Pravnik, istoričar i predsjednik CEP-a, akademik DANU Novak Adžić, oglasio se povodom prijetnji koje su mu, kako navodi, upućene putem društvene mreže Facebook. Prijetnje je, kako kaže, uočio tek naknadno, jer lično ne koristi društvene mreže niti ih prati.
Adžić ističe da je tokom službenog puta u Sarajevo, gdje je učestvovao na „History festu“, od prijatelja dobio informaciju o tome da mu je putem Facebooka upućena krajnje neprimjerena i uznemirujuća prijetnja.
- Stvarni ili lažni lik mi je na FB (drugi mi to javljaju) opsovao ničim izazvan davno mrtvu majku, prijetio mi riječima: 'Vala Adžiću, jebaću ti majku ako te ikad sretnem u životu'. E jada - naveo je Adžić.
On navodi da je Centar za građansko obrazovanje (CGO) već podnio krivičnu prijavu protiv izvjesnog Milisava Čabarkape, čiji identitet, kako Adžić tvrdi, nije poznat niti potvrđen.
- Ne znam ko je taj čovjek, niti da li se lažno predstavlja. Pozivam Ministarstvo unutrašnjih poslova i Tužilaštvo da ispitaju da li se radi o stvarnom ili lažnom profilu. Ja lično neću podnositi krivičnu prijavu, ali očekujem da nadležni organi postupe u skladu sa zakonom &nbsp;- navodi Adžić.
Adžić je istakao da neće dozvoliti da se njegove lične granice pređu, te da vjeruje isključivo u institucionalnu i pravnu zaštitu:
- Ja sam pravnik i poštujem zakon. Tu sam za sve, za poštovanje zakona i Crne Gore i institucija sistema. Ako država ne reaguje, a ta osoba pokuša fizički da sprovede prijetnju – sačekaću ga. Ali, dok sam živ, niko neće psovati moju majku. Niti će me neko natjerati da se povučem zbog tastatur-hajduka - kazao je Adžić.
Na kraju, Adžić je pozvao javnost i institucije da osude i spriječe ovakve pojave govora mržnje i prijetnji na društvenim mrežama.
- Upozoravam javnost – ako me pojedinci iz četničkih spodoba, poput ove koja mi prijeti, pokušaju napasti, braniću se. Ali ponavljam – vjerujem u pravni poredak i tražim da država reaguje po slovu zakona - zaključuje Adžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžić: Ne bojim se, pozivam institucije da reaguju

