Povodom Dana Njegoševa rođenja, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost biće postavljen izbor dokumenata iz zbirke „Njegoš u crnogorskim i ruskim arhivima“, autora Srđana Pejovića.
Izložba će biti otvorena za pośetioce u periodu od 12. do 19. novembra, a svečano otvaranje biće upriličeno 12. novembra u 12 sati.
Kako je saopšteno sa FCJK, izložba donosi značajne dokumente koji osvjetljavaju lik i djelo Petra II Petrovića Njegoša kroz arhivsku građu sačuvanu u Crnoj Gori i Rusiji.
Zahvaljuju se Osnovnoj školi „Njegoš“ koja je ustupila materijale za ovu izložbu.
"Pozivamo sve zainteresovane građane, studente i medije da prisustvuju svečanom otvaranju i zajedno obilježimo dan posvećen jednom od najznačajnijih stvaralaca crnogorske kulture", zaključuje se u najavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Njegoš u crnogorskim i ruskim arhivima“ na FCJK

Ambasador Države Palestine u Crnoj Gori, Nj. E. Rabii Alhantouli, boravio je danas u posjeti Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju.
Posjeta je započela sastankom sa predstavnicima Fakulteta, tokom kojeg je ambasador upoznat sa djelatnošću ustanove, kao i sa dosadašnjim aktivnostima usmjerenim na osvjetljavanje palestinske istorije, kulture i književnosti. Tom prilikom, ambasador Alhantouli poklonio je biblioteci FCJK vrijedna izdanja i prevode palestinskih autora na crnogorski jezik, čime je dodatno obogaćena bibliotečka zbirka ove visokoškolske ustanove.
U Svečanoj sali FCJK ambasador je potom održao predavanje pod nazivom „Palestina: identitet i otpor“, koje je izazvalo veliko interesovanje studenata, profesora i građana.
Predavanje je publici pružilo uvid u istorijske, političke i kulturne aspekte palestinskog identiteta, kao i u različite oblike otpora palestinskog naroda kroz decenije borbe za slobodu i samoodređenje.
Ambasador Alhantouli podsjetio je na ključne istorijske događaje – od Balfourove deklaracije iz 1917. godine do savremenih zbivanja i aktuelne situacije na palestinskim teritorijama.
- Koliko god se to ponekad činilo daleko, Palestina nije daleko. Trenutna situacija u Palestini diktira nove tokove u međunarodnoj politici. Ono što se događa u Palestini ne ostaje u Palestini – i ako je međunarodno pravo tu posrnulo, to će se odraziti na cijeli svijet - poručio je ambasador.
Alhantouli je posebno naglasio ulogu akademske zajednice i naučnih istraživanja u očuvanju istine i razumijevanju globalnih procesa.
Nakon izlaganja, ambasador je u otvorenom dijalogu razgovarao sa profesorima i studentima o istoriji Palestine, savremenim izazovima i mogućnostima saradnje u oblasti obrazovanja, kulture i nauke.

Ambasador Palestine Rabii Alhantouli posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Predavanje „Stvarnost i fikcija u istorijskim romanima“ književnice Tanje Tume, predśednice Slovenačkoga PEN centra i potpredśednice UO Međunarodnoga PEN centra održano je u utorak u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju.
Ukazujući na to da je istorijski roman posljednjih godina jedan od najpopularnijih žanrova, Tuma se u svom predavanju na primjeru svojih, ali i romana velikog broja drugih autora svjetske književnosti, pozabavila pitanjem odnosa stvarnosti i fikcije u žanru „kojem se čitaoci često vraćaju“. Tuma je iznijela uvjerenja da je suština književnosti da probudi empatiju prema svima – prema marginalizovanim grupama, pripadnicima drugih vjera i naroda, kao i prema različitim polovima te dodala da je to „duh Međunarodnog PEN-a, organizacije koja se bori za slobodu stvaranja i za mir“ – navodi se u saopštenju FCJK.
Predavanje je, kako dodaju, bilo podijeljeno u nekoliko cjelina u sklopu kojih je Tuma nastojala dati odgovore na pitanje „Zašto istorijski roman?“ te ukazati na specifičnosti likova istorijskih romana, odnosa činjenica i stvarnosti u istorijskome romanu, osobenostima jezika i atmosfere, udjela usmenih predanja, porodičnih priča i ličnih iskustava kao i poetičkih zakonitosti žanra.
Osvrćući se na samome kraju na svoje litararne početke, Tuma je istakla: Naravno, kao bivša izdavačica doživjela sam vrlo hladan prijem. Pisci su mi zamjerali što previše konkretno opisujem događaje i da bih junake i priču trebala više zamagliti, kako bi se to dopalo slovenskim kritičarima. Književna kritika je šutjela, kao da roman nisam ni napisala. Najveći grijeh bila je moja politički neutralna pozicija, ni za lijeve ni za desne, samo za žrtve, ljude izgubljene u ratu. Ali čitaoci su roman prigrlili, kupili i pročitali. Još danas dobijam poruke o tome šta su mislili dok su ga čitali, kako su dugo budni pratili priču i ponekad čak i plakali. Jer i mi, čitaoci književnosti, živimo kroz zapise prošlosti, tražimo put u budućnost i, htjeli to ili ne, projiciramo umjetnost mogućeg.
Tokom boravka na FCJK Tuma se sastala sa predstavnicima Crnogorskoga PEN centra: predśednikom Adnanom Čirgićem, sekretarom Milanom Markovićem, te članovima Bobanom Batrićevićem i Aleksandrom Radomanom.
Na sastanku je dogovoren nastavak dosadašnje saradnje između slovenskoga i crnogorskoga PEN centra, kao i otpočinjanje novih zajedničkih projekata u oblasti književnosti, prevođenja i kulturne razmjene. Tuma je tom prilikom pohvalila aktivnosti Crnogorskoga PEN centra, istakavši njegovu posvećenost aktivizmu, borbi za ljudska prava i slobodu izražavanja, kao i značajan doprinos afirmaciji savremenih crnogorskih autora – saopšteno je sa FCJK.
Predavanje „Stvarnost i fikcija u istorijskim romanima“ organizovali su Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Na FCJK održano predavanje književnice Tanje Tume

