U najnovijoj emisiji „Jutro sa Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju razgovori koji otvaraju ključna pitanja savremene umjetnosti i društva. Uoči emitovanja finalne sezone serije “Senke nad Balkanom”, Dragan Bjelogrlić govori o tome kako se završava jedna televizijska epopeja, šta ostaje iza nje, te o svom prelasku iz glumačkog u rediteljski svijet. Otkriva kako se mijenja pogled na ulogu kada počneš da stvaraš cijeli svijet oko nje, i koliko ga je taj profesionalni izazov transformisao lično i umjetnički.
Posebna pažnja biće posvećena i predstavi “Mi djeca sa stanice Zoo”, nastaloj po kultnom romanu Kristijane F. u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Premijera edukativnog segmenta „Studio“ zakazana je za 25. septembar. Predstava je rezultat školskog časa posvećenog problemu narkomanije i prerasta u glas generacije – kroz radionički proces, dokumentarnu građu, lična iskustva i improvizacije. Brutalna hronika odrastanja, gubitaka i traganja za slobodom priča se iskreno, bez zadrške i lažnog morala.
Glumac Feđa Štukan, čija autobiografska knjiga “Blank” izazvala ogroman odjek, govoriće o cijeni statusa simbolom hrabrosti i autentičnosti. Razgovaraćemo o pritisku da bude glas svih koji ćute, o teretu autentičnosti i očekivanjima da stalno daje odgovore, dok se i sam još uvijek pronalazi.
U diskusiji će učestvovati dramaturškinja Dragana Tripković i glumice Milica Šćepanović i Maša Božović, čime se dodatno osnažuje kritički i umjetnički uvid u teme emisije.
Ne propustite “Jutro sa Majom” – emisiju koja spaja umjetnost, društvenu odgovornost i iskren razgovor o onome što ostaje iza svake priče.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dragan Bjelogrlić i Feđa Štukan u Jutru sa Majom: O umjetnosti, transformaciji i društvenoj istini

Četvrti dan 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja koji se u sajamskom prostoru TC Big Fashion održava od 7. do 13. maja okupio je značajan broj istaknutih regionalnih pisaca koji su se publici predstavili tokom književnog programa.&nbsp; Bosansko-hercegovački glumac, pilot i pisac Feđa Štukan je ovom prilikom ispričao kako je nastajala njegova prva knjiga, autobiografija „Blank“ - brutalno iskrena ispovijest o ratnom Sarajevu, zavisnosti, borbi za ideale i putu od autodestrukcije do Hollywooda.&nbsp; - Iskreno nisam želio da napišem ništa, a zatim to što sam napisao nisam htio da objavim jer sam mislio: "Zašto bi ljudi trebali znati ovo uopšte, 90 posto tih stvari ne znaju moji roditelji, ne znaju moji najbliži prijatelji". To je ono što me odvraćalo od toga kada me prijatelj nagovarao da izdam knjigu. Rekao sam mu: "Ne želim da ovo iko vidi, tebi sam pokazao zato što si mi prijatelj". Bio sam oprezan jer sam mislio da mi neće više biti prijatelj nakon čitanja toga. Pogrešnu sam sliku imao o tome, jer na kraju je ispalo da je to super potez bio - naveo je Štukan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_4fbca7017d94a249209339f8fcc56a5de73cdf7fed39dd51db3ec5904d9c3552.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511090512_4fbca7017d94a249209339f8fcc56a5de73cdf7fed39dd51db3ec5904d9c3552" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> <figcaption>Podgorički sajam knjiga(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom se osvrnuo i na predstavu „Blank“ Kokana Mladenovića koja adaptira roman i na scenu postavlja autorovu životnu priču.&nbsp; - Kokan ima divan način scenskih prilagođavanja realnosti sceni gdje uvijek dovlači stvari do takve tanke granice sa tim da to ne postaje banalno i patetično, s tim da tačno pogodi emociju iz knjige, a da to što se dešava na sceni apsolutno nema veze sa onim što piše u knjizi. Uglavnom je to rokerski koreo-mjuzikl sa njegovim scenskim sredstvima koja znaju tako da izazovu emociju precizno. Mislio sam da je sve to stavljeno u fajl gdje treba da stoji i da je sve to već proživljeno, da ne mogu više da plačem nad tim. Ali onda se desi da sjedim na sceni i pokušavam da pratim predstavu muzikom i znam šta scene trebaju da govore i ja se rastavim sa dušom. Sakrio sam se negdje iza klavijature i slomio sam se potpuno - naveo je Štukan.