Popularna Fejsbuk stranica "Istorija Srba", koja ima 214 hiljada pratilaca, objavila je prije nekoliko dana sramni poziv za ukidanje Crne Gore i ujedinjenje kao 1918.
- Moramo da ukinemo Crnu Goru kao državu i da se ponovo ujedinimo kao 1918. godine u jednu državu Srbiju. Ako ne ukinemo Crnu Goru, ukinuće ona nas Srbe, kao što nas je Sjeverna Makedonija ukinula, u kojoj nas trenutno ima tek 1,3 odsto. Ako ne ukinemo Crnu Goru, srpski narod, bez izlaza na svoje srpsko more, ne može da preživi. Ako ne ukinemo Crnu Goru, ona će se pretvoriti u Ukrajinu i mnogo krvi će se proliti da se ukloni jedno takvo neprijateljsko tkivo na telu srpskog naroda. Učimo na greškama Rusije - navedeno je u skandaloznoj objavi koja ima više od 600 sviđanja.
Kako se dalje navodi, kao jedan najtragičnijih dana u novijoj istoriji Srba ističu "odvajanje današnje avnojevske Crne Gore".
- Na današnji dan 2006. godine, na pokradenom referendumu, proglašena je i nezavisna Crna Gora. Vidimo koliko ogromnih problema za srpski narod donosi ta ustaška, privatna država koja postoji samo da sakati srpski narod. Država Crna Gora je antisrpski projekat kolektivnog zapada i Vatikana i ona postoji samo da se taj prostor ne zove Srbija i da se Srbija spriječi da izađe na svoje srpsko more, kako je kralj Nikola Petrović-Njegoš prisvojio to more riječima: "Vjenčavam te srpsko more, sa slobodom Crne Gore", nakon oslobođenja Bara u januaru 1878. godine - piše u objavi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 94.3396%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fistorijasrba%2Fposts%2Fpfbid0nM1WPRMnsD1NtUXzPe2pDcJ7gUqjhUVFc8ZhpCgeGaxxjr91vLVAgqvrrwxGw5Fl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Administratori stranice dalje navode da su da su Srbi i SPC diskriminisani.&nbsp;
- Crna Gora je država koja već evo 19 godina diskriminiše i satire srpski narod i pokušava da od Srba formira nekakve novoizmišljene ustaše Crnogorce i da ukine Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Ova omalena privatna država, kojom vladaju mafijaški klanovi uvezani sa ambasadama kolektivnog zapada, je takođe usvojila ideologiju hrvatskog pravaštva, ustaštva i titoizma oličenog u MASPOK-u iz 70-ih godina prošlog vijeka - ističe se u objavi.
Za referendum kažu da je pokraden, a nezavisnost je omogućilo "nekoliko poteza Mila Đukanovića (uz nesposobnost političkih elita u Srbiji) koji su stvoreni tako da se onemogući srpskom narodu da se slobodno izjasni o statusu Crne Gore".
- Sramotna je bila i uloga Beograda koji se prema tom referendumu ponašao kao da se on dešava negdje u Zanzibaru, a ne u kolijevci srpskog naroda staroj Zeti, Raškoj, Primorju i Hercegovini Svetog Save. Umjesto da su se organizovali glasači, podrška javnih ličnosti, da su se organizovali koncerti—jedan koncert Cece ili nekih estradnih zvijezda za zajedničku državu u Podgorici ili Nikšiću odnijeli bi prevagu. Ništa od toga nije bilo... - stoji, pored ostalog u objavi, uz zaključak “Biće opet Podgorička skupština i ujedinjenje u Srbiju”.

1250x600

1084x550

Sramni poziv na Fejsbuku za "ukidanje" Crne Gore: "Biće opet Podgorička skupština i ujedinjenje u Srbiju”