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost izražavaju duboku zabrinutost zbog porasta govora mržnje i nasilnih istupa koji su posljednjih dana zabilježeni u Crnoj Gori. Pozivi poput „Turci napolje“ i „Ubij Turčina“, koje su javno uzvikivali učesnici nereda i huligani, nisu usmjereni samo prema državljanima Republike Turske koji se nalaze u Crnoj Gori, već predstavljaju i prijetnju prema domicilnim građanima koje ti isti akteri označavaju kao „Turke“.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:
"Da povici "Turci napolje", "Ubij Turčina" i slične pomiriteljske parole koje je kroz usta uličnih huligana uzvikivala ovih dana aktuelna crnogorska vlast nijesu (samo) upućene građanima Turske koji borave u Crnoj Gori no prije svega domaćim "Turcima", upozorili smo odmah nakon objavljivanja scena nabujaloga velikosrpskog fašizma.&nbsp;
Javnosti je prvo plasirana gomila dezinformacija - od one da je Crna Gora pritisnuta stotinom hiljada Turaka do one da su bahati Turci maltene zaklali podgoričkoga mladića. Tome su uslijedile poruke o samoorganizovanoj odbrani od turske sile, o naoružavanju itd. Svega tri dana nakon nemiloga događaja otkriva se da je mladić ipak samo lakše povrijeđen, da ima nekolike ogrebotine, da kavgu izgleda nijesu ni započeli migranti te da se nije radilo o mirnim i nenaoružanim podgoričkim mladićima koji su žrtve osionih Turaka. Ispostavilo se čak da je od četvorice osumnjičenih migranata samo jedan državljanin Turske.
Nijedna od pobrojanih činjenica ne da nije spriječila hajku niti izazvala smirivanje strasti, ili nedajbože navela gradonačelnika Podgorice da se obrati građanima zbog straha koji izaziva njegova pastva na ulicama, da ne pominjemo da je navela na razmišljanje putujućega premijera da preispita svoju štetnu odluku o ekspresnom ukidanju bezviznoga režima s Turskom.
Naprotiv. S paljenja auta, restorana i prodavnica u vlasništvu Turaka prešlo se na domaće "Turke". Crnogorski reis gdin Rifat Fejzić primio je gomilu prijetećih poruka od strane onih koji su zabrinuti za mir i sigurnost građana Crne Gore. Reis Fejzić u njihovu poimanju stvarnosti nije crnogorski građanin no samo jedan od Turaka koje treba eliminisati iz (javnoga?) života.
Za ovakvu nimalo neočekivanu atmosferu koja prijeti još jačom eskalacijom najmanje je kriva gomila koja prijeti linčom, pali i lomi. Krivi su oni kojima ta gomila služi kao instrument za postizanje svojih fašističkih ciljeva.
Crnoj Gori duže od sto godina ne prijeti nikakva opasnost od Turske. Jedina realna opasnost za današnju Crnu Goru jeste velikosrpski fašizam koji je ne skreće samo s puta u EU već je čini mjestom nesigurnim za život svih koji se ne pokoravaju toj genocidnoj ideologiji. Današnja Crna Gora opasno je mjesto za život svih koji se suprotstavljaju vladajućem fašizmu. Zato se i prijeti reisu Fejziću a ne poslušnome ministru Ibrahimoviću koji je napad na reisa ispratio saopštenjem koje kao da stiže iz pozicije predstavnika kakve nevladine udruge a ne ministra u Vladi Crne Gore: "U okviru institucija pokrenućemo sve mehanizme kako bismo utvrdili ko stoji iza pokušaja destabilizacije Crne Gore u završnici procesa EU integracija." Ministar Ibrahimović će i nasumičnim pogledom u svoje društvo funkcionera vlasti lako ugledati krivca. Krivci su oni koji su osokolili najnoviji lov na "Turke". Juče su to bili turski migranti, danas je to reis crnogorske Islamske zajednice, śutra to može biti bilo koji drugi "turčin" ali ne i onaj koji poslušno slijedi beogradsku agendu satiranja Crne Gore koju provodi naša poslušnička vlast.
Ako iz ove očigledno organizovane harange kao društvo možemo izvući pouku, to je da ne smijemo dozvoliti nametnuti narativ ksenofobije i zatvaranja u plemenske torove, već povući jasnu crtu - između one Crne Gore zasnovane na demokratskim tekovinama pluralnosti i građanskome ustrojstvu i one kojoj je cilj širenje mržnje i nasilja, desubjektivizacija države i razaranje njenih temeljnih vrijednosti. Ova vlast je podilazeći najnižim šovinističkim strastima rulje instruirane iz centara moći izvan Crne Gore da siju strah i nasilje, pokazala đe pripada.
Ako imaju imalo političkoga ili kakvoga drugog morala, oni kojima je na srcu emancipovana i demokratska Crna Gora a ne provincijalni šovinistički provizorij, moraju se jasno odrediti prema opstanku ovakve profašističke vlasti u kojoj dobrovoljno participiraju i poslati poruku da ipak postoji neka crvena linija za koju nam godinama već obećavaju da je neće preći".