&nbsp; Juče je na Sajmu upriličena i promocija djela Vladimira Kecmanovića „Oganj i kelija“ - poeme o Svetom Vasiliju Ostroškom. - Prvi i drugi put, nekada kada sam pokušao da napišem roman i sada kada sam napisao poemu motiv je bio isti, a bio je religiozne i umjetničke prirode jer su te dvije stvari kada pišeš o svecu neodvojive. U oba slučaja sam bio u jednom posebnom stanju života, samo što ta stanja nisu bila ista, ali su podsticajna za ovakvu vrstu teme. Kelija je u ovoj knjizi centralno mjesto gdje se svetac izdvojio od svijeta, a samim tim od svjetovnog vremena koje je varljivo i u suštinskom smislu privid. Izmjestivši se od svijeta i vremena, u mojoj viziji, svetac je kroz tren uspostavio dodir sa vječnošću. Kompozicija cijele knjige se okreće oko kelije. Hronlogija u knjizi se apsolutno ne poštuje jer je ideja da ovozemaljska hronologija suštinski nije bitna. U pitanju je kelijski trenutak oko kog se ovozemaljsko vrijeme okreće - naveo je Kecmanović.&nbsp; Autor romana „Najtrezniji čovek na svetu“, Matija Pavićević zahvalio je organizatorima sajma na pozivu da se predstavi podgoričkoj publici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_f4eed81e6c4c199496cd595ffdb530b4d1628ba8761699a393de9afa25ed988d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511090512_f4eed81e6c4c199496cd595ffdb530b4d1628ba8761699a393de9afa25ed988d" data-rendition-name="original" width="1805" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> </figure>  - U trenutku pisanja nemam uopšte želju da pričam u ime bilo koga drugog, pogotovo ne mladih ljudi zao što mislim da su mladi ljudi i više nego sposobni sami da se izraze i kažu šta osjećaju, samo kada bi neko bio voljan da ih sasluša. Moja namjera ni u jednom trenutku nije bila da napišem generacijsku knjigu, nego intimnu, individualnu priču koja samim tim što dolazi iz duše ljudi mogu da se povežu sa njom i mislim da je to jedini pravi način da dođe do te neke povezanosti. Da sam sjeo sa željom da napišem generacijski roman, mislim da bi to bio totalni promašaj - ispričao je Pavićević.&nbsp; Poseban segmenat jučerašnjeg dana posvećen je promociji romana „Republika Ćopić“ autora Vuleta Žurića.&nbsp; - Povod je bio 100 godina od rođenja Ćopića, tada sam napisao radio dramu za Radio Beograd. Građe je bilo mnogo, a nedovoljno prostora i zahvaljujući Vladimiru Kecmanoviću smo se dogovorili da povodom stogodišnjice Branka Ćopića ipak napišem roman. Kada pišete o nečijem životu, morate da nađete šta vas to privlači i otvara vrata prema pripovijedanju. Prvo sam mislio da pišem neki kvazi krimić, da pođem od Ćopićevog samoubistva i poruke koja je pronađena pri dnu druge fioke njegovog stola, ali sam shvatio da to može da napiše bilo ko. Onda sam shvatio da ne moram da pišem roman o Ćopiću, već roman iz Ćopića. Probao da prevarim čitaoca da u nekom trenutku kad počne da čita roman pomisli da je to neka vrsta izmišljenog, pronađenog Ćopićevog rukopisa - ispričao je Žurić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511090512_3060251f4dcb996b213ff899ea656d507a5e5a0ac182b197a76aa12a5fccccee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511090512_3060251f4dcb996b213ff899ea656d507a5e5a0ac182b197a76aa12a5fccccee" data-rendition-name="original" width="1669" height="1080" loading="lazy" alt="Podgorički sajam knjiga"> </figure>  Jučerašnji sajamski dan između ostalog su obilježili i promocija i potpisivanje knjige Nebojše Medojevića „Krah elite i države“, promocija knjige priča Milana Ružića „Priče i ožiljci“, promocija zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića“ i promocija romana za djecu i mlade „Princeza sa tavana“ Aleksandre Mihajlović.&nbsp; Danas, 11. maja, na sajmu će u okviru bogatog programa između ostalog biti upriličeni predstavljanje projekta Nikšić: Evropska prijestonica kulture, promocija novog izdanja Kurana, promocija knjige „Sabrana djela Branimira Šćepanovića“, promocija romana „Martin udio“ Sanje Savić Milosavljević, promocija knjige priča Ljubice Arsić „Ti i ja smo bili par“, veče humora i satire sa Draganom Koprivicom i Milanom Kneževićem, kao i predstava „Na pragu“ u kojoj igra Biljana Todorović.&nbsp; Radno vrijeme Sajma je od 11 do 21:30 sati, cijena ulaznice je kao i prošle godine dva eura, dok je u okviru grupnih posjeta jedan euro.