Vojni oficir Radomir Čanjak uložio je žalbu Višem sudu u Podgorici na presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je odbijena njegova tužba protiv nezavisne odbornice u SO Nikšić Tatjane Knežević Perišić, kojom je tražio da mu na ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti i ugleda, isplati 1.000 eura, a zbog komentara na društvenoj mreži Fejsbuk. On tvrdi da su ovakvom presudom povrijeđene odredbe Zakona o parničnom postupku, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Knežević Perišić, s druge strane, u odgovoru na žalbu ističe da joj se sudilo zbog rečenice napisane na društvenoj mreži Fejsbuk, a da su „tužilac i njegov punomoćnik uporno pokušavali da 'osude' događaj koji je uzrokovao reagovanje ... protest građana u mjestu Bogetići, aprila 2021. godine, zbog namjere tadašnje Vlade da izvrši izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom“. <h2>Tvrdnje bez dokaza</h2> - Tužilac niti njegov punomoćnik, na suđenju, nijesu dokazali nijednu svoju tvrdnju, u medicinskoj dokumentaciji koju su mi dali na uvid tokom trećeg ročišta, niđe ne piše da je tužilac imao potres mozga, niti je pomenutu dokumentaciju tumačio sudski tum medicinske struke – istakla je ona. Kategorična je da Čanjak nije dokazao da mu je njena „složena rečenica napisana ispod njegovog teksta, koji obiluje neistinama i konstrukcijama, uzrokovala probleme na poslu, gubitak prijatelja, depresiju ili bilo koji drugi problem“. - Uvrijedio ga je samo moj komentar, iako sam Sudu priložila dio od preko 350 komentara drugih ljudi, koji su reagovali na njegovo viđenje građanskog protesta na Bogetićima. Takođe, u desetak tužbi koje je pokrenuo protiv učesnika iz Nikšića, svaka (osim jedne još) je povučena zbog vansudske nagodbe sa tuženima, što sam istakla na suđenju, pitajući se da li „duševni bolovi“ prestaju kad se isplati novac – naglasila je Knežević Perišić u odgovoru na žalbu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tatjana Knežević Perišić"><figcaption>Tatjana Knežević Perišić(Photo: Gradski portal)</figcaption></figure>  Istakla je da Čanjak nije dokazao da je trpio „intenzivne duševne bolove“. - Jer, ko procjenjuje nečije duševne bolove? Ako je to psihijatar, taj nalaz nije priložio, znači nije dokazao postojanje tih intenzivnih bolova – ukazala je ona u žalbi. Osvrnula se i na Čanjkove „floskule da on ovim suđenjima 'štiti pripadnike Vojske Crne Gore i bori se za njihovu čast i ugled', iako se, na pomenutom događaju nije pojavio u svojstvu ovlašćenog vojnog lica koje vrši službenu radnju, već u svojstvu fizičkog lica, običnog građanina, koji je, kako kaže 'želio da smiri situaciju i da od nasilnika zaštiti kolegu'“. - Na suđenju sam dokazala da je „kolega“ bio vozač vojnog autobusa u civilu i drugo civilno lice koji su izazvali incident, govoreći policiji da „ta crnogorska govna vodenim šmrkom maknu sa ulice“. Za napad na tužioca (Čanjka) su osuđena dva lica zatvorskom kaznom, koja nijesu nikakve veze imala sa partijom na čijem sam čelu bila te 2021. godine, tako da je, takođe, ordinarna neistina da su ga napali članovi Komitske partije, a koju je iznio u svom tekstu – istakla je Knežević Perišić. Čast i ugled Vojske i policije, kako je napisala, brane resorna ministarstva, a povodom ovog događaja, nijedno se nije oglasilo, posebno ne tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac, iako je tužilac redovno prozivao da se oglasi. - Moj komentar na taj tekst, koji manipulativno predstavlja potpuno iskrivljenu sliku onoga što se dešavalo na Bogetićima 2021. godine, motivisan