Američki Federalni istražni biro (FBI) objavio je da je spriječio potencijalni teroristički napad u Sjvernoj Karolini, planiran za Novu godinu, javljaju agencije.
Osamnaestogodišnjak, identifikovan kao Kristijan Sturdivant, optužen je za pokušaj pružanja materijalne podrške stranoj terorističkoj organizaciji nakon što je za svoje planove napada rekao agentu FBI na tajnom zadatku, koji se predstavljao kao povjerljivi čovek.
Državni tužilac za Sjevernu Karolinu Ras Ferguson izjavio je da osamnaestogodišnjak planirao da noževima i čekićima napadne ljude u trgovini i restoranu brze hrane u gradiću Mint Hillu.
Prema preliminarnim podacima iz istrage, taj američki državljanin djelovao je sam i sada je u pritvoru.
U objavi povodom vog slučaja FBI navodi se da je Sturdivant prošlog mjeseca bio pod istragom nakon informacija da je nalog na društvenim mrežama, koji su s njim povezali zvaničnici, objavljivao podršku Islamskoj državi (ISIS), navodi AP.
Osamnaestogodišnjak je iskazivao vjernost Islamskoj držav i priznao da je htio da ubija Amerikance tokom dočeka Nove godine, rekao je agent FBI Djžejms Berkejl.
Kod osumnjičenog su nađene i bilješke koje pokazuju da su mu glavne mete bili Jevreji, hrišćani i pripadnici LGBTQ+ zajednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FBI: Spriječen teroristički napad u novogodišnjoj noći u Sjevernoj Karolini

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

1250x600

1084x550

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

V.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, sastao se sa predstavnicima Federalnog istražnog biroa i Ambasade SAD-a - Kancelarije regionalnog atašea za bezbjednost (RSO), u cilju razmatranja daljih modaliteta saradnje koja je primarno ocijenjena kao izuzetno uspješna, posebno u odnosu na operativnu saradnju i aktivnosti crnogorske policije u odnosu na lica sa liste najtraženijih lica FBI-a - saopšteno je iz Uprave policije.
Šćepanović se zahvalio kolegama iz FBI-a i RSO-a na izuzetnoj podršci, ne samo kada su u pitanju zajedničke operativne aktivnosti već, kako su naglasili u UP, i unapređenje njihovih kapaciteta kroz brojne donacije, ekspertsku podršku i obučavanje policijskih službenika na prestižnim programima obuke.
- V.d. direktora je ovom prilikom upoznao sagovornike sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv organizovanog kriminala, aktivnostima koje se sprovode kako na nacionalnom tako i međunarodnom nivou i ponovio opredijeljenost Uprave policije postizanju mjerljivih rezultata i najviših evropskih standarda u beskompromisnoj borbi protiv svih oblika kriminala - naveli su u policiji.
Kažu da je šef službe Uprave za internacionalne operacije FBI, David Lewis pozdravio je posvećenost Uprave policije borbi protiv organizovanog kriminala i sveobuhvatnom pristupu u suočavanju sa savremenim bezbjednosnim izazovima, te istakao da se dvije agencije za sprovođenje zakona suočavaju sa sličnim izazovima zbog čega je od ključnog značaja kontinuirano unaprjeđivati saradnju na svim nivoima.
- Shodno navedenom, FBI je potvrdio svoju spremnost za nastavak pružanja podrške u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i dodatnog jačanja kapaciteta Uprave policije u suprotstavljanju finansijskom kriminalu, sajber kriminalu, hibridnim prijetnjama i terorizmu - zaključili su u Upravi policije.

