<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović apelovao je na poslanike da promijene loše prakse, identifikovane u dokumentu njegovog kabineta "Demokratski napredak u Crnoj Gori ne smije stati",  kako bi se ubrzao proces pristupa Evropskoj uniji.</p>
<p>On je na Fakultetu političkih nauka, u razgovoru sa studentima, kazao da su pomenute loše prakse od netransparentnog donošenja zakona, do lošeg institucionalnog odgovora na zdravstvene i ekološke krize.</p>
<p>- Neki novi vjetrovi duvaju u Briselu i EU je shvatila, nakon ruske agresije na Ukrajinu, da je politika proširenja važna i za bezbjednost kontinenta - kazao je Milatović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ta činjenica otvara  novu dinamiku pristupanja i to Crna Gora, kao najnaprednija u pristupu EU, treba dodatno iskoristiti.</p>
<p>Milatović je izbjegao direktan odgovor na pitanje jednog od studenata koliko inicijative poput one o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću doprinose evropskom putu Crne Gore.</p>
<p>- Imamo trasiran put. Tu svi znamo vrlo precizan odgovor - kazao je kratko Milatović.</p>
<p>Govoreći o narušenim odnosima sa Hrvatskom, Milatović je kazao da je odgovornost za popravljanje tih odnosa na onima koji su ih pokvarili, ali i izrazio sumnju da su oni sposobni za to.</p>
<p>Na pitanje o uvođenju obaveznog vojnog roka, Milatović je odgovorio da se za sada ta tema ne razmatra, ali da to ne znači da se u zavisnosti od razvoja događaja to ne može desiti.</p>

Duško Mihailović

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Neki novi vjetrovi duvaju u Briselu, EU shvatila da je politika proširenja važna i za bezbjednost kontinenta

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovaraće danas o evropskoj perspektivi Crne Gore sa akademskom zajednicom, studentima i zainteresovanom javnošću, najavljeno je iz njegovog kabineta.<br/>
<br/>
- Tema razgovora biće evropska perspektiva države u kontekstu nedavno objavljene analize kabineta predsjednika i godišnjeg Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Dodaje se da će Milatović u razgovoru sa akademskom zajednicom, studentima i zainteresovanom javnošću otvoriti dijalog o najvažnijim pitanjima vezanim za evropske integracije Crne Gore.<br/>
<br/>
Iz Milatovićevog kabineta su rekli da će, osim analize trenutnog stanja, poseban akcenat biti na reformama koje su neophodne da bi Crna Gora zadržala pozitivan zamah u pregovorima i izbjegla stagnaciju u ključnim oblastima.<br/>
<br/>
- Nedavno objavljena analiza kabineta predsjednika "Demokratski napredak u Crnoj Gori ne smije stati!", koja će biti osnov za diskusiju, jasno identifikuje oblasti u kojima su potrebne dodatne reforme kako bi se ubrzali pregovori - ističe se u saopštenju.<br/>
<br/>
Poseban fokus, kako su kazali iz kabineta Milatovića, stavljen je na izazove i slabosti sistema kojima treba u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju i dodatno raditi kako Crna Gora ne bi usporila put ka Evropskoj uniji i pogoršala stepen demokratskog razvoja.<br/>
<br/>
- Milatović, kroz ovaj format razgovora, nastavlja otvoreni dijalog o ključnim temama za crnogorsko društvo - poručili su u njegovom kabinetu.<br/>
<br/>
Četvrti po redu "Razgovor sa predsjednikom" biće održan u 11 sati, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore.</p>

Portal ETV

Milatović sa akademskom zajednicom o evropskoj perspektivi Crne Gore

<p>U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.</p>
<p>To je poručeno na promociji<b> </b>knjige "Predsjednici Republike Italije" autora <b>Đanluke Pasarelija</b>, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr<b> Zlatko Vujović</b>, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.</p>
<p>- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.</p>
<p>Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.</p>
<p>- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.</p>
<p>- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, <b>Srđan Darmanović</b> i <b>Ivan Vuković</b>, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.</p>
<p>Profesor na FPN, prof. dr Srđan  Darmanović<b> </b>kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.</p>
<p>- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.</p>
<p>On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.</p>
<p>- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.</p>
<p>Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."</p>
<p>On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.</p>
<p>- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.</p>
<p>Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.</p>
<p>- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.</p>
<p>- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.</p>
<p>Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.</p>
<p>On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika <b>Karla Azelja Čampija </b>kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.</p>
<p>Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.</p>
<p>- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.</p>
<p>Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.</p>
<p>- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.</p>
<p>Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.</p>
<p>Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, <b>Andreina Marsela,</b> istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.</p>
<p> - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.</p>
<p>Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr<b> Ena Grbović </b>izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.</p>
<p>- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer.<b> </b>Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.</p>
<p>Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.</p>
<p>- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.</p>
<p>Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).</p>