je činjenicom da naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i događaju, budući da sam bila na licu mjesta svih pet dana protesta. Napisan je u cjelosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja, koje pravo je zajemčeno Ustavom Crne Gore, kao i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U komentaru sam koristila riječi „pola je ovaj čovjek slagao“, što je moj stav, ne namjera, ali i svojevsrni dokaz da tuženog nijesam ni znala, pa nije postojala namjera, kako se tvrdi u žalbi, da ga ponizim, uvrijedim i omalovažim. Policija je u Nikšiću privodila nas 70-tak i uzimala iskaze o pomenutom događaju i svi se poklapaju u jednom - da su incident izazvala upravo ova tri lica, koja su sama izašla iz autobusa, na svoju volju, bez naredbi ikog od nadređenih – napisala je Knežević Perišić u odgovoru na Čanjkovu žalbu. <h2>Branili državu</h2> Izričita je da se povreda prava ličnosti - prava na čast i ugled, djelo za koje je Čanjak tereti, apsolutno ne može dovesti u vezu sa njenim komentarom. Ocijenila je da „ukoliko bi potraživanje tužioca bilo osnovano, bez prezentovanog ijednog dokaza ili svjedoka, ili čak službene zabilješke nadležnih organa“, u tom slučaju bi i ona, kao tužena imala pravo na naknadu nematerijalne štete, jer Čanjak u tužbi „navodi niz neistina i uvrjedljivih kvalifikacija“ na njen i račun učesnika građanskog protesta. Čanjak, ističe ona, osporava pravo na slobodu govora, slobodu organizovanja mirnih skupova, te slobodu javnog istupanja, a na suđenju je, podsjetila je, demonstrante sa Bogetića, nazvao „nenormalnim ljudima, koji su sigurno bili pod nekim supstancama“, a nju „kao predvodnika takvih ljudi“... Bila je decidirana da su građanke i građani na Bogetićima branili državu Crnu Goru i njeno pravo da samostalno odlučuje na svojoj teritoriji. Čanjak je bio jedan od aktera incidenta na Bogetićima, na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, 8. aprila 2021. godine, kada se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29" data-rendition-name="original" width="900" height="510" loading="lazy" alt="Rao Čanjak"><figcaption>Jedna od objava Radomira Čanjaka na društvenim mrežama(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U presudi nikšićkog osnovnog suda koji je odbio Čanjkovu tužbu protiv Knežević Perišić konstatovano je, pored ostalog, da njen komentar na mreži Fejsbuk „nije iskazan sa nivoom pretjerivanja, nije neprimjereno jak i ne prelazi granice prihvatljivog govora, koji je karakterističan za dešavanja u kojima su prisutne tenzije i interesovanje javnosti“. - Navedenim komentarom tužene ne zadire se u lični život tužioca, već ukazuje na ponašanje tužioca u kontekstu ponašanja drugih vojnih lica, koji su bez problema prešli u drugi autobus i prošli barikadu – piše u presudi. Patriotsko-komitski savez Crne Gore, partija na čijem je čelu tada bila Knežević Perišić, organizovao je proteste zbog namjere vlade Zdravka Krivokapića da donese odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Danima su blokirali magistralni put Podgorica-Nikšić, u Bogetićima, sve dok Krivokapićeva vlada nije odustala od usvajanja sporne odluke. Godinu kasnije, dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju toj vladi, 4. februara 2022, on je sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen. Pred Ustavnim sudom još od 22. februara 2022. godine je inicijativa advokata Miloša Vukčevića koji traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade. Prema dostupnim informacijama, ovaj sud još nije postupio u ovom predmetu.