1250x600

1084x550

Štukanova brutalna iskrena ispovijest o ratnom Sarajevu, zavisnosti, borbi za ideale...

Nama nije želja da kažemo da je borba uzaludna - već da je teška, ali neophodna - poručio je u intervjuu za Portal ETV jedan od režisera i kreatora novog serijala „Sablja“ Vladimir Tagić. Sa njim i njegovim kolegom Goranom Stankovićem razgovarali smo o suštini nedavno lansirane i dugo iščekivane serije koja trenutno ruši sve rekorde gledanosti u regionu - a u čijem fokusu je funkcionisanje trulog sistema kroz prizmu istoimene policijske akcije nakon ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine i procesuiranja članova najmoćnije kriminalne organizacije u tom periodu - „zemunskog klana“. Stanković i Tagić su decidni da se njihovim ostvarenjem ne stavlja tačka na otvorenu ranu Srbije - već da se njime poziva na suočavanje i razumijevanje toga što se desilo. PORTAL ETV: Vaša „Sablja“ pruža pažljiv i analitičan uvid u zbilju Srbije u periodu nakon pada Slobodana Miloševića, ubistva premijera Zorana Đinđića i vrhunca sprege države i kriminala na početku dvijehiljaditih. Na seriji ste radili više od šest godina - što nije ni iznenađujuće uzevši u obzir da se radi o veoma ozbiljnoj temi i rani koja i dan danas krvari. Mislite li da je Vašim serijalom stavljena tačka na ovu priču? Je li upravo to potrebno Srbiji i regionu - ili je zapravo suprotno - da „Sablja“ treba da se ponavlja sve dok ishod ne bude drugačiji? GORAN STANKOVIĆ: Daleko od toga da našim serijalom treba da se stavi bilo kakva tačka na ovu temu. Jedina tačka koja se stavlja je naša tačka na radu na seriji nakon šest dugih godina.&nbsp; Mislim da je ulazak u svoju sopstvenu prošlost i pokušaj da se ona razumije i da se sa njom suoči potreban, ne samo Srbiji, već i Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i svima onima koji imaju običaj da svoj prljav veš guraju ispod tepiha.&nbsp; PORTAL ETV: Dragan Mićanović maestralno je oživio lik Zorana Đinđića, što kroz identičan govor, a što kroz suštinu njegove biti - čovjeka koji je u borbi za pravdom i za bolje sjutra izgubio glavu. Je li suština ovog serijala zapravo surovi prikaz (kako tada - tako i danas) toga kako prolaze oni koji bespogovorno tragaju za istinom i bore se protiv trulog sistema, ali i da je svaka borba protiv malignih pojava uzaludna? VLADIMIR TAGIĆ: Ne. Nama nije želja da kažemo da je borba uzaludna, već da je teška, ali neophodna.&nbsp; Morate da se borite, i morate da krenete od sebe. Mi se bavimo našim društvom zato što želimo da ono bude bolje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_318ffc314ffb05641d82abee7e7549cbdc17357caa51c71875ae35a142ce79b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201151216_318ffc314ffb05641d82abee7e7549cbdc17357caa51c71875ae35a142ce79b3" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Vladimir Tagić"> <figcaption>Vladimir Tagić na snimanju „Sablje“(Photo: Katarina Marčetić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Kako mislite da bi Zoran Đinđić prošao danas - bi li uopšte uspio da se dohvati vlasti? Ako bi - kako mislite da bi to teklo u današnjoj Srbiji? GORAN STANKOVIĆ: Nezahvalno je govoriti o tome kada je njegova smrt toliko puno izmijenila tok naše istorije. On je bio nesvakidašnji političar i poseban čovjek, on bi se i danas razlikovao od svakog političara na sceni i siguran sam da bi njegovo postojanje neizmjerno uticalo na naše društvo i da bi i dan danas bio