovode viznu liberalizaciju prema državama kojima treba viza za ulazak u zemlje EU. U izvještaju se jasno ukazuje da institucije nijesu nezavisne i podložne su političkim pritiscima. Prepoznati su odnosi u vladajućoj većini koji su uzrokovali usporavanje reformi od početka ove godine. Dodatno, prepoznati su i odnosi u Vladi gdje je konstatovan manjak koordinacije među ministrima i strateškog planiranja reformi - ukazuje Savić.&nbsp;
Zaboravljene preporuke i upozorenja koje vlast ignoriše
Prema njegovim riječima, slaveći izbornu reformu, ili parcijalnu reformu, zaboravili smo na preporuke ODIHR-a i GRECO-a, a iz javnog diskursa su se gotovo izgubile preporuke Venecijanske komisije o sastavu i načinu rada Tužilačkog savjeta.&nbsp;
- Međutim, u izvještaju se nalaze „podsjećanja“ i na ove obaveze. Izazovi prepoznati u radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, v.d. stanja Agencije za sprečavanje korupcije, preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Skupštine, jasno su iskazani i vrlo čitljivi, ko bude htio da ih čita. Evropska komisija je ukazala i na nužnost poboljšanja stanja u MUP-u, u dijelu antikorupcijskih politika ukazala je na nužnost unutrašnje reorganizacije, neodrživosti v.d. stanja u Upravi policije, zabrinutost za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u dijelu zapošljavanja i napredovanja službenika ili, konkretnije, upitne meritokratije - navodi Savić.
&nbsp;&nbsp;Teme ekonomskog državljanstva izgubljene iz javnosti, nijesu, kako dodaje, prošle ispod radara EK, i zabrinutosti za nastavak te politike Vlade.&nbsp;
- Utisak je da je Vlada svjesno odabrala rad na manje zahtjevnim tzv. tehničkim poglavljima nakon dobijanja IBAR-a, a da je to uslovljeno, i u izvještaju prepoznatim, odnosima u vladajućoj većini, odnosu premijera prema Skupštini, manjku koordinacije i strateškog usmjerenja rada ministara, telefonskim sjednicama Vlade, i značajnim problemima kojima se još uvijek ne pristupa sistemski (korupcija, trgovina drogom) - pojašnjava Savić.
<h2>Fingiranje reformi više ne prolazi&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike naglašava da je fingiranje reformi moglo biti strategija ranije, ali, kako on čita ovaj izvještaj, jasno je da nas EU želi kao narednu članicu, te da mi treba da isporučimo reforme i nikako drugačije.&nbsp;
- Mi nećemo moći da isporučujemo razultate sve dok nemamo punu ili približno punu konsolidaciju vlasti (većine) oko ovog pitanja. Politika uslovljavanja, borbe za prijesto, direktni pritisak na VDT i SDT i uticaj na autonomiju institucija, kolektor u Botunu, pokušaji Andrije Mandića da od Skupštine napravi tvrđavu iz koje će da vlada svakim dijelom vlasti, pa i rukovodi procesima u Vladi, besprizorno partijsko zapošljavanje, neozbiljnost u vanjskim poslovima i suštinska izmjena vrijednosti i principa društvenog dogovora, za koji smo smatrali da je postignut, jasno će nas svrstati u čekaonicu i nadanje da će se konačno na čelu institucija naći kadri, sposobni, prodorni, odvažni i radni ljudi - smatra Savić.
Upitan da li postoji prostor za formiranje nove, istinski proevropske većine koja bi bila oslobođena ideoloških i identitetskih podjela, Savić odgovara da vjeruje da proevropske partije treba da budu kadre da rješavaju pitanja koja su vrijednosna i identiteska, ako ta pitanja terete stvarnost.&nbsp;
- A vidimo da je to slučaj. Gotovo da nemamo političku snagu koja ima jasan prijedlog za rješavanje ovih pitanja, time i prevazilaženje podjela, osim da se one stavljaju pod tepih, od onih nedoraslih za bavljenje ovim pitanjima, ili se nameće rješenje kroz istorijski revizionizam i modifikovanje prošlosti zarad vrijednosnog oblikovanja budućnosti, do onih drugih čiji su politički uzori presuđeni ratni zločinci. Ja u ovakvom kontekstu ne vidim te snage - naglašava Savić.
<h2>Prekompozicija političke scene i ulazak u procrnogorsko biračko tijelo</h2>
Crna Gora je, podvlači, polarizovano društvo koje klizi ka afektivnoj polarizaciji gdje će i ovaj krnji dijalog, koji danas imamo, biti u potpunosti nemoguć.&nbsp;
- Prekompozicija koja se danas želi prodati kao opcija je stvaranje koalicije centra. Cilj je jasan, ulazak u procrnogorsko biračko tijelo, i nakon eventualnog boljeg rezultata na izborima, politički zagrljaj sa bivšim DF-om. To je jedina prekompozicija koju ja mogu da dokučim da bi mogla da se desi do 2027. godine - jasan je sagovornik Analitike.
U zemlji gdje se i dalje vode oštri ideološki sukobi, gdje nema stabilne većine, a evropska agenda je često predmet dnevnopolitičkih manipulacija, Savić odgovor vidi u mogućnostima krnjeg članstva u EU.&nbsp;
- Ako ne isporučimo rezultate, a pritisak geopolitičkih dešavanja i prekomozicije snaga na međunarodnom nivou i dalje budu uslovljavali važne političke odluke, bićemo članica sa statusom za koji ni EU još uvijek ne zna kako bi izgledao. Ja vjerujem u sve one posvećene službenike i službenice koji imaju institucionalnu memoriju i u procesu su više od decenije. Uprkos manjkavoj koordinaciji i liderstvu, oni nastavljaju mukotrpni rad na reformama svakog dijela ovog sistema - kaže Savić.&nbsp;
Kako dodaje, političari su tu da njihov rad obesmisle.&nbsp;
- U ekstremno pozitivnom scenariju, time i malo vjerovatnom, vidim mogućnost političke odluke za zajednički rad narednih 14 mjeseci na reformama bez političkih trgovina i uslovljavanja. I u ovom političkom blatu dozvolite da maštam - napominje on.
Funkcioneri vlasti pumpali balon dezinformacijama, vjerski faktor ključan za odmazdu
Govoreći o zabrinjavajućem porastu islamofobije i antiturske histerije, koja je kulminirala vandalizmom u Podgorici i odlukom Vlade o uvođenju viza za državljane Turske, Savić ističe da su jednostavna, brza rješenja za kompleksne probleme i sagledavanje procesa i problema na nivou crno-bijelo, odlike populizma.&nbsp;
- Kao isprazan ideološki okvir, a ne ideologija po sebi, populizmu treba sadržaj koji je ovoga puta (ali ne i prvi put)populistički premijer našao u desničarskoj orijentaciji, nativizmu, kvazi-zabrinutosti za sigurnost domicila - naglašava on.