Kaćuša Krsmanović

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Sve vrste goriva od danas su poskupile dva do četiri centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;Litar eurosupera 95 i 98 je poskupio po dva centa i u narednih 15 dana će koštati 1,41 euro, odnosno 1,44 euro.
&nbsp;Cijena eurodizela je porasla četiri centa i iznosiće 1,35 euro.
&nbsp;Lož ulje je poskupilo tri centa na 1,28 euro.
&nbsp;Posljednje promjene cijena goriva bile su 21. oktobra, kada su sve vrste goriva pojeftinile tri centa.
&nbsp;Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 17. novembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 18. novembra.

Skuplje sve vrste goriva

Košarkaši Budućnost Volija igraće večeras u Podgorici protiv Bešiktaša utakmicu šestog kola Eurokupa.
Ekipa iz Istanbula je, nakon startnog poraza od Lijetkabelisa u Panevežisu, vezala četiri trijumfa.
Budućnost je upisala tri pobjede i dva poraza.
Crnogorski i turski predstavnik bili su rivali u grupi i prošle sezone, a oba duela pripala su Bešiktašu - 94:76 u Istanbulu i 90:88 u Podgorici.
Utakmica u dvorani Morača počeće u 19 sati.

Budućnost Voli domaćin Bešiktašu

Rezultati u istragama i procesuiranjima slučajeva korupcije na visokom nivou nastavljaju da se poboljšavaju, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efektivnih i odvraćajućih kazni u Crnoj Gori doprinose percepciji nekažnjivosti. To se navodi u Izvještaju Evropske komisije (EK) u koji je Portal RTCG imao uvid. Dokument će zvanično biti objavljen danas.
Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u izvještaju.&nbsp;
- Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU - piše u izvještaju.
Iz EK ukazuju da tužilaštvo i sudovi moraju nastaviti sa poboljšanjem efikasnog sprovođenja krivičnog zakonodavstva, uključujući i preventivne i represivne mjere.
- Ovo takođe treba da uključuje rješavanje zloupotreba mehanizama iz Zakona o krivičnom postupku radi odlaganja krivičnih postupaka u slučajevima korupcije na visokom nivou bez valjanog opravdanja - navodi se.
Izmjene uvedene 2024. godine Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su, kako se kaže, poboljšale efikasnost rada ovog tijela - SDT je pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice.&nbsp;
- SDT je posebno pokrenulo istragu protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koja je optužena za navodnu zloupotrebu položaja i loše upravljanje državnim budžetom. Kao rezultat, Savjet ASK je smijenio direktoricu, ova odluka je u prvom stepenu poništena od strane Upravnog suda. Pored toga, Osnovni sud u Podgorici oslobodio je istu direktoricu u prvostepenoj presudi po optužbama za utaju poreza. Ovaj slučaj je i dalje u toku - naglašavaju iz EK.
<h2>Više prijava za korupciju</h2>
Kažu da primjena smjernica o korišćenju sporazuma o priznanju krivice od tužilaca i sudija u slučajevima korupcije doprinosi efikasnijem i odvraćajućem odgovoru krivičnog pravosuđa.
&nbsp;- Kvalitet optužnica i presuda (uključujući odluke o produženju pritvora) nije se značajno poboljšao niti je u potpunosti usaglašen među sudovima i u okviru SDT kako bi se osiguralo efikasno procesuiranje i presuđivanje u slučajevima korupcije na visokom nivou. Smjernice o kvalitetu optužnica i presuda, zajedno sa mehanizmima kontrole kvaliteta i indikatorima učinka za ocjenu pravnog obrazloženja i vještina pisanja tužilaca i sudija, i dalje treba da budu usvojene. Pored toga, 2024. godine policija je podnijela 88 prijava za krivična djela povezana sa korupcijom (što je povećanje od 35,5% u odnosu na 2023) i šest krivičnih prijava za slučajeve korupcije na visokom nivou. Među optuženima je bilo šest policijskih službenika i 9 javnih funkcionera - navodi se u izvještaju.
Notirano je da se broj pravosnažnih presuda povećao 2024. godine, ali ostaje nizak u poređenju sa brojem slučajeva korupcije na visokom nivou koji su u toku.&nbsp;
- Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) primila je 11.905 prijava o imovinskim i prihodovnim deklaracijama (2023 je bilo 13.141), koje su sve administrativno i tehnički provjerene. Prema svojoj metodologiji, ASK je takođe provjerila tačnost i potpunost 665 deklaracija (2023 - 1.533 provjerene) - navodi se u dokumentu.
U vezi sa nespojivošću funkcija i sukobom interesa, ASK je 2024. godine izdala 191 mišljenje (2023 ih je bilo 227).