inspiracija i vodilja. PORTAL ETV: U prvom pitanju sam, sa razlogom, rekla da ste dali pažljiv uvid ovaj slučaj. Ipak, ne čudi da je javnost očekivala da se pažnja posveti još nekim detaljima. Zašto slučaj Svetlane Ražnatović, koja je procesuirana u tom periodu, nije prožet kroz Vašu „Sablju“? Mislim da se javnost za njeno odsustvo u seriji nije tako grčevita uhvatila jer se radi o estradnoj ličnosti i jer Srbija žudi za „žutilom“ - već jer je riječ o udovici komandanta paravojne formacije iz ratova devedesetih Željka Arkana Ražnatovića - čiju prljavu biografiju ni sama država decenijama ne uspijeva da izbriše. Fakat je da optužnica protiv Svetlane Ražnatović nije podignuta - ali „Sablja“ nam upravo daje realan prikaz u to da moćnici i kriminal na samom kraju ostaju na vrhu i nedodirljivi - iako tako isprva ne izgleda. Jeste li izostavljanjem njenog lika afirmisali taj narativ - ili ste zaista uvjereni da je supruga Arkana Ražnatovića, otjelotvorenja svega što predstavlja vladavina Slobodana Miloševića, toliko irelevantna za ovaj slučaj? VLADIMIR TAGIĆ: Nismo afirmisali nikakav narativ, niti nam je ideja da bilo koga poštedimo. Stvar je vrlo jednostavna. Ona je zanimljiva kao folklorno-tabloidni element, a ne zato što je bila, na bilo koji način, bitan faktor atentata na Zorana Đinđića. Ona jeste Arkanova žena i kao takva jeste naslijedila njegove prljave poslove. Arkan je ubijen tri godine prije ubistva Đinđića i ta dva zločina nemaju nikakave suštinske veze. Tačno je da su Duća i Kum tražili od Cece da im pruži alibi, ako zatreba, ali nije tačno da je ona znala šta se oni spremaju da urade. Za to je znala samo jako mala grupa ljudi. Ubacivati njenu priču u našu seriju bio bi čist senzacionalizam s naše strane i mi to nismo željeli da uradimo.&nbsp; PORTAL ETV: Tadašnji politički izazovi i saradnja sa međunarodnim sudom i danas oštro dijele srpsko društvo i političku scenu. Jeste li zbog toga nailazili na opstrukcije i izazove? Jesu li Vam dokumenta o „Sablji“ bila lako dostupna? GORAN STANKOVIĆ: Nećete vjerovati koliko su dokumenti o Sablji javno dostupni svima. Dakle, u prvom krugu imate knjige Miloša Vasića „Atentat na Zorana Đinđića“, zatim „Oni su jači od nas“, Miodraga Vukovića i Vojislava Tufegdžića, potom knjigu Mileta Novakovića „Državo ruke uvis“. Od toga može da se krene. Zatim imate 28 snimljenih epizoda „Insajdera“ na temu ubistva premijera, onda imate transkripte sa cijelog suđenja na internetu, gdje možete iz dana u dan da pročitate svačije javno svjedočenje. Samo nakon ovoga možete da donesete jako puno zaključaka.&nbsp; Međutim mi smo u saradnji sa policajcima koji su vodili akciju Sablja došli u posjed policijske dokumentacije koja je vođena za vrijeme akcije. Ono što je glavni problem jeste što je ljudima puno lakše da pogledaju dvije emisije, pročitaju tri članka i popričaju sa jednim čovjekom u kafani i da donesu stav o tome ko zapravo stoji iza atentata i koja zavjera je u biti stvarna. Nemam nikakav problem sa njihovim izvorima i mi smo takođe sve te izvore prošli - ali smo takođe uzimali i ove koje sam naveo. Kada se sve to uzme u obzir postaje veoma lako da se donese stav o tome šta se dogodilo i možete mnogo lakše da uvidite koja agenda stoji iza koje od teorija zavjera koje kruže.