Ovi događaji su, kako ističe, kombinacija neznanja, populizma, ali prije svega izmijenjenih vrijednosti koje već oblikuju našu stvarnost i imaju potencijal da izmijene društveni okvir u kojem ćemo živjeti u budućnosti.&nbsp;
&nbsp;- (Ne)svjesni posljedica funkcioneri vlasti su pumpali balon dezinformacijama, lažima, lažnoj zabrinutosti za radna mjesta građana, lažnoj zabrinutosti za sigurnosti građanki i građana, sve iz udobnih fotelja vlasti iz kojih ni da pisnu kako nam je i bezbjednost ugrožena svakodnevno, od bratanića i sestrića do vojvoda i obračuna klanova. Licemjerje, ksenofobija i fašizam su se izlili na ulice kad je taj balon pukao zbog događaja o kojem ni policija, pokazalo se, nije znala sve detalje - navodi Savić.
Pokazali smo, kaže, sve što je u nama i bilo, i to treba jasno reći, jer sa tim moramo živjeti.
- Narativ „mi i oni“ nije prestao ni kada je utvrđeno da Turci nemaju veze sa slučajem. A to je dokaz odnosa prema drugačijem i dokaz da je samo vjerski faktor bio ključan za odmazdu i ulične patrole - kategoričan je sagovornik Analitike.
Na pitanje da li očekivao da će Bošnjačka stranka, ali i partije albanskih manjina, napustiti Vladu u znak protesta zbog dešavanja u Podgorici, Savić ponavlja već više puta do sada iznijeti stav da će klijentelizam nadvladati u svakom od ovih ili sličnih slučajeva jer su se, kako pojašnjava, ova partije sa tim ciljem i razvijale.&nbsp;
- U jednom specifičnom istorijskom kontekstu imale su zapaženu ulogu za društvenu konsolidaciju, ali sad se vidi cilj da postanu faktor koji će moći i može sa svima. Nema korekcije unutar vlasti, samo se korigiju namještenja i to je sve - podvlači on.
<h2>Problemi ne nestaju članstvom u EU</h2>
Stava je da su identitetske i političke podjele postale duboko ukorijenjene i da apsolutno zahtijevaju novi društveni dogovor.&nbsp;
- Dodatno, suludo je razmišljati da ovi problemi nestaju eventualnim članstvom u EU. Oni mogu biti manje intenzivni, ali samo do momenta novog pucanja i izlivanja u drugačijem i razornijem obliku. Ja vjerujem da je većinska Crna Gora država suživota i međusobnog poštovanja. Vjerujem da period u kojem se nalazimo mora imati svoj završetak koji će značiti i obnovu temeljnih vrijednosti ovog društva i države. Sumnja je koje društvene snage će to i omogućiti. Neka bude da će Gen Z, eto kod njih neka bude teret nadanja za izgradnju novog društvenog dogovora - ističe Savić.
<h2>Uticaj iz Srbije za cilj ima promjenu političke agende</h2>
Upitan da prokomentariše kontinuirano oblikovanje narativa o Crnoj Gori od strane beogradskih medija i propagandnog aparata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - od istorijskih reinterpretacija do svakodnevnog političkog diskursa – Savić naglašava da je riječ o jasnim primjerima istorijskog revizonizma.
- Da su samo reinterpretacije značilo bi da Vučić i njegova klika imaju neka nova naučna saznanja kojima nas zasipaju. U svom naučnom radu, a i kroz projektne aktivnosti na regionalnim projektima, pokazali smo da je ključna karakteristika medijske scene regiona prelivanje medijskog sadržaja iz Srbije - ukazuje on.
To, kako dodaje, znači više manipulacija, više dezinformacija i više lažnih vijesti.&nbsp;
- EK je i u ovom izvještaju ukazala na značaj daljeg razvoja operativne otpornosti Crne Gore kada su u pitanju hibridne prijetnje i zaštita kritične infrastrukture. Ovaj vid meke moći, uz hibridne prijetnje, je u Crnoj Gori upošljen dugi niz godina. Razgranata mreža učesnika, i političkih i biznis aktera, medija i kvazi-nevladinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve, dobro je poznata, jasno analizirana i istražena. Izgradnja sistemskog odgovora države je bliža ocjeni 0 nego 1 - upozorava Savić.
Ova vrsta uticaja, smatra on, ima za krajnji cilj da u potpunosti ili djelimično mijenja političku agendu i određuje političke prioritete.&nbsp;
- Dalje, insistiranjem na istorijskom revizionizmu nudi se set novih društvenih vrijednosti koje bi trebalo biti prihvaćene zarad pomirenja, dok se uvriježene vrijednosti antifašizma, suživota, solidarnosti, obesmišljavaju. Oba su pogubna, za mene ova druga vrsta uticaja je i pogubnija, ima dugoročniju strategiju i razarajuće posljedice po građansko društvo - ocjenjuje on.
<h2>Biti dio procesa odvlačenja Crne Gore od evropskog puta porazno za razum</h2>
Komentarišući činjenicu da se Crna Gora, koja je decenijama važila za faktor stabilnosti u regionu, danas sve češće pominje kao prostor preko kojeg se prelamaju interesi Beograda, Moskve i Brisela, sagovornik Analitike podsjeća da nije novost da različiti interesi u različitim okolnostima pokušavaju da utiču na proces donošenja i na same odluke.&nbsp;
- Zavisi kroz koje političke naočare to gledate, da bi takvi pritisci za vas bili prihvatljivi ili ne. Međutim, rad pod pritiskom (na primjer zahtjeva za reformama), nije isto što i rad u tuđem interesu. Interesi su prelamali vijekovima preko ovog parčeta kontintenta, ni to nije novost. Na šta su ti interesi nailazili u Crnoj Gori, e to je za analizu - kaže Savić.
Ukazuje da smo se mi svjesno odlučili da je naš politički i ekonomski i vojni i bezbjednosti put zapravo put na Zapad.&nbsp;
- U tom smisli možemo govoriti da su interesi koji vode dobijanju stolice u tom društvu, i pritisci na tom putu, zapravo i naši interesi. Za šta, da budemo potpuno precizni, dobijamo značajna ulaganja za proces reformi u Crnoj Gori. Sa druge strane, strategija odvlačenja Crne Gore od ovog puta podrazumijeva upošljavanje crkveno – političko - medijske mašinerije, koja ne daje, samo uzima, koja traži i crpi i hrani sopstvene istorijske zablude i sulude istorijske konstrukte. Biti dio tog procesa porazno je za razum. Ali je dobro za pojedine džepove. Vjerujem da se proces donošenja odluka odvija u Crnoj Gori pod izrazitim uticajem i jednih i drugih i trećih. Razlika je u čijem interesu se to radi kad se prilagodite jednima, drugima ili trećima - zaključuje Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Identitetske i političke podjele zahtijevaju novi društveni dogovor