- Nakon revizije nekih prethodnih odluka, u oktobru 2024. godine, ASK je usvojila restriktivniju interpretaciju zakonodavstva, što je rezultiralo smanjenim brojem kategorija uključenih u registar javnih funkcionera. Novi pristup treba da omogući ASK da se fokusira na manji broj potencijalnih slučajeva nespojivosti i sukoba interesa - piše u Izvještaju.
Kako je propisano Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ASK je pratila izborne kampanje u šest opština gdje su održani izbori 2024. godine (Budva, Andrijevica, Gusinje, Kotor, Podgorica i Berane). ASK je takođe izvršila 412 provjera izjava političkih subjekata o njihovom redovnom radu i izbornim kampanjama i prijavila 242 nepravilnosti/kršenja zakona.
- Ukupan uticaj provjera ASK u ovoj oblasti ostaje ograničen. To je zbog nejasnih odredbi zakonodavstva, naročito onih koje se odnose na izuzeće određenih kategorija političkih osoba od nadzora ASK. Što se tiče prijava uzbunjivača, ASK je primila 163 prijave (2023 - 190) i proslijedila 23 prijave tužilaštvima i 46 drugim nadležnim institucijama. ASK je zaključila 116 postupaka (2023 - 69), i prijavila postojanje prijetnji javnom interesu u 25 slučajeva - navodi se.
U izvještajnom periodu, ASK je pokrenula 1.261 prekršajni postupak zbog kršenja svih antikorupcijskih zakona u okviru svoje nadležnosti, što je smanjenje od 37,5% u odnosu na 2023. godinu.&nbsp;
&nbsp;- ASK je ostvarila napredak u razvoju liste provjere integriteta za buduće zaposlene. U januaru 2025. godine, Savjet ASK usvojio je pravila o proceduri zapošljavanja. Međutim, ASK treba da razvije dodatne procedure zapošljavanja u skladu sa zakonom o radu, prema novim odredbama Zakona o sprječavanju korupcije - piše u dokumentu.
<h2>Ispuniti preporuke Venecijanske komisije</h2>
Pravni okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije uglavnom postoji, ocjenju u EK.
- Crna Gora je započela implementaciju prethodno unaprijeđenog pravnog okvira, ali su potrebni dodatni napori za osiguranje potpune primjene. Pored toga, još je potrebno adresirati nekoliko preostalih preporuka, uključujući one iz četvrtog i petog evaluacionog kruga GRECO izvještaja, Venecijanske komisije, Evropske komisije i EU peer review misija iz 2021. i 2022. godine - navodi EK.
Dodaju da je pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija i dalje otežan nedostacima u opsegu, jasnoći i primjeni.
- Crna Gora mora bez odlaganja dodatno izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kako bi ga u potpunosti uskladila sa preporukama OSCE/ODIHR, GRECO i evropskim standardima kroz transparentan i inkluzivan konsultativni proces sa relevantnim učesnicima. To je bio prioritet koji je trebalo ostvariti do kraja 2024. Trenutni pravni okvir ne zadovoljava preporuke GRECO i ODIHR, koje naglašavaju potrebu za većom transparentnošću, strožom kontrolom trošenja sredstava političkih partija i snažnijim mjerama za sprečavanje zloupotrebe državnih resursa, uključujući odvraćajuće kazne. Prema tome, postojeći pravni okvir nema efektivne mehanizme za sprečavanje zaobilaženja pravila i ne propisuje adekvatne kazne za nepoštovanje. Pored toga, Zakon o izboru odbornika i poslanika još nije usklađen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, što otežava efikasan nadzor finansiranja izbornih kampanja - kaže se.
Podsjećaju da je komplementarno usvajanju novog Zakona o sprječavanju korupcije u junu 2024. godine usvojeno devet pratećih akata.
- Revidirani zakon zahtijeva dalju usklađenost sa standardima EU, a novi nacrt izmjena se trenutno razmatra. Crna Gora ostvaruje napredak u implementaciji unaprijeđenog pravnog okvira za zaštitu uzbunjivača, uvedenog Zakonom o sprječavanju korupcije - navodi se.
Ističu da odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i antikorupcijska jedinica MUP-a imaju donekle preklapajuće nadležnosti i oba bi trebalo da budu reorganizovana.
- Potrebno je uložiti dodatne napore u borbi protiv korupcije u organima za sprovođenje zakona. Odsjek za specijalne istražne mjere (SIM) policije treba da bude reorganizovan kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost i smanjili rizici od curenja informacija. Takođe treba da bude potpuno opremljen potrebnom tehničkom opremom (poput softvera za istražnu analizu, mikrofona i kamera) kako bi se podržale istražne aktivnosti - dodaje se.&nbsp;