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_651f68dbefb894c6b1ebe73d068f4d31075a79f9e77e50dbdcc769127d92907d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201151216_651f68dbefb894c6b1ebe73d068f4d31075a79f9e77e50dbdcc769127d92907d" data-rendition-name="original" width="5807" height="3872" loading="lazy" alt="Goran Stanković"> <figcaption>Definitivno je najveći izazov bio teret odgovornosti: Goran Stanković(Photo: Nebojša Babić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Koliko je do sad poznato javnosti - likovi novinarke Danice Mandić (Milica Gojković), Uroša - „malog“ (Lazar Tasić) i pandurskog dvojca Ljube i Rakića (Feđa Štukan i Ljubomir Bandović) su fiktivni. Danica i Uroš ipak neodoljivo podsjećaju na određene ličnosti - ili makar događaje iz realnog života. Je li lik Danice Mandić makar nekim dijelom inspirisan likom i djelom Brankice Stanković - za koju je u realnosti, kao i za Danicu u seriji, stigao snajper? VLADIMIR TAGIĆ: Brankica Stanković je vjerovatno najznačajnija novinarka u Srbiji u 21. vijeku. Njen rad je nama bio velika inspiracija i mi izuzetno poštujemo i cijenimo emisiju Insajder i ono što je ona postigla, ali naša Danica je inspirisana sa više različitih novinara koji su svojim poštenim radom doveli svoj život u opasnost. Svakako su nam, pored Brankice, bili inspiracija i Dada Vujasinović, Slavko Ćuruvija i Milan Pantić. Danica u našoj seriji preživi pokušaj atentata i to je nada, koju smo željeli da ostavimo na kraju, jedno zrno nade, da kažemo i sebi i drugima: vrijedno je boriti se, nije sve crno i bezizlazno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_f07953358e3db21773eabeaba96ee3bd02d4f3baf1cb07699bdd31f9be682fc4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241201151216_f07953358e3db21773eabeaba96ee3bd02d4f3baf1cb07699bdd31f9be682fc4" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Milica Gojković"> <figcaption>Milica Gojković ubjedljiva u ulozi novinarke Danice Mandić(Photo: Kadar iz serije „Sablja“)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Ninoslav Konstantinović jedan je od pripadnika tadašnje najmoćnije mafijaške organizacije na Balkanu koji u Sablji nije procesuiran. Postoji teorija da je stigao do Hrvatske gdje je ubijen - isto dokle i Uroš „mali“ stiže u seriji. Je li njegov lik, makar dijelom, inspirisan Ninoslavom Konstantinovićem? GORAN STANKOVIĆ: Uroš je kombinacija nekoliko članova Zemunskog klana, jer je bilo nemoguće za kratko vrijeme u seriji uvesti i prikazati sve njih - a da postoji jasna distinkcija ko je ko.&nbsp; Čitajući o klanu i razvijajući likove koji predstavljaju taj klan vam se zgrči želudac i onda kada vidite da u javnosti još postoji jedna fetišizacija njihovog lika i djela, ne bude vam dobro.&nbsp; Uopšte ne želimo da pružamo prostor da se o njihovim zlodjelima gleda na neki senzacionalistički način. Serija prikazuje jedan period kada nema bilo kakve glorifikacije njihovog kriminalnog života i gdje oni doživljavaju svoj krah.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151220_d24cd00de205bd0ed0340b59f73b5ec6338ea223185211abd7e5ec8710ef985d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241201151220_d24cd00de205bd0ed0340b59f73b5ec6338ea223185211abd7e5ec8710ef985d" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Kadar iz Sablje"> <figcaption>„Nema nikakve glorifikacije kriminalnog života“(Photo: Kadar iz serije „Sablja“)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: I Žarko Ilić (Zlatko Burić) je fiktivni lik. Personifikuje li on kompletan sistem u Srbiji - tj u ovom slučaju državu i DB? Mislite li da ste upravo kroz njegov