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, na predavanju koje je održao sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem na Fakultetu političkih nauka (FPN), kazao da ne želi da komentariše to što se parcele u Seljanovu, čiji je vlasnik Ministarstvo odbrane, ustupaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
Milatović je na samom početku naveo da, u periodu zategnutih odnosa između Hrvatske i Crne Gore, smatra uspjehom što su hrvatski predsjednik i on uspjeli da pošalju zajedničku poruku - da je članstvo Crne Gore u Evropsku Uniju neupitno do 2028.
- U kontekstu te teme smo htjeli da dodatno stavimo fokus na proširenje EU - kazao je Milatović na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Podgorici, gdje on i hrvatski predsjednik Milanović imaju predavanje.&nbsp;
Milatović je ponovio da smatra da rezolucija o Jasenovcu nije bila potrebna i da je to izraz partikularnog partijskog interesa.&nbsp;
- To je javnosti jasno i na taj način je Crna Gora dodatno oslabila pregovaračku poziciju i stava sam da to nije bilo dobro. Na isti način sam reagovao na izjave o logoru Lora, mislim da te izjave ne donose ništa dobro našim odnosima. Naše punopravno članstvo u EU bio bi dobar primjer zemljama u okruženju da je proces proširenja živ - naveo je Milatović.
Milanović je ukazao da misli da je najvrednije od svega što baštinimo naša država, imunizacijski instrument od svih nepogodnosti koje nam eventualno prijete.
Sve mimo toga je, dodaje, samo "dodatak ishrani".
- Prava kalorijska, suštinska vrijednost je u samoj Crnoj Gori, koja živi u različitostima. Spremajte se za EU, ona se trenutno u političkom smislu nalazi u izuzetno nestabilnom stanju - dodao je.&nbsp;
Milanović je istakao i da su mu ovo bili posljednji izbori.
- Više ne idem na izbore, ovo su bilo moji zadnji izbori. Za kraj, čuvajte samopoštovanje, ne dajte na sebe, čuvajte svoju državu - naveo je Milanović.&nbsp;
Na pitanje novinarke Antene M koje glasi: "Ursula fon der Lajen u dramatičnom obraćanju danskim kadetima, upozorila je da je Rusija nepovratno prešla na ratnu ekonomiju, i da za vojsku izdvaja 9 odsto BDP. I poručila da se Evropa mora spremiti za rat ako želi da izbjegne rat. Za to vrijeme ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović poklanja vojnu zemlju srpskoj crkvi. Da li je to dobar način pripreme za iskušenja koja dolaze?" 
 