Direktor policije, kao i većina direktora odjeljenja policije trenutno obavljaju funkcije vršioca dužnosti, što utiče na stabilnost i održivost policijskog djelovanja i povećava rizik od političkog miješanja, ukazuju.&nbsp;
- U septembru 2024. godine, Skupština je usvojila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se tiču zapošljavanja policijskih službenika bez javne konsultacije ili učešća NVO. Nakon usvajanja ovih izmjena, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2025. godine pokrenulo kampanju za zapošljavanje 815 policijskih službenika. Crna Gora mora osigurati da tekuća kampanja bude zasnovana na zaslugama. Takođe, moraju biti uspostavljene proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona. U julu su u Skupštinu podnesene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na disciplinske postupke i provjere integriteta, a potom povučene pod pritiskom civilnog društva - podsjećaju.
U decembru 2024. godine, Vlada je usvojila novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova i policije.
<h2>Za SPO veći nivo autonomije</h2>
- Jedna od ključnih novina je da Specijalno policijsko odjelnje (SPO) dobija status posebnog odjeljenja odvojenog od Sektora za borbu protiv kriminala. Prema preporukama Evropske komisije, ovo će SPO-u omogućiti veći nivo autonomije, budući da je najjača operativna služba u sektoru bezbjednosti i radi na najsloženijim slučajevima u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Pored toga, broj planiranih radnih mjesta u SPO povećan je sa 50 na 60. Međutim, u avgustu je popunjeno samo 33 radna mjesta. Uslovi kancelarija SDT i SPO su ispod minimuma zahtijevanog evropskim standardima, što onemogućava ovim institucijama da efikasno, efektivno i nezavisno obavljaju svoje dužnosti - navode u Izvještaju.
U 2024. godini, Kancelarija za povraćaj imovine (ARO) obradila je 46 stranih zahtjeva za identifikaciju imovine u Crnoj Gori stečene kriminalnom djelatnošću, uključujući provjere 242 fizička lica i 10 pravnih lica. ARO treba da bude ojačana dodatnim ljudskim resursima, trenutno, u okviru Međunarodne policijske grupe za saradnju (u kojoj je ARO integrisana), od šest predviđenih službenika za zadatke vezane za ARO, samo jedan je dodijeljen.
Dodaju da su nova strategija za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025–2028 i akcioni plan za 2025. godinu pripremljeni nakon formiranja radne grupe Ministarstva unutrašnjih poslova u decembru 2024.
- Nakon masovne pucnjave u Cetinju u januaru 2025. godine, i u skladu sa preporukama iz prethodne godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno radi, uz učešće svih zainteresovanih strana, na izmjeni Zakona o oružju kako bi bio usklađen sa EU pravom. Nacrt zakona o oružju je trenutno u finalnoj fazi nakon opsežnih javnih konsultacija - kaže se u Izvještaju.
Kada je riječ o seksualnim zlostavljanjem djece, online i offline, pravni okvir treba izmijeniti kako bi bio u skladu sa Direktivom o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualne eksploatacije djece i dječije pornografije.
Broj pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala raste
U izvještaju se navodi da je u 2024. godini, Viši sud u Podgorici imao ukupno 106 predmeta u toku protiv 769 optuženih (713 fizičkih lica i 56 pravnih lica).
- Broj pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala raste, što pokazuje proaktivnije i uspješnije istrage i procesuiranja. Ipak, dosadašnji rezultati treba dodatno poboljšati, posebno u slučajevima kao što su krijumčarenje duvana, sajber kriminal, samostalna djela pranja novca i trgovina ljudima - kaže se u izvještaju.
Ocjenjuju da je broj predmeta zamrzavanja i oduzimanja imovine blago povećan, međutim, dosadašnji rezultati konačne konfiskacije imovine i dalje su ograničeni i treba ih ojačati.
- Sudovi su u devet predmeta (17 u 2023.) izrekli privremene sigurnosne mjere, uključujući zabranu raspolaganja i korišćenja nekretnina. Takođe, sudovi su izrekli naloge bankama da obustave sumnjive transakcije na računima fizičkih i pravnih lica, ukupno oko 150.000 EUR. Pored toga, uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak - piše u izvještaju.
Crna Gora treba da riješi problem nepotpunog zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i konfiskaciju imovine, i osigura da se koriste svi dostupni instrumenti konfiskacije, rečeno je.