„Turci napolje“ i linč ulica: PEN i FCJK upozoravaju - ksenofobija, dezinformacije i velikosrpski fašizam prijete državi

Fakultet za crnogorski jezik i književnost saopštio je da je dobitnik granta Evropske unije u okviru programa Erasmus+ Capacity Building in Higher Education (E+ CBHE) za realizaciju međunarodnog projekta „Empowering Education: Re-Building the Bridges in the Western Balkan Region“.
Nakon nedavnog prijema u članstvo Evropske asocijacije univerziteta i realizacije Ljetnje škole crnogorskog jezika i kulture u partnerstvu sa Univerzitetom u Pitsburgu, ovaj projekat predstavlja još jedan ključni korak u sprovođenju strategije internacionalizacije FCJK.
Fakultet će biti nosilac projekta, koji se realizuje u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu, Univerzitetom u Tuzli, Univerzitetom u Zadru i Univerzitetom u Novom Pazaru. Kako se navodi, zajedničkim angažmanom ovih institucija “simbolično i suštinski se obnavljaju mostovi znanja, dijaloga i akademske razmjene među državama Zapadnog Balkana”.
Projekat je koncipiran kroz sedam razvojnih faza, a njegovom realizacijom unaprijediće se ključni segmenti rada FCJK — od sistema kvaliteta i međunarodne saradnje, do organizacije naučnih konferencija, akademske razmjene i podizanja vidljivosti crnogorskog jezika, književnosti i kulture u evropskom prostoru.
Dodijeljeni grant Evropske komisije, kako ističu iz FCJK, potvrda je „akademske izvrsnosti, profesionalne posvećenosti i međunarodne relevantnosti Fakulteta“, te dodatno učvršćuje poziciju ove institucije kao pouzdanog partnera u evropskoj mreži visokog obrazovanja.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje da ostaje posvećen misiji da kroz znanje, saradnju i inovativnost doprinosi razvoju savremenog obrazovanja i jačanju kulturnih veza u regionu i šire.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost dobitnik Erasmus+ CBHE granta Evropske unije

Najveći problem crnogorskog društva je razorna ideologija koja je stajala iza pokreta koji je 2020. godine akumulacijom raznih energija uspio da promijeni vlast - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, dekan FCJK Aleksandar Radoman.&nbsp;
U posljednjih pola decenije je, prema njegovim riječima, tolika destrukcija temelja crnogorskog društva i osnovnih postulata crnogorskog Ustava, da je došlo vrijeme da se o tome mora i te kako pričati.&nbsp;
- Smatram da bi bilo nemoralno da mi koji smo naučeni da nešto čitamo i tumačimo o tome ćutimo. U tom nekom ambijentu demokratski uređenog društva bilo bi izlišno i neprimjereno da pričamo o tužilačkim postupcima, sudskim, da prejudiciramo nešto, međutim ovo je toliki tempo, toliko ubrzan nivo ludila koji nam se svakodnevno plasira da i te kako s punim pravom možemo govoriti o farsičnosti ovih procesa (obračuna sa medijima i kritičarima vlasti) i ako posmatrate matricu posljednjih pola decenije mnoge stvari postaju jasne, pa je ovo što se dešava jedan potpuno inkostruisani proces - rekao je Radoman.
Podsjeća da su se prije 2020. godine slične stvari desavale incidentno, ili, prisjeca se, kako su tadašnji opozicionari to krstili sa ,,trule daske sistema”.&nbsp;
- Imali ste redovne reakcije vrlo vitalnog tada civilnog sektora, pa i akademske zajednice, upozorenja i pritiske koji su davali rezultate. Ako je tada to bilo iskliznuće iz sistema danas je ovo što se dešava zapravo sistem i to tako izopačeno unaprijeđen u svim tim modalitetima zloupotrebe vlasti za targetiranje političkih neistomišljenika i kritičara vlasti da je ovo već jedan izuzetno zabrinjavajući stepen ludila koje obuzima ovo društvo - zaključio je Radoman.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHHJMefweJ7k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radoman: Najveći problem crnogorskog društva razorna ideologija koja je stajala iza pokreta koji je 2020. uspio da promijeni vlast