Milatović kaže da na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost još nijesu razmotrili na koji način mogu izdvajati tri odsto BDP-a za vojsku.
Ipak, dio sa doniranjem vojnog zemljišta crkvi, Milatović je prećutao. 
 
- Za sada se izdvaja 2.1 odsto BDP-a, ovo su ozbiljne teme za koje ja očekujem inpute Vlade. Mislim da je ovo dodatno tema za koju ćemo se morati zamisliti, mi nemamo vojnu industriju, vjerujem da će većina sredstava ići ka uvozu - istakao je Milatović.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Milatović nema komentar na to što Krapović vojno zemljište poklanja SPC

Predsjednik Jakov Milatović sjutra će sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održati predavanje na Fakultetu političkih nauka na temu „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“, sa početkom u 12 sati.
- Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa proširenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU - istakli su u Milatovićevom kabinetu.
Dodaju da će to biti prilika za otvorenu diskusiju o reformama, regionalnoj saradnji i ulozi EU u očuvanju stabilnosti i prosperiteta u regionu.
- Nakon predavanja, dva predsjednika će odgovarati na pitanja studenata &nbsp;- dodali su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović i Milanović sjutra će održati predavanje na FPN-u

Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema, kratko je odgovorio dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević na pitanje novinara Portala ETV – zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta.
Nakon što je Fakultet dramskih umjetnosti (FDU), Univerziteta Crne Gore, dao podršku studentskom pokretu „Kamo śutra“ nekoliko drugih fakultetskih jedinica je isto pitanje stavio na dnevni red. Do sada, podršku studentima su osim FDU dali i Pravni fakultet (PF), Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
FPN je bio u centru medijske pažnje tokom prve polovine februara zbog inicijative koju je pokrenu doc. dr Zlatko Vujović među članovima Vijeća tog fakulteta, sa ciljem da se podrži studensta grupa „Kamo śutra“ i njihovi zahtjevi koji se odnose na preuzimanje odgovornost povodom tragedije na Cetinju, prvenstveno prema premijeru Milojku Spajiću da smijeni ministra unutrašnjih poslova i potrpedsjednika Vlade zaduženog za bezbjednosni sektor, Danila Šaranovića i Aleksu Bečića.
Kako su mediji ranije pisali, pravo izjašnjenja imali su svi članovi Vijeća: profesori, predstavnik saradnika i predstavnici studenata. Za podršku inicijativi izjasnilo se šest profesora – doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća se nijesu izjasnili povodom inicijative.
No, nakon što je ova informacija dospjela u medije, Portalu ETV su i prof. dr Vesna Simović-Zvicer i doc. dr Jovana Davidović-Vuletić, koje su i potpisnice javnog pisma podrške studentskim zahtjevima, potvrdile podršku studentima i naglasile da se o ovoj inicijativi mogu izjasniti samo na Vijeću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsimovic-zvicer-kamo-sutra-ima-moju-podrsku-da-bi-vijece-fpn-a-donijelo-odluku-mora-se-zvanicno-sazvati-sjednica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdavidovic-moja-podrska-kamo-sutra-nepromijenjena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon što je osam od ukupno 15 profesora u Vijeću javno izrazilo podršku studentskom pokretu, Portal ETV, Antena M i drugi mediji su u više navrati pisali dekanu prof. dr Borisu Vukićeviću kako bi saznali kakav je stav Uprav FPN-a, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
No Vukićević je do danas ignorisao zahtjeve medija, pa je i na današnjoj konferenciji za medije organizovanoj povodom početka tromjesečnog početka „Kursa češkog jezika i kulture“ na FCJK i FPN, pokušao da izbjegne odgovor na postavljeno pitanje, uz konstataciju „kako to danas nije tema“, a tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazovanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom. &nbsp;
No, kako je ranije objavila Antena M, stavljanje ove tačke na dnevni red Vijeća ponovo je sredinom februara inicirao doc. dr Zlatko Vujović, a dekan Vukićević nije dozvolio da se o predloženoj izmjeni dnevnog reda sjednice glasa, tvrdeći da članovi Vijeća nemaju pravo izjašnjenja o dnevnom redu. Osim toga, dekan Vukićević odbio je da zakaže posebnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo na ovu temu.
Upravo je Vukićević ovim činom potencijalno prekršio proceduru i narušio autoritet Vijeća, jer više pravnih akata Univerziteta Crne Gore i samog FPN-a dozvoljavaju članovima Vijeća da predlažu dopunu i izmjenu dnevnog reda.
Više članova Vijeća izrazilo je nezadovoljstvo odbijanjem dekana Vukićevića da, uprkos jasnim propisima i već ispostavljenoj praksi, stavi na glasanje izmjene i dopune dnevnog reda čime je onemogućio da se Vijeće izjasni o podršci studentskim protestima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Vukićević tvrdi da nema incijative za sjednicu Vijeća FPN-a u skladu sa procedurom

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović ukazao je da se, objavljivanjem netačnih informacija u pojedinim medijima, pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, njegovim kolegama, i njemu kao članu Vijeća FPN-a.
Vujović je na mreži X naveo da je danas uputio prijedlog članovima Vijeća FPN-a da se podrže protesti studentske grupe "Kamo śutra" i izda saopštenje. U dijelu režimskih medija su, kako je rekao, plasirane netačne informacije kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima i njihovim zahtjevima.
Naime, pojedini mediji su objavili da je, pored Vujovića, podršku studentima inicirao i zatražio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
- Danas u 11 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeca FPN na e-mail listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da Vijeće reaguje, lažirajuci činjenicu da je on odgovorio na već upućenu inicijativu. Time se pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, kolegama, meni kao članu Vijeća - naveo je Vujović u objavi na mreži X.
Konstatuje da se dešavaju iste stvari kao u Srbiji - etiketiranje, stigmatizacija i zastrašivanje od bezbjednosnog sektora i režimskih medija svih koji kritikuju i pozivaju vlast na odgovornost. 
- Cijeli bezbjednosni sektor se zloupotrebljava da bi se politički spasili potpredsjednik Vlade (Aleksa Bečić) i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović). Umjesto da preuzmu odgovornost nastavljaju da urušavaju Vladu - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatkoVujovic%2Fstatus%2F1889049014844182566&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ru

Vujović: Pokušaj etiketiranja i stigmatizacije kao u Srbiji da bi se spasili Bečić i Šaranović

Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike Peterom Pavelom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.
- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.
On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.
- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.
On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;
- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.
Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.
- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.
Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.
- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Studentima osnovnih, master i doktorskih studija Fakulteta političkih nauka biće omogućeno da u naredne četiri godine realizuju stručnu praksu u Službi predsjednika Crne Gore - predviđeno je memorandumom na koji su potpis stavili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević.
Ovaj sporazum, kako se navodi u saopštenju, uz podsticanje praktičnog obrazovanja studenata kroz pružanje prilike za stažiranje u Službi predsjednika Crne Gore, definiše i razvoj zajedničkih projekata, radionica, okruglih stolova i naučno-istraživačkih aktivnosti koje će doprinijeti razmjeni znanja između Službe i Fakulteta, kao i osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku i javnu administraciju.
- Služba Predsjednika će, u saradnji sa Fakultetom, kreirati prilike za mlade stručnjake kroz savjetovanja, mentorske programe i usmjeravanje ka profesionalnom razvoju u državnoj administraciji - ističu iz Kabineta Milatovića.
Institucija Predsjednika Crne Gore, kako dodaju, i na ovaj način pokazuje transparentnost i inkluzivnost, sa ciljem osnaživanja akademske zajednice kroz praktične obuke u oblasti javne uprave za najuspješnije studente.&nbsp;
- Potpisivanje Memoranduma ima posebnu vrijednost u kontekstu ostvarenja našeg strateškog cilja - punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta Milatovića.