lik najefektivnije uperili reflektore u slučaj ubistva Đinđića i ukazali na to kako funkcionišu Srbija i njena služba bezbjednosti - ali i samim tim generacijama koje tek stasavaju omogućili da bolje razumiju sistem koji nasljeđuju? VLADIMIR TAGIĆ: Kamo sreće da tako funkcioniše samo Srbija i njena služba bezbjednosti. Mislim da je situacija vrlo slična u mnogim zemljama u regionu, a i u svijetu. Pogrešno je misliti, i to je još jedan narativ koji se zloupotrebljava, da smo mi željeli da ocrnimo Srbiju. Ne, to nije istina, mi kritikujemo sistem zato što mislimo da Srbija može da bude mnogo bolja. Svako društvo treba da se suoči sa sopstvenim problemima i da sređuje svoje dvorište. Da se vratim na Vaše pitanje u vezi Žarka: Žarko jeste fiktivan lik, ali je takođe zasnovan na nekim stvarnim ličnostima do kojih smo istraživanjem došli, nastao je kao kombinacija par njih.&nbsp; PORTAL ETV: Nakon zajedničkog lansiranja uspješne „Jutro će promeniti sve“ djeluje da ste „Sabljom“ otišli korak dalje. Što Vam je bio najveći izazov u pripremi ovog serijala? Kolika je razlika u procesu stvaranja ove dvije serije i jesu li oni uopšte uporedivi? GORAN STANKOVIĆ: Uporedive su u tome što smo ponovo za centralne likove uzeli obične ljude koje pokušavamo da razumijemo i sa kojima ostvarujemo neki vid identifikacije.&nbsp; Nismo htjeli da nam glavni likovi serije budu javne ličnosti, političari ili vođe klana, već ljudi na koje je događaj ubistva premijera ostavio uticaj i koji pokušavaju sa tim da se izbore.&nbsp; Naravno da je centralni lik Zoran Đinđić, ali se preko sudbina naših fiktivnih likova čita naš autorski stav prema svemu što se događa. Definitivno je najveći izazov bio teret odgovornosti koju nosite sa ovakvom temom, odgovornost koje samo ime Zoran Đinđić sa sobom nosi - zato smo i proveli četiri godine u istraživanju ove teme - dok nismo bili sigurni da smo pronašli pravi ugao i u istraživanju stigli do trenutka kada možemo mirno da stanemo iza svega što u seriji postoji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151224_dd579bcc6a77073fc0bf56fe82d90a35b4871eb198013d75c35faa66a6c07bcb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241201151224_dd579bcc6a77073fc0bf56fe82d90a35b4871eb198013d75c35faa66a6c07bcb" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Kadar iz serije Sablja"> </figure>  PORTAL ETV: Uzevši u obzir i pozitivne i negativne kritike na račun „Sablje“ - jeste li postigli cilj kojem ste stremili u pripremi ovog ozbiljnog serijala? Vidite li mogućnost da se u budućnosti ponovo posvetite ovako škakljivim temama? VLADIMIR TAGIĆ: Nije nam to prioritet. Želimo da se bavimo inspirativnim i zanimljivim temama, želimo da filmski i autorski idemo dalje. Šta će biti sljedeće, ne znam. Vidjećemo. Ali svakako će biti nešto za čim postoji unutrašnja potreba u nama. PORTAL ETV: „Sablja“ je, po prirodi same tematike, otvorila razne polemike u javnosti, ali mislim da Vam jednu stvar niko ne može zamjeriti: a to je izbor glumaca. Kako je tekao taj proces? Jeste li se dvoumili prilikom izbora ili su Vas u samoj pripremi, kao što su i publiku u emitovanju, odmah „oborili s nogu“? VLADIMIR TAGIĆ: To je studiozan proces gdje pokušavate da sklopite jednu komplikovanu slagalicu. Mora da se radi metodično i precizno. Željeli smo da iznenadimo sebe, da ne idemo očekivanim i utabanim putevima - već da nađemo rješenja koja će i nama, glumcima, a i publici biti zanimljiva i neočekivana.