Prijestonica Cetinje i Fakultet za crnogorski jezik i književnost potpisali su sporazum o saradnji kojim je definisana zajednička organizacija četvrtog izdanja Cetinjskog foruma (FORCE2025). Događaj će biti održan 14. i 15. novembra 2025. godine na Cetinju.
Cetinjski forum, pokrenut 2022. godine od strane Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorskog PEN centra, uz podršku WBN – Regionalnog foruma za demokratiju, pomirenje i strateške analize, Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Akademije za demokratski razvoj iz Novog Sada, zamišljen je kao platforma za promociju dijaloga među svjetskim i regionalnim intelektualcima, građanskim aktivistima, političarima i novinarima. Cilj foruma je povezivanje i razmjena mišljenja kroz otvaranje ključnih društvenih, kulturnih, obrazovnih i strateških tema, a ujedno i doprinos promociji Prijestonice Cetinje.
Ovogodišnji forum biće organizovan pod naslovom „Oblikovanje nereda (Shaping Disorder): Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, a program će obuhvatiti četiri tematske cjeline:
<ol>
 <li>&nbsp;Proširenje EU: Iluzija ili realnost? – Slučaj Crne Gore</li>
 <li>&nbsp;Zapadni Balkan 30 godina poslije Dejtona: Da li je rat završen ili zamrznut?</li>
 <li>&nbsp;Nedemokratski uticaji i akteri: Prijetnje evropskoj i balkanskoj politici</li>
 <li>&nbsp;Novi svjetski poredak: „Kraj istorije“ ili kraj demokratije?</li>
</ol>
Tokom dvodnevnog skupa biće otvorena pitanja od ključne važnosti za savremeni trenutak: kako Zapadni Balkan može artikulisati stabilne, demokratske i održive odgovore u vremenu globalne neizvjesnosti i transformacija; koji su modeli zaštite liberalne demokratije u oblastima bezbjednosti, obrazovanja i kulture; zašto je proširenje Evropske unije nužno; te kakav je položaj i uloga Zapadnog Balkana, posebno Crne Gore, u tim procesima.
Pored Prijestonice Cetinje i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, organizatori ovogodišnjeg foruma su i WBN – Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize, dok u organizaciji učestvuju i Crnogorski PEN centar, Centar za kulturu Cetinje, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Akademija za demokratski razvoj iz Novog Sada.
Na ovogodišnjem Cetinjskom forumu očekuje se učešće brojnih relevantnih govornika i gostiju iz Crne Gore, regiona, Evropske unije i Sjeverne Amerike.

Prijestonica Cetinje i FCJK potpisali sporazum o zajedničkoj organizaciji IV Cetinjskog foruma (FORCE2025)

Kad je Radomir Uljarević, očito ministar kulture u śenci i već dokazani majstor zakulisnih igara, lani Milutina Mićovića nazvao „piscem po moranju“, ta procjena nije bila samo kompliment. To je u stvari bio nacrt strategije: pisac po moranju postao je istaknuti kulturni stvaralac po moranju - ocijenili su u Crnogorskom PEN centru i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Nije, podvlače oni, nagrađen zato što je morao zaslužiti - nego jer je odlučeno da mora dobiti.
- Procedura je zapravo jednostavna: između četiri podobna zida donijeta je odluka, a Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore odradili su isporuku. Kao kakav institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže. Klikne se „dostava“, i stiže povelja i doživotna mjesečna naknada. Plaćaju, naravno, građani Crne Gore: oni koje Mićović naziva „otpadom modernog svijeta“, kojima prijeti „kašenje i gaženje“, oni Crnogorci kojima bi zabranio ime, oni što su „nula ljudi“ ako kažu da nijesu Srbi. Plaćaju i Muslimani, i Hrvati, i Albanci, kojima novi istaknuti kulturni stvaralac uporno negira identitet, uvjeravajući i njih i svijet da su svi oni samo otpali Srbi, otpadnici od porijekla, istine i svjetlosti, pali „u bezobrazije, smrtni zaborav i izdajstvo“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
To su, ističu oni, stavovi na koje bi se u svakoj pravnoj državi primijenili članovi 47 i 50 Ustava - zabrana govora mržnje, zabrana diskriminacije. Ali, kako su kazali, u današnjoj Crnoj Gori za širenje mržnje dobijate državne nagrade i doživotnu mjesečnu naknadu.
- Možda je status istaknutoga kulturnog stvaraoca Mićović zavrijedio svojim mizoginim i vulgarnim Fejsbuk obračunima, u kojima razmatra o tome koja je žena dostojna silovanja a koja ne, ili o tome kako poslanica u Parlamentu Crne Gore „kriči“ kao „samozvana pravoslavna ćurka“. Možda je tačku 4 člana 2 <a href="https://etv.me/drustvo/zirojevic-zlonamjerno-je-status-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-davati-mrziteljima-crne-gore">Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac</a> ispunio i kad je povodom svirepoga ubistva dvanaest nedužnih Cetinjana slavio riječi Peđe Vukića: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nečovječnog duha, bez srca i duše, nek ti Gospod sudi u pepelu, plamu, sinovima tvojim što dušmanu služe“ pa je time „doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
Oni su ustvrdili da je član komisije za dodjelu ovoga statusa Branko Baletić objavio da Komisija nije donijela takvu odluku, te da mu je status dodijeljen mimo procedura - ali uz jasan politički nalog. Isto, kako su konstatovali, onako kako je ljetos dodijeljena i Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, uprkos kršenju propisa i uprkos žestokim reakcijama kulturne javnosti.&nbsp;
- Projekat nagrađivanja i doživotnog honorisanja onih koji Crnu Goru vide kao „državni eksperiment“ zasad je posve uspješan, iako je u koliziji s pozitivnim pravnim i ustavnim normama. Milutin Mićović je u tome projektu prvo dobio državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje, a sada putem statusa istaknutog kulturnog stvaraoca i budžetsku svijeću. A koliko Ministarstvo kulture i medija, na čelu s ministarkom iz reda Demokrata, fizijatricom Tamarom Vujović ima veze sa svojim poslom i uopšte s crnogorskom kulturom, sasvim je razvidno iz reagovanja koje je MKM ovim povodom proslijedilo medijima. U tome se saopštenju halucinira da je Matica crnogorska Milutinu Mićoviću dodijelilo nagradu, i to nagradu zornoga imena „Luča“, da valjda i nečim crnogorskim osvijetli mrak koji Mićović širi - istakli su u PEN centru i FCJK.
No, kako su dodali, javnost, za razliku od MKM, zna ili se lako može informisati da ovakvu nagradu Mićović nikad dobio nije.
- Doduše, nije to jedina laž u saopštenju MKM. Pokušaj da se problematizovanje dodjele statusa Milutinu Mićoviću podvede pod priču o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, osim što je klasični spin, novi je prilog raspirivanju toksičnih podjela u društvu. Takva nam je i državna i kulturna politika: što više raspiruješ plam mržnje, to si više na ljestvici podobnih. Zato se ne treba iznenaditi ako śutra Glavni grad Nagradu „19. decembar“ dodijeli piromanima - za „afirmaciju vatre i poseban doprinos ljetošnjim požarima“ - zaključili su u reagovanju.