Studenti Fakulteta političkih nauka moći će da obavljaju praksu u Službi predsjednika Crne Gore

Studenti Fakulteta političkih nauka u Podgorici izražavaju duboku solidarnost sa njihovim kolegama na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, kao i sa svim studentima koji su se odlučili na blokadu univerzitetskih prostora kao oblik građanskog otpora. - Svjesni smo težine trenutka u kojem živimo i izazova sa kojima se suočava cijeli svijet, uključujući i borbu za osnovne građanske slobode, transparentnost institucija i odgovornost onih na vlasti. Ovi ciljevi nisu samo lokalni, već su univerzalni – oni su stubovi svakog demokratskog društva. Vaša borba za istinu, pravdu i odgovornost, kao i zalaganje za slobodu izražavanja i okupljanja, pokazuje snagu studentskog duha - navodi se u proglasu studenata FPN-a. Podržavaju, kako kažu, pravo na mirne proteste i odlučnost beogradskih studenata da zaštite akademsku autonomiju i sigurnost univerziteta kao prostora za dijalog i napredak. - P.S. Za svega pet sati, proglas je potpisalo više od 100 studenata, a isti će ostati otvoren za potpisivanje onih koji će naknadno željeti da se potpišu - zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121217124_35cb39a231ccb329a83a7965f9c7adb4f4dcf36957136181b94310839c82f0c2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121217124_35cb39a231ccb329a83a7965f9c7adb4f4dcf36957136181b94310839c82f0c2" data-rendition-name="original" width="582" height="790" loading="lazy" alt="Proglas studenata FPN"> </figure>

Studenti podgoričkog FPN podržali kolege iz Beograda: Vaša borba pokazuje snagu studentskog duha

Poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića premijeru Milojku Spajiću pokušaj je da se javno prikaže predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da je potencijalna čvršća saradnja moguća i da je njome moguće ograničiti njegovu neformalnu moć u aktuelnoj vlasti na državnom nivou - kazao je politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić u intervjuu za Portal Analitika.
Dodaje da u skladu sa brzom, nekad i vrlo čudnom, promjenom narativa predsjednika države vidi i ovaj poziv.&nbsp;
Očekivano je, prema njegovim riječima, u demokratskom društvu da premijer i predsjednik sarađuju kada su u pitanju najvažnija spoljnopolitička opredjeljenja države.&nbsp;
- Vidim ovo i kao konačno sagledavanje funkcije predsjednika od Milatovića kao važne, a ne kao one koja ga je samo zapala, sa potencijalom da bude faktor konsolidacije građanskih snaga. Međutim, da bi ovo bilo mnogo više od deklarativnog potrebni su jasni, a vrlo zahtjevni, politički potezi - ističe Savić.
Kako dodaje, tu prije svega misli na ograničavanje uticaja bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;
- Sumnjam u političku trezvenost i hrabrost i premijera i predsjednika, a opet uz punu nadu da do toga može doći, za opšte dobro. Sa druge strane, nemam sumnje da se Podgorica neće naći kao jedna od tema ovog razgovora jer su rezultati lokalnih izbora koji pokazuju pad, kako predsjednik reče “građanskog centra”, između ostalog podstakli predsjednika da pozove premijera na dijalog - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako navodi, nije siguran koliko to može uticati na tok pregovora i koliko su PES i Demokrate tvrdo na stanovištu da se u glavnom gradu ništa ne mijenja samo možda personalna rješenja.&nbsp;
- Ali za ublažavanje takvog stava i moguće konstruktivno ponašanje PES-a u budućim pregovorima, možda - naglasio je Savić.
<h2>Imenovanje Pavličić važan iskorak poslije višegodišnjeg VD stanja&nbsp;</h2>
Komentarišući imenovanje Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda, sagovornik Analitike kaže da je to važan iskorak poslije višegodišnjeg vd stanja.&nbsp;
- Smatram da je važno za ukupno stanje u crnogorskom sudstvu imati rukovodioca u punom mandatu, što znači i sa punom odgovornošću da to stanje mijenja na bolje - ističe Savić.&nbsp;
Kako dodaje, tek kada budemo mogli da analiziramo rezultate njenog rada moći ćemo da govorimo o tome je li ovakav izbor bio dobar ili nije.&nbsp;
- Preuranjene reakcije dominantno sa jednog političkog pola su čisto politikanstvo - izričit je Savić.&nbsp;
<h2>U Crnoj Gori nema stvarne posvećenosti EU integracijama&nbsp;</h2>
Upitan hoće li platforma Barometar 26 zaista skrenuti fokus na reformsku agendu, umjesto do sada dominantno zastupljenih identitetskih pitanja ocjenjuje da danas ne postoji neko ko se istinski zalaže za ulazak Crne Gore u EU a da je protiv napisanog u ovom dokumentu.&nbsp;
- Ostaviti sve druge teme po strani i posvetiti se reformama je opšti interes, poznat svima nama i prije barometra. Međutim, živimo i posmatramo političke aktere i na državnom i na lokalnom nivou i ovakva dokumenta stavljamo u kontekst - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako napominje, ključni kočničari procesa EU integracija su u redovima sa onima koji su ovaj dokument predstavili.&nbsp;
- Sjetimo se samo krilatice “Samo ekonomske teme”. Od plasiranja te krilatice naša zbilja zatrovana je svim temama osim ekonomskim, od pitanja promjene Ustava, statusa srpskog kao službenog jezika, oktroisanog loga Skupštine, takmičenja lokalnih kvazipolitičara u tome ko će prije i snažnije da unizi državu i njene zakone, do nedavne inicijative Bošnjačke stranke da bi i bosanski jezik trebao biti službeni - ističe Savić.&nbsp;
Dakle, kako podvlači, dok se premijer bavi ekonomijom, i to dosta nevješto, predstavljajući novi nivo populizma kroz nacrt budžeta, njegovi koalicioni partneri se bave temama koje dijele.&nbsp;
- Zato nemam puno povjerenja u ovaj dokument. Djelimično on može biti alat za javni pritisak na Mandića koji je najglasniji o ovim “samo ekonomskim temama” i pokazuje se istinski lider parlamentarne većine - ukazuje Savić.
Ističe da je pozicija PES-a teška ali, kako naglašava, sami su se doveli u takvu poziciju.&nbsp;