Anja Ivanović

Režiseri „Sablje“ za Portal ETV: Suočavanje sa prošlošću potrebno je svima koji prljav veš guraju pod tepih

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su stabilni, ali stabilnost nije isto što i rješenje. Nadam se da će predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ostali članovi vladajuće koalicije uspješno preskočiti sve prepreke i završiti procese, poručila je u intervjuu za portal <a href="https://www.standard.co.me/politika/babic-galic-za-standard-napredak-u-rjesavanju-otvorenih-pitanja-izmedju-hrvatske-i-crne-gore-postoji-ali-u-milimetrima">Standard</a> specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, Vanda Babić Galić.
Ona je ocijenila da su odnosi Hrvatske i Crne Gore korektni, ali bi trebali biti još i bolji.
,,ODNOSI STABILNI, ALI STABILNOST NIJE ISTO ŠTO I RJEŠENJE”
- Postoji politička volja za saradnjom, postoji komunikacija, ali postoje i otvorena pitanja koja podsjećaju da diplomatija nije Instagram filter nego spor i tvrd proces- navela je ona.
Hrvatska i Crna Gora nemaju strateški sukob, ali, kako je istakla naša sagovornica, imaju neriješena pitanja.
- To je bitna razlika. Odnosi su stabilni, ali stabilnost nije isto što i rješenje. Nadam se da će predsjednik Vlade Milojko Spajić i ostali članovi vladajuće koalicije uspješno preskočiti sve prepreke i završiti procese- naglasila je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske.
O OTVORENIM PITANJIMA
Babić Galić je, govoreći o otvorenim pitanjima dvije države, istakla da napredak postoji – ali u milimetrima, ne u kilometrima.
- Granica na moru je pitanje granice i suvereniteta – to se ne rješava preko noći. Logor Morinj je pitanje odgovornosti i pravde, a to traži i političku hrabrost i društvenu zrelost. Imovinska pitanja su pravna, ali i simbolička, ona govore o ozbiljnost države i njenog pravnog sustava. Školski brod Jadran je pitanje vlasničkih papira koje Crna Gora nema- navela je ona.
Drugim riječima, kako je pojasnila posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, postoji dijalog, ali nema spektakla – a sve to izvan svjetla reflektora.
- I to je, realno, jedini ozbiljan put. Sve drugo bi bila predstava za domaću publiku- dodala je.
,,HRVATSKA PODRŠKA EU PUTU CRNE GORE NIJE BIANCO ČEK”
Kako je apostrofirala Babić Galić, Hrvatska podržava evropski put Crne Gore.
- To nije stvar romantike nego geopolitičke logike. Stabilna i evropski integrirana Crna Gora znači stabilniji jug Jadrana i briga o Hrvatima Crne Gore. Ali podrška nije bianco ček. U Evropsku uniju se ne ulazi na sentiment, nego na standarde. Hrvatska, kao članica, ima pravo i obavezu insistirati da se kriterijijumi ispune – vladavina prava, institucionalna stabilnost i rješavanje otvorenih pitanja- istakla je ona.
Uloga Hrvatske je, kako pojašnjava posebna savjetnica, dvodimenzionalna – partner koji pomaže iskustvom, ali i članica koja štiti vlastite interese.
- Interesi Hrvatske i Crne Gore su kompatibilni u jačanju evropskih vrijednosti koji doprinose stabilnosti na Zapadnom Balkanu. U tom kontekstu podsjećam kako je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao da je ‘hrvatski interes evropska Crna Gora'- naglasila je Babić Galić.