PEN centar i FCJK: MKM i Vlada su institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže

Promocija knjige „Likovi crnogorske politike: o filmu i politici iz crnogorskog ugla“ autora Rajka Radovića održaće se 25. septembra u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, s početkom u 18 sati.
O knjizi će govoriti prof. dr Čedomir Čupić, Draško Đuranović, Darko Šuković i autor Rajko Radović.
Djelo koje se promoviše donosi analitički i originalan uvid u savremenu crnogorsku političku scenu, sagledanu kroz specifičnu prizmu filmske umjetnosti i književnih obrazaca.
Rajko Radović je publicista, filmski kritičar i esejist, prepoznatljiv po interdisciplinarnome pristupu i kritičkome promišljanju društvenih i političkih fenomena. U svojim radovima uspješno povezuje političku analizu s estetskim i kulturnim dimenzijama, čime doprinosi cjelovitijemu razumijevanju savremene crnogorske stvarnosti.

Promocija knjige „Likovi crnogorske politike: o filmu i politici iz crnogorskog ugla“ 25. septembra na FCJK

U Sali 1 Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, u okviru Cetinjskih filoloških dana, s početkom u 12 sati, danas će biti održana panel-diskusija na temu prepoznavanja zajedničkih izazova demokratiji u zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva.
Na događaju će biti predstavljeni nalazi rada razvijenog u sklopu međunarodnog projekta „Odgovor na zajedničke izazove demokratiji u zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva“, koju realizuje mreža organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva uz posredovanje.
Govornici na događaju su:
- Stevan Dojčinović iz Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) iz Srbije,
- Hernán Alberro iz Fondacije Forum 2000 (Češka Republika)
- i profesor Boban Batrićević sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Projekat realizuje Fondacija Forum 2000 uz finansijsku podršku Višegradskog fonda. Projekat okuplja devet organizacija iz zemalja Višegradske grupe (V4), Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, s ciljem jačanja uloge organizacija civilnog društva kao ključnih aktera demokratske otpornosti i promjena u svojim regionima.
Panel-diskusija je direktno povezana sa nedavno objavljenim dokumentom pod nazivom „Prvi pristup identifikaciji zajedničkih izazova demokratiji u zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva“. U njemu se analiziraju ključni izazovi poput slabljenja civilnog društva, jačanja nacionalizma i populizma, geopolitičkih pritisaka, socio-ekonomskih nejednakosti i erozije demokratskih procesa.