UP: FBI pozdravio posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da planira da prisustvuje sahrani Čarlija Kirka u Arizoni u narednim danima.
- Zamolili su me da idem - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući danas, prenosi SiEnEn (CNN).
On je rekao da vjeruje da će sahrana Čarlija Kirka biti sljedećeg vikenda, ali je dodao da će, kad god se desi, biti tamo.
- Mislim da imam obavezu - naveo je Tramp.
Dodaje i da je razgovarao sa Kirkovom udovicom Erikom.
- Dugo smo razgovarali i ona je slomljena. Ona je apsolutno slomljena, kao što možete da zamislite - rekao je Tramp novinarima.
Na pitanje da li je zabrinut za sopstvenu bezbjednost nakon jučerašnjeg atentata, Tramp je rekao: „Ne baš“.
Umjesto toga, Tramp je rekao da je zabrinut za cijelu naciju i ponovo, bez pružanja dokaza, okrivio je „radikalnu ljevicu“ za političko nasilje u zemlji.
- Imamo sjajnu zemlju. Imamo radikalno ljevičarsku grupu ludaka, jednostavno apsolutne ludake i riješićemo taj problem. Zabrinut sam samo za zemlju - kazao je Tramp.
Ipak, zaštitne mjere oko predsjednika SAD su pojačane nakon pucnjave.
Tramp je rekao da će ohrabriti svoje pristalice da slijede model nenasilja u odgovoru na pucnjavu.
Prema njegovoj ocjeni, istražitelji „postižu veliki napredak“ u potrazi za osobom koja je ubila Čarlija Kirka.
- Čujem da postižu veliki napredak i moraćemo da vidimo šta će se desiti - rekao je Tramp danas novinarima prije ukrcavanja u Marin Van na putu za Njujork.
Tramp je dodao da je strijelac „životinja“ i zakleo se da će se „postupiti sa njim veoma prikladno“.
Na pitanje da li ima bilo kakve misli o motivaciji strijelca, Tramp je odbio da ulazi u detalje.
- Imam naznaku, da, ali o tome ćemo vas kasnije obavijestiti - naveo je on.
Potpredsednik Džej Di Vens danas će preuzeti kovčeg sa Kirkovim ostacima u Juti i u avionu koji koristi Air Force 2 ih prenijeti Kirkovoj porodici u Arizonu.
Puška koju su pronašli organi reda u šumovitom području iza kampusa Univerziteta Juta Vali, a za koju se vjeruje da je korišćena u ubistvu Čarlija Kirka, jeste Mauzer karabin kalibra .30-06 opremljena nišanom za velike daljine, prema riječima visokog zvaničnika za sprovođenje zakona, prenosi SiEnEn (CNN).

Tramp o istrazi ubistva Kirka: Čujem da istražitelji postižu napredak

Američki FBI &nbsp;objavio je fotografije osobe od interesa u vezi sa pucnjavom na Čarlija Kirka, dok istražitelji apeluju na građane da dostave informacije.
FBI je ponudio nagradu od 100.000 dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije i hapšenja osobe odgovorne za Kirkovu smrt.
Kako su saopštile vlasti, osumnjičeni je navodno skočio s krova i pobjegao u obližnje naselje nakon što je ispalio jedan hitac, a još uvijek nije identifikovan. Takođe je saopšteno da je zaplijenjena snajperska puška sa repetirnim zatvaračem za koju se vjeruje da je korišćena u napadu, te da se pregledaju video-snimci osobe za koju se smatra da je odgovorna.
Okolnosti pucnjave ponovo su skrenule pažnju na rastuću prijetnju političkog nasilja u Sjedinjenim Državama, koje je posljednjih godina zahvatilo različite ideološke strane. Atentat je naišao na osudu s obje strane političkog spektra, ali izgleda da nacionalni konsenzus o načinima sprječavanja političkih sukoba da prerastu u smrtonosno nasilje ostaje nedostižan.
Prema informacijama kojima raspolaže policija, a koje su podijeljene i sa agencijom Asošijeted pres, snage reda su pronašle Mauzer karabin kalibra .30, sa repetirnim zatvaračem, umotan u peškir u šumovitom predjelu blizu univerzitetskog kampusa, duž rute za koju se sumnja da je osumnjičeni koristio u bjekstvu.
Pored ispaljene čaure koja je ostala u cijevi, u magacinu su bila još tri metka. Oružje i municija trenutno se forenzički analiziraju u federalnoj laboratoriji, u potrazi za tragovima koji bi mogli pomoći u identifikaciji napadača ili njegovog motiva.
Prema riječima jednog zvaničnika, ubica Čarlija Kirka „izgleda da je studentskog uzrasta“ i „stopio se“ sa univerzitetskom populacijom na kampusu u Juti, gdje je Kirk okupio hiljade ljudi.
Tridesetjednogodišnji aktivista bio je oličenje borbenog, populističkog konzervativizma koji je zavladao Republikanskom partijom u eri Donalda Trampa. Otvoreni hrišćanski konzervativac, koji je često davao provokativne izjave o rodu, rasi i politici, Kirk je 2012. osnovao organizaciju Turning Point USA, ciljajući mlade ljude i izlazeći na univerzitetske kampuse sa liberalnim predznakom, gdje su mnogi republikanski aktivisti oklijevali da kroče.
Govoreći u Pentagonu danas, Donald Tramp je najavio da će Kirk posthumno biti odlikovan. U video-poruci iz Ovalne sobe u srijedu uveče, Tramp je Kirka nazvao „mučenikom istine i slobode“ i osudio „demonizovanje“ političkih protivnika u SAD, iako je optužio retoriku „radikalne ljevice“ da je „direktno odgovorna“ za atentat na Kirka. Atentat je naišao na osudu sa obje strane političke scene.
&nbsp;