- Ovaj dokument neće značiti ništa ukoliko se PES ne postavi i kao snaga koja vuče ka EU i kao brana ovakvim aktivnostima svojih koalicionih partnera. Ja ne vjerujem da je kadar da vodi takvu politiku - kategoričan je Savić.&nbsp;
Pojašnjava da je za ovaj prvi dio uloge potrebno dosta znanja, posvećenosti i ozbiljnog rada.&nbsp;
- Takvi ljudi imaju energiju da okupljaju oko zajedničkog cilja sve bez obzira na političku pripadnost. PES to nema i ljudi koji su postavljeni od strane ove Vlade to nemaju, nažalost - kaže Savić.&nbsp;
Pita se koji su to pomaci učinjeni od dobijanja IBAR-a, a najavljuje se zatvaranje poglavlja do kraja godine.&nbsp;
- Imamo li akcione planove za poglavlja 23 i 24, je li javnost upoznata sa njihovim sadržajem, kakva je efikasnost najglomaznije Vlade? E, u odgovoru na ova i slična pitanja krije se stvarna posvećenost integracijama koje u Crnoj Gori nema, kao što nema ni akcionih planova, ni javne rasprave o njima, ni redovnih sastanaka radnih grupa, ni efikasne glomazne javne uprave sudeći po procentu ispunjenosti programa rada Vlade - kategoričan je Savić.&nbsp;
<h2>Dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, Zapad će sarađivati sa Vladom&nbsp;</h2>
Upitan je i jesu li rezultati lokalnih izbora samo potvrda Spajićeve i Bečićeve zavisnosti od Mandića, te hoće li Zapad još dugo gajiti tolerantan odnos prema subjektima koji glasaju protiv sankcija Rusiji, negiraju nezavisnost Kosova i ponose se provokatorskom misijom slanja crnogorskih vojnika da brane Kosovo i svetinje.
- Što su PES i Demokrate slabiji, a to pokazuju rezultati lokalnih izbora, Mandićeva uloga i uloga bivšeg DF je snažnija. Mandić ima kapacitet da apsorbuje i jednu i drugu partiju i izbriše svaku njihovu osobenost - ukazuje Savić.&nbsp;
Tome se, kako ističe, ne mogu suprotstaviti PES i Demokrate kao dvije partije bez ideologije, izraženo populističke, sa upitnim integritetom.&nbsp;
- Zato je stanje na državnom nivou takvo da Mandić određuje korake. Ponoviću se, ali ovo je naša stvar, unutrašnje pitanje koje mi treba da prevaziđemo ako budemo pametni i ako na umu budemo imali samo dobrobit građana i države - podvlači Savić.&nbsp;
Mišljenja je da će, dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, politički Zapad sarađivati sa demokratski izabranom Vladom.&nbsp;
- Mi smo ti koji treba da gledaju dalje i biraju bolje, a kažnjavaju loše učinke. Pitanje učešća bivšeg DF-a u vlasti je hiljadu puta analizirano, i sad treba da se sablažnjavamo kakve članove Vlade imamo i kakvi su im stavovi - naglašava Savić.&nbsp;
Poručuje da se ovakve retrogradne revizionističke politike koje se ne mire sa realnošću crnogorske samostalnosti i samostalnog vođenja spoljne politike i građenja dobrosusjedskih odnosa moraju kazniti olovkom na izborima.&nbsp;
<h2>U Budvi nema odstupanja od prvobitnih pozicija&nbsp;</h2>
Upitan šta možemo očekivati od pregovora nakon ponovljenih izbora u Budvi, ističe da je to jako teško pitanje.&nbsp;
- Vrlo su čudni stavovi pojedinih aktera, javno se pokušavaju ubaciti narativi kao udice uz pokušaj da se pojedini konstituenti koalicija pridobiju za saradnju. Ne vidim da se u nekoj značajnoj mjeri odstupa od prvobitnih pozicija. Nego, pregovori su počeli, i makar u ovom trenutku ukazuju na detaljno analiziranje stanja i pravaca djelovanja za rješavanje gorućih lokalnih problema - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Ukazuje da će drugi dio pregovora koji mora uključiti i raspravu o pozicijama biti kompleksniji i prava mjera demokratičnosti partija i koalicija.&nbsp;
<h2>Sve platforme za pregovore liče jedna na drugu&nbsp;</h2>
Govoreći o platformi koju su predstavili Pokret za Podgoricu i GP URA, Savić ocjenjuje da sve platforme liče jedna na drugu i sve su mrtvo slovo na papiru kad dođe do momenta raspodjele funkcija.&nbsp;
- Sve što je dio platforme trebale su biti glavne poruke u izbornoj kampanji, i bile bi da oni tokom iste nijesu vrijeme i novac građana trošili da se svađaju sa doskorašnjim saborcima - napominje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, ne vidi ništa novo i inovativno, niti neki iskorak u izgradnji alternativnih ideja i za razvoj grada i za novu političku platformu za prevazilaženje krize.&nbsp;
- Dokument sagledavam kao proaktivnost i zauzimanje boljih pozicija u budućim pregovorima uz jasnu njenu funkciju da se opravdaju prema biračima ukoliko ne budu učestvovali u vlasti - zaključuje Savić.