Panel diskusija na FCJK o izazovima demokratije

Nakon što je natjerao Centar za kontrolu bolesti (CDC) da sa svojih stranica ukloni tvrdnju da vakcine ne izazivaju autizam, Trampov ministar zdravlja i poznati antivakser Robert F. Kenedi mlađi pokušao je i u intervjuu, nekoliko dana kasnije, da objasni svoje rigidne stavove o vakcinaciji.
Istina, priznao je da velike epidemiološke studije o vakcinama protiv malih boginja, zaušaka i rubeole nijesu pronašle vezu sa autizmom, kao ni studije konzervansa tiomersala na bazi žive, ali je ustvrdio da „postoje praznine u nauci vezane za bezbjednost vakcina“.&nbsp;
Dodao je da je naredio CDC-ju da promijeni svoje smjernice dijelom zato što „nijesu sprovedene visokokvalitetne, velike studije koje bi ispitale potencijalnu vezu između autizma i vakcina koje se daju u prvoj godini života“.&nbsp;
To uključuje vakcinu protiv hepatitisa B i kombinovanu vakcinu koja štiti od difterije, tetanusa i hripavca. Po njegovom mišljenju, generalizovane tvrdnje poput „vakcine ne izazivaju autizam“ nijesu dokazane i koriste ih lideri javnog zdravstva da ublaže strah roditelja.&nbsp;
Rekao je da on ne tvrdi da vakcine izazivaju autizam, već da jednostavno kaže da nema dokaza da ga ne izazivaju, jer navodno nijesu „naučno utemeljeni“.
<h2>„Igra na strah roditelja“</h2>
Stručnjaci smatraju da je Kenedi djelimično u pravu kada kaže da određene studije nijesu sprovedene, ali naglašavaju da on traži nivo dokaza koji je u praksi gotovo nemoguće postići. To je objasnio dr Artur Kejplan, koji vodi Odjeljenje za medicinsku etiku na Univerzitetu Njujork, ironično primijetivši: „Ne možete ni dokazati da Koka-kola ne izaziva autizam.“
Većina vodećih autoriteta javnog zdravstva, uključujući zvaničnike Američkog ljekarskog udruženja, bivšeg direktora CDC-ja i predsjednika Zdravstvenog odbora Senata, smatra da je pitanje da li vakcine izazivaju autizam odavno riješeno. Kenedijevi kritičari tvrde da on bira činjenice i traži studije kako bi potvrdio unaprijed formiran zaključak, koristeći svoju funkciju ministra zdravlja da obeshrabri vakcinaciju, što mu je donijelo milione dolara i podstaklo njegovu političku karijeru.&nbsp;
Optužuju ga da igra na strah roditelja od autizma, dok istovremeno ignoriše nepobitne dokaze da su vakcine spasile milione života.
<h2>Traži studije kojima može potvrditi svoje zaključke</h2>
- Postoje snažni dokazi da vakcine ne izazivaju autizam, ali spašavaju živote - rekla je dr Mendi Koen, koja je vodila CDC tokom Bajdenove administracije.&nbsp;
Dodala je da izmjena sadržaja na veb-stranici narušava kredibilitet CDC-ja i „rizikuje da ugrozi djecu smanjenjem stope vakcinacije, ostavljajući ih ranjivom na bolesti koje se mogu spriječiti, poput malih boginja i velikog kašlja“.
Uvođenje rutinske imunizacije djece smatra se jednom od najvećih priča uspjeha javnog zdravstva. Studija objavljena prošle godine u medicinskom časopisu The Lancet procijenila je da je od 1974. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula globalni program vakcinacije, spriječeno 154 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta, uključujući smrt 146 miliona djece mlađe od pet godina. CDC je uvrstio vakcine među deset najvećih dostignuća javnog zdravstva 20. vijeka.
Na sve te argumente Kenedi uporno ponavlja da je njegov posao „dati tačne informacije“, ali naučnici kažu da je problem u tome što prvi čovjek američkog zdravstva uporno „bira činjenice i insistira na studijama koje bi potvrdile njegove unaprijed formirane zaključke“.

Kenedi tvrdi da nauka ima „praznine“, stručnjaci uzvraćaju: Nema dokaza ni da Koka-kola ne uzrokuje autizam

Fudbalska utakmica Druge omladinske lige Crne Gore između Starog aerodroma i Berana prekinuta je u 71. minutu, kada je na terenu izbio potpuni haos i opšta tuča između dva tima.
Prema saznanjima RTCG-a sa lica mjesta, jedan igrač Berana koji je ranije bio zamijenjen, presvukao se i otišao na tribine. Međutim, kada je na terenu došlo do koškanja između fudbalera, on je preskočio ogradu i utrčao u teren gdje je udario fudbalera Starog Aerodroma koji je bio na nosilima. To je dodatno zapalilo situaciju i dovelo do masovne tuče, u kojoj su učestvovali i roditelji.
Glavni sudija Vasilije Ljumović podijelio je ukupno deset crvenih kartona – šest igračima Starog aerodroma i četiri fudbalerima Berana. Meč je prekinut pri rezultatu 1:0 za domaće, a delegat utakmice bio je prinuđen da pozove policiju da bi se smirila situacija. Policija je potom privela sve učesnike incidenta.
Utakmicu nije obezbjeđivala policija, već sekjuriti služba, koja nije uspjela da spriječi eskalaciju.
Policija se zvanično nije oglašavala povodom incidenta, kao ni Fudbalski savez Crne Gore, pa se čeka dalji epilog i moguće kazne nakon skandaloznih dešavanja na Starom aerodromu.