FBI objavio fotografije osobe od interesa u vezi sa atentatom na Čarlija Kirka

Osoba uhapšena tokom istrage ubistva američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka tokom javnog skupa na univerzitetskom kampusu u Juti puštena je na slobodu nakon ispitivanja, objavio je direktor FBI Keš Patel na Iksu.
Šef savezne policije objavio je manje od dva sata ranije da je osumnjičeni za "strašnu pucnjavu u kojoj je poginuo Kirk u pritvoru".
- Naša istraga se nastavlja - dodao je Patel u novoj objavi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFBIDirectorKash%2Fstatus%2F1965928054712316363%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965928054712316363%7Ctwgr%5Eb331f7a27488a9cf2c4dccb64cf8dc38898a572f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bezbjednosne službe Jute vjeruju da je strijelac pucao sa krova zgrade u blizini dvorišta kampusa gdje je Kirk ubijen.
- Ne možemo da damo nikakva dodatna pojašnjenja kako bi se zaštitio integritet naše istrage - saopštili su vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6327%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fcarli-kirk-preminuo-nakon-pucnjave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Širom SAD održavaju se bdjenja za Kirka.
Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je ranije da je konzervativni aktivista Čarli Kirk preminuo nakon što je upucan tokom jednog događaja u Juti.
- Veliki, pa čak i legendarni, Čarli Kirk je mrtav - napisao je Tramp na mreži "Truth Social".
Čarli Kirk je bio američki politički aktivista, medijska ličnost i osnivač organizacije Turning Point USA (TPUSA), koja se fokusira na mobilizaciju mladih konzervativaca u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kirk je 2012. godine, sa 18 godina, osnovao Turning Point USA, organizaciju koja se brzo proširila na više od 3.000 srednjih škola i fakulteta širom SAD-a. TPUSA se fokusira na promociju slobodnog tržišta, ograničene vlade i patriotizma među mladima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F1965946655188070750%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965946655188070750%7Ctwgr%5Eb331f7a27488a9cf2c4dccb64cf8dc38898a572f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FBI: Uhapšeni zbog ubistva Kirka pušten na slobodu, istraga se nastavlja

FBI pretražuje kuću bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Trampove administracije, Džona Boltona, u saveznoj američkoj državi Merilend, u okviru istrage o rukovanju povjerljivim dokumentima.
To je agenciji AP rekla danas anonimna osoba upoznata sa istragom. Boltonov portparol i Bijela kuća nisu odgovorili na novinarske upite. Situaciju nije komentarisao ni advokat koji zastupa Boltona.
Bolton je bio treći savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trampa, 17 mjeseci, i sukobio se sa njim u vezi pitanja Irana, Avganistana i Sjeverne Koreje.
Prva Trampova administracija je bezuspješno pokušavala da blokira objavljivanje Boltonove knjige za koju je tvrdila da sadrži povjerljive informacije.
Na svoj prvi dan po povratku na dužnost ove godine, Tramp, republikanac, opozvao je bezbjednosne dozvole za više od četiri desetine bivših obaveštajnih zvaničnika, uključujući Boltona.

AP: FBI pretražuje kuću bivšeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost

U cilju transparentnog informisanja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj objavio je fotografiju sa zvaničnog sastanka sa direktorom FBI, Kashom Patelom, održanog prošlog mjeseca u sjedištu Federalnog istražnog biroa u Vašingtonu.
Đeljošaj ističe da susret predstavlja potvrdu snažnog partnerstva i povjerenja koje Crna Gora uživa kod ključnog saveznika u oblastima bezbjednosti, vladavine prava i ekonomskog razvoja.
- Pojedini mediji i tzv. novinari pokušali su osporiti ovaj sastanak šireći neistine i insinuacije. Takvi napadi predstavljaju svjesnu kampanju koja pokušava umanjiti značaj stvarnog i korisnog dijaloga sa našim najvažnijim partnerima - poručio je Đeljošaj.
On je naglasio da je cilj njegovog mandata jačanje međunarodnih odnosa i zaštita interesa Crne Gore, bez obzira na pokušaje diskreditacije, te da i mala država poput Crne Gore može biti aktivan i respektabilan partner na globalnom nivou.