Crna Gora najnaprednija, snažnije protiv korupcije, potrebno više presuda

Godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu biće predstavljen danas u Evropskoj kući u Podgorici.
Događaj će okupiti predstavnike institucija Evropske unije i Vlade Crne Gore, a medijima će biti omogućeno praćenje ključnih izjava i poruka u vezi s napretkom zemlje na putu evropskih integracija.
Program počinje u 14.15 sati, kada će za predstavnike crnogorskih medija u Evropskoj kući biti organizovan prenos uživo konferencije za medije evropske komesarke za proširenje Marte Kos iz Brisela.
Nakon obraćanja Kos, oko 15.30 sati, u Evropskoj kući će uslijediti izjave za medije ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, uz prisustvo ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Ovim događajem biće predstavljene ključne poruke i ocjene Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija tokom 2025. godine.

Danas predstavljanje Izvještaja Evropske komisije u Podgorici, obratiće se Spajić i Satler

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Dobro tempirano hapšenje

Mlada Podgoričanka koja je u sedmom jesecu rizične trudnoće završila u zatvoru u Spužu, 24. oktobra, po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković, koja je osudila na zatvorsku kaznu jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu petogodišnju djevojčicu zato što je on, kako tvrdi, zlostavlja, danas je odlukom Ministarstva pravde puštena na slobodu.
- Zahtjev za prekid je usvojen i zaista je Ministarstvo pravde promptno reagovalo. Postupili su efikasno, donijeli rješenje u skladu sa zakonom, a odluka je, prije svega, humana, naravno, i opravdana kada se uzmu u obzir sve okolnosti i sve činjenice predmetnog slučaja – kazao je Portalu ETV advokat Stefan Jovanović, koji zastupa mladu Podgorričanku.
I ona je zadovoljna odlukom i zahvalna ministru pravde Bojanu Božoviću.
- Zaista sam zahvalna što je ministar reagovao brzo. Zahvalna sam i komandirima u zatvoru u Spužu na korektnom odnosu – rekla je ona za Portal ETV.
U rješenju Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu, Direkcije za kontrolu izvršenja kazni zatvora i mjera bezbjednosti donijetom danas, pored ostalog piše, da se usvaja zahtjev advokata Jovanovića.
Prema navodima iz rješenja, mlada Podgoričanka se pušta na slobodu zato što je trudna, ali i ističe da je „po prestanku razloga zbog kojih je prekid odobren, imenovana dužna da se javi Upravi za izvršenje krivičnih sankcija radi nastavljanja izvršenja kazne, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prestanka razloga iz stava 1 dispozitiva ovog rješenja“.
U obrazloženju odluke piše da je advokat Jovanović 30. oktobra podnio Ministarstvu pravde zahtjev za prekid izvršenja kazne zatvora njegovoj klijetkinji, zbog trudnoće, koja je visokorizična.
- ...iz navedenog razloga njen dalji boravak u prostorijama UIKS-a, imajući u obzir tamo prisutne higijenske i druge uslove života, mogao samo naškoditi njenom zdravstvenom stanju. Smatra da je iz razloga humanosti neophodno prekinuti izvršavanje predmetne kazne zatvora, kako bi zatvorenica mogla da na slobodi, na adekvatan način i u normalnim životnim i higijenskim uslovima, vodi računa o svojoj visoko rizičnoj trudnoći – citaraju se navodi advokata.
Ukazuju i da je advokat Jovanović u podnesku dostavljenom Ministarstvu pravde ukazao na činjenicu da je neophodno u hitnom postupku donijeti odluku, jer njegovoj klijentkinji „od dana kada je sprovedena u UIKS na izdržavanje izrečene kazne zatvora, nije omogućeno primanje terapije koja joj je propisana od strane ljekara specijaliste“.
- Cijeneći zahtjev punomoćnika za prekid izvršenja kazne zatvora, a uzimajući u obzir u zahtjevu navedene razloge, te pribavljenu dokumentaciju u vezi razloga zbog kojih se traži prekid izvršenja kazne, utvrđuje se da su ispunjeni zakonski uslovi da se zatvorenici odobri prekid izvršenja predmetne kazne – piše u rješenju.
Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim.
- ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake.
Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal.

Tag: fejsbuk-objava