Haos na utakmici Stari aerodrom-Berane: Tuča, prekid, 10 crvenih kartona, intervenisala policija

Podrška slavnih ličnosti kao što su Ilon Mask i Serena Vilijams učinila je ljekove za mršavljenje popularnim dijelom masovne kulture. Potražnja je toliko velika da podstiče trgovinu često opasnim, lažnim proizvodima.
Samo u SAD-u, 12 odsto stanovništva izjavilo je da je tokom protekle godine koristilo injekcije za mršavljenje kao što su vegovi i ozempik (Wegovy/Ozempic), zepbaund (Zepbound) i saksenda (saxenda). To je više nego dvostruko od broja zabilježenog početkom 2024. godine, piše Dojče vele.
U evropskim zemljama potražnja takođe raste: u Velikoj Britaniji, na primjer, istraživanje je pokazalo da je 21 odsto ljudi u protekloj godini pristupilo onlajn ili direktno apoteci kako bi nabavilo ljekove za mršavljenje.
Njemci su, na primjer, takođe bili voljni da koriste te ljekove, čak i ako ih moraju sami platiti, izveštava Rojters. Usred ove rastuće potražnje, postoji „sve veća pretnja oglašavanja i prodaje ilegalnih ljekova putem interneta“, upozorila je Evropska agencija za ljekove u septembru 2025.
To uključuje falsifikovane verzije lijeka zvanog retatrutid, koji je još u kliničkim ispitivanjima i stoga još nije odobren za ljudsku upotrebu. Drugi uključuju supstancu zvanu sibutramin, koja je zabranjena u nekim zemljama.
Interpol (Međunarodna organizacija kriminalističke policije) tvrdi da ljekovi za mršavljenje čine sve veći udio falsifikovanih i neodobrenih ljekova presretnutih širom svijeta. U oktobru 2025. vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu izvijestile su o najvećoj zabilježenoj zaplijeni ljekova za mršavljenje. Zaplijena, vrijedna četvrt miliona funti, uključivala je hiljade injekcija koje nisu bile odobrene za upotrebu.
<h2>Zašto se ljekovi za mršavljenje falsifikuju?</h2>
Čini se da postoji nekoliko faktora koji doprinose ovom porastu falsifikovanih ljekova za mršavljenje, ali prvi je taj što se legialni ljekovi promovišu kao veoma efikasni, pa potražnja raste brže od ponude. Ljekove su koristile stotine slavnih osoba, a promovišu ih i influenseri na društvenim mrežama doprinoseći normalizaciji njihove upotrebe.
- Toliko je pompe da šira javnost ovaj lijek više vidi kao proizvod za stil života ili taštinu, a ne kao visoko regulisani lijek koji se koristi za kliničko liječenje dijabetesa i gojaznosti - kaže Oksana Pizik, vanredna profesorka farmacije na londonskom Univerzitetskom koledžu.
Ovi ljekovi su izvorno razvijeni za liječenje dijabetesa tipa 2, ali se sada koriste i za liječenje gojaznosti. Iako imaju različite komercijalne nazive i različite aktivne sastojke, svi su poznati kao agonisti receptora GLP-1.
<h2>Najčešći odobreni ljekovi</h2>
Najčešće se koriste vegovi/ozempik (semaglutid), zepbaund (tirzepatid) koji se u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji prodaje kao mondžaro (Mounjaro) i saksenda (liraglutid).
Agonisti GLP-1 receptora oponašaju prirodno prisutne hormone koji potiskuju apetit i usporavaju varenje. Legalno i bezbjedno mogu se izdavati samo na recept osobama sa indeksom tjelesne mase iznad određenog praga. Ali mogu biti i veoma skupi.
Zvanične cijene GLP-1 lekova bile su posebno visoke u SAD-u, gdje je cijena mjesečne kure dostizala više od 1.000 dolara za osobe bez osiguranja ili popusta. U Evropi su znatno jeftiniji, iako su i dalje skupi.
- Manjak ponude, velika potražnja i visoka cijena stvaraju savršenu oluju prema kojoj će se okrenuti organizovane kriminalne grupe - kaže Pizik, koja takođe radi kao aktivistkinja za neprofitnu organizaciju Fight the Fakes Alliance.
Cijene u SAD će pasti početkom 2026. godine, nakon dogovora predsjednika Donalda Trampa i proizvođača lekova Eli Lilly i Novo Nordisk.
<h2>Skrivene opasnosti kupovine na internetu</h2>
Postoji niz rizika povezanih s kupovinom ljekova neregulisanih prodavaca – od proizvoda koji ne djeluju do onih koji su kontaminirani potencijalno opasnim sastojcima ili prljavim iglama, te netačnih doza. Greške u doziranju mogu pogoršati uobičajene nuspojave GLP-1 ljekova, poput mučnine, povraćanja i dijareje.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, žena je umrla nakon što je u kozmetičkom salonu primila injekcije semaglutida koje su joj prodate kao tirzepatid.
Incidente poput ovog potrebno je učiniti poznatim u javnosti kako bi se podigla svijest, rekao je Šabir Safdar, izvršni direktor Partnerstva za sigurne ljekove.&nbsp;
- Potreban je dugoročni fokus kada je riječ o predstavljanju posljedica loše procjene kako bi ljudi polako počeli da uče - rekao je Safdar.
No postoje i druge opasnosti pored falsifikovanih GLP-1 ljekova. Zdravstveni stručnjaci preporučuju kombinovanje ljekova za mršavljenje sa odgovarajućom fizičkom aktivnošću i zdravim prehrambenim navikama. Uvijek se treba posavjetovati sa ljekarom. I izbjegavati lažne ljekove.
U Rusiji ljudi prijavljuju ozbiljne nuspojave nakon konzumiranja lijeka za mršavljenje poznatog kao Molecule, koji se prodaje ilegalno i promoviše na internetu, često putem društvenih mreža. Testovi su otkrili da lijek sadrži sibutramin, sredstvo za suzbijanje apetita koje je zabranjeno u Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama.
Tokom korišćenja u bolnicama, utvrđeno je da sibutramin povećava rizik od srčanih i moždanih udara. U Rusiji je sada dostupan samo odraslima – legalno – uz recept. Zdravstvene vlasti u Meksiku takođe su upozorile na korišćenje ovog lijeka za mršavljenje.
- Svi ljekovi imaju rizike i ako ih nastavite uzimati bez dobrog kliničkog razloga, ti rizici mogu rasti. Moramo podstaći one koji prate trend društvenih mreža da shvate da preuzimaju stvarne rizike za svoje zdravlje i svoje tijelo, što možda nije reverzibilno, i da to zahtijeva medicinski nadzor - kazao je Pizik.
<h2>Kako društvene mreže podstiču procvat lažnih ljekova</h2>
Lako je pronaći sajtove i društvene mreže, uključujući TikTok, Fejsbuk i Telegram, koje nude ljekove za mršavljenje bez recepta.&nbsp;
- Potrebno je mnogo više rada na povjerenju i bezbjednosti kako bi se roaktivno pronašli ilegalni prodavci ljekova na društvenim mrežama i kaznili - kaže Safdar.
Lažni proizvodi takođe mogu dospeti u normalne apoteke. Navodno je to problem u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Ali to se može dogoditi i u zemljama s višim prihodima poput Sjedinjenih Država.
- Učim farmaceute da provjere licencu svakoga ko prodaje proizvode - rekao je Safdar, navodeći incident u kojem je apoteka kupila korišćene injekcije saksenda koje su preimenovane i prodate kao ozempik.
Ako kupujete ljekove putem interneta, obratite pažnju na ove znakove upozorenja: veb-stranice koje ne traže zdravstvene informacije i ne zahtijevaju recept, a kada primite lijek – pravopisne greške na pakovanju ili supstanca koja izgleda mutno iako bi trebalo da bude bistra.