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

<p>Policija po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu ispituje okolnosti u vezi sa krivičnom prijavom koja je u junu podnijeta zbog izbora profesora Slaviše Orlovića za dekana Fakulteta političkih nauka (FPN).</p>
<p>Iz tužilaštva su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da su 2. avgusta podnijeli zahtjev za prikupljanje obavještenja "sa ciljem provjere navoda krivične prijave koju je 14. juna 2024. godine podnio LJ. R. zbog eventualno izvršenog krivičnog djela iz nadležnosti Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije VJT u Beogradu".</p>
<p>Nisu precizirali koje je krivično djelo u pitanju.</p>
<p>Sa FPN-a su 18. septembra saopštili da je izbor profesora Orlovića za dekana "nezakonit", te da se nadaju da će policijska istraga dodatno rasvetliti ovaj slučaj.</p>
<p>- Uprava Fakulteta će takođe reagovati povodom nelegalnosti do kojih je došlo na izbornoj sjednici Savjeta, podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Srbije - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Za Orlovićev izbor na sjednici Savjeta fakulteta, održanoj 7. juna, glasalo je 13 od 27 članova Savjeta.</p>
<p>Prema Zakonu o Univerzitetu, od 27 članova Savjeta mora da glasa polovina.</p>
<p>Nakon što je petoro profesora podnijelo ostavku u Savjetu, 13 glasova je činilo više od polovine, te je bilo dovoljno za izbor dekana.</p>
<p>Međutim, pravna služba fakulteta ocijenila je da je takvo tumačenje protivzakonito.</p>
<p>Dekan Dragan Simić je tada rekao da "na osnovu zakona i statuta Fakulteta političkih nauka, kao i mišljenju pravne službe FPN, profesor Slaviša Orlović nije izabran za dekana".</p>
<p>Slaviša Orlović je potom 8. juna na društvenoj mreži Iks (X) objavio da "podnosi ostavku na mjesto dekana".</p>
<p>On je za N1 19. septembra rekao da ostaje pri ostavci.</p>
<p>- Ja sam izabrani dekan. Nisam ni u jednom detalju odstupio od ostavke 8. juna. Osim što je mene izabralo Naučno-nastavno vijeće, i prema njima imam odgovornost, i moju odluku može da promeni vijeće - rekao je Orlović.</p>
<p>Dodao je da će poštovati svaku odluku Naučno-nastavnog veća, čija je sjednica zakazana za 26. septembar.</p>
<p>- Fakultet klizi ka vanrednom stanju i v.d. statusu. Da li fakultet hoće da im Vlada postavi dekana ili hoće da poštuju svoje odluke. To je pitanje za Naučno-nastavno vijeće. Ja poštujem odluke vijeća, nemam ja šta da se dogovaram - rekao je Orlović za N1.</p>
<p>Izbor dekana na FPN-u protekao je u sjenci optužbi za seksualno uznemiravanje, zbog čega je dio studenata 7. juna organizovao protest ispred zgrade fakulteta dok je trajalo glasanje Savjeta fakulteta.</p>
<p>Imenovanje Orlovića za čelnog čovjeka fakulteta je sporno za studente, jer je protiv njega jedna studentkinja podnijela prijavu za seksualno uznemiravanje prije deset godina.</p>

Istraga u Beogradu zbog izbora dekana na Fakultetu političkih nauka

<p>Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.</p>
<p>On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.</p>
<p>- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.</p>
<p>Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.</p>

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

<p>Budva će za nedjelju dana konačno biti oslobođena od amaterizma i primitivizma i progledati nakon beznađa koje traje gotovo 10 godina. Jer građani Budve ne žele da gaze preko smeća da bi ušli u kuće, ne žele da, u sred sezone, ostaju bez vode, jer nesposobna vlast novac troši na plate kumova i prijatelja, niti da turisti iz našeg grada odlaze vidno razočarani komunalnim neredom i nedostatkom sadržaja kakav bi Budvi priličio - poručili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) tog grada.&nbsp;</p>
<p>Neće, poručuju, dopustiti da zdravlje njihovih sugrađana ikada više bude dovedeno u pitanje zbog formiranja divljih deponija na svakom ćošku u gradu, iako je zaposlenih u Komunalnom preduzeću nikad više.</p>
<p>- Nikada više nećemo dozvoliti da nam ulaz i izlaz iz grada budu paralisani tokom cijele godine, niti da gubimo na destine miliona eura iz EU fondova, zbog nesposobnosti i neznanja zaposlenih u gradskoj upravi. Nećemo dozvoliti da nas, kao ovu nesposobnu, ali na sreću odlazeću vlast, nakon 10 godina pamte po dvije fontane i dva kružna toka, jer mi volimo naš grad i želimo da se razvija - podvukli su oni.</p>
<p>Prepoznavaće se, dodaju, opet Budva po vrhunskom sportu, odličnim uslovima za bavljenjem sportom i izvanrednim sportistima.</p>
<p>- Opet će se Budva prepoznavati po vaterpolu, fudbalu, odbojci i drugim sportovima. Neće više nikada nijedan budvanski klub ići u drugi grad na trening, a pogotovo neće ići tako što se sportisti voze autobusima na kojima su likovi opskurnih budvanskih političara - istakli su u DPS-u Budve.</p>
<p>Skoro 10 godina prve asocijacije na Budvu su, smatraju oni, vašarište i kičeraj.</p>
<p>- Odlučno ćemo stati na kraj urušavanju sistema vrijednosti i dokazati da Budva može imati imidž moderne evropske sredine, a ne nacionalističkog uporišta nekoliko partija. Radićemo samo i isključivo u interesu Budve, i srcem i znanjem - zaključili su u saopštenju.</p>