Savić: Milatovićev poziv Spajiću poruka Mandiću da je moguće ograničiti njegovu moć

Opravdani razlog zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti.
Uprkos ogromnim pustinjskim prostranstvima, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) uvoze velike količine pijeska iz Australije, prvenstveno zato što je pustinjski pijesak fizički nepogodan za građevinarstvo, piše N1 Sarajevo.
Zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti?
Oblik: Zrna pustinjskog peska su zaglađena i zaobljena dugotrajnim djelovanjem vjetra tokom milenijuma. Takva zrna, često opisana kao „nalik mermeru“, ne povezuju se efikasno jedno s drugim, što onemogućava izradu betona visoke čvrstoće.
Veličina: Pustinjski pijesak je često previše sitan i ujednačene granulacije, dok je za građevinu potreban grublji pijesak sa uglastim zrncima kako bi se cement pravilno vezao.
Sastav: Veliki dio obalnog pijeska u regionu sadrži povišene količine soli ili kalcijuma, što može dovesti do korozije čelične armature unutar betonskih konstrukcija.
Uloga australijskog pijeska
Građevinski kvalitet: Australija je jedan od vodećih svjetskih izvoznika visokokvalitetnog silicijum-dioksida i građevinskog pijeska.
Ovaj pijesak se uglavnom dobija iz riječnih korita ili obalnih područja gdje erozija vode stvara potrebna oštra i uglata zrna pogodna za izradu izdržljivog betona.
Veliki projekti
UAE: Burdž Kalifa je izgrađena uz korišćenje uvoznog australijskog pijeska jer lokalne zalihe nisu bile dovoljne ili nisu ispunjavale zahtjeve za beton visoke čvrstoće.
Saudijska Arabija: U okviru programa Vizija 2030, megaprojekti poput NEOM-a, Projekta Crvenog mora i Qiddiye značajno su povećali potražnju za uvoznim pijeskom. Tokom 2023. godine Saudijska Arabija je iz Australije uvezla prirodni građevinski pijesak u vrijednosti od približno 140.000 dolara.

Zašto Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze pijesak - šta je sa pustinjom?

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Crnu Goru će danas u jutarnjim satima zahvatiti novo naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Više uslova za padavine biće u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -15 do tri, najviša dnevna od -2 do 11 stepeni.

Stiže novo naoblačenje, padavine popodne i tokom noći

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Tag: fakultet-politickih-nauka