,,ULAZAK CRNE GORE U EU NIJE SAMO PROŠIRENJE”
Ulazak Crne Gore u EU, kako je podvukla posebna savjetnica, nije samo proširenje, to je poruka.
- Poruka da je evropski projekat živ. Poruka da prostor između Berlina i Istanbula nije geopolitički vakuum. Poruka da Zapadni Balkan može biti prostor pravila, a ne improvizacije- pojasnila je.
,,EVROPSKA UNIJA SE NE SPAŠAVA ŠIRENJEM PO SVAKU CIJENU”
Ali, kako je apostrofirala sagovornica Standarda, Evropska unija se ne spašava širenjem po svaku cijenu.
- Ako nova članica ne unese stabilnost nego nove sporove, onda je to kontraproduktivno. Zato je ključno da proces bude temeljit uz ispunjavanje kriterijuma- objasnila je Babić Galić.
Kako je zaključila posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, ulazak mora biti završnica transformacije, a ne početak iste.

Babić Galić: Napredak u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore postoji – ali u milimetrima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je jutros u avionu na putu za Kazahstan da je stanje ministra unutrašnjih poslova Ivica Dačić „nešto bolje“, nakon što ga je jutros posjetio.
- Posjetio sam Ivicu jutros. Ljekari kažu da je stanje nešto bolje. Vjerujem u njega, a sad pravac Kazahstan po velike rezultate za našu Srbiju- napisao je Vučić na svom profilu na Instagram.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fbuducnostsrbijeav%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je dodao da je Dačićev oporavak u toku, iako ostaje oprez.
- Naravno, oprez je neophodan i dalje i ništa nije izvjesno, ali je bolje, na radost njegove porodice i svih ljudi koji ga vole, a mi idemo za Kazahstan, gdje je minus 30 u ovom trenutku, tako da se spremamo malo drugačije da odgovorimo na hladnoću, a ono što je mnogo važnije to je da očekujemo topao doček, divnu dobrodošlicu- rekao je Vučić u obraćanju na Instagramu.

Vučić jutros posjetio Dačića: Stanje nešto bolje

Gost današnjeg podkasta <a href="https://www.antenam.net/clanak/dr-serbo-rastoder-u-drv-drzava-majka-i-li-matica">Antene M </a>''Drugačija radio veza'' je dr Šerbo Rastoder, a podkasta je ''Država - majka i/li matica''.
Jedan od najeminentnijih crnogorskih istoričara, univerzitetski profesor i akademik, govori o aktuelnim rasprama o državama maticama, opasnim planovima etnofederalizacije Crne Gore i važnosti očuvanja njenog građanskog karaktera.
Podkast DRV na Televiziji E možete pratiti od 15.05 sati.
Autor emisije je Darko Šuković.

''Drugačija radio veza'': Gost Šerbo Rastoder

Službenici policije su juče u Ulcinju, u naselju Kruče, u blizini mosta, zatekli tri maloljetna lica starosti 15, 11 i 8 godina, bez roditeljskog nadzora, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su rekli iz policije, tom prilikom uočeno je da se maloljetno lice staro 15 godina bavi prosjačenjem, nakon čega su sva tri maloljetnika dovedena u službene prostorije OB Ulcinj radi daljeg postupanja.
Preduzimajući dalje mjere i radnje, policijski službenici su, kako je saopšteno, prikupili obavještenja od roditelja maloljetne djece, R.N. i I.C., državljana Kosova.
- Nakon prikupljenih obavještenja došlo se do sumnje da je R.N. (44), otac djece, dovođenjem i održavanjem djece u zabludi, zloupotrebom povjerenja, odnosa zavisnosti i teških prilika, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, svoju maloljetnu djecu uputio u Ulcinj, u naselje Kruče, gdje je od njih zahtijevao da se bave prosjačenjem, pri čemu su sav prikupljeni novac bila dužna da predaju njemu- navodi se u saopštenju policije.
Sa navedenim događajem upoznat je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv R.N. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, rečeno je iz policije.
O događaju su, kako je saopšteno, odmah obaviješteni i predstavnici Centra za socijalni rad u Ulcinju, radi preduzimanja daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti.

Tag: feda-stukan