DPS Budva: Naš će grad uskoro imati imidž moderne evropske sredine, a ne nacionalističkog uporišta nekoliko partija

<p>Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore <b>Robert Prosinečki</b> objavio je spisak igrača za duele sa Islandom i Turskom, u B Ligi nacija.<br/>
<br/>
Duel sa Islandom zakazan je 16. novembar, dok će ae tri dana ksanije aastati sa Turskom u Nikšiću.<br/>
<br/>
Na spisku ponovo nema nedovoljno spremnog <b>Stefana Savića</b>, a nedostaje i vezista Juventusa <b>Vasilije Adžić</b> nakon što je obnovio povredu...<br/>
<br/>
Nema ni štopera Aberdina <b>Slobodana Rubežića</b>, kao ni <b>Marka Vešovića </b>koji se oporavio i u četvrtak u dresu Karabaga odigrao prvu utakmicu nakon skoro tri mjeseca.<br/>
<br/>
Na spisku su: golmani: <b>Milan Mijatović</b> (Budućnost), <b>Danijel Petković </b>(Liepaja, Letonija), <b>Igor Nikić</b> (Dečić AdmiralBet), <b>Balša Popović</b> (OFK Beograd, Srbija);<br/>
<br/>
Odbranu čine <b>Adam Marušić</b> (Lacio, Italija), <b>Risto Radunović</b> (FCSB, Rumunija), <b>Igor Vujačić</b> (Rubin, Rusija), <b>Marko Vukčević</b> (Borac Banjaluka, BIH), <b>Andrija Vukčević</b> (Kartahena, Španija), <b>Nikola Šipčić </b>(Kartahena, Španija), <b>Marko Tući</b> (Gangvon, Južna Koreja), a vezni red: <b>Vladimir Jovović</b> (Sogdiana, Uzbekistan), <b>Marko Janković</b> (Karabag, Azerbejdžan), <b>Marko Bakić</b> (OFI Krit, Grčka), <b>Driton Camaj</b> (Kišvarda, Mađarska), <b>Stefan Lončar</b> (Akron, Rusija), <b>Edvin Kuč</b> (Nefči, Azerbejdžan), <b>Miloš Brnović</b> (Budućnost) i <b>Milan Vukotić</b> (Budućnost).</p>

Prosinečki objavio spisak za Island i Tursku, nema Savića, Vešovića, Rubežića...

<p>Rukometašice Budućnosti poražene su danas u Podgorici od danskog Esbjerga 27:23 (16:9), u utakmici sedmog kola Lige šampiona.<br/>
<br/>
</p>
<p>To je šesti poraz podgoričkog tima, koji je u dosadašnjem dijelu takmičenja osvojio samo bod.<br/>
<br/>
</p>
<p>Esbjerg, koji je upisao peti trijumf, opravdao je ulogu favorita, već u 15. minutu stekao je osam golova prednosti (10:2), dok je u 25. razlika iznosila devet (15:6).<br/>
<br/>
</p>
<p>Tokom čitavog meča je bila evidentna velika razlika u kvalitetu, pa je danski predstavnik koji ima najveće ambicije u elitnom takmičenju sigurnom igrom došao do pobjede.<br/>
<br/>
</p>
<p>Ponovo je u igri Budućnosti bilo previše tehničkih grešaka i promašenih šuteva, da bi mogla da se očekuje senzacija protiv znatno kvalitetnijeg protivnika.<br/>
<br/>
</p>
<p>Danski predstavnik je krenuo silovito od starta, pa je već u 15. minutu imao osam golova prednosti (10:2).<br/>
<br/>
</p>
<p>U prvih 15 minuta, Budućnost je postigla samo jedan gol iz igre, pa je Esbjerg stekao veliku prednost. Nakon prvih 30 minuta bilo je 16:9.<br/>
<br/>
</p>
<p>Danski predstavnik imao je i devet golova prednosti, ali su naše djevojke u finišu izborile sasvim podnošljiv poraz.<br/>
<br/>
</p>
<p>Novi duel istih rivala je naredne nedjelje u Danskoj, što će biti i posljednji meč u ovoj godini za „plave“ u 2024. godini, uoči pauze zbog Evropskog prvenstva.</p>

Esbjerg pobijedio u Podgorici

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: fakultet-politickih-nauka