Đeljošaj: Sastanak sa direktorom FBI potvrda snažnog partnerstva

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da je u posjeti Vašingtonu bio iz opsega svojih nadležnosti, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja.
On je dodao da su proceduralne platforme "minorne u poređenju sa značajem te posjete".
- Partnerstvo i odlučnost da učvrstim odnose između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država nalaze se među mojim najvišim prioritetima - istakao je Đeljošaj.
Kako je saopštio, vjeruje da svakome ko iskreno želi da Crna Gora ima odlične odnose sa SAD-om imponuje činjenica da je imao sastanke na najvišem nivou u Vašingtonu, a proceduralne platforme su minorne u poređenju sa značajem te posjete.&nbsp;
- Ko god ima problem sa partnerstvom sa Sjedinjenim Američkim Državama, ubijeđen sam da nije na pravoj strani, ni politički, ni društveno, ni istorijski, ni u kontekstu ekonomskog razvoja Crne Gore. U posjeti Vašingtonu sam bio iz opsega svojih nadležnosti, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja - saopštio je on.
"Vijesti" su danas objavile da kabinet premijera Milojka Spajića tvrdi da Vlada nema ništa s odlaskom Đeljošaja u Sjedinjene Američke Države (SAD).
Đeljošaj je u petak, 18. jula, saopštio da se u Vašingtonu sastao s generalnim direktorom tamošnjeg Federalnog istražnog biroa (FBI) Kašom Patelom i njegovim rukovodećim timom, a dan kasnije s Ričardom Grenelom, specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa. Međutim, na sajtu Vlade nije bilo ni platforme, ni obavještenja o Đeljošajevom putu u Ameriku i aktivnostima u toj zemlji.

Đeljošaj: U posjeti Vašingtonu sam bio u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sastao se sa generalnim direktorom FBI-a Kašom Patelom, i tom prilikom razgovarano je o strateškom značaju Crne Gore za SAD.
- Bilo mi je veliko zadovoljstvo da održim sastanak sa generalnim direktorom FBI-a Kašom Patelom i njegovim rukovodećim timom- naveo je Đeljošaj.
Kako se dodaje, imali su priliku da razgovaraju o strateškom značaju Crne Gore za SAD i o suštinskoj važnosti poštovanja zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja i SAD-a.
- Takođe sam potvrdio snažnu posvećenost Vlade Crne Gore da bude pouzdan partner- poručio je Đeljošaj.

Đeljošaj sa Patelom: O strateškom značaju Crne Gore za SAD i poštovanju zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja

Crna Gora će uskoro graditi prvu centralizovanu spalionicu za tehnički otpad, koja će omogućiti proizvodnju obnovljive energije i riješiti pitanje upravljanja komunalnim otpadom, u skladu sa evropskim standardima.
To je saopštio predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastanku sa predstavnicima japanske kompanije Itochu, koja, između ostalog, ima veliko iskustvo u oblasti energetike i obnovljivih izvora energije.
Premijer Spajić je kazao kako je plan da moderno postrojenje za tehnički otpad omogući proizvodnju do 50 MW obnovljive energije, te da se na ekološki način riješi pitanje upravljanja komunalnim otpadom.
Na sastanku je saopšteno i da se do kraja marta očekuje studija izvodljivosti za postrojenje tehničkog otpada, koje bi obuhvatalo teritoriju cijele Crne Gore.
Projekat bi podrazumijevao javno-privatno partnerstvo između države i kompanija koje imaju iskustvo u ovoj oblasti.
Gradnjom ovog postrojenja, kako je istaknuto, bio bi riješen veliki problem Glavnog grada, ali i svih ostalih krajeva Crne Gore, ukoliko u određenim opštinama koncentracija štetnih čestica bude premašivala dozvoljeni nivo.
- Iz japanske kompanije Itochu su saopštili da su veoma zainteresovani za potencijalnu saradnju na ovom projektu, ističući da Crna Gora ima značajan potencijal za razvoj savremenih rješenja u oblasti upravljanja otpadom i proizvodnje obnovljive energije, te da su spremni da, kroz razmjenu znanja i iskustava, doprinesu realizaciji ovog važnog infrastrukturnog projekta - naveli su u Vladi.