Procvat lažnih ljekova za mršavljenje u bogatim zemljama

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović obratio se javnosti nakon što je SNSD proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska, navodeći da "ne prihvataju rezultate koje je saopštila ta stranka".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsnsd-proglasio-pobjedu-karana-blanusa-ubjedljivo-prvi-u-banjaluci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Rezultati koje imamo su zaista fantastični. Pratili smo konferenciju za medije suprotnog tabora, mi ne prihvatamo njihovu pobjedu jer izborni rezultati govore nešto sasvim drugo. Cifre koje su oni iznijeli nisu ni približno istinite - kazao je Radulović.
On naglašava da je razlika između kandidata vrlo mala i da je riječ o nekoliko stotina glasova, ali u korist Branka Blanuše.
- Bilo bi neozbiljno na osnovu takvih rezultata proglasiti pobjedu, treba sačekati i rezultate mobilnih timova, kao i glasove iz inostranstva - kazao je, naglašavajući da su svi "imali priliku vidjeti tužne izraze lica onih u suprotnom taboru".
Poručio je da se ovi izbori ne završavaju večeras zbog toga što se u RS-u ponovo desila izborna krađa, i to posebno u tri grada, te zbog toga traže djelimično ponavljanje izbora.
- Podaci sa terena, na osnovu svih obrađenih biračkih mjesta, govore da se u RS-u ponovo desila velika krađa izborne volje stanovništva i taj pokušaj smo vidjeli već... Tražimo ponavljanje izbornog procesa u nekoliko gradova, a riječ je o Doboju, Laktašima i Zvorniku - kazao je Radulović.

Predsjednički izbori u bh. entitetu RS: SDS ne prihvata SNSD-ove rezultate, traže ponavljanje izbora u tri grada

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Maloljetna Nikolina Vulikić (13) iz Podgorice, čiji je nestanak prijavljen sinoć nešto nakon ponoći, pronađena je živa i zdrava, potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koji su od trenutka prijave intenzivno tragali za djevojčicom, nakon niza preduzetih aktivnosti locirali su je u naselju Preko Morače i bezbjedno vratili porodici.
Nikolina je prethodno posljednji put viđena u okolini Tuškog puta, u blizini zgrade Čelebića, što je pokrenulo hitnu potragu policije i apel građanima da pomognu informacijama.
Iz Uprave policije zahvalili su građanima na saradnji i brzoj reakciji.

Pronađena djevojčica Nikolina Vulikić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Tag: fcjk