Spajić: Podgorica će dobiti modernu spalionicu i postrojenje za energiju iz otpada, imamo interesovanje japanskog giganta ITOCHU

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je neustavni dan osnivanja Republike Srpske.
- Uputio sam srdačne i bratske čestitke rukovodstvu Republike Srpske povodom 9. januara - Dana osnivanja Republike Srpske, uz poruku da ovaj datum i ove godine potvrđuje posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Dodao je da je istaknuto uvjerenje da su upravo te vrijednosti temelj stabilnosti Zapadnog Balkana.
- Kao i da je evropska budućnost zajednički spoljnopolitički cilj svih država regiona - dodao je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2009565723656417547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009565723656417547%7Ctwgr%5E12071f50236864fee8fa2b3f6324d3ed3de497e1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić čestitao neustavni dan Republike Srpske: Posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira

Trgovinski sporazum Indije sa Sjedinjenim Američkim Državama je odložen jer indijski premijer Narendra Modi nije telefonirao američkom predsjedniku Donaldu Trampu kako bi zaključili sporazum o kojem su pregovarali, saopštio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Trgovinski pregovori su propali prošle godine, a Tramp je u avgustu udvostručio tarife na indijsku robu na 50 odsto, što je najviša stopa na svetu, uključujući imovinu od 25 odsto kao odmazdu za indijsku kupovinu ruske nafte, prenosi B92.&nbsp;
- Sve je bilo uređeno i trebalo je da Modi da pozove predsjednika. A njima je bilo neprijatno da to urade. Dakle, Modi nije pozvao - rekao je Lutnick u intervjuu za podkast All-In, američku emisiju koja se fokusira na poslovanje i tehnologiju.
Tramp je pojačao pritisak za razgovore upozoravajući ove sedmice da bi tarife mogle dalje da porastu, osim ako Indija ne ograniči uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Taj korak je spustio indijsku rupiju na rekordno nizak nivo i uplašio investitore koji čekaju napredak u dvosmjernim pregovorima o trgovinskom sporazumu koji je i dalje nedostižan.
- Indija i dalje traži carinsku stopu koja bi bila između ponuda Vašingtona Britaniji i Vijetnamu koja je ranije bila dogovorena, ali ponuda je istekla - dodao je Lutnick.&nbsp;
Nju Delhi i Vašington su bili veoma blizu trgovinskog sporazuma prošle godine, ali je prekid komunikacije doveo do kolapsa svakog potencijalnog pakta.
Zvaničnik indijske vlade koji je učestvovao u razgovorima rekao je da Modi nije mogao da pozove Trampa iz straha da bi ga jednostrani razgovor "doveo u neprijatnu situaciju".

Odložen trgovinski sporazum Indije sa SAD

Izjava predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zorana Lakušića, zapravo je priznanje poraza sistema, a ne demantij jučerašnjih tvrdnji. Umjesto da opovrgne činjenice, on ih je nesvjesno zapečatio - naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
Ako gospodin Lakušić sam priznaje da problem leži u projektu iz 2019. godine moramo se, kaže, zapitati ko je godinama sjedio skrštenih ruku dok je taj isti manjkavi projekat gutao milione našeg novca.
- Ko je imao zakonsku obavezu da pritisne taster za pauzu, da revidira greške i spriječi štetu koja se sada ispostavlja kao svršen čin - pita Lisičić.
Prema njegovim riječima, tvrdnja da „radovi nijesu završeni“ nije izgovor, to je dokaz o neodgovornosti.
- Nedopustivo je da se u kapitalne projekte ulazi sa sviješću da je temelj truo. U "ozbiljnim državama", na koje se rukovodstvo poziva, ne nastavlja se sa radovima kada se uoči provalija u budžetu i projektu. U ozbiljnim državama se ne čeka kraj radova da bi se priznalo da nešto nedostaje. Tamo se, gospodine Lakušiću, polažu računi onog trenutka kada se prva stavka u predmjeru ne poklopi sa stvarnošću - ističe Lisičić.
Lisičić pita: zašto projekat nije zaustavljen onog trenutka kada je postalo jasno da je pogrešan?
- Đje je bila obavezna revizija i zašto je ćutala? Zašto građani Tivta i Boke Kotorske za finansijski ambis saznaju tek sada, kada je šteta već napravljena - pitao je.
Mještane Tivta i cijele Boke, dodaje on, ne zanima "politička genealogija" grešaka.
- Njih ne zanima ko je sjedio u fotelji 2019, a ko sjedi danas, ako je rezultat isti: prazna obećanja i probijeni budžeti. Njih zanima zašto niko nije povukao ručnu kočnicu. Ođe je priča o sistemu koji ne funkcioniše i ljudima koji odbijaju da preuzmu odgovornost za svoje (ne)činjenje - smatra Lisičić.
Bulevar Tivat–Budva je, naglašava, trenutno samo simbol nemara koji ćemo svi mi otplaćivati.
- Ne tražimo više opravdanja, niti prebacivanje loptice u tuđe dvorište. Tražimo jasnu, imenom i prezimenom definisanu odgovornost od projektanta i nadzora, do onih koji su donosili odluke. Dugujete nam istinu, a ne političke pamflete - zaključio je Lisičić.

Tag: fbi